UNIOS



MOZVAG: 891STUDIJSKI PROGRAM DIPLOMSKI STUDIJPSIHOLOGIJAKAZALOUVOD …………………………………………………………………...........................5Razlozi za pokretanje studija …………………………………………………………..5Dosada?nja iskustva predlaga?a…………………………………………………........5Mogu?i partneri izvan visoko?kolskog sustava ………………………………………5Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata ……………………………………6OP?I DIO ……………………………………………...………………………………….7Naziv studija ………………………………………………………………………………7Nositelj i izvo?a? studija ………………………………………………………………..7Trajanje studija …………………………………………………………………………..7Uvjeti upisa ……………………………………………………………………...............7Diplomski studij …………………………..………………………………………………7Stru?ni ili akademski naziv ……………………………………………….……………..7Ishodi u?enja na razini studijskog programa …………………………………….........8OPIS PROGRAMA ………………………………………………………………..…….9Popis predmeta – popis obveznih predmeta ……………………..…………………..9Popis izbornih predmeta ……………………………………………..…………………9Opis obveznih predmeta ……………...…………………………………………….….11Opis izbornih predmeta …………………………………………………………..……..41Na?in pra?enja kvalitete izvedbe predmeta …………………………………………..70Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata ………………………………..70Uvjeti upisa u vi?u godinu studija ………………………………………………………70Predmeti koji se mogu izabrati s drugih programa ……………………………………70Izvo?enje nastave na stranom jeziku …………………………………………………..70Kriteriji i uvijeti prijenosa ECTS bodova ………………………………………………..70UVJETI IZVO?ENJA STUDIJA ……………………………………………………...…71Popis nastavnika i naziva kolegija …………………………………………..…………71Podaci osvakom anga?iranom nastavniku ………………………………………..….73ODLUKE SENATA ……………………………………………………………….……..91. UVOD1.1. Razlozi za pokretanje studijaZakon o psiholo?koj djelatnosti (Narodne novine, br. 47 od 25. o?ujka 2003. godine) jasno isti?e va?nost psiholo?ke djelatnosti. U ?lanku 3. navodi se: "Op?i cilj psiholo?ke djelatnosti je unapre?ivanje kvalitete ?ivota pojedinca, skupina i ljudske zajednice. Psiholo?ka djelatnost uklju?ena je u sva podru?ja ljudskog ?ivota, a posebice u ona koja se odnose na rad i organizaciju rada, zapo?ljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tr?i?te, odgoj i obrazovanje, istra?ivanje, zdravstvo, ?port, socijalnu skrb, promet, pravosu?e, vojsku i policiju".Zakonom su precizirani i uvjeti za obavljanje psiholo?ke djelatnosti, me?u kojima se isti?e da se psiholo?kom djelatno??u mogu baviti samo psiholozi, dakle osobe koje imaju sveu?ili?no obrazovanje namijenjeno izobrazbi psihologa.Sveu?ili?te J. J. Strossmayera u Osijeku predstavlja prirodnu to?ku gravitacije potencijalnih akademski obrazovanih stru?njaka pet ?upanija: Osje?ko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Po?e?ko-slavonske, Brodsko-posavske i Viroviti?ko-podravske. U tim ?upanijama ima ukupno 828.383 ?itelja, ?to je 19,6% cjelokupnog stanovni?tva Hrvatske. Istodobno, od ukupnog broja psihologa prema procjenama Hrvatskog psiholo?kog dru?tva u tim ?upanijama radi 4,75% svih psihologa u Hrvatskoj. U tih pet ?upanija indeks (broj psihologa prema broju stanovnika) iznosi 0,11, odnosno jedan psiholog na 8.720 stanovnika. Da postoji nedostatak psihologa u slavonskom podru?ju pokazuju i podaci Hrvatskog zavoda za zapo?ljavanje – podru?nih slu?bi, koji izvje?tavaju o deficitarnosti tog zanimanja.Potreba za psiholozima postoji u svim djelatnostima, posebice u pred?kolskim i ?kolskim ustanovama, u zdravstvu, gospodarstvu, socijalnoj skrbi, u vojsci, te pri pru?anju psiholo?ke pomo?i svim stradalnicima Domovinskog rata.Edukacija psihologa u Europi sli?no je strukturirana, a programi se temelje na najrecentnijim teorijskim spoznajama i dostignu?ima primijenjenih psihologijskih istra?ivanja. Zajednica europskih dru?tava psihologa (EFPA) razvila je paradigmu obrazovanja psihologa, koja ?e biti osnovica za europsku diplomu psihologa. Ta je paradigma sukladna Bolonjskoj deklaraciji, te bi se obrazovanje psihologa na Filozofskom fakultetu u Osijeku realiziralo po na?elu 3+2, s tim da preddiplomski studij ne osposobljava studente za zanimanje psihologa (Euro Psy T u privitku).1.2. Dosada?nja iskustva predlaga?a u provo?enju ekvivalentnih ili sli?nih programaOdsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku upisao je prvu generaciju 2003./2004. godine. Nastavni plan i program sveu?ili?nog studija psihologije koncipiran je prema Bolonjskom procesu; svi su kolegiji jednosemestralni (u svakom semestru student ima pet obvezatnih predmeta).U prvoj godini studenti biraju po 2 izborna predmeta od 4 ponu?ena, tako je i u drugoj godini, a u tre?oj godini broj izbornih predmeta iznosi 9. U ?etvrtoj godini broj izbornih predmeta je 13. U planu studija navedeni su i ECTS bodovi. Studenti su du?ni sudjelovati u istra?ivanjima koje provodi Odsjek (40 sati). Naglasak je na samostalnom radu studenata (izrada seminarskih radova, pisanja izvje??a nakon odr?anih eksperimenata). Ispiti se pola?u odmah nakon odslu?anih predavanja i vje?bi, tako da je samo troje studenata steklo uvjete za upis u drugu godinu u Dekanskom roku. Evaluacija rada studenata odvija se tijekom akademske godine.1.3. Mogu?i partneri izvan visoko?kolskog sustavaZa obrazovanje psihologa pokazuje zanimanje javna uprava (?kolstvo, zdravstvo, socijalna skrb), gospodarstvo (odjeli upravljanja ljudskim resursima, marketing). Odsjek za psihologiju sura?uje s nevladinim udrugama (Dru?tvo za psiholo?ku pomo? Sunce), Centrom psiholo?ko-socijalne pomo?i braniteljima i njihovim obiteljima, radi na zajedni?kom projektu Policajac u zajednici, udrugom Marimo na promicanju kvalitete ?ivljenja i unapre?ivanju mentalnog zdravlja. Studentska udruga psihologije Psihos povezana je s Europskom udrugom studenata psihologije.1.4. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenataOdsjek za psihologiju zainteresirana je za ostvarivanje mobilnosti studenata unutar dr?ave, te je aktivno sudjelovao u radu Koordinacije studija psihologije u Republici Hrvatskoj. U radu Koordinacije sudjelovali su i predstavnici Hrvatskog psiholo?kog dru?tva, te predstavnik Hrvatske psiholo?ke komore. Postavljena su op?a na?ela obrazovanja psihologa u Hrvatskoj, ?iji je temeljni cilj osigurati pokretljivost studenata unutar Hrvatske nakon pojedinog obrazovnog stupnja. Nastojanja Odsjeka su da se organizacija studija u potpunosti uskladi s preporukama Euro Psy T (A framework for education and training for Psychologists inEurope).2. OP?I DIO2.1. Naziv studija: Psihologija2.2. Nositelj studija: Sveu?ili?te J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Izvo?a? studija: Odsjek za psihologiju2.3. Trajanje studija: diplomski studij 4 semestra2.4. Uvjeti upisa na studij: zavr?en preddiplomski studij2.5. Diplomski studij:Diplomski studij omogu?uje stjecanje potrebnih profesionalnih znanja i vje?tina nu?nih za obavljanje samostalne psiholo?ke djelatnosti iz odre?enog podru?ja primijenjene psihologije (primjerice industrijske, ?kolske ili klini?ke psihologije). Diplomski studij omogu?uje (zahvaljuju?i metodolo?koj edukaciji) planiranje, provo?enje, evaluaciju projekata i programa. Osposobljava za profesionalno komuniciranje s klijentima, te s ?lanovima interdisciplinarnih timova.Diplomski studij osigurava spremnost za znanstveno ili stru?no usavr?avanje. Za diplomski studij nu?an uvjet je zavr?en preddiplomski studij, kojim se stje?e naziv baccalaurea/baccalaureus dru?tvenih znanosti, smjer psihologija.2.6. Stru?ni ili akademski naziv koji se stje?e zavr?etkom studija:Zavr?etkom diplomskog studija stje?e se akademski naziv magistar/magistra psihologije. ISHODI U?ENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMAISHODI U?ENJA PROGRAMA ZA DIPLOMSKI JEDNOPREDMETNI STUDIJ PSIHOLOGIJEPoznavanje i razumijevanjeopisati osnovne postupke u rehabilitaciji i izbjegavanju stigmatizacije osoba s posebnim potrebamapoznavati i razlikovati glavne psihoterapijske pravce te njihove mogu?nosti i ograni?enja primjenedefinirati optimalne fizi?ke i psiholo?ke uvjete rada na odre?enom radnom mjestuPrimjena znanja i razumijevanjarazlikovati i odabrati adekvatne mjerne instrumente, primijeniti ih i analizirati definirati ciljeve i planirati prevencijske i tretmanske postupke i intervencije s pojedincima i skupinama u sustavu socijalne skrbiizraditi program postupaka savjetovanja, lije?enja i skrbi za zdrave i oboljele osobeprimijeniti komunikacijske vje?tine neophodne u procesu savjetovanjanapraviti plan i program rada s djecom, roditeljima i nastavnicima u pred?kolskoj i ?kolskoj ustanovidefinirati kriterije radne uspje?nosti za pojedina radna mjesta i konstruirati instrumente za procjenu radne uspje?nostiosmisliti i planirati procese organizacijskih promjena koje predstavljaju podr?ku posebnim strategijama poduze?arazumjeti i primijeniti procesni pristup upravljanja ljudskim resursimaprimijeniti ste?ena znanja i vje?tine pri polaganju stru?nog, ispita i upisa specijalisti?kog i poslijediplomskog studijaDono?enje zaklju?aka i sudova (odluka)samostalno prosu?ivati i zaklju?ivatirazumjeti i primijeniti eti?ka na?ela, zakonsku regulativu i norme koje se primjenjuju u struci (u pred?kolskim i ?kolskim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi, penalnim ustanovama, zdravstvenim ustanovama, organizacijama civilnog dru?tva i radnim organizacijama)Prezentacijeuspje?no komunicirati s kolegama iz struke na stru?nim seminarima o unaprje?enju znanja i vje?tina radi pobolj?anja kvalitete radauspje?no komunicirati s klijentima, stru?nim timovima i kolegama na verbalan i pisani na?in uz primjenu odgovaraju?e terminologijeuspje?no prezentirati stru?ne sadr?aje ?iroj zajedniciVje?tine u?enjarazvijati vje?tine u?enja potrebne za cjelo?ivotno u?enjepratiti stru?nu literaturu na hrvatskom i stranom jezikusamostalno trajno usavr?avati ste?ena znanja i vje?tine sukladno potrebama radnog mjestaprimijeniti ste?eno znanje i vje?tine u nastavku obrazovanja na poslijediplomskim dru?tvenim i interdisciplinarnim studijima 3. OPIS PROGRAMAPLAN DIPLOMSKOG STUDIJA – Obvezni predmetiPREDMET1. godina2. godinaI. sem.II. sem.III. sem.IV. sem.sati tjed.ECTSsati tjed.ECTSsati tjed.ECTSsati tjed.ECTSPsihologija rada34Psihodijagnostika I**44Psihoterapijski pravci34Psihologija obrazovanja I45Psihologija obrazovanja II44Psihologija li?nosti 34Psihodijagnostika II**45Konstrukcija i interpretacija testova44Etika u psihologiji22Primjenjena socijalna psihologija I.34Primjenjena socijalna psihologija II.34Praktikum primijenjene metodologije45Metode supervizije24Istra?iva?ka metodologija psihologa u zajednici66Evolucijska psihologija34Psihologija upravljanja ljudskim resursima33Psiholo?ko savjetovanje44Sudjelovanje u istra?ivanjima50 sati do diplome2Nadgledana praksa**84Diplomski rad**1916UKUPNO ECTS BODOVI * Odluka Senata od 29. listopada 2007.g. * Odluka Senata od 20. srpnja 2009.g.DIPLOMSKI STUDIJ – Izborni predmetiPREDMETBroj sati tjednoECTS bodoviMultivarijatne metode I24Multivarijatne metode II24Zdravstvena psihologija44Psihodijagnosti?ka sredstva23Psiholog u socijalnoj skrbi23Organizacijska psihologija46Klini?ka neuropsihologija24Razvojna neuropsihologija23Dje?ja i adolescentna forenzi?na psihologija23Psihologija osoba s posebnim potrebama23Grupni tretmani33Odabrana poglavlja iz psihologije li?nosti33Psiholo?ki tretmani23Prometna psihologija***1P + 1V3Prevencija nasilja u bliskim vezama***2P + 1V5*** Odluka Senata od 29. studenoga 2010..POPIS OBVEZNIH PREDMETA ZA STUDENTE DRUGIH SVEU?ILI?NIH NASTAVNIH STUDIJSKIH PROGRAMA U PREDDIPLOMSKOM I DIPLOMSKOM STUDIJUPREDMETBroj sati tjednoECTS bodoviPsihologija adolescencije12Psihologija odrasle dobi i starenja12Psihologija obrazovanja I22Psihologija obrazovanja II22POPIS IZBORNIH PREDMETA ZA STUDENTE DRUGIH SVEU?ILI?NIH NASTAVNIH STUDIJSKIH PROGRAMA U PREDDIPLOMSKOM I DIPLOMSKOM STUDIJUPREDMETBroj sati tjednoECTS bodoviKomunikacijske vje?tine 21Zdravstvena psihologija11OPIS OBVEZNIH KOLEGIJAPSIHOLOGIJA RADAKOD: PS401Okvirni sadr?aj predmeta1. Uvod u kadrovsku psihologijuDefinicija podru?ja, Razvoj kadrovske psihologije, Metode2. Teorije individualnih razlikaIndividualne razlike na varijablama relevantnim za psihologiju rada3. Profesionalna orijentacijaSkupine poslova, Vokacijski interesi, Prediktori i kriteriji u profesionalnoj orijentaciji4. Profesionalna selekcijaKonstrukti, metode i tehnike, Prediktori i kriteriji u profesionalnoj selekciji5. Individualni razvoj u radnom prostoruRazli?iti pristupi razumijevanju individualnog razvoja u radnom prostoru, Idividualni razvoj s aspekta popularnih metoda6. Trening i obrazovanje kadrovaIdentifikacija potreba za treniranjem i obrazovanjem, Dizajniranje treninga i obrazovnog procesa, Procjena efekata7. Analiza korisnostiPojedinac i efikasnost organizacije, Analiza kao osnova organizacijskih intervencija Povijesni razvoj analiza korisnosti, Razvoj i usporedba metoda procjeneCiljOsnovni cilj je upoznati studente s teorijskim znanjima i vje?tinama koje predstavljaju osnovu upravljanja ljudskim potencijalom, a nalaze primjenu u prakti?nom radu industrijskog psihologa. U okviru toga studenti ?e se upoznati s postupcima profesionalne orijentacije i selekcije, treningom kadrova, te metodama procjene korisnosti djelatnika na odre?enom radnom mjestu.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:razlikovati tri glavna podru?ja istra?ivanja odnosa ?ovjeka i rada,argumentirati doprinos meta analiza za razvoj metoda i tehnika u profesionalnoj selekciji i orijentacijinapraviti strukturu postupka profesionalne selekcije,usporediti prediktore radnog izvo?enjaimenovati i opisati ?etiri tehnike analize posla,provesti strukturirani selekcijski intervju,opisati osnovne oblike prilago?avanja rada ?ovjekuanalizirati utjecaje apsentizma i fluktuacije na radno izvo?enjeOblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja3 sata seminara. Na?in provjere znanja kolokvijem i samostalnim seminarskim radom.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaNeil Anderson, Deniz S. Ones, Handan Kepir Sinangil & Chockalingam Viswesvaran (2001.). Handbook of Industrial, Work & Organizational Psychology (Volume 2). Sage.Mark Cook (2002.). Personnel Selection. Wiley.Paul E. Spector (2003.). Industrial & Organizational Psychology. Wiley.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaPeterson, N. G., Mumford, M. D., Borman, W. C., Jeanneret, P. R. i Fleishman, E. A. (1999.). An occupational information system for the 21st century: The development of O*NET. Washington, DC: American Psychological AssociationBodovna vrijednost predmeta4 ECTS.*Na?in polaganja ispitaPismenio i usmeno.Preduvjeti upisaNema preduvijeta. Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,10kontinuirano pra?enje (aktivnost na nastavi, uspje?nostu izvr?avanju postavljenih zadataka)1,10kontinuirano provjeravanje znanja (kratke provjereu obliku kolokvija i kvizova)1,80Ukupno 4Odluka Senata 7. srpnja 2008.PSIHODIJAGNOSTIKA IKOD: PS409Okvirni sadr?aj predmetaPromatranje u klini?kim uvjetima. Intervju. Psihodijagnosti?ka procjena inteligencije. Testovi i tehnike za ispitivanje percepcije. Testovi i tehnike za ispitivanje govora. Psihodijagnosti?ka procjena pam?enja. Neuropsihologijska procjena (osnovni pojmovi). Kognitivni deficiti u osoba s razli?itim psihijatrijskim poreme?ajima. Objektivne tehnike u procjeni li?nosti.CiljUpoznati studente s kognitivnim deficitima uz razli?ite psihijatrijske poreme?aje. Osposobiti studente za prakti?nu primjenu testova kognitivnih funkcija u psihodijagnosti?kom postupku.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:definirati podru?je, ciljeve i zadatke psihodijagnosti?ke procjeneopisati osnovne izvore pogre?ke u psihodijagnosti?koj procjeniopisati razli?ite testove za ispitivanje intelektualnih funkcija i li?nosti koji se koriste u psihodijagnosti?koj procjeninapraviti odabir testova nu?nih za psihodijagnosti?ku procjenuimati znanja i vje?tine potrebne za primjenu razli?itih testova za ispitivanje intelektualnih funkcija i li?nosti analizirati rezultate pojedinih testova vode?i ra?una o kontekstu u kojem se obavlja psihodijagnosti?ka procjenaOblici provo?enja nastave i na?in provjere znanjaNastava uklju?uje predavanja (2), vje?be (2). Vje?be ?e se izvoditi kroz prakti?nu primjenu testova kognitivnih funkcija a seminarski radovi uklju?uju prikaze slu?ajeva.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita Davison, G.C. i Neale, J.M. (1999). Psihologija abnormalnog do?ivljavanja i pona?anja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Nietzel, M.T., Bernstein, D.A. i Milich, A. (2001). Uvod u klini?ku psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap. Gali? S. (2002). Neuropsihologijska procjena (odabrana poglavlja). Jastrebarsko: Naklada Slap i Po?ega: O?B.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaSpreen O., Strauss E. (1998): A compendium of neuropsychological tests, administration, norms and commentary, Oxford University Press.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTS?Na?in polaganja ispitaPismeni i usmeni ispit.Preduvjeti upisa Nema preduvjeta. Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,50kontinuirano pra?enje (aktivnost na nastavi, zadaci i prakti?an rad na vje?bama)0,50esej0,50zavr?ni pismeni ispit1,50Ukupno 4PSIHOTERAPIJSKI PRAVCIKOD: PS501Okvirni sadr?aj predmetaKlini?ki intervju. Odnos terapeut-klijent - povjerenje i granice za terapeuta i klijenta. Razli?iti psihoterapijski pristupi - klju?ni pojmovi, terapijske tehnike i indikacije: bihevioralna psihoterapija, kognitivno-bihevioralna terapija, psihoanaliti?ka terapija, egzistencijalisti?ka terapija, gestalt terapija, transakcijska analiza, realitetna terapija, obiteljska terapija, logoterapija, integrativna psihoterapija. CiljCilj je Psihoterapijskih pravaca 1.upoznati studente s op?im na?elima psihoterapijskog pristupa u radu s klijentom, 2.upoznati studente s teorijskim osnovama i osnovnim tehnikama u okviru razli?itih psihoterapijskih pristupa.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:opisati glavne psihoterapijske ?kole i pravce.poznavati povijesni razvoj psihoterapijskih pravaca op?enito.poznavati teorijsku osnovu najzastupljenijih psihoterapijskih pravaca u svijetu.razlikovati obilje?ja tehnika i metoda koje se primjenjuju u okviru odre?enih psihoterapijskih pravaca.shvatiti ulogu psihoterapije u kontekstu rada psihologa.Oblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja3 sata predavanja, rad u maloj grupi – prikazi slu?ajeva, seminarski radovi.Popis literauture potrebne za studij i polaganje ispitaCorey G. (2004.): Teorija i praksa psiholo?kog savjetovanja i psihoterapije, Jastrebarsko: Naklada SlapNietzel M. T., Bernstein D. A., Milich R.(2002.): Uvod u klini?ku psihologiju Jastrebarsko: Naklada SlapPopis literature koja se preporu?uje kao dopunska:Dumont F., Corsini R. J. (ur.) (2003.): ?est terapeuta i jedan klijent, Jastrebarsko: Naklada SlapEllis A., Dryden W. (2001.): REBT - Racionalno-emocionalna bihevioralna terapija, Jastrebarsko:Naklada Slap.Greenberg J. R., Mitchell S. A. (2000.): Object Relations in Psychoanalytic Theory, Harvard University Press.Frankl V. (1986.): Za?to se niste ubili? Uvod u logoterapiju, Sheldon B. (1995.): Cognitive-behavioural Therapy, research, practice and philosophy, London: Routledge.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTSNa?in polaganja ispitaUsmeni ispitPreduvjeti upisaPolo?eni ispiti iz Psihopatologije i Psihologije li?nosti.Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,15doma?e zada?e (zapisi opa?anja pona?anjaprema pojedinim psihoterapijskim pravcima)0,75aktivnost na satu0,30kontinuirano provjeravanje znanja (3 kolokvija)1,80Ukupno 4PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA IKOD: PS404Okvirni sadr?aj predmetaObrazovanje u 21. stolje?u i metode istra?ivanja u psihologiji obrazovanja. Osobine u?enika (tjelesne, kognitivne, govorne, moralne, socijalne i emocionalne) i obrazovni kontekst. U?enici s posebnim potrebama i daroviti u?enici u procesu obrazovanja. Razli?iti teorijskih pristupi u?enju (bihevioristi?ki, kognitivisti?ki i socijalne teorije u?enja) i njihova primjena u ?kolskom kontekstu. Motivacija i kako je pove?ati (motivacija za postignu?em i u?enjem, nagra?ivanje zalaganja i napredovanje i samoregulirano u?enje).CiljCilj je predmeta da studenti upoznaju glavne pojmove, teorijske modele i metode istra?ivanja, koje ?e mo?i primijeniti u radu s u?enicima i nastavnicima. Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:Opisati kognitivne modele u?enja i pam?enjaObjasniti ulogu sposobnosti u obrazovanjuOpisati i usporediti razli?ite metode pou?avanjaOpisati specifi?nosti u pou?avanju u?enika s te?ko?ama u u?enjuOpisati specifi?nosti u pou?avanju nadarenih u?enika Prezentirati primjer nacrta istra?ivanja iz gore navedenih podru?ja Oblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja4 sata seminara tjedno. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaVizek-Vidovi?, V., Rijavec, M., Vlahovi?-?teti?, V. i Miljkovi?, D. (2003.). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP.Cohen, L., Manion, L. i Morrison, K. (2005.). Metode obrazovnih istra?ivanja. Jastrebarsko: "Naklada Slap".Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaSchunk, D. H. (2000.). Learning theories: an educational perspective. Upper Saddle River, NY: Prentice Hall.Bodovna vrijednost predmeta5 ECTS.Na?in polaganja ispitaPismeni.Preduvjeti upisaNema.Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,50izlaganje1,20aktivnost na satu0,30kontinuirano provjeravnje znanja2,00Ukupno 5PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA IIKOD: PS405Okvirni sadr?aj predmetaRazred i stilovi rukovo?enja razredom. ?kolska disciplina. ?kola i roditelji. Pristupi pou?avanju. Metode pou?avanja (pou?avanje posebnim sadr?aja kao npr. ?itanja, matematike i prirodnih znanosti). Planiranje pou?avanja. Procjenjivanje i mjerenje znanja. Evaluacija rada nastavnika (vrste evaluacije, modeli evaluacije, na?ini bilje?enja i povratne informacije o evaluaciji).CiljCilj je predmeta razumijevanje odnosa izme?u pou?avanja i ishoda u?enja, te osposobljavanje studenata za primjenu nekih psiholo?kih mjernih instrumenata za procjenu ?kolskog postignu?a i poticanje razvoja strategija u?enja i vje?tina pou?avanja.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:Opisati i usporediti razli?ite tipove u?eni?ke motivacijeOpisati i usporediti razli?ite na?ine provjeravanja, vrednovanja i ocjenjivanja u?eni?kog znanjaOpisati dimenzije i vrste nastavne klime u razreduNavesti uzroke i vrste nediscipline u razreduNavesti i usporediti metode uspostavljanja i provo?enja discipline u razreduOdabrati i prezentirati znanstveni ?lanak iz gore navedenih podru?ja Oblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja4 sata seminara. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaVizek-Vidovi?, V., Rijavec, M., Vlahovi?-?teti?, V. i Miljkovi?, D. (2003.). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP. (poglavlja 5., 6. i 7.)Woolfolk, A. (2005.). Educational psychology. Boston: Allyn and Bacon.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaAndrilovi?, V., ?udina, M. (1990.). Psihologija u?enja i nastave. Zagreb: ?kolska knjiga.Zarevski, P. (ur.) (2000.). U?itelji za u?itelje. Zagreb: IEP.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTS.*Na?in polaganja ispitaPismeni.Preduvjeti upisaPolo?en ispit iz Psihologije obrazovanja I.Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,50izlaganje0,70aktivnost na satu0,30kontinuirano provjeravnje znanja1,50Ukupno 4Odluka Senata 7. srpnja 2008.PSIHOLOGIJA LI?NOSTI KOD: PS406Okvirni sadr?aj predmeta Teorije li?nosti i procjenjivanje li?nosti u okviru razli?itih teoretskih pristupa (Procjenjivanje li?nosti u psihoanaliti?koj tradiciji. Procjenjivanje li?nosti u okviru osobinskog pristupa. Procjenjivanje li?nosti u okviru kognitivnog pristupa).Izvori podataka u psihologiji li?nosti. Vrste mjernih instrumenata u podru?ju li?nosti. Upinici li?nosti. Procjenjivanje petfaktorskog modela li?nosti. Procjenjivanje u okviru Eysenckove teorije li?nosti (prikaz EPQ/RA, IVE). Procjenjivanje u okviru Caltelove teorije (16 PF upitnik li?nosti). Ostali mjerni instrumenti za procjenjivanje li?nosti (MPQ upitnik, Myers-Briggsov indikator tipova li?nosti, Q- sort tehnika).CiljCilj je predmeta stjecanje znanja o procjenjivanju odnosno mjerenju u podru?ju li?nosti i upoznavanje s najpoznatijim mjernim instrumentima. Studenti bi trebali biti osposobljeni za odabir adekvatnog mjernog instrumenta za istra?iva?ke, ali i za prakti?ne svrhe.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:definirati i opisati razli?ite suvremene pristupe istra?ivanju li?nosti, razmatrati psiholo?ke pojave u okvirima suvremenih modela li?nosti, usporediti razli?ite suvremene pristupe li?nosti u obja?njavanju psiholo?kih i dru?tvenih pojava, prosuditi adekvatnost razli?itih modela li?nosti u obja?njavanju psiholo?kih i dru?tvenih pojava, organizirati znanstvena istra?ivanja li?nosti u okvirima suvremenih pristupa istra?ivanju li?nosti. Oblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja2 sat predavanja i 1 sat seminara na tjedan. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaSchinka, J. A. and Greene, R. L. (1997.). Emerging Issues nad Methods in Personality Assesssment. Lowrence Erlbaum Associates.Priru?nici za primjenu testova li?nosti "Naklada Slap".Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaCarver, C. S. and Scheier, M. F.(2004.). Perspectives on Personality. Pearson Education.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Na?in polaganja ispitaPismeni.Preduvjeti upisaNema preduvjeta.Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,12seminarski rad1,15pismeni ispit1,73Ukupno 4PSIHODIJAGNOSTIKA IIKOD: PS505Okvirni sadr?aj predmetaProjektivne tehnike. Klini?ka procjena anksioznih poreme?aja, poreme?aja raspolo?enja, poreme?aja li?nosti, shizofrenije, poreme?aja vezani za psihoaktivne tvari, poreme?aja nagona i poreme?aja dje?je dobi. Integracija podataka i pisanje nalaza i mi?ljenja. CiljStudenti ?e se upoznati i osposobiti za primjenu razli?itih testova i tehnika u procjeni li?nosti i za integraciju podataka iz razli?itih testova u diferencijalno-dijagnosti?kom postupku za procjenu razli?itih psihijatrijskih poreme?aja i pisanje nalaza i mi?ljenja.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i: Opisati osnovne zna?ajke razli?itih psihi?kih poreme?aja.Opisati razli?ite probleme dijagnostike i klasifikacije psihi?kih poreme?aja, te isplanirati postupak procjene.Napraviti integraciju podataka iz razli?itih izvora psihodijagnosti?ke procjene.Napraviti nalaz i mi?ljenje na osnovi psihodijagnosti?ke procjeneOblici provo?enja nastave i na?in provjere znanjaNastava uklju?uje predavanja (2) i vje?be (2) tijekom 9. semestra. Vje?be ?e se izvoditi kroz prikaze slu?ajeva i posjete psihijatrijskim odjelima gdje ?e uvje?bavati prakti?nu primjenu intervjua, testova i tehnika. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita Davison, G.C. i Neale, J.M. (1999). Psihologija abnormalnog do?ivljavanja i pona?anja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Nietzel, M.T., Bernstein, D.A. i Milich, A. (2001). Uvod u klini?ku psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap. Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaHalgin R. P., Krauss Whitbourne S. (2005): Abnormal psychology, Clinical perspectives on psychological disorders, NY: McGraw-Hill. Priru?nici za pojedine testove i tehnikeBodovna vrijednost predmetaECTS: 5Na?in polaganja ispitaPismeni i usmeni ispit.??Preduvjeti upisa Psihodijagnostika I.Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,50seminar1,50aktivnost na nastavi0,50zavr?ni pismeni ispit1,50Ukupno 5KONSTRUKCIJA I INTERPRETACIJA TESTOVAKOD: PS408Okvirni sadr?aj predmeta Konstrukcija testova za razli?ite vrste valjanosti: sadr?ajnu, konstruktnu i prognosti?ku. Specifi?ni problemi klasi?ne teorije testova. Novi pristupi u teoriji testova: teorija odgovara na zadatak, testiranje pomo?u kompjutora. Internet testiranje. Problemi prijevoda i adaptacije testova.CiljOsposobiti studente za samostalnu primjenu i kreiranje vlastitih, ili prevo?enje i adaptaciju postoje?ih mjernih instrumenata.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:Samostalno konstruirati psihologijski mjerni instrument iz odabranog podru?ja psihologije ili modificirati ve? postoje?i Samostalno primijeniti konstruirani ili modificirani psihologijski mjerni instrument Samostalno analizirati i interpretirati rezultate provjere valjanosti, pouzdanosti i faktorske analize konstruiranog/modificiranog instrumenta Samostalno procijeniti i odabrati najjednostavnije faktorsko rje?enje i ?estice kojima se posti?e visoka pouzdanost i visoka valjanost konstruiranog/modificiranog instrumenta Oblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vje?bi u skupinama po najvi?e 10 studenata. Pismeni kolokvij tijekom semestra.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaAmeri?ko udru?enje psihologa (1992). Standardi za pedago?ko i psiholo?ko testiranje. Zagreb: Educa.Anastasi, A. (1988.). Psychological Testing. New York: Mac Milan.Cohen, R. J., Swerdik, M. E. & Sturman, E. (2012.) Psychological Testing and Assessment: An Introduction to Tests and Measurement (8th ed.). Boston: McGraw Hill.Field, A. P. (2009). Discovering statistics using SPSS (3rd ed). London, England: Sage.Fulgosi, A. (1979.). Faktorska analiza. Zagreb: ?kolska knjiga. Poglavlja 1, 3, 5-16, 22.Jackson, C. (2000.). Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: "Naklada Slap".Kaplan, R. M. & Saccuzzo, D. P. (2012). Psychological Testing: Principles, Applications, and Issues (8th ed.). Belmont: Jon-David Hague.Schultz, K. S. & Whitney, D. J. (2005). Measurement Theory in Action: Case Studies and Exercises. Thousand Oaks: Sage.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaCronbach, L. J. & Meehl, P. E. (1955.). Construct Validity In Psycholocal Tests. Psychological Bulletin, 52, 281.-302.Cronbach, L. J. (1990.). Essential of Psychological Testing (5th ed.). New York: Harper & Row.Krkovi?, A. (1978.). Elementi psihometrije. Zagreb: Sveu?ili?te u Zagrebu, Filozofski fakultet.Krkovi?, A., Momirovi?, K. i Petz, B. (1966.). Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske statistike. Zagreb: Dru?tvo psihologa Hrvatske i Republi?ki zavod za zapo?ljavanje SRH.Nunnally, J. C. & Bernstein, I. H. (1994.). Psychometric theory. McGraw Hill.Petz, B. (1981.). Izabrana poglavlja iz osnova psihometrije. Zagreb: Filozofski fakultet.?lanci iz teku?e periodikeBodovna vrijednost predmeta4 ECTS*.Na?in polaganja ispitaPismeno i usmeno.Preduvjeti upisaNema preduvjetaStudijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave0,75kontinuirano pra?enje i provjeravanje0,75znanja (?etiri pismena iusmena izvje?taja0,300,700,50 zavr?ni ispit (pismeni i usmeni)1,00Ukupno 4Odluka Senata 7. srpnja 2008.ETIKA U PSIHOLOGIJIKOD: PS502Okvirni sadr?aj predmetaOp?enito o etici. Filozofski temelji etike. Op?a eti?ka na?ela i vrijednosni sustavi. Eti?ke teorije. Moral i moralni razvoj. Etika psihologijskih znanstvenih istra?ivanja i etika profesionalne djelatnosti psihologa. Eti?ki kodeksi. Obavje?tavanje sudionika u istra?ivanju odnosno klijenata i dogovor s njima. Prepoznavanje eti?kog pitanja i eti?ke dileme i proces dono?enja eti?ke prosudbe. Suradnja s predstavnicima drugih struka u dono?enju eti?kih prosudbi.Cilj Senzibilizacija na eti?ka pitanja i eti?ke dileme i priprema za eti?ko pona?anje u struci. Stjecanje vje?tine prepoznavanje eti?kih pitanja i dono?enja eti?kih prosudbi.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:navesti op?a eti?ka na?ela i njihovo zna?enje, te opisati vrijednosne sustave usporediti eti?ke teorije definirati moral i opisati moralni razvoj opisati i primijeniti eti?ke kodekse psihologijskih znanstvenih istra?ivanja i profesionalne djelatnosti psihologa vrednovati odre?ene postupke u psihologijskim istra?ivanjima i djelovanju psihologa u odnosu na eti?ke kodekse, te predlo?iti pobolj?anja takvih postupaka i njihovo uskla?ivanje s eti?kim kodeksom Oblici provo?enja nastave i na?in provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno. Znanje se provjerava tijekom nastave na temelju anga?iranosti studenata tijekom nastave.Popis literature potrebne za studijHrvatsko psiholo?ko dru?tvo (1996.). Eti?ki kodeks Hrvatskog psiholo?kog dru?tva. Hrvatski psihologijski glasnik, 3.-4.(II), 5.-10.Kolesari?, V. (1996.). O Eti?kom kodeksu hrvatskog psiholo?kog dru?tva. Hrvatski psihologijski glasnik, 3.-4.(II), 11.-14.Kolesari?, V. (2003.). Neki psihologijski aspekti etike u istra?ivanju s djecom. Dijete i dru?tvo, 1(5), 83.-91.Francis, R.D. (1999.). Ethics for Psychologists. Leicester: BPS Books.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaRoth, J. K. (1995.). International Encyclopedia of Ethics. London, Chicago: Fitzroy Dearborn Publishers.Bodovna vrijednost predmeta2 ECTS.Na?in polaganja ispitaPismeno. Preduvjeti upisaNema preduvjeta.Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave0,75seminarski rad0,625zavr?ni pismeni ispit0,625Ukupno 2PRIMIJENJENA SOCIJALNA PSIHOLOGIJA I* KOD: PS504Okvirni sadr?aj predmetaPredmet je posve?en produbljivanju znanja o mogu?nostima i podru?jima primjene socijalno-psiholo?kih spoznaja i zakonitosti, ponajprije u suo?avanju i rje?avanju raznolikih dru?tvenih problema. Stoga predmet omogu?ava dovoljnu fleksibilnost i mogu?nost prilagodbe sadr?aja i teme kolegija. Tako ?e se uvijek obraditi nekoliko najzna?ajnijih podru?ja primjene znanja iz socijalne psihologije, a detaljinije produbiti sadr?aji ovisno o interesima studenata, ali i o aktualnostima dru?tvenih zbivanja. Dat ?e se pregled specifi?nosti metodologije primijenjenih istra?ivanja, te proraditi ogledni primjeri aktualnih istra?ivanja u nas i u svijetu. Naglasit ?e se interdisciplinarnost podru?ja i nu?nost suradnje s drugim disciplinama u pristupu relevantnim dru?tvenim pitanjima.CiljStudenti ?e razumijeti specifi?nosti metodologije primijenjenih istra?ivanja, te mo?i kriti?ki analizirati primjere aktualnih istra?ivanja. Razumjet ?e povezanost bazi?ne socijalno-psiholo?ke teorije i primijenjenog pristupa u rje?avanju aktualnih dru?tvenih pitanja. Studenti ?e biti senzibilizirani za interdisciplinarnu suradnju i osvijestiti potrebu za multidisciplinarnim pristupom aktualnim dru?tvenim pitanjima.Ishodi u?enja:Nakon uspje?no odslu?anog kolegija studenti ?e mo?i:raspravljati o prikladnosti odre?enih metoda i tehnika u primijenjenim istra?ivanjimaprepoznati i opisati specifi?ne metode primijenjenih istra?ivanja u socijalnoj psihologijikriti?ki analizirati primjere aktualnih istra?ivanja primijenjene socijalne psihologijeprepoznati va?nost teorijske osnove i multidisciplinarnog pristupa u aktualnim primijenjenim istra?ivanjimaOblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja2 sata predavanja i 1 sata seminara tjedno tijekom jednog semestra.Provjera znanja obavlja se tijekom semestra, ne temelju studentskog sudjelovanja u nastavi, zadanih uradaka, te aktivnog sudjelovanja u analiziranju i diskusiji o aktualnim istra?ivanjima, te kolokvija.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita Aronson, E. Wilson, T.D. i Akert, R.M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate Brown, R. (2006). Grupni procesi:dinamika unutar i izme?u grupa. Jastrebarsko: Naklada Slap. Buunk, A. P., & Van Vugt, M. (2007). Applying social psychology: From problems to solutions. London: Sage PublicationsHewstone, M. i Stroebe, H. (2002). Socijalna psihologija: europske perspektive. Jastrebarsko: Naklada Slap. Myers, D. (1993). Social psychology. New York:McGrew-Hill.Semin, G.R. & Fiedler, K. (1996). Applied social psychology. SAGE Pubs.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunska ?lanci iz teku?e znanstvene periodike Bodovna vrijednost predmeta4 ECTSNa?in polaganja ispitaPismeno.Na?in pra?enja kvalitete i uspje?nosti izvedbe predmeta Studentska evaluacija.Preduvjeti upisaNema preduvjetaUvjeti za priznavanje bodova Redovito prisustvovanje nastavi, polo?eni ispitStudijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,00kvizovi0,25seminari0,50prijedlog primijenjenog istra?ivanja1,50kontinuirano provjeravanje znanja u obliku 2 kolokvija0,75Ukupno 4* odluka Senata od 7. srpnja 2008.g.PRIMIJENJENA SOCIJALNA PSIHOLOGIJA II* KOD: PS508Okvirni sadr?aj predmetaPredmet je posve?en produbljivanju znanja o mogu?nostima i podru?jima primjene socijalno-psiholo?kih spoznaja i zakonitosti, ponajprije u suo?avanju i rje?avanju raznolikih dru?tvenih problema. Stoga predmet omogu?ava dovoljnu fleksibilnost i mogu?nost prilagodbe sadr?aja i teme kolegija. Tako ?e se uvijek obraditi nekoliko najzna?ajnijih podru?ja primjene znanja iz socijalne psihologije, a detaljinije produbiti sadr?aji ovisno o interesima studenata, ali i o aktualnostima dru?tvenih zbivanja. Dat ?e se pregled specifi?nosti metodologije primijenjenih istra?ivanja, te proraditi ogledni primjeri aktualnih istra?ivanja u nas i u svijetu. Naglasit ?e se interdisciplinarnost podru?ja i nu?nost suradnje s drugim disciplinama u pristupu relevantnim dru?tvenim pitanjima. Obradit ?e se tematski sadr?aji koji se odnose na me?uetni?ke odnose, spolne i rodne uloge, medije , deindividuacije, diskriminacije i stigmatizacije.Cilj Studenti ?e ovladati znanjem o mogu?nostima primjene socijalno-psiholo?kih teorija u rje?avanju konkretnih problema. Studenti ?e razumijeti specifi?nosti metodologije primijenjenih istra?ivanja, te mo?i kriti?ki analizirati primjere aktualnih istra?ivanja i isto primijeniti na grupnim istra?iva?kim projektima . Razumjet ?e povezanost bazi?ne socijalno-psiholo?ke teorije i primijenjenog pristupa u rje?avanju aktualnih dru?tvenih pitanja. Studenti ?e biti senzibilizirani za interdisciplinarnu suradnju i osvijestiti potrebu za multidisciplinarnim pristupom aktualnim dru?tvenim pitanjima.Ishodi u?enja:Nakon uspje?no odslu?anog kolegija studenti ?e mo?i:prepoznati psihologijsku osnovu odre?enog konkretnog problema u okviru socijalne psihologijeizraziti pretpostavke o teorijski o?ekivanim rezultatima istra?ivanjaodabrati prikladne metode i tehnike za ispitivanje odabranog problema i testiranje postavljenih pretpostavki i organizirati istra?ivanjeorganizirati i analizirati dobivene podatke, te ih povezati sa teorijskom osnovomprosuditi vrijednost i doprinos provedenog istra?ivanjaOblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja2 sata predavanja i 1 sata seminara tjedno tijekom jednog semestra. Provjera znanja obavlja se tijekom semestra, na temelju studentskog sudjelovanja u nastavi, te seminarskih radova. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita Aronson, E. Wilson, T.D. i Akert, R.M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate Brown, R. (2006). Grupni procesi:dinamika unutar i izme?u grupa. Jastrebarsko: Naklada Slap. Buunk, A. P., & Van Vugt, M. (2007). Applying social psychology: From problems to solutions. London: Sage PublicationsHewstone, M. i Stroebe, H. (2002). Socijalna psihologija: europske perspektive. Jastrebarsko: Naklada Slap. Myers, D. (1993). Social psychology. New York:McGrew-Hill.Semin, G.R. & Fiedler, K. (1996). Applied social psychology. SAGE Pubs.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunska ?lanci iz teku?e znanstvene periodikeBodovna vrijednost predmeta 4 ECTS Na?in polaganja ispita Kontinuirano ocjenjivanje svake faze u izradi seminarskih radova. Na?in pra?enja kvalitete i uspje?nosti izvedbe predmeta Studentska evaluacija.Preduvjeti upisaPrimijenjena socijalna psihologija I.Uvjeti za priznavanje bodova Redovito prisustvovanje nastavi, polo?eni ispitStudijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,00izlaganje pojedinih dijelova PATH1,75zavr?ni izvje?taj1,20Ukupno 4* odluka Senata od 7. srpnja 2008.g.PRAKTIKUM PRIMIJENJENE METODOLOGIJE* KOD: PS410Okvirni sadr?aj predmetaPrimjena psihomotornih testova (poput Bonnardelove sinusoide); kori?tenje vremena jednostavne senzomotorne reakcije kao zavisne varijable u primijenjenoj psihologiji; primjena kognitivnih testova; primjena upitnika i skala za ispitivanje li?nosti; konstrukcija i primjena ankete; istra?ivanja pomo?u interneta; metoda pojedina?nih slu?ajeva; istra?ivanja s malo N i N=1; ex post facto i korelacijske metode; meta-analiza.Cilj Kolegij je metodolo?ki i prati sadr?aje svih drugih kolegija, a osobito onih iz primijenjene psihologije, jer se radi o usvajanju vje?tina i profesionalnih kompetencija.Osposobljavanje za pisanje stru?nih i znanstvenih izvje?taja.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:prepoznati psihologijsku osnovu odre?enog konkretnog problema u okviru kognitivne psihologije, emocija i motivacije izraziti pretpostavke o teorijski o?ekivanim rezultatima istra?ivanja odabrati prikladne metode i tehnike za ispitivanje odabranog problema, planirati slo?enije nacrte istra?ivanja i provjeriti postavljene pretpostavki, te organizirati istra?ivanje organizirati i analizirati dobivene podatke, koristiti slo?enije multivarijatne analize, te dobivene rezultate povezati sa teorijskom osnovom prosuditi vrijednost i doprinos provedenog istra?ivanja samostalno oblikovati problem u okviru psihologijskih spoznaja, odabrati prikladne znanstvene i statisti?ke metode, provesti istra?ivanje i oblikovati izvje?taj o dobivenim rezultatima Oblici provo?enja nastaveUvodno predavanje prije svakog praktikuma. Ukupno 1 sat predavanja i 3 sata vje?bi tjedno. Sadr?aj i metode nastave u potpunosti su definirane, a u osmi?ljavanju, tj. oblikovanju tema i formuliranju ciljeva, odabiranju specifi?nih metoda, odabiru nacrta istra?ivanja, pripremi i provedbi prikupljanja podataka, odabiru najprikladnijih statisti?kih postupaka za njihovu obradu te interpretaciji dobivenih rezultata u svakoj vje?bi posebno, aktivno sudjeluju studenti (elementi projektnog tipa nastave).Vje?be sadr?ajno odgovaraju podru?jima op?e psihologije i najva?nijih podru?ja primijenjene psihologije (klini?ka, ?kolska, industrijska/organizacijska psihologija) i predstavljaju njihovu nadogradnju u sadr?ajnom i metodolo?kom smislu.Nastava se odr?ava jedanput tjedno, ali se jedna tema mo?e obra?ivati u vi?e od jedne vje?be.LiteraturaCohen, L., Manion, L. & Morrison, K. (2007). Research methods in Education. London and New York: Routledge.Richardson, J.T.E. (Ed.)(2003). Handbook of qualitative research methods for psychology and the social sciences. Oxford: BPS Blacwell.Breakwell, G.M., Hammond, S. & Fife-Chaw, C. (Eds.)(2003). Research methods in psychology. London: SAGE Publications.Bodovna vrijednost predmeta5 ECTSNa?in polaganja ispitaKona?na ocjena predmeta posti?e se temeljem ocjena redovnih studentskih izvje?taja s vje?bi.Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,00kontinuirano pra?enje (aktivnost na projektnom zadatku)1,20seminarski rad1,40zavr?ni usmeni ispit1,40Ukupno 5*Odluka Senata 7. srpnja 2008.METODE SUPERVIZIJEKOD: PS506Okvirni sadr?aj predmeta:Odre?enje pojma supervizija. Razvoj supervizije. Odnos supervizije sa stru?nim nadzorom, edukacijom, konzultacijom i psihoterapijom. Osnovni tipovi supervizije – razvojna i organizacijska. Grupna i individualna supervizije, Supervizija i coaching. Dogovor o supervizijskom radu. Strukturiranje i vo?enje supervizijskog procesa. Kreativne tehnike u superviziji. Nesvjesni procesi u superviziji. Supervizija i osiguranje kvalitete socijalnog rada. Supervizija i mentalno zdravlje socijalnih radnika. Etika supervizijskog rada. Evaluacija u superviziji.CiljPolaznici ?e upoznati pojam i proces supervizije kao jednog od klju?nih procesa u osiguravanje kvalitete rada korisnicima i profesionalnom razvoju stru?njaka.Ishodi u?enja Po zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:upoznati ovladati osnovna znanja o konceptu razvojno integrativne supervizije, a vje?be ?e biti organizirane kao supervizijske grupe na kojima ?e se supervizirati pomaga?ki rad tijekom prakse. To ?e omogu?iti ovladavanje koncepta supervizije metodom iskustvenog u?enja.Oblici provo?enja nastave i na?in provjere znanja1 sat predavanja i jedan sat vje?bi u IV. semestru (ljetnom) diplomskog studijaPopis literature potrebne za studij i polaganje ispitaAjdukovi?, M. i Cajvert, Lj. (ur.) (2004.) Supervizija u psihosocijalnom radu. Zagreb: Dru?tvo za psiholo?ku pomo?.Popis literature koja se preporu?a kao dopunskaCajvert, Lj. (2001.) Kreativni prostor terapeuta: O superviziji. Sarajevo: Svjetlost.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTSNa?in polaganja ispita:Pismeni ispitNa?in pra?enja kvalitete i uspje?nosti izvedbe predmetaVje?be ?e biti organizirane po na?elima supervizijskih grupa biti ?e nakon svakog susreta evaluirane od studenata. Studentska evaluacijaPreduvjeti upisaNema preduvjetaUvjeti za priznavanje bodovaRedovito pristustvovanje na nastavi, polo?en ispitStudijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,00pisanje dnevnika prakse1,50pisanje izvje?taja s prakse0,50pisanje ispitnog eseja1,00Ukupno 4ISTRA?IVA?KA METODOLOGIJA PSIHOLOGA U ZAJEDNICIKOD: PS507Okvirni sadr?aj predmetaPsiholog u zajednici za prikupljanje podataka na temelju kojih ?e donositi relevantne psihologijske odluke nu?no koristi istra?iva?ku metodologiju koja se dominantno upotrebljava u podru?ju zdravstvene psihologije, organizacijske psihologiji, klini?ke psihologije, ?kolske psihologije te primijenjene socijalne psihologije. Budu?i da valjanost podataka pa stoga i odluke psihologa koje se temelje na tim podacima ovise izravno o postupcima prikupljanja podataka odlu?nu va?nost imaju znanja i vje?tine njihovog kori?tenja. Specifi?nost ovog kolegija u tome je ?to se sve metode i tehnike vi?e ne razmatraju teoretski ili na primjerima ve? u realnim prilikama tj. u konkretnim pripremama za istra?ivanja. CiljPokazati studentima koji se kriteriji u realnoj situaciji mogu koristiti za odabir adekvatnih metoda i tehnika; pokazati studentima kako se na temelju utvr?enih kriterija odabiru adekvatne metode i tehnike u realnoj ?ivotnoj situaciji; omogu?iti studentima da samostalno i u raspravama s nastavnicima i drugim studentima dimenzioniraju psiholo?ki relevantne aspekte realne situacije i mogu?nosti primjene psihologijskih mjernih instrumenata; razvijati kod studenata znanja i vje?tine znanstveno korektne primjene odabranih psihologijskih metoda i tehnika; razvijati znanstveno kriti?ni stav pri upotrebi psihologijskih metoda i tehnika i pri kori?tenju dobivenih podataka.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:prepoznati psiholo?ki relevantne aspekte realnih prilika u kojima psiholozi djeluju; znati odabrati prikladne metode i tehnike; primijeniti odgovaraju?e psihologijske mjerne instrumente; adekvatno interpretirati dobivene podatke u relaciji s realnim prilikama u kojima su dobiveni.Oblici provo?enja nastave i na?in provjere znanja1 sat predavanja i 5 sati seminara u IV. ljetni semestar diplomskog studijaNastava ?e se odr?avati kao kratka uvodna predavanja i seminarskog razmatranja konkretnih slu?ajeva koje ?e opisivati i elaborirati studentiPopis literature potrebne za studij i polaganje ispitaIz svakog primijenjenog podru?ja, od postoje?ih predmeta – organizacijska, ?kolska, primijenjena socijalna, klini?ka – koji se izvode, uzima se propisani obvezatni ud?benik).Popis literature koja se preporu?a kao dopunskaRecentni znanstveni i stru?ni radovi iz svakog podru?jaBodovna vrijednost predmeta6 ECTSNa?in polaganja ispita:U okviru obrane diplomskog radaPreduvjeti upisaNema preduvjetaEVOLUCIJSKA PSIHOLOGIJA *KOD: PS411Okvirni sadr?aj predmetaPovijest evolucijskog mi?ljenja. Teorije srednje razine u evolucijskoj biologiji. Evolucija modernog sapiensa, suvremena okolina i okolina na?ih predaka. Evolucionizam u psihologiji. Osnovne predstavke evolucijske kognitivne psihologije. Izbor spolnog partnera i konflikt me?u spolovima. Razvojna psihologija i moderni darvinizam. Evolucijske osnove osobina li?nosti. Konflikti i nasilje u obitelji. Evolucijski pristupi kulturi. Kritike evolucijske psihologije.Cilj Cilj je predmeta upoznavanje studenata s osnovnom paradigmom evolucijske psihologije, te s evolucijskog pristupa pojasniti razli?ite aspekte pona?anja ?ivih bi?a.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:Opisati povijest evolucijskog mi?ljenja i objasniti osnovne principe evolucije putem prirodne selekcije. Objasniti i opisati najva?nije teorije srednje razine u evolucijskoj biologiji. Opisati evoluciju modernog homo sapiensa i razumjeti problem razlikovanja suvremene okoline i okoline na?ih predaka. Opisati i objasniti najva?nije spoznaje do kojih je dovela evolucijska perspektiva u kognitivnoj psihologiji. Opisati i objasniti najva?nije spoznaje do kojih je dovela evolucijska perspektiva u socijalnoj psihologiji. Opisati i objasniti najva?nije spoznaje do kojih je dovela evolucijska perspektiva u razvojnoj psihologiji. Opisati i objasniti najva?nije spoznaje do kojih je dovela evolucijska perspektiva u psihopatologiji. Objasniti odnos evolucije i kulture. Primijeniti principe evolucijske psihologije na podru?ja obrazovanja i rada. Povezati osnovne spoznaje iz evolucijske psihologije s aspektima svakodnevnog ljudskog funkcioniranja. Razumjeti nedostatke i domete evolucijske psihologije. Oblici provo?enja nastave i na?in provjere znanja2 sata predavanja i 1 sat seminara – V. zimski semestar. Tijekom semestra provjera znanja odvijat ?e se na osnovi izrade i prezentacije samostalnog seminarskog rada.Popis literature potrebne za studijKardum, I. (2003.). Evolucija i ljudsko pona?anje. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.Dawkins, R. (1997.). Sebi?an gen. Zagreb: Izvori.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaBuss, D. M. (1999.) Evolutionary psychology: The new science of the mind. Boston: Allyn and Bacon.Crowford, C., Krebs, D. L. (Eds.) (1998.). Handbook of evolutionary psychology: Ideas, issnes, and applications. London: Lowrence Erlbaum.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTSNa?in polaganja ispitaPismeno.Preduvjeti upisaNema preduvjeta.Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,10seminar1,20zavr?ni pismeni ispit1,70Ukupno 4* odluka Senata od 29. listopada 2007.g.PSIHOLOGIJA UPRAVLJANJA LJUDSKIM RESURSIMA*KOD: PID03Okvirni sadr?aj predmetaProcesni model upravljanja ljudskim resursima (HRM) u organizaciji. Strate?ka usmjerenja: poslovne i kadrovske strategije. Zahtjevi posla: rad i zahtjevi za izvr?ioca. Pribavljanje i selekcija: metode i organizacijska praksa. Mjerenje i pra?enje: sustavi mjerenja radne uspje?nosti. Godi?nji razgovori: alat rukovo?enja i kontinuiranog razvoja kadrova. Osposobljavanje: ciljana izobrazba zaposlenika.Karijera: profesionalni razvoj unutar organizacije. Kadrovske analize: kvantitativno i kvalitativno pra?enje u?inkovitosti HRM-a. Nagra?ivanje: sustav materijalne i nematerijalne motivacije zaposlenika. Radno-pravni i administrativni aspekti HRM-a.CiljUpoznati studente s primjenom psihologije u podru?ju upravljanja ljudskim resursima u organizacijamaIshodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:primijeniti suvremene spoznaje psihologije rada i organizacijske psihologije u odabiru i razvoju zaposlenih u organizacijama razli?itih djelatnostiusvojiti procesni pristup u upravljanju ljudskim resursima;na temelju poslovnih planova osmisliti strategije upravljanja ljudskim resursima;definirati zahtjeve posla i zahtjeve za izvr?ioca na pojedinim radnim mjestima;osmisliti postupak pribavljanja i selekcije novih zaposlenika;uskladiti proces i metode mjerenja i pra?enja radne uspje?nosti zaposlenika;uvesti sustav godi?njeg ocjenjiva?kog i razvojnog razgovora;educirati rukovoditelje i sudjelovati u analizi potreba za obrazovanjem;programirati adekvatna osposobljavanja i evaluirati provedene edukacije;uspostavljati napredne sustave razvoja karijere potencijalnih i klju?nih kadrova;unaprijediti sustave materijalnog i nematerijalnog nagra?ivanja kadrova;osmi?ljavati i provoditi razli?ite analize ljudskih potencijala u organizacijama.Oblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja2 sata predavanja i 1 sat seminara i radionica tijekom semestra. Provjera znanja pismeno i na osnovi samostalnih seminara i radionica.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBahtijarevi?-?iber, F. (1999.). Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden marketing.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaBeardwell, I., Holden, L. (2001.). Human resource management: A contemporary Approach. Harlow: Pearson Education.Bodovna vrijednost predmeta 3 ECTS.Na?in polaganja ispitaPismeno i usmeno.Preduvjeti upisaPolo?eni ispiti iz Psihologije rada.Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,10Projekt – HR-Audit (izrada strukturiranog intervjua za utvr?ivanje stanja procesa upravljanja ljudskim resursima u organizaciji; provo?enje intervjua s rukovoditeljima i HR stru?njacima u organizaciji; analiza relevantne dokumentacije i izrada prijedloga pobolj?anja; prezentacija i izrada izvje?taja)1,00kontinuirano pra?enje (aktivnost na nastavi, sudjelovanje u provo?enju grupnog projekta)0,30zavr?ni usmeni ispit0,60Ukupno 3*Odluka Senata 7. srpnja 2008.PSIHOLO?KO SAVJETOVANJE*KOD: PID10Okvirni sadr?aj predmetaDefinicija savjetovanja i odnos izme?u psihoterapije i savjetovanja. Ciljevi psiholo?kog savjetovanja i podru?ja rada, granice koje se u savjetovanju ne smiju prije?i. Teorijski pristupi u psihologiji savjetovanja. Preduvjeti za uspje?no savjetovanje. Komunikacija u procesu savjetovanja (aktivno slu?anje i razumijevanje verbalne komunikacije, postavljanje pitanja - ?to i kada?, neverbalna komunikacija, uspostava odnosa povjerenja). Psiholo?ki procesi u savjetovanju (empatija, transfer i kontratransfer, otpori, konfrontacije, uvid). Te?ko?e u uspostavljanju odnosa savjetovatelj-klijent (otpor, nepovjerenje) i mogu?a rje?enja. Metode rada: individualni rad, rad s obitelji, rad u grupi, intervencije u krizi. Faze savjetovanja. temeljne vje?tine savjetovatelja.CiljCilj je Psiholo?kog savjetovanja 1.upoznati teorijske osnove i tehnike koje se koriste u savjetovanju 2. uvje?bati komunikacijske vje?tine neophodne u procesu savjetovanja.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:definirati pojam i vrste savjetovanja;navesti i usporediti razli?ite teorijske i prakti?ne pristupe u savjetovanju;definirati i koristiti ?initelje dobre komunikacije i osposobiti se za njihovo uspje?no kori?tenje;provesti intervju (informativni, ventilacijski, savjetovali?ni) u teoriji i praksi;definirati faze i tijek procesa savjetovanja te ih provesti u praksi;razumjeti ulogu i metode evaluacije savjetovali?nog rada;definirati i objasniti pojam i primjenu supervizije u savjetovanju.Oblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanjaNastava se provodi kroz predavanja, vje?be i rad u maloj grupi (treninzi komunikacijskih vje?tina) – 2 sata predavanja i 2 sata vje?bi. Tijekom vje?bi naglasak je na razli?itim slu?ajevima iz prakse koji se prikazuju studentima i za koje oni “postaju” savjetovatelji, te prorada razli?itih te?ko?a na koje se nailazi u savjetodavnom radu. Prora?uju se i razli?ita podru?ja savjetodavnog rada, ali i podru?ja i problemi za koje savjetodavni rad nije primjeren. Studenti izra?uju pismene izvje?taje o pojedinim prikazanim slu?ajevima.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:Aramba?i? L. (2000.): Psiholo?ke krizne intervencije, Zagreb: Dru?tvo za psiholo?ku pomo?.Juul J. (1995.): Razgovori s obiteljima: perspektive i procesi, Zagreb, AlineaCorey G. (2001.): The art of integrative counseling, Paciifc Grove, CA:Brooks-Cole/Wadsworth.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunska:Jankovi? J. (1998.): Savjetovanje - nedirektivni pristup, Zagreb: Alinea.Ajdukovi? M. (1997.): Grupni pristup u psihosocijalnom radu, Zagreb: Dru?tvo za psiholo?ku pomo?.Nelson-Jones (1991.): The theory and practice of counselling psychology, London: Cassell Educational Limited.Rogers C. R. (1985.): Kako postati li?nost, Nolit, Beograd.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTSNa?in polaganja ispitaPismeni ispitPreduvjeti upisaPolo?en ispit iz predmeta Psihopatologija i Psihologija li?nosti.Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,50kontinuirano pra?enje i provjeravanje znanja (kolokviji, prakti?ne aktivnosti i izvje?taji o prakti?nim aktivnostima)1,25usmeno izlaganje seminarskog rada0,50zavr?ni pismeni ispit0,75Ukupno 4*Odluka Senata 7. srpnja 2008.SUDJELOVANJE U ISTRA?IVANJIMAKOD: PID72Tijekom studija studenti trebaju sudjelovati u izvo?enju znanstvenog rada i to na sljede?e na?ine:kao pomo?ni istra?iva?i?kao sudionici?kao pomo?nici pri unosu podataka??Do kraja studija svaki student treba sakupiti 50 eksperimentalnih sati u najmanje 4 razli?ita istra?ivanja/projekta.NADGLEDANA PRAKSAKOD: PID73Studentska praksa se odvija tijekom travnja i svibnja u IV. semestru diplomskog studija.Za izvr?enu studentsku praksu studenti dobiju 4 ECTS-a.Predvi?eno je 120 sati prakse ili 15 radnih dana.Praksa je nadgledana te se mo?e provoditi samo u instituciji koja ima zaposlenog psihologa s polo?enim stru?nim ispitom (po?eljno, ali ne i nu?no i sa stru?nim ispitom polo?enim pri Hrvatskoj psiholo?koj komori). U djelatnostima u kojima psiholozima nije propisan stru?ni ispit, mentor mo?e biti psiholog s vi?e od godinu dana sta?a provedenog na poslovima psihologa.OPIS IZBORNIH KOLEGIJAMULTIVARIJATNE METODE IKOD: PID07Okvirni sadr?aj predmetaGlavni sadr?aj kolegija odnosi se na prou?avanje problema koji se pojavljuju u primjeni metoda za multivarijatnu analizu podataka primarno usmjerenih na analize dimenzionalnosti unutar skupova varijabli. U ?irem izboru ovih postupaka nalaze se: faktorska i klaster analiza, analiza korespondencije, multidimenzionalno skaliranje. Program je u pravilu ograni?en na 3 metode, koje se sustavno prou?avaju i primjenjuju na realnim podacima. Svaka tema zavr?ava seminarskim radom u kojem polaznici, odgovaraju?i na op?a pitanja i ona koja se odnose na konkretno analizirane podatke, trebaju pokazati da su ovladali najva?nijim pitanjima primjene i kvantitativne interpretacije.CiljOsposobiti studente za samostalni odabir, prosudbu adekvatnosti i provedbu odabranih metoda za multivarijatnu analizu podataka te kvantitativnu interpretaciju rezultata.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:opisati metode za multivarijatnu analizu podataka primarno usmjerenih na analize dimenzionalnosti unutar skupova varijabli usporediti metode za multivarijatnu analizu podataka primarno usmjerenih na analize dimenzionalnosti unutar skupova varijabli izabrati adekvatnu metodu za multivarijatnu analizu podataka i provesti ju na konkretnim podacima interpretirati dobivene rezultate Oblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat vje?bi tjedno u jednom semestru. Provjera znanja provodi se tijekom semestra kolokvijem.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaFulgosi, A. (1984.). Faktorska analiza. ?kolska knjiga, Zagreb.Norusis, M. J. (1993.). SPSS for Windows - Professional Statistics. Chicago: SPSS Inc.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaGrimm, L. G., Yarnold, P. R. (Eds.) (1995.). Reading and Understanding Multivariate Statistics. American Psyhological Association., Washington.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Na?in polaganja ispitaPismeni ispit.Preduvjeti upisaPolo?eni ispiti iz predmeta Konstrukcija i interpretacija testova.Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave0,75kontinuirano pra?enje (aktivnost na nastavi isudjelovanje u raspravama)0,75pra?enje i provjeravanje znanja putem zadataka(seminarski rad)1,50zavr?ni ispit1,00Ukupno 4MULTIVARIJATNE METODE IIKOD: PID08Okvirni sadr?aj predmetaGlavni sadr?aj kolegija odnosi se na prou?avanje problema koji se pojavljuju u primjeni metoda za multivarijatnu analizu podataka primarno usmjerenih na analize me?uzavisnosti unutar i izme?u skupova varijabli. U ?irem izboru ovih postupaka nalaze se: diskriminacijska i vi?estruka regresijska analiza, logisti?ka regresijska analiza, kanoni?ka korelacijska analiza, multivarijatna analiza varijance. Program je u pravilu ograni?en na 3 metode, koje se sustavno prou?avaju i primjenjuju na realnim podacima. Svaka tema zavr?ava seminarskim radom u kojem polaznici, odgovaraju?i na op?a pitanja i ona koja se odnose na konkretno analizirane podatke, trebaju pokazati da su ovladali najva?nijim pitanjima primjene i kvantitativne interpretacije.CiljOsposobiti studente za samostalni odabir, prosudbu adekvatnosti i tehni?ku provedbu odabranih metoda za multivarijatnu analizu podataka te kvantitativnu interpretaciju rezultata.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:opisati metode za multivarijatnu analizu podataka primarno usmjerenih na analize me?uzavisnosti unutar i izme?u skupova varijabli usporediti metode za multivarijatnu analizu podataka primarno usmjerenih na analize me?uzavisnosti unutar i izme?u skupova varijabli izabrati adekvatnu metodu za multivarijatnu analizu podataka i provesti ju na konkretnim podacima interpretirati dobivene rezultate Oblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat vje?bi tjedno u jednom semestru. Provjera znanja provodi se tijekom semestra kolokvijima.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaTacq, J. (1997.). Multivariate Analysis Techniques in Social Science Research. London: Sage publications.Norusis, M. J. (1993.). SPSS for Windows - Professional Statistics. Chicago: SPSS Inc.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaJaccard, J. et.al. (2002.). Interaction effects in multiple regression. London: Sage.Bodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Na?in polaganja ispitaPismeni ispit.Preduvjeti upisaPolo?eni ispiti iz Konstrukcija i interpretacija testova i Multivarijatne metode I.Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave0,75kontinuirano pra?enje (aktivnost na nastavi isudjelovanje u raspravama)0,75pra?enje i provjeravanje znanja putem zadataka(seminarski rad)1,50zavr?ni ispit1,00Ukupno 4ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJAKOD: PID22Okvirni sadr?aj predmetaDefinicija zdravstvene psihologije. Biopsihosocijalni model zdravlja i bolesti. Vjerovanja i stavovi o zdravlju. Psihi?ke reakcije na bolest. Rad zdravstvenog psihologa u podru?u pedijatrije, deramtologije, kardiologije, onkologije, endokrinologije, neurokirurgije. Zdravstvena psihologija i mogu?nost preventivnih aktivnosti (promjena ?ivotnog stila i ?tetnih ?ivotnih navika kao oblik prevencije). CiljStudenti ?e ste?i temeljne pojmove iz podru?ja zdravstvene psihologije, te osnovna na?ela pru?anja podr?ke bolesnicima.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:poznavati temeljne pojmove iz podru?ja Zdravstvene psihologije poznavati psiholo?ke aspekte tjelesnih bolesti razumjeti psihi?ke reakcije pojedinca na bolest imati znanja i vje?tina za unaprje?enje komunikacije s bolesnikom imati znanja i vje?tine u organizaciji preventivnih zdravstvenih programa imati znanja i vje?tine u evaluaciji preventivnih zdravstvenih programaOblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata vje?bi. Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz obavezne izvje?taje. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita Havelka, M. (1998.). Zdravstvena psihologija. Jastrebarsko: "Naklada Slap".Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaOgden, J. (2004.). Health Psychology: A Textbook, Berkshire:OpenUniversity Press, McGraw-Hill EducationBodovna vrijednost predmeta4 ECTS.Na?in polaganja ispitaPismeni ispit.Preduvjeti upisaNemaStudijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,50kontinuirano pra?enje (zadaci i prakti?an rad na vje?bama)1,00zavr?ni pismeni ispit1,50Ukupno 4PSIHODIJAGNOSTI?KA SREDSTVAKOD: PID52Okvirni sadr?aj predmetaDefiniranje psihodijagnosti?kih sredstava i postupaka psiholo?kih procjena; Vrste psihodijagnosti?kih sredstava; Usporedba nekoliko razli?itih pristupa pri podjelama;Razvoj testova sposobnosti; Antropometrijski (medicinski) pristup; Pojava psiholo?ke paradigme; Nastanak i razvoj tehnika i postupaka za procjenu li?nosti;Nastanak i razvoj ostalih psihodijagnosti?kih sredstava (razvojni testovi, neuropsihologijski testovi, inventari profesionalnih interesa, testovi znanja, itd.); Razvoj i periodizacija psihodijagnosti?kih sredstava i prakse testiranja u RH; Stanica/Savjetovali?te pri izboru zanimanja - Po?etak primijenjene psihologije u RH;Pregled zakonske regulative vezane uz psihodijagnosti?ka sredstva u RH (pregled na?ih podzakonskih akata i pravilnika u kojima se navodi uporaba psihodijagnosti?kih sredstava); Osvrt na povijest kategorizacija psihodijagnosti?kih sredstava; Podjela psihodijagnosti?kih sredstava od strane HPK (0-A-B-C kategorizacija, na?ela podjele); Usporedba na?eg rje?enja s rje?enjima u nekim drugim zemljama; Uvod u kategorizaciju istra?iva?kih instrumenata; Va?niji grupni testovi za ispitivanje inteligencije u RH (upoznavanje i navo?enje bitnih referenci); Va?niji individualni testovi za ispitivanje inteligencije u RH; Va?niji upitnici li?nosti koji se rabe u RH (upoznavanje i navo?enje va?nijih referenci); Sa?eti pregled nepsihometrijskih postupaka pri selekciji; Pregled svjetskih rang-lista ?estine uporabe psihodijagnosti?kih sredstava; Testiranje uz pomo? osobnih ra?unala – pregled dosada?njih rje?enja.CiljUpoznati studente s nastankom, povijesnim razvojem, vrstama i oblicima te uvjetima uporabe i dostupnosti psihodijagnosti?kih sredstava u svijetu i u Republici Hrvatskoj.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:ste?i sistematizirana znanja o razli?itim psihodijagnosti?kim sredstvima. Kona?ni ishod ?e biti u urednom odabiru psihodijagnosti?kih sredstava u psiholo?koj praksi. Oblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat seminara u trajanju od 1 semestra (zimski semestar)Popis literature za studij i polaganje ispitaJackson, Ch. (2003): Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: Naklada SlapMate?i?, K. (2005). Prvo razdoblje razvoja testova i postupaka testiranja u Republici Hrvatskoj od 1912. do 1931. godine. Suvremena psihologija, 8 (2), 197-209.Mate?i?, K. (2006). Drugo razdoblje razvoja testova i postupaka testiranja u Republici Hrvatskoj od 1932. do 1948. godine. Suvremena psihologija, 9 (1), 89- 108.Mate?i?, K. (2006). Tre?e razdoblje razvoja testova i postupaka testiranja u Republici Hrvatskoj od 1952. do 1991. godine. Suvremena psihologija,9 (2), 213-227.Mate?i?, K. (2007). ?etvrto razdoblje razvoja testova i postupaka testiranja u Republici Hrvatskoj od 1992. do danas. Suvremena psihologija,10 (1), 131-147.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaAmeri?ko udru?enje za istra?ivanja u obrazovanju (2006). Ameri?ka psiholo?ka udruga i Nacionalno vije?e za mjerenje u obrazovanju. Standardi za pedago?ko i psiholo?ko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.Fernandes-Ballesteros (Ed.) (2003). Encyclopedia of Psychological Assessment. Volume 1 & 2. London: Sage.Maddox, T. (Ed.). (1997). Tests. A Comprehensive Referecne for Assessments in Psychology, Education and Business. Austin: Pro-Ed.Bodovna vrijednost predmeta3 ECTSNa?in polaganja ispitapismeni ispit, putem kolokvijaPreduvjeti upisaNemaStudijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,00kontinuirana provjera znanja na nastavi0,80zavr?ni pismeni ispit0,60zavr?ni usmeni ispit0,60Ukupno 3PSIHOLOG U SOCIJALNOJ SKRBIKOD: PID49Okvirni sadr?aj predmetaPodru?ja djelovanja psihologa u centrima za socijalnu skrb - obiteljski odnosi i nasilje u obitelji, odnosi roditelja i djece, rad s mladima koji su u sukobu sa zakonom i kr?e dru?tvene norme. Podru?ja djelovanja psihologa u ustanovama socijalne skrbi. Psihosocijalna obilje?ja korisnika sustava socijalne skrbi. Procjenjivanje potreba korisnika. Planiranje i provo?enje individualnog i grupnog rada. ?Case managment" i umre?avanje usluga u lokalnoj zajednici. Timski rad i interdisciplinarna suradnja s socijalnim radnicima, pravnicima, socijalnim pedagozima i ostalim stru?njacima. Etika i standardi kvalitete rada psihologa u sustavu socijalne skrbi.CiljRazvijanje op?ih i specifi?nih kompetencija (znanja i vje?tina): Polaznici ?e upoznati podru?je i specifi?nost djelovanja u socijalnoj skrbi. Upoznati ?e osnovne vje?tine uspostavljanja suradnog odnosa i na?ela korisni?ke perspektive u radu psihologa u sustavu socijalne skrbi. Posebna pozornost ?e se posvetiti djelotvornom pristupu psihologa tzv. nedobrovoljnim korisnicima sustava socijalne skrbi.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:Navesti i objasniti psihosocijalna obilje?ja korisnika sustava socijalne skrbiNavesti, objasniti i usporediti podru?ja djelovanja psihologa u razli?itim ustanovama socijalne skrbiPrepoznati i navesti osnovne principe izgradnje suradni?kog odnosa, osobito s nedragovoljnim klijentima.Vrednovati timski pristup socijalnom radu.Prepoznati i usporediti osnovne oblike skrbi (npr. mjere obiteljsko pravne za?tite, odgojne mjere, udomiteljstvo, posvajanje, dono?enje odluke s kojim roditeljem ?e dijete ?ivjeti i odluke o susretima i dru?enjima s drugim roditeljem)Vrednovati oblike institucionalne i izvaninstitucionalne skrbi.Oblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja2 sata seminara. U okviru kolegija studenti ?e upoznati ovladati osnovna znanja o podru?ju i na?inima djelovanja psihologa u sustavu socijalne skrbi. Tijekom nastave biti organizirani stru?ni posjeti ustanovama socijalne skrbi u kojim rade psiholozi.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita?a?inovi? Vogrin?i?, G. i sur. (2007.) Uspostavljanje suradnog odnosa i osobnog kontakta u socijalnom radu. Zagreb: Pravni fakultet, Biblioteka socijalnog rada.Ajdukovi?, M. i Rado?aj, T. (2008.) Pravo djeteta na ?ivot u obitelj. Stru?na pomo? obiteljima s djecom i nadzor nad izvr?avanjem roditeljske skrbi kao proces podr?ke za uspje?no roditeljstvo. Zagreb: UNICEF, Ured za Hrvatsku.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaOdabrani ?lanci iz ?asopisa Suvremen psihologije, Ljetopis socijalnog rada i drugi.Bodovna vrijednost predmeta3 ECTSNa?in polaganja ispitaUsmeni ispit.Preduvjeti upisaNema preduvjeta.Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave0,75kontinuirano pra?enje (aktivnost na nastavi, refleksivni osvrt na nastavne sadr?aje)-prakti?an rad i izlaganje1,45seminarski rad i izlaganje0,80Ukupno 3ORGANIZACIJSKA PSIHOLOGIJA*KOD: PS403Okvirni sadr?aj predmetaUvod, predmet i definicija. Povijesni razvoj i povezanost s drugim disciplinama. Teorije organizacijskog pona?anja. Percepcija i atribucija u organizaciji. U?enje u organizaciji. Individualne razlike: li?nost u organizaciji. Profesionalni razvoj – karijera. Motivacija za rad: sadr?ajni i procesni modeli motivacije. Motivacijski programi u organizacijama: metode i primjena. Materijalni i nematerijalni oblici nagra?ivanja. Efikasnost pojedinca u organizaciji: mjerenje radne uspje?nosti. Stavovi prema organizaciji i poslu: zadovoljstvo poslom, organizacijska pripadnost i zaokupljenost poslom. Modeli stresa u radnoj okolini: strategije suo?avanja. Dono?enje odluka u organizaciji. Prednosti i nedostaci individualnog i grupnog odlu?ivanja. Organizacijska komunikacija: barijere u komunikaciji. Kohezivnost, norme i ciljevi radne grupe. Timski rad: karakteristike uspje?nog tima. Definicije i teorije rukovo?enja. Primjena teorija rukovo?enja u razvoju rukovoditelja. Organizacijska struktura i dizajn. Organizacijska promjena i razvoj. Organizacijski razvoj u praksi: organizacijski konzalting. Organizacijska klima. Organizacijska kultura. Organizacijska efikasnost.Cilj Pru?iti osnove organizacijske psihologije - discipline koja se bavi prou?avanjem pona?anja ljudi u (radnim) organizacijama – razina pojedinca, grupe i organizacije u cjelini.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:primijeniti razli?ita teorijska odre?enja u opisivanju, razumijevanju, obja?njenju i mijenjanju pona?anja u organizacijipovezivati individualne zna?ajke ?lanova organizacije sa zna?ajkama organizacijskog okru?enja u svrhu prilagodbe i pove?anja u?inka pojedinca;koristiti znanstvene spoznaje o funkcioniranju radnih grupa pri osmi?ljavanja programa za pove?anje efikasnosti timskog rada i u?inkovitije komunikacije u manjim organizacijskim cjelinama;osmisliti i planirati procese organizacijskih promjena koje predstavljaju podr?ku poslovnim strategijama poduze?a, a ujedno vode ve?em zadovoljstvu i drugim po?eljnim ishodima na razini pojedinca – ?lana organizacije.Oblik provo?enja nastave i na?in provjere znanja2 sata predavanja i 2 sata seminara i radionica. Provjera znanja tijekom nastave pismeno, te seminarskih uradaka i samostalnih zadataka.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita Greenberg, J., Baron, R.A. (1997.). Behavior in organizations: understanding and managing the human side of work. New Jersey: Prentice Hall.Bahtijarevi?-?iber, F. (1999.). Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden Marketing.Robbins, S. R. (1996.). Bitni elementi organizacijskog pona?anja. Zagreb: Mate.Bahtijarevi??ibr, F. i sur. (1991.). Organizacijska teorija. Zagreb: Informator.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaDunnette, M. D., Hough, L. M. (1990.-1994.). Handbook of industrial and organizational psychology (second edition – Vol. 1-4). Palo Alto: Consulting Psychologists Press, Inc.Bodovna vrijednost predmeta 6 ECTS.Na?in polaganja ispitaPismeni i usmeni ispitPreduvjeti upisaPolo?en ispit iz Psihologija rada i Psihologija upravljanja ljudskim resursima.Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,50seminarski rad/radionica (izrada i prezentacija treninga namijenjenog razvoju rukovodnih vje?tina)1,50ontinuirano pra?enje (aktivnost na nastavi, sudjelovanjeu provo?enju svih elemenata radioni?kog/seminarskog rada)0,75zavr?ni pismeni ispit1,50zavr?ni usmeni ispit0,75Ukupno 6* odluka Senata od 7. srpnja 2008 .g.KLINI?KA NEUROPSIHOLOGIJAKOD: PID51Okvirni sadr?aj predmetaPona?anje i lezije mozga. Dijagnostika poreme?aja kognitivnih funkcija u osobama s lezijama mozga. Dijagnostika poreme?aja izvr?nih funkcija uz razli?ite lezije mozga. Promjene u emocijama i li?nosti u osoba s lezijama mozga. Kognitivna rehabilitacija.CiljUpoznati studente s osnovnim konceptima u odnosu mozak-pona?anje i o posljedicama lezija mozga na pona?anje. Usvajanje znanja o psihodijagnostici u osoba s neurolo?kim bolestima. Upoznati osnovne tehnike u rehabilitaciji kognitivnih deficita i deficita izvr?nih funkcija u osoba s lezijama mozga.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:opisati osnovne pojmove u odnosu mozak-pona?anje (lokalizacija funkcija, lateralizacija, modularnost, neuronske mre?e)definirati posljedice o?te?enja mozga na kognitivne i izvr?ne funkcije te na pona?anjeopisati osnovne tehnike koje se koriste u rehabilitaciji osoba s lezijama mozgadefinirati i opisati osnovne neuropsihologijske testove Oblici provo?enja nastave i na?in provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat vje?bi tijekom VIII. semestra. Vje?be se izvode kroz rad na slu?ajevima. Pisani izvje?taji tijekom nastave i pismeni ispit.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaGali?, S. (2001). Neuropsihologijska procjena. Jastrebarsko: Naklada Slap.Lezak, M. (1995). Neuropsychological assessment. 3. izdanje. New York: Oxford Universitv Press.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaPinel J.P.J.(2002). Biolo?ka psihologija, Jastrebarsko: Naklada Slap. Turdiu-?imunec J. (1990). Klini?ka neuropsihologija, Zagreb: ?kolska knjiga.Bodovna vrijednost predmeta:4 ECTSNa?in polaganja ispitaPismeni ispit Preduvjeti pisaNemaStudijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave0,75prakti?na aktivnost1,00aktivnost na nastavi0,75zavr?ni pismeni ispit1,50Ukupno 4RAZVOJNA NEUROPSIHOLOGIJA KOD: PID55Okvirni sadr?aj predmetaSpecifi?nosti neuropsihologijske procjene u djece. Lateralizacija funkcija u djece. Razvojni doga?aji u sazrijevanju S?S-a i abnormalnosti razvoja. Neuropsihologijske posljedice prenatalnih, perinatalnih i postnatalnih poreme?aja Poreme?aji pa?nje, vidni i slu?ni poreme?aji. Testovi za ispitivanje pa?nje, vidnih i slu?nih funkcija. Poreme?aji govora. Poreme?aji u?enja.CiljUpoznati studente s razvojem S?S-a i abnormalnostima razvoja. Osposobiti studente za neuropsihologijsku procjenu djece.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:opisati i definirati osnovne doga?aje u razvoju sredi?njeg ?iv?anog sustava i njihov utjecaj na pojavu razli?itih poreme?aja (shizofrenije, disleksije, hidrocefalusa itd.)razlikovati postupke za neuropsihologijsku procjenu u dje?joj dobi i neuropsihologijsku procjenu odraslih osobadefinirati i opisati osnovne tehnike za neuropsihologijsku procjenu djeceopisati osnovne postupke koji se koriste u kognitivnoj rehabilitaciji u dje?joj dobiOblici provo?enja nastave i na?in provjere znanjaPredavanja (1) i vje?be (1) tijekom 9. semestra. Vje?be se izvode kroz prikaze slu?ajeva i demonstraciju primjene testova i tehnika za neuropsihologijsku procjenu djece i mladih.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita Anderson V., Northam E., Hendy J., Wrennall J. (2001). Developmental neuropsychology. Psychlogy Press.Gali? S. (2002). Neuropsihologijska procjena (odabrana poglavlja). Jastrebarsko: Naklada Slap i Po?ega: O?B.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaSpreen O., Strauss E. (1998): A compendium of neuropsychological tests, administration, norms and commentary, Oxford University Press.Bodovna vrijednost predmeta3 ECTS bodaNa?in polaganja ispitaPismeni ispit.Preduvjeti upisa Odslu?an predmet Klini?ka neuropsihologija.Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave0,75aktivnost na nastavi0,75zavr?ni pismeni ispit1,50Ukupno 3DJE?JA I ADOLESCENTNA FORENZI?NA PSIHOLOGIJAKOD: PID58Okvirni sadr?aj kolegija: Odre?enje forenzi?ne psihologije i odnos s drugim strukama, osnove forenzi?nog intervjuiranja i pro?irena forenzi?na evaluacija, procjena seksualne zlostavljanosti i kriteriji za njeno potvr?ivanje, la?ne optu?be za seksualno zlostavljanje, provo?enje kognitivnog intervjua, upoznavanje s procedurom i instrumentima intervjuiranja, procjena vjerodostojnosti iskaza, stru?njak kao svjedok ekspert na sudu, tehnike pisanja forenzi?nog izvje?taja, specifi?nosti vje?ta?enja (maloljetni po?initelji kaznenih djela), eti?ke dileme u radu s djecom i mladimaCilj kolegija: Upoznati korisnike kolegija s podru?jima kojima se bavi dje?ja i adolescentna forenzi?na psihologija odnosno podru?jem djelovanja forenzi?nog psihologa u sustavu, kao i pru?anje temelja za provo?enje forenzi?nog ispitivanja djece i mladihIshodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:Definirati i odrediti podru?je forenzi?ke psihologije i odnos s drugim strukamaOpisati i koristiti osnovne principe forenzi?kog intervjuiranja djeceOpisati i objasniti kriterije za procjenu seksualne zlostavljanosti djece Navesti i objasniti osnovne kriterije za procjenu vjerodostojnosti iskazaNavesti i objasniti procedure i instrumente intervjuiranjaNavesti tehnike pisanja forenzi?nog izvje?taja Oblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja: Nastava ?e se provoditi kroz predavanja, gledanje video zapisa, otvorene diskusije te vje?be na primjerima iz prakse, a provjera znanja ?e se pratiti kroz izvedbu vje?bi i aktivno sudjelovanje u raspravama. Popis literature potrebne za polaganje ispita:Gordana Buljan Flander i Dubravka Kocijan Hercigonja (2003): ‘’Zlostavljanje i zanemarivanje djece’’, Seksualno zlostavljanje djece, 77-153Jadranka Zori? (2008): ‘’Forenzi?ni intervju s djetetom’’Marina Ajdukovi? (1995): ‘’Psihologijski aspekti dono?enja odluka u kaznenom postupku’’. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2(2), 292-307Predrag Zarevski (1991): ‘’Psihologija pam?enja i u?enja’’ poglavlje: Pam?enje u sudnici, 259-278 Popis literature koja se preporu?uje kao dopunska:Skripta Marine Ajdukovi? (1993): Bilje?ke iz sudske psihologije, Pravni fakultet, Zagreb ili Skripta iz forenzi?ne psihologije s Hrvatskih studija Bodovna vrijednost kolegija: 3 ECTSNa?in polaganja ispita: pismeni ispit (obavezan), uz mogu?nost usmenog odgovaranja ukoliko korisnik nije zadovoljan ocjenom dobivenom na pismenom ispituStudijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,125kontinuirano pra?enje (aktivnost na nastavi, sudjelovanje u raspravama)0,50pra?enje i provjeravanje znanja putem zadataka(izvedba vje?bi u grupama)0,50zavr?ni ispit0,875Ukupno 3PSIHOLOGIJA OSOBA S POSEBNIM POTREBAMAKOD: PID54Okvirni sadr?aj predmetaEtiologija razli?itih psihofizi?kih te?ko?a. Mentalna retardacija. Poreme?aji sposobnosti u?enja. Tjelesni invalidi. Sljepo?a (kongenitalna i ste?ena). Poreme?aji sluha (kongenitalni i ste?eni). Cerebralna paraliza i drugi neurolo?ki poreme?aji. Specifi?nosti u psihodijagnostici, terapiji i rehabilitaciji osoba ometenih u razvoju i u radu s ?lanovima njihovih obitelji. Stavovi okoline prema osoba s posebnim potrebama. Eti?ki i pravni aspekti u radu s osobama ometenim u razvoju. CiljUsvojiti znanja o etiologiji razli?itih poreme?aja te o specifi?nostima u psihodijagnostici i rehabilitaciji osoba ometenih u razvoju i ?lanova njihovih obitelji. Upoznati razli?ite stavove prema osobama ometenim u razvoju i na?ine izbjegavanja stigmatizacije ovih osoba. Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:definirati?psihofizi?ke razvojne te?ko?e i posebne potrebenavesti osnovne uzroke psihofizi?kih razvojnih te?ko?aopisati osnovne?postupke u dijagnostici razli?itih psihofizi?kih poreme?ajaimati znanja i vje?tine za primjenu osnovnih psihodijagnosti?kih tehnika u osoba s psihofizi?kim te?ko?amaopisati osnovne postupke u rehabilitaciji osoba s posebnim potrebamaidentificirati osnovne izvore razli?itih stavova prema osobama s posebnim potrebama navesti osnovne na?ine izbjegavanja stigmatizacije osoba s posebnim potrebamaOblici provo?enja nastave i na?in provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat vje?bi tijekom 8. semestra. Posjete institucijama za rehabilitaciju i ?kolovanje osoba ometenih u razvoju. ?Provjera znanja uklju?uje izradu seminarskog rada i pismeni ispit.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita Batshaw, M. L. (2002). Children with Disabilities. New York: Paul H Brookes Pub Co. Ribi?, K. (1991.). Psihofizi?ke razvojne te?ko?e. ITP Forum: Zadar.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaShea, T.M. & Bauer, A.M. (1994). Learners with Disabilities, Wisconsin: Brown & Benchmark.Kocijan-Hercigonja, D. (2000). Mentalna retardacija, Jastrebarsko: Naklada Slap.Nikoli?, S. (2000). Autisti?no dijete, Zagreb: ProsvjetaZergollern, Lj. (1998). Downov sindrom, Zagreb: Centar za rehabilitaciju ?Zagreb?Dul?i?, A., Kondi?, Lj. (2001). Djeca o?te?ena sluha, Zagreb: AlineaBodovna vrijednost predmeta3 ECTS.Na?in polaganja ispitaPismeni ispitPreduvjeti upisa NemaStudijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave0,75prakti?na aktivnost0,50aktivnost na nastavi0,50zavr?ni pismeni ispit1,25Ukupno 3GRUPNI TRETMANIKOD: PID57Okvirni sadr?aj predmetaGrupa i grupni tretman. Odnos individualnog i grupnog tretmana. Klasifikacija grupa. Planiranje tretmanskih grupa. Faze razvoja tretmanske grupe. Razine intervencija u tretmanskim grupama – intrapersonalne, interpersonalne, intervencije u okru?enju. Kreativne tehnike u grupnom tretmanu. Specifi?nosti grupne strukture i procesa. Neformalne uloge ?lanova grupe. Sukobi u grupi. Uloga i funkcije voditelja usmjerene na socio-emocionalne odnose ?lanova i ostvarivanje individualnih i grupnih ciljeva. Suvoditeljski rad. Eti?ka pitanja grupnog tretmana. Evaluacija grupnog tretmana. Modeli evaluacije. Evaluacija kao intrevencija. Specifi?nost grupnog tretmana s nedobrovoljnim klijentima. Upoznavanje s primjenom grupnog tretmana u praksi. Kolegij promi?e na?ela osna?ivanja klijenata i razvija humanisti?ke vrijednosti, kao npr. me?usobne odgovornosti, prava na uklju?enost i prihva?enost, slobodno izra?avanje i uva?avanje, razli?itost, slobodu izbora. CiljStudenti ?e upoznati grupni tretman iz psihosocijalne perspektive. Mo?i ?e planirati i voditi grupni tretman u skladu sa specifi?nim potrebama potencijalnih ?lanova. Razumjet ?e dinamiku razvoja i ishode neformalnih uloga u grupi. Ste?i ?e iskustvo s interaktivnim modelom vodstva u grupi. Studenti ?e usvojiti vje?tine planiranja i vo?enja grupe, procjenjivanja i evaluacije ishoda grupnog tretmana.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:definirati vrste grupa i opisati oblike grupnog radaopisati faze razvoja tretmanske grupeplanirati rad tretmanske grupe u skladu s na?elima grupnog radakoristiti kreativne tehnike u grupnog raduargumentirati pogodnost i prilago?enost razli?itih oblika grupnog rada psihosocijalnim potrebama ?lanovarazlikovati i objasniti razli?ite uloge i zadatke voditelja u pojedinim fazama grupnog rada Oblici provo?enja nastave 1 sat predavanja i 2 sata vje?bi. Nastava se temelji na modelu iskustvenog u?enja.Na?in procjenjivanja znanjaProcjenjivanje znanja odvija se tijekom nastave gdje je svaki student du?an prirediti i prikazati u svoj obrazovnoj grupi neku od aktivnosti zna?ajnih za vo?enje grupa.Kona?na procjena znanja je usmeni ispit.Popis literature za studij i polaganje ispitaAjdukovi?, M. (1997.) Grupni pristup u psihosocijalnom radu. Zagreb: Dru?tvo za psiholo?ku pomo?. Popis literature koja se preporu?uje kao dopunska?asopis Group workBodovna vrijednost predmeta3 ECTSNa?in polaganja ispitausmeni ispitPreduvjeti upisanemaStudijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,15pismena priprema grupnog rada1,00radionica0,85Ukupno 3 PSIHOLO?KI TRETMANI KOD: PID56Okvirni sadr?aj predmetaOsnovni pojmovi, indikacije za psiholo?ki tretman i pojedine vrste tretmana, terapija usmjerena na osobu, egzistencijalisti?ka terapija, ge?talt terapija, realitetna terapija, transakcijska analiza, terapija obiteljskih sistema. CiljCilj kolegija je upoznati studente s osnovama pojedinih terapijskih pristupa i dominantnim tehnikama unutar svakog pristupa. Nau?it ?e podru?ja primjene svakog pojedinog tretmanskog pristupa. Tako?er, studenti ?e nau?iti procijeniti koji su tretmani i tehnike odgovaraju?i za razli?ite psihi?ke poreme?aje. Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:- opisati osnovne zna?ajke pojedinih terapijskih pristupa- procijeniti prikladnost pojedinih pristupa za razli?ite psiholo?ke probleme- opisati glavne nedostatke i ograni?enja pojedinih terapijskih pristupa- usporediti prednosti i nedostatke pojedinih tehnika za rad s razli?itim problemimaOblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat vje?bi. U okviru kolegija studenti ?e na predavanjima upoznati s osnovnim znanjima o razli?itim terapijskim pristupima, a u sklopu vje?bi imat ?e priliku iskustveno pro?i razli?ite tehnike namijenjene radu s razli?itim psiholo?kim problemima. Tako?er ?e biti upoznati s primjerima iz prakse. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaCorey G. (2001). Teorija i praksa psiholo?kog savjetovanja i psihoterapije. Jastrebarsko: Naklada Slap Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaBerne, E. (2009). Koju igru igra?? Psihologija ljudskih odnosa. Zagreb: Mozaik KnjigaJankovi?, J. (2004). Pristupanje obiteljima – sustavni pristup. Zagreb: AlineaBodovna vrijednost predmeta3 ECTSNa?in polaganja ispitaPismeni ispitPreduvjeti upisaNema preduvjeta.Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave0,75aktivnost na nastavi0,75zavr?ni pismeni ispit1,50Ukupno 3ODABRANA POGLAVLJA IZ PSIHOLOGIJE LI?NOSTIKOD: PID53Okvirni sadr?aj predmetaUvod u teorije li?nosti (Uloga i va?nost teorije u psihologiji li?nosti; Povijesni razvoj teorija li?nosti; Uvjeti koje bi morala zadovoljavati dobra teorija li?nosti; Uspore?ivanje koncepata koje koriste razli?ite teorije; Kako vrednovati razli?ite teorije li?nosti); Strukturalne i procesne teorije li?nosti; Razlikovanje teorija i modela u psihologiji li?nosti; Osnovni teoretski pristupi u psihologiji li?nosti (Osobinski pristup; Psihoanaliti?ki pristup; Kognitivni pristup; Pristup teorija u?enja; Humanisti?ki pristup); Detaljan prikaz najva?nijih teorija li?nosti; Mogu?a aplikacija pojedinih teorija; Usporedba razli?itih teorija li?nosti i kriti?ki osvrt na njih.CiljCilj kolegija je stjecanje znanja o razli?itim teorijama li?nosti o mogu?oj aplikaciji teorija te o evaluaciji.Ishodi u?enjaNakon odslu?anog i polo?enog predmeta studenti c?e mo?i:povezati podru?je suvremenih istra?ivanja li?nosti sa istra?ivanjima u drugim podru?jima psihologije, primijeniti postavke suvremenih pristupa li?nosti u rje?avanju prakti?nih problema pojedinaca i dru?tva, predlo?iti, kreirati i predvidjeti uspje?nost programa pobolj?anja kvalitete ?ivota pojedinaca i dru?tva u skladu sa suvremenim pristupima li?nosti, organizirati prakti?na (primijenjena) i interdisciplinarna istra?ivanja li?nosti na razini suvremenih metodolo?kih pristupa.Oblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja1 sat predavanja i 2 sata seminara na tjedan.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaJohn, O. P., Cervone, D., Pervin, L. A. (2005.). Personality: Theory and Research, 9th Ed.Wiley.Popis literature koja se preporu?uje kao dopunskaFulgosi, A. (1985.). Psihologija li?nosti: Teorije i istra?ivanja. Zagreb: ?kolska knjiga.Bodovna vrijednost predmeta3 ECTS.Na?in polaganja ispitaPismeni.Preduvjeti upisaPsihologija li?nosti.Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,125kontinuirano pra?enje (aktivnost na nastavi isudjelovanje u raspravama)0,75pra?enje i provjeravanje znanja putem zadataka(seminarski rad)0,50zavr?ni ispit0,625Ukupno 3PROMETNA PSIHOLOGIJAKOD: PID62Okvirni sadr?aj predmetaSadr?aj i zada?e prometne psihologije; na?ela prometne psihologije. Uloga psihologije i psihologa u prometu: pje?a?kom, cestovnom, ?eljezni?kom, zra?nom, rije?nom, pomorskom. Psihologijski aspekti sigurnosti u prometu. Uloga psihologije u prevenciji i istra?ivanjima prometnih nezgoda i nesre?a. Ergonomski aspekti vozila i cesta. Uloga psihologije u bavljenju prometnim prekr?iteljima. Psiholo?ki aspekti pou?avanja i stjecanja vje?tine upravljanja motornim vozilom (i drugim vozilima). Suradnja psihologa s drugim prometnim stru?njacima.CiljPsihologija u osiguravanju ?to sigurnijeg odvijanja svih vrsta prometa ima dominantnu ulogu pa je stoga va?no da se studenti psihologije ?to bolje upoznaju sa svim zada?ama prometne psihologije kako bi mogli kompetentno sudjelovati u timovima koji se bave prometomIshodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:Opisati sadr?aj i zada?e prometne psihologije te navesti njena na?elaUsporediti specifi?nosti prometne psihologije i psihologa u razli?itim vrstama prometaObjasniti ulogu psihologije u prevenciji i istra?ivanjima prometnih nesre?a te radu s prometnim prekr?iteljimaPrepoznati psiholo?ke aspekte pou?avanja i stjecanja vje?tine upravljanja vozilimaOblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja1 sat predavanja i 1 sat vje?bi.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaBarjonet, P.-E. (2001). (Ed.) Traffic Psychology Today. Boston: Kluwer Academic Publishers.Zakon o sigurnosti prometa na cestama. (2008). Zagreb: HAK; Croatia osiguranje.Bodovna vrijednost predmeta3 ECTSNa?in polaganja ispitaPismeniUvjeti za priznavanje bodovaRedovito prisustvovanje nastavi, polo?eni pismeni i usmeni ispitStudijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave0,75kontinuirano pra?enje i provjeravanje znanja1,00zavr?ni pismeni ispit1,25Ukupno 3PREVENCIJA NASILJA U BLISKIM VEZAMAKOD: PID63Okvirni sadr?aj predmetaOsvje?tavanje zna?enja spolnosti i rodne perspektive iz pozicije adolescenata. Interpersonalna privla?nost, privr?enost, bliski odnosi (nastanak, tijek, prekid). Nasilje u bliskim vezama – oblici nasilja; pojavni oblici nasilni?kog pona?anja u razli?itim bliskim vezama; uvjerenja, stavovi, stereotipi; ra?irenost, (samo)prepoznavanje nasilja; znakovi, posljedice, teorijska obja?njenja; mogu?nosti reagiranja (razli?iti preventivni i intervnentni programi na razli?itim razinama djelovanja – od akcija usmjerenih na pojedina do akcija usmjerenih na zajednicu). Preventivni programi usmjereni na adolescente. CiljNakon odslu?anog kolegija studenti ?e imati znanja potrebna za razumijevanje procesa nasilja u bliskim vezama, te ?e mo?i provesti preventivni program za suzbijanje nasilja u bliskim vezama mladih.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:Opisati proces razvoja bliske vezeObjasniti proces pojave nasilja u bliskim vezama, te prepoznati faktore koji do njega dovode i koji ote?avaju intervencijuPrepoznati osnovne intervencijske i tretmanske strategije, te mo?i odabrati primjerenu strategijuProvesti preventivne radionice u srednjoj ?koliOblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja2 sata predavanja i 1 sat vje?biPopis literature potrebne za studij i polaganje ispitaAjdukovi?, D. (2010) (ur.) Priru?nik za provedbu Protokola o postupanju u slu?aju nasilja u obitelji. Zagreb: Dru?tvo za psiholo?ku pomo?Ajdukovi?, D., Ajdukovi?, M., Cesar, S., Kamenov, ?., L?w, A., Su?ac, N. (ur.) (2010) Priru?nik za provedbu preventivnog programa suzibijanja nasilja u mladena?kim vezama. Zagreb: Dru?tvo za psiholo?ku pomo?Ajdukovi?, M., Pavlekovi?, G. (ur.) (2004) Nasilje nad ?enom u obitelji. Zagreb: Dru?tvo za psiholo?ku pomo?Aronson, E., Wilson, T.D. i Akert, R.M.(2005). Socijalna psihologija.MATE d.o.o. Hewstone , M. i Stroebe, W. (2001). Uvod u socijalnu psihologiju – europske perspektive. Jastrebarsko: Naklada Slap Lichter, E.L., McCloskey, L.A. (2004) The effects of childhood exposure to marital violence on adolescent gender-role beliefs and dating violence. Psychology of Women Quarterly, 28, 344–357.Noonan, R.K., Charles, D. (2009) Developing teen dating violence prevention strategies formative research with middle school youth. Violence Against Women, 15(9), 1087-1105.Teten, A.L., Ball, B., Valle, L.A., Noonan, R., Rosenbluth, B. (2009) Considerations for the definition, measurement, consequences, and prevention of dating violence victimization among adolescent girls. Journal of Women’s Health, 18(7), 923-927.Theriot, M.T. (2008) Conceptual and methodological considerations for assessment and prevention of adolescent dating violence and stalking at school. Children & Schools, 30(4), 223-233.Popis literature koja se preporu?a kao dopunskaFoshee, V.A, Bauman, K.E., Arriaga, X.B., Helms, R.W., Koch, G.G., Linder, G.F. (1998) An evaluation of Safe Dates, an adolescent dating violence prevention program. American Journal of Public Health 88, 45-50.Foshee V.A., Bauman K.E., Ennett, S., Linder, G.F., Benefield, T., Suchindran, C. (2004) Assessing the long-term effects of the safe dates program and a booster in preventing and reducing adolescent dating violence victimization and perpetration. American Journal of Public Health 94(4), 619-624.Foshee, V.A, Bauman, K.E., Greene, W.F., Koch, G.G., Linder, G.F., MacDougall, J.E. (2000) The Safe Dates program: 1-year follow-up results. American Journal of Public Health, 90(10), 1619-1622.Bodovna vrijednost predmeta5 ECTSNa?in polaganja ispitaStudenstska evaluacijaPreduvijeti upisaNemaUvjeti za priznavanje bodovaRedovito prisustvovanje nastavi, uspje?no polaganje kolokvija, provo?enje radionica (4 radionice) u dva razreda (ukupno osam radionica) sa studentom (u jednom razredu student je voditelj, a u drugom pomo?nik voditelja).Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,00priprema radionice2,00provo?enje radionica i evaluacija2,00Ukupno 5SUVREMENA FILOZOFIJA SEKSUALNOSTIKOD: F902Okvirni sadr?aj predmetaAntropologijski aspekti: jesmo tijelo, ali s druge strane, imamo svoje tijelo. Tijelo je granica; ono je objekt za drugoga i subjekt za mene.Mo?e li i treba li seksualnost biti samosvrha li?ena osobnog stava i ljubavi ili je ustrojena tako da izra?ava ljubav??etiri osnovne koncepcije seksa i seksualnosti: kao ne?to ?to pripada ra?anju djece, kao bitno povezan za odre?eni tip ljubavi, kao osebujan govor tijela i kao izvori?te stanovite vrste u?itka.Analiza tradicionalnog katoli?kog shva?anja seksualnosti.Interpretacije seksualnosti u kojima se seksu odri?e bilo kakav moralni zna?aj. Prema ovom pristupu su ra?anje djece, brak, ljubav, interpersonalna komunikacija, mogu?e svrhe ili funkcije seksa ali nipo?to ne i njegova bitna odre?enja. Razmatranje opravdanosti propisa i zabrana ?to tvore konvencionalni seksualni moral. Filozofija u ovom slu?aju mo?e biti apologija racionalnog utemeljenja odre?enih konvencija ili imati subverzivnu kritiku svega postoje?eg.Rasprava o moralnoj zabrani preljuba. Obi?no se argumenti za zabranu izvanbra?nog seksa povezuju s o?uvanjem institucije braka. Prijepori oko homoseksualnosti. Liberalniji autori tvrde da je ova tema optere?ena mnogobrojnim stereotipima i predrasudama, a oni ?to izri?u moralnu osudu homoseksualnog seksa ponajprije argumentiraju ukazivanjem na njegovu narav.Prostitucija. Postoji niz moralnih argumenata protiv prostitucije. Tradicionalna kritika svoje prigovore u osnovi zasniva s pozivanjem na ljudsku osobnost; feministi smatraju da je prostitucija poseban vid ugnjetavanja ?ene od strane mu?karaca u patrijarhalnom dru?tvu; marksisti u radu prostitutke vide poseban slu?aj prostitucije rada koja op?enito postoji u kapitalizmu. U svakom slu?aju, komercijalni seks je posve druk?ije naravi od one koji je na djelu u ?inu erotske ljubavi.Silovanje. I o ovoj temi postoji rasprava izme?u konzervativnije i liberalnije opcije, koju treba promisliti. Npr. prema radikalnom feminizmu, u uvjetima patrijarhalnog dru?tva, pristanak ?ene ne mo?e biti jasan kriterij razlikovanja legitimnog seksa i silovanja.Razli?iti aspekti devijantnog seksualnog pona?anja.Seksualni moral i pojam kori?tenja druge osobe. Razmatranja na tragu Kanta: ?Djeluj tako da ?ovje?anstvo kako u tvojoj osobi, tako i u osobi drugoga svagda ujedno uzima? kao svrhu, a nikada samo kao sredstvo?.CiljSvrha ovoga kolegija je filozofijsko istra?ivanje seksualnosti, koja je u zapadnoj kulturi uvelike odre?ena vrijednosnim dualizmom duha i tijela. Ta tematika ispreple?e socijalnu, antropologijsku i prakti?ko-eti?ku perspektivu, ali uva?ava i rezultate drugih znanstvenih disciplina, napose psihologije i sociologije. Premda je i u ranijoj povijesti bilo filozofskih rasprava o seksualnosti (npr. Schopenhauer, Akvinski, Platon), tek je u suvremenosti zapo?elo intenzivno i kriti?ko promi?ljanje ovoga fenomena kao zna?ajnog ?imbenika ljudske slobode, u?itka i odgovornosti.Klasi?na filozofija je sa svojim idealom umnog ?ivota tjelesnosti i spolnosti davala podre?eni status: seksualnost je ne?to ?to treba kontrolirati, ?esto i prevladati. S tzv. filozofskim iracionalizmom devetnaestoga stolje?a rasprave idu u smjeru razgradnje konvencionalnog pristupa, te se otvaraju liberalnije perspektive. Me?utim, potpuno o?ivljavanje te tematike doga?a se u drugoj polovici dvadesetog stolje?a. Pitanja i problemi su raznovrsni: od temeljnog zna?enja ljudske seksualnosti do konkretnih problema seksualne etike. Zato je potrebno kriti?ki i odgovorno ovo promisliti, komparirati suvremene i tradicionalnije pristupe, ne zaboravljaju?i kako u ?ovjeku sve biolo?ko, pa onda i seksualno, ima specifi?an ljudski pe?at i zna?aj. Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i: objasniti promjene paradigme u pristupu ljudskoj seksualnosti kroz vrijednosni dualizam duh-tijelo,tuma?iti klju?ne aporije suvremenog filozofskog pristupa seksualnosti, s onu stranu jednostavne diferencije problema na konzervativno/liberalno, objasniti va?nost Foucaultovog shva?anja seksualnosti (kroz paradigme mo?i/znanja i brige za sebe) za suvremenu filozofiju tuma?iti prijepore niza fenomena iz podru?ja seksualnosti: preljub, homoseksualnost, prostitucija itd. Oblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja2 sata predavanjaObvezna literatura:Igor Primorac, Suvremena filozofija seksualnosti, KruZak, Zagreb, 2003. M. Foucault, Istorija seksualnosti, Prosveta, Beograd, 1982.S. Freud, Tri rasprave o seksualnosti, Stari grad, Zagreb, 2000.Dopunska literatura:N. Abel-Hirsch, Eros, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.R. Lewinsohn, Historija seksualnosti, Naprijed, Zagreb, 1967.P. ?oli?, Moralni aspekti ljudske seksualnosti, Crkva u svijetu, Split, 2002.K. Sighn, Sublimacija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.S. Ferenzi, Thalassa: teorija genitalnosti, Naprijed, Zagreb, 1989.S. Freud, Totem i tabu, Stari grad, Zagreb, 2000.C. Flaherty-Zonis, Uvod u ljudsku seksualnost, Forum za slobodu odgoja, Zagreb, 2001.I. Primoratz, Ethics and Sex ( London: Routledge, 1999).A. Soble, Sexual Investigations ( New York: New York University Press, 1996).I. Primoratz (ur.) , Human Sexuality, The International Research Library of Philosophy, sv. 19 ( Aldershot: Ashgate Publishing, 1997).A. Soble (ur.), The Philosophy of Sex: Contemporary Readings, 3rd ed. (Lanham, MD: Rowman & Littlefield, 1997).G. Grisez, Living a Christian Life (Quincy, IL: Franciscan Press, 1993) , pogl.9: Marriage, Sexual Acts and Family Life.W.J.Earle, ?Depersonalized Sex and Moral Perfection?, International Journal of Moral and Social Studies, god.2 ( 1987 ).R. Scruton, Sexual Desire: A Philosophical Investigation ( London: Weidenfeld & Nicolson, 1986).R. Halwani, ?Virtue Ethics and Adultery? , Journal of Social Philosophy, god.29 (1998).M.W.Martin, ?Adultery of Fidelity?, Journal of Social Philosophy,god.25 (1994).M.Ruse, Homosexuality: A Philosophical Inquiry (Oxford: Basil Blackwell, 1988).F.G. Reamer (ed.), AIDS and Ethics ( New York: Columbia University Press, 1991).D. Archard, Sexual Consent ( Oxford: Westview, 1998).L. LeMoncheck, Dehumanizing Women: Treating Persons as Sex Objects ( Totowa, NJ: Rowman and Allanheld, 1985).Bodovna vrijednost predmeta3 ECTSNa?in polaganja ispitakolokviji i usmeni ispitStudijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave0,50kontinuirano pra?enje (konzultacije, uvid u rezultatekolokvija, zada?e)0,50zavr?ni usmeni ispit2,00Ukupno 3PRAGMALINGVISTIKAKOD: HJ41Okvirni sadr?aj predmetaPragmalingvistika i lingvistika; deiksa; konverzacijske implikature; presupozicije; govorni ?inovi; govorni ?anrovi, nejezi?na komunikacija, ustrojstvo diskursa; govorne strategije u javnoj komunikaciji; prodor nestandardnih idioma u sredstvima javne poruke, manipulacija jezikom i ideologizacija jezika.CiljKolegij Pragmalingvistike upoznaje studente s onim jezikoslovnim istra?ivanjima usmjerenim na onaj dio jezi?ne djelatnosti koji je u svezi s namjerom, voljom, u?incima i zaprekama pri uporabi jezika. Pri izradbi seminarskoga rada te?i?te je na samostalnom istra?ivanju jezi?nih i nejezi?nih pojavnosti, posebice u javnoj komunikaciji te otkrivanju uloga jezika u dru?tvenoj zajednici i njihovom kriti?kom propitivanju i vrednovanju.Ishodi u?enjaPo zavr?etku nastave iz navedenog kolegija student ?e mo?i:definirati i objasniti klju?ne pragmalingvisti?ke pojmoveodrediti ulogu konteksta u izboru jezi?nih jedinica, odnosno pri jezi?noj uporabishvatiti i otkriti da je velik dio onog ?to komuniciramo odre?en na?im dru?tvenim odnosimaprosuditi je li iskomunicirano vi?e od onog ?to je izgovorenoprepoznati temeljna pragmati?ka na?ela u komunikaciji.Oblici provo?enja nastave i na?ini provjere znanja2 sat predavanja i 1 sat seminara.Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Holly, Werner 2001. Einführung in die Pragmalinguistik. Langenscheidt, Berlin.Pintari?, Neda, 2002. Pragmemi u komunikaciji, Zavod za lingvistiku filozofskog fakulteta, Zagreb.?kiljan, Dubravko, 2000. Javni jezik, Izdanja Antibarbarus, Zagreb.Literatura koja se preporu?uje kao dopunska:Bourdieu, Pierre, 1992. ?to zna?i govoriti (ekonomija jezi?nih razmjena), Naprijed, Zagreb.Felman, Shoshana, 1993. Skandal tijela u govoru (Don Juan s Austinom ili zavo?enje na dva jezika), Naklada MD, Zagreb.Meibauer, J?rg, 1999. Pragmatik. Eine Einführung. Stauffenburg, Tübingen.Tadi?, Marko, 1987. Pragmatika u lingvistici, SOL, br. 4.Teorija i mogu?nosti primjene pragmalingvistike (zbornik) 1999. HDPL, Zagreb-Rijeka.Bodovna vrijednost predmeta5 ECTSNa?in polaganja ispitaUsmeni ispitUvjeti za priznavanje bodovaSeminarski rad (50%), usmeni ispit (50%)Studijska obvezaOptere?enje u ECTSpoha?anje nastave1,00seminar2,00usmeni ispit2,00Ukupno 53.2. Na?in pra?enja kvalitete izvedbe predmetaPo zavr?etku semestra studenti evaluiraju nastavu (program, izvedba i odnos prema studentima).3.3. Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata definirane su preduvjetima upisa pojedinih predmeta, a plan studija prikazan je u to?ki 3.2. Upis studenata u sljede?i semestar, odnosno sljede?u godinu studija odre?en je brojem ECTS bodova za svaku godinu preddiplomslog i diplomskog studija.U studentske obveze uklju?ena je i nadgledana praksa u petoj godini studija (10 semestar), a sudjelovanje u istra?ivanjima do diplome iznosi 50 sati (2 ECTS boda).3.3.1. Uvjeti upisa u vi?u godinu studija *Za upis u vi?u godinu studija student mora ostvariti najmanje 80% ECTS bodova.Student ne mo?e prenijeti obvezni predmet u vi?u godinu.* Odluka Senata od 27. o?ujka 2006.g.3.4. Predmeti, koji studenti mogu izabrati s drugih sveu?ili?nih nastavnih studijskih programa u preddiplomskom studiju navedeni su okvirno na stranici 7. uz mogu?nost mijenjanja i dopunjavanja popisa.3.5. Izvo?enje nastave na stranom jeziku (engleskom) sada je mogu?e djelomice za pojedine predmete uz planiranu me?unarodnu suradnju.3.6. Kriterije i uvjte prijenosa ECTS bodova, koje ?e studenti izabrati s drugih sveu?ili?nih studija na sveu?ili?tu nije mogu?e trenuta?no odrediti, dok nisu objelodanjeni svi studijski programi.3.7. Za svaku godinu preddiplomskog studija student je obvezan prikupiti 60 ECTS bodova te s prikupljenih 180 ECTS bodova zavr?ava preddiplomski studij. Diplomski studij zavr?ava s prikupljenih 120 ECTS bodova, obavljenu praksu, sudjelovanje u istra?ivanjima i obranu diplomskog rada.3.8. Na ovu to?ku nije mogu?e trenuta?no odgovoriti, dok na razini Sveu?ili?ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku nisu uskla?eni uvjeti prijelaza i nastavka studiranja studenata koji su izgubili pravo studiranja na sveu?ili?nom studijskom programu psihologije.4. UVJETI IZVO?ENJA STUDIJA4.1. Studijski program psihologije izvodi se u prostorima Filozofskog fakulteta u Osijeku, te nastavnim bazama za provo?enje prakti?ne nastave (Klini?ka bolnica Osijek, Osnovne ?kole, Gimnazije, Centar socijalne skrbi, Privatne agencije za pru?anje psiholo?ke pomo?i, Centar psiholo?ko-socijalne pomo?i za branitelje).4.2. Filozofski fakultet u Osijeku raspola?e prostorijama za nastavnike, u?ionicama (s ra?unalnom opremom) i dvoranom za predavanje.4.3. Imena nastavnika i broj suradnika za svaki predmet predmet prikazani su u tablici:Diplomski studij – obvezni predmeti PREDMETIME I PREZIME NASTAVNIKA/CEPsihologija radaZoran Su?anjPsihodijagnostika I**Ana Kurtovi?Psihoterapijski pravciGorka Vuleti? Psihologija obrazovanja IGorka Vuleti? Psihologija obrazovanja IIGorka Vuleti? Konstrukcija i interpretacija testovaSilvija Ru?evi?Etika u psihologijiVladimir Kolesari?Psihologija li?nosti Igor KardumPsihodijagnostika II**Ana Kurtovi?Primjenjena socijalna psihologija I.Daniela ?incekPrimjenjena socijalna psihologija II.Daniela ?incekPraktikum primijenjene metodologijeVladimir Kolesari?Metode supervizijeDaniela ?incekIstra?iva?ka metodologija psihologa u zajedniciSilvija Ru?evi?Evolucijska psihologijaIgor KardumPsihologija upravljanja ljudskim resursimaZoran Su?anjPsiholo?ko savjetovanjeGorka Vuleti? Diplomski studij – izborni predmeti PREDMETIME I PREZIME NASTAVNIKA/CEMultivarijatne metode ISilvija Ru?evi?Multivarijatne metode IISilvija Ru?evi?Zdravstvena psihologijaGorka Vuleti? Psihodijagnosti?ka sredstvaAna Kurtovi?Psiholog u socijalnoj skrbiSilvija Ru?evi?Organizacijska psihologijaZoran Su?anjKlini?ka neuropsihologijaAna Kurtovi?Razvojna neuropsihologijaAna Kurtovi?Dje?ja i adolescentna forenzi?na psihologijaGordana Buljan FlanderPsihologija osoba s posebnim potrebamaAna Kurtovi?Grupni tretmaniAna Kurtovi?Odabrana poglavlja iz psihologije li?nostiIgor KardumPsiholo?ki tretmaniAna Kurtovi?Prevencija nasilja u bliskim vezamaDaniela ?incek4.4. Podaci o svakom anga?iranom nastavnikuVe?ina podataka ovdje navedenih je ?zastarjela“. Neki vi?e ne rade na FFOS, ve?ina ih je pre?la u vi?e nastavno-znanstveno zvanje itd. Tako?er, nedostaju podaci o asistentima koji su do?li nakon 2005. godine.Dr. sc. GORDANA BULJAN FLANDER, izv. prof.gordana.flander@,poliklinika-djeca.hr ili info@poliklinika-djeca.hrGodina izbora u izvanrednog profesora 2010. godinaRo?ena je 20. kolovoza 1957, Dubrovnik, Hrvatska. Na Odsjeku za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu diplomirala je 1980. godine, a 1983. godine magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na temu ?Prilog dijagnostici cerebralnih o?te?enja kod djece - poku?aj upotrebe vizualnih labirinata apliciranih pomo?u laboratorijskog ra?unala“. 2001. godine stekla je stupanj doktora znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na temu ?Uloga privr?enosti i nekih odrednica li?nosti u zlostavljanju djece: pro?irenje Bowlbyjeve teorije“.Osim toga, stekla je stupanj magistra Integrativne psihoterapije - Poslijediplomski studij Integrativne psihoterapije, Sherwood Training Institute i University of Derby, Nottingham, UK, 1996-1999; STUPANJ: Magistar na podru?ju psihoterapije (master of art), integrativni psihoterapeut.Do danas je pro?la brojna stru?na usavr?avanja: Trening bihevioralne terapije - Klini?ki bolni?ki centar Rebro, Zagreb, 1981.-1982.Trening Gestalt psihoterapije - voditelji: dr. Bastaic and prof. Jusufbegovic, Zagreb, 1992-1996.Poslijediplomski studij Privr?enosti izme?u majke i djeteta - u organizaciji Interuniverzitetskog Centra, Dubrovnik, 1989.Trening s podru?ja psihologije traume - u organizaciji Sherwood Psychotherapy Training Institute, Zagreb, 1994.Trening s podru?ja Munchener funkcionalne razvojne dijagnostike - u organizacijiAkademije za razvojnu rehabilitaciju, Zagreb, 1994.Trening Samopomo?i i me?usobne pomo?i u suvremenom dru?tvu - u organizaciji ?kole narodnog zdravlja "Andrija ?tampar", Zagreb, 1994.Edukacija pru?anja psihosocijalne pomo?i izbjeglicama - u organizaciji Danskog udru?enja za me?unarodnu suradnju, Zagreb, 1995.Hospitiranje u Centru za zlostavljanu i zanemarenu djecu, Oklahoma, USA - suradnja u organizaciji Children's Mental Health Alliance Foundation, New York, 1998.Trening s podru?ja zlostavljanja i zanemarivanja djece, CU centar, Budimpe?ta - strucna izobrazba u organizaciji Children's Mental Health Alliance Foundation, New York, 1995 -2002.Edukacija s podru?ja traume i zlostavljanja Apsac's First Annual Trauma Treatment Clinic, Hawaii, 2003.Forensic Evaluation Training, The National Children's Advocacy Center, Zagreb, 2003.Edukacija s podru?ja traume i zlostavljanja Trauma Treatment Clinic, Hawaii, 2005.Radionica iz integrativne terapije The art and science of relationship, voditelj: Richard Erskin, 2006.Edukacija: Countertransference problems in intercultural treatment of complex psychotrauma, Interuniversity center of post-graduate studies Dubrovnik, 2007.RADNO ISKUSTVO I ZAPOSLENJA1982. - 2002. - psiholog u Klinici za dje?je bolesti Zagrebod 2002. - ravnateljica Poliklinike za za?titu djece grada ZagrebaOSTALE DU?NOSTI I ISKUSTVOstalni sudski vje?tak za PSIHOLOGIJU (zlostavljane i traumatizirane djece za podrucje ?upanijskog suda u Zagrebu), te mentor psiholozima tijekom izobrazbe za stalnog sudskog vje?takautemeljiteljica i voditeljica znanstvenih i strucnih programa nevladine udruge Hrabri telefon –telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecukoordinator, edukator i supervizor projekta Prevencija i intervencija na podrucju zlostavljanja i zanemarivanja djece koji se provodi kroz multidisciplinarne timove na 6 lokacija u Hrvatskoj.NAGRADENagrada Hrvatskog psiholo?kog dru?tva ?Marko Maruli? za osobito vrijedan doprinos primijenjenoj psihologijiNagrada Hrvatskog psiholo?kog dru?tva Ramiro Bujas za osobito vrijedno ostvarenje na dru?tvenoj afirmaciji psihologije.Nagrada Multidisciplinarnom Timu 2008. Me?unarodnog za prevenciju zlostavljanja i zanemarivanja djece (ISPCAN).Kvalifikacijski radovi:Znanstveni radovi:Buljan Flander, G., Durman Marijanovic, Z., i Coric ?poljar, R. (2007). Pojava nasilja me?u djecom s obzirom na spol, dob i prihva?enost/odba?enost u ?koli. Dru?tvena istra?ivanja,16(87-88), 157-174Puhovski, S., Karlovi?, A., Buljan Flander, G. (2004): Validacija upitnika o emocionalnom zlostavljanju, Dru?tvena istra?ivanja, 3, 71, 555-578Prethodna priop?enja:Buljan Flander, G., Bili? V., Znaor M.(2003.): Nastavnikova uloga u prepoznavanju zlostavljanog i zanemarenog djeteta, IV. Sabor pedagoga Hrvatske: Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog dru?tva, Hrvatski pedago?ko knji?evni zbor, Zagreb, 594-601-prethodno priop?enjeProfaca, B., Puhovski, S., Buljan Flander, G. (2007). Some caracteristics of children without posttraumatic symptomatology after traumatic eventStru?ni radovi:Coric, V., Buljan-Flander ,G. (2008): Zanemarivanje djece - rizicni cimbenici, posljedice, uloga lije?nika i mogu?nosti prevencije. Paediatria Croatica; 52:29-33KnjigeBuljan Flander G., Kocijan-Hercigonja D. (2003): Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Marko M, Zagreb Kocijan-Hercigonja D., Buljan Flander G., Vuckovic D. (2004): Hiperaktivno dijete, Naklada Slap, JastrebarskoBuljan Flander G., Karlovi? A. (2004): Odgajam li dobro svoje dijete, Marko M, ZagrebBuljan Flander G., Cosic I. (2005): Telefonsko savjetovanje, vodic za savjetovatelje, Marko M, ZagrebKova?evi? H., Buljan Flander G. (2005): Za?to ba? ja, Znanje d.d., ZagrebPoglavlja u knjigama:Buljan Flander, G. (2001): Seksualno zlostavljanje djece, u: Kozaric-Kovacic, D. (ur):Medicinski i pravni mehanizmi za za?titu djece od zlouporabe sredstava ovisnosti i zlostavljanja, Marko M, Zagreb, str. 91-94.?tulhofer, A., Hir?l-Hecej, V., Mrk?ic, ?., Korac, A., Hoblaj, P., Ivkanec, I., Mamula, M., Tiljak,H., Buljan Flander, G., Sagasta, S., Bosanac, G. (2001): Croatia u: Francoeur R. T. (ur.): International Encyclopedia of Sexuality, Continuum, New York -London, str. 86-119.Buljan Flander, G., Karlovic, A. (2005): ?Nasilje me?u djecom", u: Bilic, V.i sur.: ?Izbor tema za satove razrednih odjela", Naklada Ljevak, Zagreb, str. 179-193.Crnkovi? D., Buljan Flander, G. (2008): Dermatolo?ki aspekti akutne i kronicne izlo?enosti stresu u djecjoj dobi, u: Buljan, D. i sur.: Psihodermatologija, Naklada Slap, Jastrebarsko, str. 95-103.Priru?nici:Nasilje me?u djecom (2004). Buljan Flander, G., Karlovi?, A., Matijevi? Vrsaljko, Lj. (2003): 25 pitanja (i odgovora) za stru?njake o postupcima pri otkrivanju zlostavljanja djece, Poliklinika za za?titu djece grada Zagreba, ZagrebBuljan Flander, G., Krmek, M., Borovec, K., Muhek, R. (2006): Nasilje preko interneta(cyberbullying), Grad Zagreb, Poliklinika za za?titu djece grada Zagreba, Policijska uprava zagreba?ka, Zagreb Letak Poliklinika za za?titu djece grada ZagrebaBuljan Flander, G., Karlovi?, A., Klapan, A., Prvcic I., Rister M., Sara?en, M.: Kako biti dobar roditelj; Hrabri telefon-telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecuBuljan Flander, G., Karlovic, A.: I rijeci mogu boljeti; Hrabri telefon-telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecuBuljan Flander, G., Klapan A., Prvcic, I., Rister, M., Sara?en, M.: Pazi lomljivo; Hrabri telefon telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecuBuljan Flander, G., Klapan, A., Prvcic, I., Rister, M., Sara?en, M.: Kako prepoznati seksualno zlostavljanje; Hrabri telefon-telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecuBuljan Flander, G., Karlovic, A., Puhovski, S., Cosic, I., Hrpka, H.: Dijete na internetu; Hrabri telefon-telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecuBuljan Flander, G., Horvatovic Kuca, P., Tomic, J.: Djecja kuca Borovje; Hrabri telefon telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecuBuljan Flander, G., Klapan, A., Prvcic, I., Rister, M., Sara?en, M.: Prepoznajmo zlostavljanje; Hrabri telefon-telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecuBuljan Flander, G., Karlovic, A.: I mama i tata - kad se roditelji rastaju; Hrabri telefon-telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecuBuljan Flander, G., Cosic, I.: Internet; Hrabri telefon-telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecuBuljan Flander, G., Tomic, J.: Djecja prava; Hrabri telefon-telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecuBuljan Flander, G., Klapan, A., Prvcic, I., Rister, M., Sara?en, M.: Djeca sama kod kuce; Hrabri telefon-telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecuBuljan Flander, G., Prvcic, I., Rister, M., Sara?en, M., Vac-Buric, N.; Hrabri telefon – simptomi zlostavljanja; Hrabri telefon-telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecuBuljan Flander, G., Klapan, A., Prvcic, I., Rister, M., Sara?en, M.; Disciplina i va?e dijete; Hrabri telefon-telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecuBuljan Flander, G., Hrpka, H., Horvatovic Kuca, P.: Hrabri telefon 0800 0800 Telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecu; Hrabri telefon-telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecuBuljan Flander, G., Karlovic, A., Klapan, A., Prvcic, I., Rister, M., Sara?en, M.: Seksualni razvoj djeteta; Hrabri telefon-telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecuBuljan Flander, G., Karlovic, A., Horvatovic Kuca, P., Hrpka, H.; 0800 0800 Helpline for abused and neglected children, Hrabri telefon-telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecuBuljan Flander, G., Karlovic, A., Hrgovan, L.: Djeca s pote?ko?ama u razvoju; Hrabri telefon-telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecuBuljan Flander, G., Cosic, I.: Kad se mama i tata razvode-radna bilje?nica za djecu; Hrabri telefon-telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecuBuljan Flander, G., Cosic, I.: Telefonsko savjetovanje - vodi? za savjetovatelje; Marko M usluge d.o.o., Zagreb, 2005.Priru?nici u izdanju poliklinike za za?titu djece grada zagreba (Urednica: G. BULJAN FLANDER)Hiperaktivno dijeteI ja mogu uspjeti! - Djeca s pote?ko?ama u u?enjuMogu ja! - radna bilje?nica za hiperaktivnu djecuKako pomo?i trguju?em djetetuZanemarivanje djeceSpolni razvoj djetetaTrebam li brinuti? - priru?nik o adolescentima za roditelje i stru?njakeLeci u izdanju poliklinike za za?titu djece grada zagreba (Urednica: G. BULJAN FLANDER)Letak Dijete i traumaLeci za stru?njake i roditelje: Svjedo?enje nasilju u obiteljiLeci za roditelje seksualno zlostavljane djeceDr. sc. IGOR KARDUM, red.prof.Filozofski fakultet u Rijeci – Odsjek za psihologijuRo?en sam u Rijeci 1964. godine. Osnovnu ?kolu zavr?io sam 1979. godine. Srednju sam ?kolu zavr?io 1983. u tada?njem Centru za kadrove u obrazovanju i kulturi Rijeka. Studij Psihologije na Zavodu za psihologiju Pedago?kog fakulteta Sveu?ili?ta u Rijeci upisao sam 1984. godine. Na istom sam fakultetu i diplomirao 1989. godine s odli?nim uspjehom. Diplomski rad pod nazivom ?Semanti?ke karakteristike ?estica raspolo?enja i osnovne dimenzije raspolo?enja? nagra?en je Zlatnom zna?kom od strane Hrvatskog psiholo?kog dru?tva 1990. godine. Od 1989. godine poha?am poslijediplomski studij (smjer - Psihologija li?nosti) na Oddelku za psihologijo Filozofske fakultete u Ljubljani. Na tom sam Odsjeku magistrirao 1991. godine, s radom pod nazivom ?Dimenzije afektivnih stanj in razpolo?enj - semanti?na in vedenjska analiza? (mentor - prof. dr. Janek Musek).Doktorsku disertaciju pod nazivom ?Osobine li?nosti i intraindividualne promjene u raspolo?enju? (mentor - prof. dr. Ante Fulgosi) obranio sam 1994. godine na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveu?ili?ta u Zagrebu.Od sije?nja 1990. godine radim kao znanstveni novak i asistent na Zavodu za psihologiju Pedago?kog fakulteta u Rijeci. U zvanje znanstvenog asistenta izabran sam 1992. godine, u zvanje vi?eg asistenta 1994. godine, a u znanstveno-nastavno zvanje docenta 1996. godine. Godine 2002. izabran sam u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog, a 2007. redovitog profesora.Na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveu?ili?ta u Rijeci predajem kolegije Emocije, Motivacija, Psihologija li?nosti i Evolucijska psihologija te kolegij Evaluacija psiholo?kih tretmana na poslijediplomskom specijalisti?kom studiju Psihologija savjetovanja. Na studiju psihologije Filozofskog fakulteta u Osijeku predajem kolegije Psihologija li?nosti i Evolucijska psihologija, a na doktorskom studiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu kolegij Evolucijska psihologija li?nosti. Bio sam suradnik i voditelj na nekoliko doma?ih i me?unarodnih znanstvenih projekata, a trenutno sam glavni istra?iva? na projektu ?Osobine li?nosti, emocionalne i socijalne odrednice zdravlja? Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, te suradnik na me?unarodnom znanstvenom projektu ?International Sexuality Description Project?. Objavio sam ?etiri knjige i oko ?ezdeset znanstvenih radova u doma?im i inozemnim ?asopisima koji se odnose na ulogu osobina li?nosti u procesu stresa, suo?avanja, emocionalnog do?ivljavanja i tjelesnog zdravlja te iz podru?ja evolucijske psihologije. Od 2005. do 2008. godine bio sam ?lan Podru?nog znanstvenog vije?a za dru?tvene znanosti pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. U tri mandata obavljao sam funkciju pro?elnika Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveu?ili?ta u Rijeci, a na istom sam odsjeku bio i predstojnik Katedre za Metodologiju i op?u psihologiju te Katedre za biolo?ku psihologiju, psihologiju li?nosti i klini?ku psihologiju.Hrvatsko psiholo?ko dru?tvo 1999. godine dodijelilo mi je nagradu ?Ramiro Bujas? za osobito vrijedno psihologijsko znanstveno djelo i 2007. za osobito vrijednu psihologijsku knjigu.Dr. sc. VLADIMIR KOLESARI?, red.prof. u trajnom zvanjuFilozofski fakultet u Zagrebuvkolesar@ffzg.hrRo?en 14.05.1939. u Virovitici. Studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao 1959. Od 01.11.1962. zaposlen na Filozofskom fakultetu u Odsjeku za psihologiju kao laborant, od 1965. asistent, zatim docent, izvanredni profesor, redovni profesor i 1997. godine izabran u trajno zvanje. Odlukom Vije?a Filozofskog fakulteta produljen radni odnos do 2009. godine.Popis radova u zadnjih pet godina?imi?, Z. i Kolesari?, V. (2002). Postoji li ovisnost o Internetu? Suvremena psihologija, 5(2), 227-251.Kolesari?, V. (2003). Neki psihologijski aspekti etike u istra?ivanjima s djecom. Dijete i dru?tvo, 5(1), 83-91.Kolesari?, V. i Petz. B. (2003). Statisti?ki rje?nik. Jastrebarsko: Naklada Slap.Krizmani? M. i Kolesari? V. (2003). Tolerancija u svakida?njem ?ivotu. Jastrebarsko: Naklada Slap.Ovo su ujedno radovi koji ga kvalificiraju za izvo?enje nastave.VALERIJA KRI?ANI?, vi?i asistentFilozofski fakultet u Osijekuvalerija.krizanic@Godina izbora u vi?eg asistenta: 2013. godinaRo?ena je u Osijeku 21.08.1979. godine gdje je zavr?ila osnovnu i srednju ?kolu. Godine 2005. je diplomirala na Filozofskom fakultetu Sveu?ili?ta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju. Godinu dana kasnije (2006. godine) upisala je poslijediplomski doktorski studij psihologije na Odsjeku za psihologiju, Filozofski fakultet Sveu?ili?ta u Zagrebu. Radno iskustvo:studeni 2005. Filozofski fakultet u Osijekuasistent na Studiju psihologije ?lan Povjerenstva za unaprje?ivanje i osiguranje kvalitete visokoga obrazovanja?lan Radne skupine za izradu studentske i nastavni?ke ankete?lan Radne skupine za ishode u?enja?lan Radne skupine za izradu priru?nikasvibanj 2004.- studeni 2005. Rektorat Sveu?ili?ta u Zagrebu administrator u slu?bi za nostrifikacije diploma prosinac 2003.- svibanj 2004. tajnica u Uredu za me?unarodnu suradnju ?lan projektnog tima na projektu "Ustroj sustava upravljanja kvalitetom na Sveu?ili?tu u Zagrebu"prosinac 2002. - svibanj 2003. Target d.o.o. istra?ivanje tr?i?ta Volontersko radno iskustvo: 2000./2001. Plavi telefon – telefon za psiholo?ku pomo?1999./2000. Udruga Igra – individualni voditelj u projektu Modifikacija pona?anja putem igre (za djecu osnovnih ?kola s pote?ko?ama u u?enju i pona?anju)1998./1999. Udruga Krila – terapijsko jahanje Dodatno obrazovanje:2010. Seminar "Experience sampling method in psychopathology", Maastricht University – obuka za primjenu metode uzorkovanja do?ivljaja2009. Seminar "Psihometrijske metode za novu generaciju testova znanja: teorija odgovora na zadatak, odre?ivanje standarda i izvje?tavanje o rezultatima testova", Zadar2009. Znanstveni kolokvij "Kauzalni efekti: suvremeni trendovi, otvorena pitanja i smjernice za budu?nost", Royal Netherlands Academy of Arts and Sciences, Amsterdam2009. "An introductory workshop an Bayesian Graphical Modelling using WinBUGS", Amsterdam2009. Seminar "Analysis of causal effects using EffectLite, LISREL and/or Mplus", Amsterdam2008. Seminar "Analyzing multimethod data", Berlin2007. Seminar "Approaches to correct for missing data", Zagreb2002./2003. Reading and Writing for Critical Thinking2001./2002. Edukacija u okviru rada na Plavom telefonu (telefonu za psiholo?ku pomo?): seminari o realitetnoj terapiji i komunikologija2001. Radionice komunikacijskih vje?tina, dono?enja odluka i rje?avanja konflikata u sklopu Programa "Zagreb mladima" Objavljeni radovi:D. Baraban, A. Kurtovi?, V. Zeli?, V. Kri?ani?, M. Buljuba?i? (2011). Anksioznost i depresivnost u pedijatrijskih bolesnika s bolnim tjelesnim tegobama. Paediatria Croatica, 55 (1), 17-25.Maurovi?, I. i Kri?ani?, V. (2010). Afekti i emocionalno zlostavljanje me?u djecom. Zbornik radova sa skupa Nasilje nad djecom i me?u djecom (2008.). 207-225Kri?ani?, V. i Vizek Vidovi? V. (2007). Unutra?nje vrednovanje visokih u?ili?ta, u "Bolonjski proces u visokom umjetni?kom obrazovanju” (ur. V. Turkovi?, V. Kabalin-Boreni?, A. Ru?i?ka ), Sveu?ili?te u Zagrebu , 2007. str. 23-72.Sudjelovala u prijevodu sveu?ili?nog ud?benika:Reeve, J. (2010). Razumijevanje motivacije i emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap, koji se koristi kao osnovna literatura na kolegiju Emocije i motivacija, na drugoj godini preddiplomskog studija.Dr. sc. ANA KURTOVI?, docent Filozofski fakultet Osijek anakurtovic@ Godina izbora u docenta 2014. godina.Ro?ena je u Osijeku, 21. srpnja 1978. godine, gdje je zavr?ila osnovno?kolsko, te srednjo?kolsko obrazovanje u II. gimnaziji Osijek. 1997. godine upisala je studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Rijeci, Odsjek za psihologiju, gdje je diplomirala 2002. godine na temu "Perfekcionizam, socijalna podr?ka i simptomi anksioznosti i depresivnosti kod studenata". Godine 2002. upisala je Poslijediplomski znanstveni studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjek za psihologiju. 22. studenog 2006. godine? magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na temu ?Atribucijski stilovi i depresivnost kod adolescenata“. 8. srpnja 2010. godine doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na temu ?Rizi?ni i za?titni ?imbenici depresivnosti u adolescentskoj dobi“.Radno iskustvo: Od 2002. godine sura?uje na Telefonu za psiholo?ku pomo? Sunce U lipnju 2003. na Pu?kom otvorenom u?ili?tu u Osijeku odr?ala je pripreme za razredbeni ispit za studij psihologije. U rujnu 2003. sudjelovala je kao ?lan tima na projektu "?kola kao demokratska mikrozajednica" koji se provodio u Gaudeamsu – Prvoj privatnoj srednjoj ?koli s pravom javnosti u Osijeku. U prosincu 2003. godine izabrana je za asistenta na Katedri za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku.Znanstveni radovi:Kurtovi?, A. (2007). Odnos atribucijskih dimenzija, negativnih ?ivotnih doga?aja i depresivnosti: provjera modela beznadnosti. Psihologijske teme, 1, 59 – 182.Baraban, D., Kurtovi?, A. Zeli?, V., Kri?ani?, V. i Buljuba?i?, M. (2011) Anksioznost i depresivnost u pedijatrijskih bolesnika s bolnim tjelesnim tegobama. Pediatria Croatica, 1, 17-26.Kurtovi?, A. i Mar?inko, I. (u tisku). Odnos odgojnog stila roditelja sa strategijama suo?avanja i depresivno??u kod adolescenata. Klini?ka psihologija.Kurtovi?, A. i Mar?inko, I (2011). Spolne razlike u atribucijama negativnih i pozitivnih doga?aja te depresivnim simptomima. Psihologijske teme, 1, 1-24.Dr.sc. IVANA MAR?INKO, vi?i asistentFilozofski fakultet Osijekimarcinko@Datum izbora u vi?eg asistenta 2011. godinaRo?ena sam u Osijeku, 1. kolovoza 1975. godine. Osnovnu i srednju Tehnolo?ku ?kolu zavr?ila sam u Osijeku. U lipnju 2001. godine zavr?ila sam Studij psihologije na Odsjeku za psihologiju Sveu?ili?ta Westminster u Londonu, Velikoj Britaniji. Tema diplomskog rada bila je ?Kvaliteta privr?enosti izme?u usvojenog djeteta i njegova roditelja: studija slu?aja o kineskoj djevoj?ici koja je usvojena u 13. mjesecu njezina ?ivota”. Od rujna 2001. do listopada 2002. radila sam volonterski u Klini?koj bolnici u Osijeku, Psihijatrijskom odjelu za djecu i adolescente. U rujnu 2002. upisala sam Poslijediplomski znanstveni studij psihologije na Poslijediplomskom studiju psihologije Filozofskog fakulteta Sveu?ili?ta u Zagrebu te magistrirala u prosincu 2006. godine, a u velja?i 2011. godine doktorirala s radom na temu "Provjera prediktivne valjanosti razli?itih modela dobrobiti na zdravstvene ishode". U sije?nju 2003. godine zaposlila sam se kao odgajatelj u Srednjo?kolskom ?a?kom domu u Osijeku. Od sije?nja 2004. godine zaposlena sam kao asistent na Katedri za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveu?ili?ta J. J. Strossmayera u Osijeku, gdje radim na kolegijima Biolo?ka psihologija, Zdravstvena psihologija, Zdravlje i kvaliteta ?ivota, Psihodijagnostika I te Klini?ka neuropsihologija. Podru?je istra?iva?kog interesa mi je zdravstvena i klini?ka psihologija. Sudjelujem na projektu Nacionalne zaklade za znanost “Sastanak me?unarodne skupine za istra?ivanje dobrobiti i kvalitete ?ivota za ja?anje istra?iva?kih potencijala u Hrvatskoj ”.Radovi u zadnjih pet godina:Kurtovi?, A. i Mar?inko, I. (u tisku). Odnos odgojnog stila roditelja sa strategijama suo?avanja i depresivno??u kod adolescenata. Klini?ka psihologija.Kurtovi?, A. i Mar?inko, I (2011). Spolne razlike u atribucijama negativnih i pozitivnih doga?aja te depresivnim simptomima. Psihologijske teme, 1, 1-24.DAMIR MARINI?, asistentFilozofski fakultet Osijekdamir.marinic@Godina izbora u asistenta 2006. godina.Ro?en je u Osijeku gdje je zavr?io osnovno?kolsko i srednjo?kolsko obrazovanje. Godine 2003. diplomirao je na Hrvatskim studijima Sveu?ili?ta u Zagrebu na temu ?Test raspona brojeva kao mjera kapaciteta radnog pam?enja: razmatranje u funkciji dobi i spola. Godinu dana kasnije (2004. godine) upisao je znanstveni poslijediplomski studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; mentor: prof.dr.sc. Denis Bratko.Godine 2001. zavr?io je edukaciju iz Neurolingvisti?kog programiranja kod Helge Bubli?, prof., certificiranog trenera humanisti?ke neurolingvisti?ke psihologije; zvanje: prakti?ar NLP-a; a 2002. godine seminar iz Realitetne terapije, predava?: William Glasser, osniva? Realitetne terapije. Tako?er, u rujnu 2002. godine zavr?io je edukaciju terapije poreme?aja regulacije pona?anja i odnosa roditelj-dijete u sklopu 1. interdisciplinarnog simpozija o ranom razvoju i komunikaciji, predava?: prof. dr. med. Mechthild Papou?ek, Kinderzentrum Muenchen. Od 2003. godine polazi edukacija iz Integrativne psihoterapije u sklopu Hrvatske udruge za Integrativnu psihoterapiju, predava?i: prof.dr.sc. D. Kozari?-Kova?i?, prof.dr.sc. D. Kocijan-Hercigonja, Kenneth Evans (Scarborough Institute for Psychotherapy Training). Godine 2004. bio je na ljetnoj ?kola psihoterapije psihoza, Inter-University Centre Dubrovnik, voditelji: prof.dr.sc. I. Urli?, doc.dr.sc. S. ?trkalj-Ivezi?Radno iskustvo:2003-2004: voditelj Savjetovali?ta za probleme u?enika Graditeljsko-geodetske ?kole u Osijeku2004-2006: psihosocijalne za?tite ?rtava obiteljskog nasilja i psiholo?ke obrade invalida rada i invalida Domovinskog rata2006-: zaposlen kao asistent na Studiju psihologije Filozofskog fakulteta u Osijeku.Kvalifikacijski radovi:Buru?i?, J., Gelo, J. i Marini?, D. (2002). Osnovne karakteristike Big-five inventara (BFI) – prikaz preliminarnih rezultata hrvatske ina?ice. XIII. Dani psihologije u Zadru – sa?etci radova. Odsjek za psihologiju: Filozofski fakultet u Zadru.?ebec, M.S., Kotrla, M. i Marini?, D. (2002). Jedan vizualno-motori?ki test podijeljene pa?nje i dobne promjene pripadnih mu rezultata na uzrastu od 8 do 17 godina. XIII. Dani psihologije u Zadru – sa?etci radova. Odsjek za psihologiju: Filozofski fakultet u Zadru.?aki?, V., Perkovi?, M. i Marini?, D. (2003). Neki aspekti socijalnog identiteta Slavonaca i Baranjaca. U: M. ?tambuk i A. ?undali? (ur), Razvojne perspektive ruralnog svijeta Slavonije i Baranje – zbornik radova sa skupa, Institut dru?tvenih znanosti Ivo Pilar.Marini?, D. (2009). Teorije dinami?kih sustava kao metateorijski okvir za istra?ivanja li?nosti. Psihologijske teme, 17(1), 155-184.Marini?, D. i Pu?i?, T. (u tisku). Odnos faktora li?nosti i nekih dinami?kih osobina kognitivnog sustava. ?ivot i ?kola.Dr. sc. SILVIJA RU?EVI?, docentFilozofski fakultet Osijeksrucevic@ffos.hrDatum izbora u docenta 25.05. 2011. godineRo?ena 26. lipnja 1978. godine u Osijeku gdje je zavr?ila osnovnu i srednju ?kolu. Studij psihologije zavr?ila je na 2002. godine na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. U rujnu 2003. godine upisala se na Poslijediplomski znanstveni magistarski studij kriminologije na Institute of Criminology, University of Cambridge.Radila je kao psihologinja u Domu za odgoj djece i mlade?i u Osijeku, a od studenog 2005. godine zaposlena je kao asistentica na Katedri za psihologiju Filozofskog fakulteta uOsijeku.Podru?je istra?iva?kog interesa su antisocijalno pona?anje i psihopatske tendencije kod mladih. Polazila brojne dodatne edukacije (npr. edukacija za rad s po?initeljima nasilja u obitelji, dva stupnja Kognitivno – bihevioralne terapije, edukacija ??itanje i pisanje za kriti?ko mi?ljenje“ – prilagodba za visoko?kolsku nastavu.A1 skupina ?asopisa Ru?evi?, S. (2008). Metodolo?ki postupci i izazovi primjene samoiskaza i longitudinalnih nacrta u istra?ivanjima razvoja delikventnog pona?anja. Ljetopis socijalnog rada, 15 (3), 421-443. Ru?evi?, S. (2010). Psychopathic Personality Traits and Delinquent and Risky Sexual Behaviors in Croatian Sample of Non-Referred Boys and Girls. Law and Human Behavior, 34(5), 379-391. DOI 10.1007/s10979-009-9196-6Ru?evi?, S., Ajdukovi?, M. i ?incek, D. (2009). Razvoj Upitnika samoiskaza rizi?nog i delinkventnog pona?anja mladih (SRDP-2007). Kriminologija i socijalna integracija, 17(1), 1-11.Ru?evi?, S. i Duvnjak, I. (2010). Povezanost reaktivne i proaktivne agresije, privr?enosti i samopo?tovanja adolescenata. Psihologijske teme, 19(1), 103-121.Ru?evi?, S. (2011). Povezanost privr?enosti roditeljima s rizi?nim i delinkventnim pona?anjem kod adolescenata. Dru?tvena istra?ivanja: ?asopis za op?a dru?tvena pitanja, 20(1), 167-187. A2 skupina ?asopisaAjdukovi?, M. i Ru?evi?, S. Nasilje u vezama mladih. Medicus, 18(2), 217-225.Ajdukovi?, M., Ru?evi?, S. i ?incek, D. (2008). Istra?ivanje rasprostranjenosti rizi?nog i delinkventnog pona?anja djece i mladih u urbanim sredinama-dodatni poticaj za ciljanu prevenciju. Dijete i dru?tvo, 10(1-2), 27-47. Bra?ni?, E., Ajdukovi?, M. i Ru?evi?, S. (2009). Privr?enost i razvojni rizici djece i mladih u dje?jim domovima. Dijete i dru?tvo, 11(1-2), 157-180.Prijevodi:Knapp, M. L. i Hall, J. A. (2010). Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji. Jastrebarsko: Naklada SlapDr. sc. ZORAN SU?ANJ, izv. prof.Filozofski fakultet Rijekazsusanj@ffri.hrDatum izbora u izvanrednog profesora 16.08.2008. godine.Akademska karijeraObrazovanje:2002 Doktorska disertacija “Organizacijska klima i kultura u okviru modela suparni?kih vrijednosti” na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.1986 - 1991Postdiplomski studij na Oddelku za psihologijo Filozofske fakultete u Ljubljani. Magistarski rad “Motivacija i radna uspje?nost”.Studij psihologije na Pedago?kom fakultetu u Rijeci. Diplomski rad “Analiza motivacije za zaposlenje u INA-Petrokemiju Omi?alj”.Radno iskustvo:2009- Zaposlen na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci u zvanju izvanrednog profesora. Predaje kolegije Organizacijska psihologija, Psihologija rukovo?enja i Organizacijski razvoj na diplomskom studiju psihologije. Kao vanjski suradnik predaje na vi?e visoko?kolskih institucija u Hrvatskoj u dodiplomskim i poslijediplomskim studijima psihologije, ekonomije i poduzetni?kog menad?menta.2004-2009Direktor AT Adria d.o.o. Zagreb, savjetodavne ku?e koja je sura?ivala s brojnim hrvatskim i slovenskim organizacijama u razli?itim vrstama istra?ivanja i pri rje?avanju njihovih prakti?nih problema u podru?ju upravljanja ljudskim resursima. Vodio ve?i broja projekata usmjerenih istra?ivanju organizacijske klime i kulture, savjetovanju, planiranju i provo?enju organizacijskih promjena kroz strate?ki razvoj, uvo?enju i unapre?enju sustava upravljanja ljudskim resursima, obrazovanju zaposlenih razli?itih hijerarhijskih razina u organizacijama razli?itih djelatnosti.Kao vanjski suradnik u zvanju docenta, pa izvanrednog profesora predavao na vi?e visoko?kolskih institucija u Hrvatskoj u dodiplomskim i poslijediplomskim studijima psihologije i ekonomije, i to uglavnom kolegije iz ?ireg podru?ja psihologije rada, organizacijske psihologije i upravljanja ljudskim resursima.1986-2003Pripravnik, asistent i docent na sada?njem Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Radio kao asistent na kolegijima Psihologijski praktikum, Primijenjeni nacrti istra?ivanja, Upotreba ra?unala u psihologiji, Psihologija rada i Ergonomija, predavao Vojnu psihologiju, Psihologiju rada, Psihologiju rukovo?enja i Organizacijsku psihologiju, te vodio kolegij Praksa iz psihologije rada. Psiholog u HV. Radio na formiranju i organizaciji psiholo?ke slu?be u Odjelu za informativno-psiholo?ku djelatnost u Zapovjedni?tvu Operativne zone Rijeka, rukovodio radom brigadnih vojnih psihologa, radio s ranjenicima i obiteljima poginulih pripadnika HV, organizirao i provodio psiholo?ku pripremu i obrazovanje vojnika, do?asnika i ?asnika HV. 1985-1986Psiholog u Slu?bi za kadrovske i op?e poslove DINA-Petrokemije Omi?alj. Radio na poslovima selekcije, profesionalne orijentacije, planiranja i programiranja obrazovanja i razvoja karijere zaposlenih.Podru?je istra?ivanjaBavio se istra?ivanjima iz podru?ja motivacije za rad, radne uspje?nosti, odmjeravanja kazne, rje?avanja sukoba u radu, organizacijske klime i kulture, rukovo?enja i stavova prema radu. ProjektiSura?ivao u sljede?im znanstvenim projektima MZO?: "Psihosocijalni aspekti ?ovjekove efikasnosti", "Psiholo?ki ?inioci rje?avanja sukoba", "Subjektivni i objektivni ?inioci odmjeravanja kazne", "Motivacijski aspekti organizacijskih promjena", ?Psihosocijalne odrednice zdravlja“ i ?Efekti emocionalnog funkcioniranja na zdravlje“. Vodio znanstveni projekt Instituta Otvoreno dru?tvo Hrvatska “Inovativna orijentacija organizacijske kulture: komparativna studija”. Od 1990. do 1998. stalni ?lan i jedini predstavnik Hrvatske u me?unarodnom znanstvenom projektu “FOCUS - First Organizational Climate/Culture Unified Survey” u kojem je sura?ivalo pedesetak znanstvenika i prakti?ara iz 17 zemalja Evrope i Amerike. Ispred Odsjeka za psihologiju 1997. godine u Opatiji organizirao me?unarodni znanstveni skup “11th International FOCUS Symposium on Organizational Culture”.Profesionalne aktivnostiKao direktor AT Adria d.o.o. Zagreb provodi savjetodavne aktivnosti u podru?ju razvoja ljudskih resursa u organizacijama razli?itih djelatnosti. Od 2002. godine vodi HrOK-projekt komparativnog istra?ivanja organizacijske klime i zadovoljstva poslom u hrvatskim poduze?ima.Objavljeni radoviSu?anj, Z., Koli?, S., Tabakovi?, ?. (1987). Psiholozi u praksi: poslovi i zadaci, zadovoljstvo poslom i mi?ljenje o studiju psihologije. Primijenjena psihologija, 8, 241-255.Sremec, B., Vukmirovi?, ?., Su?anj, Z., Krni?, N. (1988). Neki aspekti radne uspje?nosti pomoraca. Zbornik radova Nau?no-stru?nog skupa "?ovjek na brodu", Sveu?ili?te u Rijeci, 85-91. Sremec, B., Vukmirovi?, ?., Su?anj, Z., Krni?, N. (1988). Some Aspects of Seaman's Job Efficiency, “2nd International Workshop on Human Relations and Conditions on Board Ships”, University of Rijeka, 211-218.Sremec, B., Vukmirovi?, ?., Su?anj, Z. (1989). Perceptivno mentalno optere?enje u razli?ito doba dana. , Primijenjena psihologija, 10, 287-292.Tabakovi?, ?., Su?anj, Z., Tur?inovi? P. (1991). Mi?ljenje gra?ana o veli?ini kazne u funkciji vremena. Penolo?ke teme, 6, 1-4, 91-96.Su?anj, Z. (1992). Povezanost motivacije s razli?itim dimenzijama radne uspje?nosti. Primijenjena psihologija, 13, 35-42.Tabakovi?, ?., Vuji?, V., Su?anj, Z. (1991). “Evropsko” radno vrijeme i mi?ljenje gra?ana. Kadrovi i rad, 21, 4, 157-164. Tabakovi?, ?., Su?anj, Z. (1992). Mass Media and the Citizens Opinion on Guilt and Punishment. “Business Communication and Mass Media” (Collection of Papers), Alinea, Zagreb, 126-130.Su?anj, Z. (1992). Procjenjivanje radne uspje?nosti: konstrukcija i validacija skale tipa BARS. Godi?njak Zavoda za psihologiju, 1, 141-149.Pokrajac, A., Kardum, I., Su?anj, Z. (1992). Mjerenje stilova rje?avanja interpersonalnih konflikata u razli?itim socijalnim interakcijama: adaptacija i validacija skale. Godi?njak Zavoda za psihologiju, 1, 107-113. Tabakovi?, ?., Grozdani?, V., Su?anj, Z. (1993). Povezanost osobina li?nosti s izborom kaznenih sankcija, Godi?njak Zavoda za psihologiju, 2, 135-141.Su?anj, Z. (1994). Organizacijska djelatnost kao determinanta organizacijske kulture. Godi?njak Odsjeka za psihologiju, 3, 143-148.Tabakovi?, ?., Grozdani?, V., Su?anj, Z. (1994). Odmjeravanje kazne kao akt subjektivne sudske ocjene. Zbornik Pravnog fakulteta Sveu?ili?ta u Rijeci, 15, 85-94. Tur?inovi?, P., Su?anj, Z., Tabakovi?, ?. (1994). Atribucija odgovornosti: uloga strukture kognitivnog sklopa. Godi?njak Odsjeka za psihologiju, 3, 173-178.Su?anj, Z. (1995). Determinante borbene spremnosti: zaokupljenost vojnim zadacima i organizacijsko samopo?tovanje. Psychologia Croatica, Vol. 1, 1-2, 27-35.Rubignoni-Ceci?, A., Stilin, E., Tuhtan-Maras, T., Su?anj, Z. (1995). Odlike sudionika ?kole stvarala?tva Novigradsko prolje?e '94. Napredak, 136, 3, 265-276.Pokrajac-Bulian, A., Kardum, I., Su?anj, Z. (1996). Styles of handling interpersonal conflict in various social interactions. Studia Psychologica, 38, 3, 163-176. Hudek-Kne?evi?, J., Kardum, I., Su?anj, Z. (1996). The predictors of job and family involvement: an exploratory study on a sample of employed woman. Studia Psychologica, 38, 1-2, 67-77.Konrad, E., Su?anj, Z. (1996). Influences of industry on organizational culture and climate. Review of Psychology, 3, 1-2, 3-10. Su?anj, Z., Konrad, E. (1996). Organizational Culture Differences in Some European Countries: Preliminary results. Godi?njak Odsjeka za psihologiju, 4-5, 71-75.Konrad, E., Su?anj, Z. (1999). Crossnational Study of Cultures in European Manufacturing Organizations. Studia Psychologica, 41, 1, 23-31.Su?anj, Z. (1999). Innovative Climate and Culture in Manufacturing Organizations: Differences Between Some European Countries. in: ten Horn, L.A., ?verko, B., Zinovieva, I.L. (Eds.) Organizational Psychology and Transition Processes in Central and Eastern Europe, 1, 111-122.Van Muijen, J.J., Koopman, P., De Witte, K., De Cock, G., Su?anj, Z., Lemoine, C., Bourantas, D., Papalexandris, N., Branyicski, I., Spaltro, E., Jesuino, J., Das Neves, J.G., Pitariu, H., Konrad, E., Peiro, J., Gonzales-Roma, V., Turnipseed, D. (1999). Organizational Culture: The Focus Questionnaire. European Journal of Work and Organizational Psychology, 8 (4), 551-568.Su?anj, Z. (2000). Innovative climate and culture in manufacturing organizations: differences between some European countries. Social Science Information. 39(2), 349-361. Su?anj, Z. (2000). Vojni aspekti organizacijske psihologije. U: Komar, Z., Pavlina, ?. (ur.) Vojna psihologija – knjiga I, MORH, Zagreb, 213-231.Su?anj, Z. (2001). Organizacijska kultura: pojmovni i metodolo?ki aspekti. Psihologijske teme, 10, 89-114.Su?anj, Z. (2002). Sistem spremljanja in razvoja vodij v organizaciji, Kadri, 8, 18-21. Cimerman, M., Su?anj, Z. (2004). So va?i zaposleni zadovoljni? Manager+, 3, 61-63.Cimerman, M., Jerman, S., Klari?, R., Krivic, M., Marot, A., Su?anj, Z. (2004). Izzivi razvoja kadrov v slovenskih organizacijah. Manager+, 3, 36-39.Krapi?, N., ?oso, B., Su?anj, Z. (2006). Crte li?nosti i stavovi prema radu i organizaciji kao prediktori tjelesnih simptoma zaposlenika, Psihologijske teme, 15 (1), 81-100. Knjige i ud?beniciCimerman, M., Jerman, S., Klari?, R., Lo?ar, B., Su?anj, Z. (2003). Manager, prvi med enakimi: knjiga o slovenskem managementu. Ljubljana, GV Zalo?ba.Su?anj, Z. (2005). Organizacijska klima i kultura, Jastrebarsko, Naklada Slap.Radovi prezentirani na skupovimaSu?anj, Z. Procjena radne uspje?nosti radnika u jednoj radnoj organizaciji: zamisao i praksa. Rad prezentiran na Kongresu psihologa SFRJ, Vrnja?ka Banja, 1988.Su?anj, Z. Organizational culture and conflict management. Paper presented at the III Alps-Adria Symposium on Psychology, Ljubljana, 1993.Su?anj, Z., Babi?, B., Stipani?, D., Mavrinac, G., Dena?i?, D., Dori?i?, S., Butorac, M., Ro?i?, I., Stra?i?i?, N. Neki aspekti samoprocjene borbene spremnosti. Rad prezentiran na znanstveno-stru?nom skupu "Psiholozi u domovinskom ratu", Prva godi?nja konferencija hrvatskih psihologa, Zagreb, 1993.Su?anj, Z. Djelatnost organizacije kao determinanta organizacijske kulture. IX Dani psihologije u Zadru, Bo?ava, 26.-28. svibnja 1994.Su?anj, Z. Organizational culture and styles of handling interpersonal conflict. Paper presented at the 8th International Symposium on Organizational Culture FOCUS-92, Bologna, Italy, 1994.Su?anj, Z., Smojver-A?i?, S., Maras, T. Prikaz programa za evaluaciju nastavnika na studiju psihologije. Rad prezentiran na Znanstveno-stru?nom skupu "Elektronska ra?unala i psihologija", Rijeka, 1994.Konrad, E., Su?anj, Z. Influences of industry on organizational climate and culture. Paper presented at the VII European Congress on Work and Organizational Psychology, Gyor, Hungary, 1995.Su?anj, Z., Konrad, E. Organizational culture differences in some European countries: preliminary results. Paper presented at the British and East European Psychology Group Meeting "Psychology in Changing Europe", Banska Bistrica, Slovakia, 1995.Su?anj, Z., Konrad, E. Mjerenje organizacijske klime i kulture: skra?ena verzija FOCUS-upitnika. Rad prezentiran na Znanstveno-stru?nom skupu "XII Dani Ramira Bujasa", Zagreb, 1995.Su?anj, Z., Konrad, E. Internal validity of the shorter version of the FOCUS-questionnaire. Paper presented at the 10th International Symposium on Organizational Culture, FOCUS, Leuven, Belgium, September 1996.Konrad, E., Su?anj, Z. Crossnational study of cultures in european manufacturing organizations. Paper presented at IV Conference “European Culture”, Pamplona, Spain, October 23-26, 1996.Su?anj, Z. Psiholozi u organizacijskim sustavima. Organizacija i vo?enje okruglog stola u okviru IV. Godi?nje konferencije HPD-a, Opatija, 1996. Su?anj, Z., Konrad, E. Organizational culture and leadership: the impact on employee work attitudes. Paper presented at the Eight European Congress on Work and Organizational Psychology, Verona, Italy, April 2-5, 1997.Su?anj, Z., Konrad, E. Climate and leadership as predictors of work attitudes: differences between managers and non-managers. Paper presented at the 11th International Symposium on Organizational Culture FOCUS, Opatija, Croatia, September 20-22, 1997.Su?anj, Z. Unapre?enje managementa u organizaciji. XV. kongres CROMAR-a, Ekonomski fakultet u Zagrebu, 19.-20. velja?e 1998.Su?anj, Z. Innovative climate and culture in manufacturing organizations: differences between some European countries. Paper presented at the Conference on Organizational Psychology and Transition Processes in Central and Eastern Europe, Dubrovnik, Croatia, 30th September to 3rd October 1998.Su?anj, Z. Obrazovanje zaposlenih kao klju? razvoja organizacije. Ljetna andrago?ka ?kola, HAD, ?ibenik, svibanj 1999.Su?anj, Z. Analiza potreba za obrazovanjem zaposlenih. Zimska andrago?ka ?kola, HAD (Hrvatsko andrago?ko dru?tvo – sekcija za gospodarstvo), Opatija, 15-17. sije?nja 2000.Su?anj, Z. Funkcija obrazovanja u procesu upravljanja ljudskim potencijalima, Ljetna andrago?ka ?kola, HAD, ?ibenik, 25-27. svibnja 2000. Su?anj, Z. Karakteristike uspje?nih managera: kako sustavno razvijati managere svih razina. Zimska andrago?ka ?kola, HAD (Hrvatsko andrago?ko dru?tvo – sekcija za gospodarstvo), Lovran, 14-16. velja?e 2002.Su?anj, Z. Sistem spremljanja in razvoja vodij v organizaciji, Strokovni posvet Dobri zgledi vle?ejo, Portoro?, 20.-21.03.2002.Su?anj, Z. Sustavni razvoj rukovoditelja u organizaciji, Management arena – ljudski resursi, U sklopu Infoforuma, Zagreb, 22.11.2002.Su?anj, Z. Pra?enje i razvoj rukovoditelja: upotreba procjena iz razli?itih izvora, 13. Dani psihologije u Zadru, 2002.Su?anj, Z. Budu?nost upravljanja ljudskim resursima u Hrvatskoj, Educa-plus, Zagreb, 2003.Su?anj, Z. Kako do?ivljavamo svoje poduze?e: prilog istra?ivanju dimenzionalnosti organizacijske klime, 14. Dani psihologije u Zadru, 2004.Su?anj, Z. Rezultati anketiranja o aktualnom stanju HR-procesa u organizacijama, Sektor za poslovno obrazovanje HGK i AT Adria Zagreb, Osniva?ka konferencija Zajednice za HRM pri HGK, Zagreb, 2004.Su?anj, Z. HRM u malim poduze?ima: analiza slu?aja outsourcinga HR funkcije u jednom poduze?u, HRM poslovni doru?ak u organizaciji Infoarene, Zagreb, 2004.Su?anj, Z. Psiholog u organizaciji: ?to mo?e, a ?to se o?ekuje?, 12. godi?nja konferencija psihologa Hrvatske, Opatija 2004.Su?anj, Z. Procedural and distributive justice in organizations: some empirical evidence, 7th Alps-Adria Psychology Conference, Symposium "Basic and applied issues in the social psychology of justice", Zadar, 2005.Su?anj, Z. Utjecaj ciljnog vo?enja na motivaciju: prikaz slu?aja, HRM Arena, Pore? 2005.Su?anj, Z. Kako praksa upravljanja ljudskim resursima u organizaciji odra?ava vrijednosti dru?tva koje se mijenja?, plenarno predavanje na 13. godi?njoj konferenciji hrvatskih psihologa, Osijek, 2005.Su?anj, Z. Organizacijska klima i zadovoljstvo poslom u poduze?ima u regiji: rezultati petogodi?njeg pra?enja, 15. Dani psihologije u Zadru, 2006.?egoti?, L., Jakovi?, D., Su?anj, Z. Istra?ivanje organizacijske klime i zadovoljstva poslom u hrvatskim poduze?ima: prikaz HrOK projekta, 14. godi?nja konferencija hrvatskih psihologa, Vodice, 2006.Toma?i?, J., Su?anj, Z. Psiholozi u praksi ju?er i danas: poslovi i radni zadaci, zadovoljstvo poslom i mi?ljenje o studiju psihologije, 14. godi?nja konferencija hrvatskih psihologa, Vodice, 2006.Krapi?, N., ?oso, B., Su?anj, Z. Crte li?nosti i stavovi prema radu i organizaciji kao prediktori tjelesnih simptoma zaposlenika, 14. godi?nja konferencija hrvatskih psihologa, Vodice, 2006.Maras, T., Su?anj, Z., ?egoti?, L., Jakovi?, D. HR-navigator: HR procesi u funkciji podr?ke strategiji poduze?a, 14. godi?nja konferencija hrvatskih psihologa, Vodice, 2006.Su?anj, Z., ?egoti?, L. Percepcija organizacijske pravednosti: koliko nam je na poslu va?an ?fair-play“? 16. godi?nja konferencija hrvatskih psihologa, Pore?, 2008.Su?anj, Z. Percepcija pravednosti u hrvatskim organizacijama. HRM Arena, Zagreb, 2008.Su?anj, Z. Organizacijska kultura i upravljanje promjenama – va?nost HRM-a, plenarno predavanje, HR Summit, Split 2009.Su?anj, Z., Jagrovi?, A., Kos, Z., Milo?, M. Uloga ljudskih potencijala u kreiranju organizacijske klime, Educa plus – Me?unarodna konferencija o cjelo?ivotnom u?enju i razvoju ljudskih potencijala, Zagreb, 2009.Su?anj, Z., Martinis, T., ?egoti?, L., Brija?ek, B. Transformacijsko rukovo?enje i uspje?nost rukovoditelja: provjera u praksi. 17. Godi?nja konferencija hrvatskih psihologa, Split, 2009.Su?anj, Z., Rai?, I., Suba?i?-Maras, M., Pureta, T., Milo?, M. Odgovornost rukovoditelja u organizacijskoj praksi: odgovornost za posao i/ili odgovornost za ljude? 17. Godi?nja konferencija hrvatskih psihologa, Split, 2009.Su?anj, Z. Spolne razlike u rukovo?enju. Prilog raspravi na okruglom stolu Konferencije ??ene – lideri u politici“, Zagreb, 2010.Su?anj, Z., Rai?, I., Ze?irevi?, M., Jovi?, S., Miku?, Lj., Ilin, K., ?verko, B. Psihologija rada u praksi: stanje i perspektive. Okrugli stol na znanstveno-stru?nom skupu ?psihologija rada u Hrvatskoj: pro?lost, sada?njost i budu?nost“, Zagreb, 2010.Su?anj, Z. Organizacijski lideri sutra?njice: teorijski pogled. Plenarno predavanje, HR Summit, Split 2010.Su?anj, Z. Rezultati komparativnog istra?ivanja organizacijske klime: ?to nam sugeriraju za razvoj HRM-a? Me?unarodni nau?ni skup ?Dru?tveni izazovi evropskih integracija: Srbija i uporedna iskustva“, Fakultet za pravne i poslovne studije, Novi Sad, 2010.Su?anj, Z. Organizacijska klima u dr?avnoj upravi: rezultati mjerenja i plan razvoja. Pozvano predavanje na skupu ?Hrvatska u budu?nosti“, Ministarstvo financija, Zagreb, 2010.Su?anj, Z. Organizacijska kultura. Pozvano predavanje na 5. mednarodnom posvetu vodij slu?b HRM v Skupini Triglav "So?itje razli?nosti", Sv. Martin na Muri, 2010.Su?anj, Z. Mentalno zdravlje i stavovi prema radu i organizaciji. Pozvano predavanje na simpoziju ?Mentalno zdravlje na radnom mjestu“, HPK, Senj, 2011.Osobno?lan HPD-a (Hrvatsko psiholo?ko dru?tvo), HPK-e (Hrvatska psiholo?ka komora) i EAWOP-a (European Association of Work and Organizational Psychology).Ponosni ?lan Udruge ?Obala na?ih unuka“ (obala.hr).Dr. sc. DANIELA ?INCEK, docentFilozofski fakultet Osijekdaniela.sincek@Godina izbora u docenta 2012. Ro?ena u Osijeku 23. 04. 1977. godine. gdje je zavr?ila I. gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je psihologiju 2000. godine, magistrirala 2009. godine, a doktorirala 2011. godine. U razdoblju od travnja 2001. do velja?e 2006. godine radila je kao ?kolski suradnik, znanstveni novak te kao psiholog u Centru za socijalnu skrb Osijek, a od o?ujka 2006. godine je zaposlena na Filozofskom fakultetu Osijek. Sudjeluje u izvo?enju nastave na kolegijima iz socijalne psihologije i metodologije. U istra?iva?kom radu je usmjerena na prou?avanje rizi?nog i dru?tveno neprihvatljivog pona?anja mladih, osobito socijalnih utjecaja koji djeluju na takvo pona?anje. Polazila dodatne edukacije (npr. edukacija za rad s po?initeljima nasilja u obitelji, dva stupnja Kognitivno – bihevioralne terapije, edukacija o prepoznavanju zanemarivanja i zlostavljanja, edukacija ??itanje i pisanje za kriti?ko mi?ljenje“ – prilagodba za visoko?kolsku nastavu), a trenutno u edukaciji za stalnog sudskog vje?taka u podru?ju psihologije.Radovi u zadnjih pet godina:Kategorija A1?incek, D. (2007). Doprinos teorije prisile razumijevanju delinkventnog pona?anja mladih. Ljetopis socijalnog rada, 14(1), 119-141.Ru?evi?, S., Ajdukovi?, M. i ?incek, D. (2009). Razvoj Upitnika samoiskaza rizi?nog i delinkventnog pona?anja mladih (SRDP-2007). Kriminologija i socijalna integracija, 17(1), 1-11.?incek, D. i Ajdukovi?, M. (u tisku). Razlike me?u mladi?ima s ranim i kasnim javljanjem dru?tveno neprihvatljivog pona?anja. Dru?tvena istra?ivanja.Kategorija A2Ajdukovi?, M., Ru?evi?, S. i ?incek, D. (2008). Istra?ivanje rasprostranjenosti rizi?nog i delinkventnog pona?anja djece i mladih u urbanim sredinama-dodatni poticaj za ciljanu prevenciju. Dijete i dru?tvo, 10(1-2), 27-47.Stru?ni i popularni radovi?incek, D. (2010). Sexting: slanje i proslje?ivanje seksualno eksplicitnih fotografija i poruka. ?ivot i ?kola : ?asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 1(23), 130-140.?incek, D. (2011). Ah, ti vr?njaci. Dijete, ?kola, obitelj, 27, 3-6.GABRIJALA VRDOLJAK, asistenticagabrijela_p_hr@Datum izbora u asistenta 01. 11. 2008. godine.Ro?ena je 03.05.1981. u Osijeku gdje je zavr?ila osnovnu i srednju ?kolu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je psihologiju 2007. godine. Od 2008. godine upisana je na Poslijediplomski doktorski studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon zavr?enog studija bila je zaposlena u Target d.o.o. - agencija za istra?ivanje tr?i?ta u Zagrebu, a od 2008. godine zaposlena je na Studiju psihologije Filozofskog fakulteta u Osijeku kao asistent.Zavr?ila je nekoliko dodatnih edukacija, npr. edukacija iz podru?ja: Dramski pristup kao metoda izbora u radu s djecom i mladimaIzv. prof. dr. sc. GORKA VULETI? Filozofski fakultet u Osijekugvuletic@ffos.hrGodina izbora u znanstveno-zvanje izvanrednog profesora 2011. godinaRo?ena u Zagrebu 1970. godine gdje je zavr?ila osnovnu i srednju ?kolu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je psihologiju 1995. godine. 1996. upisala je stru?ni poslijediplomski studij iz Javnog zdravstva pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala 1999. Stekav?i stupanj magistra znanosti iz podru?ja biomedicine i zdravstva, polje javno zdravstvo i zdravstvena za?tita. Doktorat zapo?inje u okviru stipendije Australske vlade ?Australia-Europa Award Program“ na Deakin University, School of Psychology u Australiji pod mentorstvom Prof. Roberta A. Cumminsa u podru?ju istra?ivanja subjektivne kvalitete ?ivota i kvalitete ?ivota u odnosu na zdravlje. Doktorirala 2004. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.2002. godine upisuje Stru?ni poslijediplomski studij iz Klini?ke psihologije, 2007. Stje?e akademski stupanj Magistar specijalist klini?ke psihologije.Od 1993. do1995. radi u Zagrebu u humanitarnoj organizaciji Women Aid International na pru?anju psihosocijalne pomo?i prognanim i izbjeglim ?enama. Od 1997. do 2008. godine u svojstvu znanstvenog novaka (magistranta, doktoranda i postdoktoranda) zaposlena na ?koli narodnog zdravlja ?Andrija ?tampar“ Medicinski fakultet u Zagrebu, na Katedri za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku gdje je i sada vanjski suradnik i nositelj izbornog predmeta Zdravlje i kvaliteta ?ivota.Od 2008. zaposlena na Filozofskom fakultetu u Osijeku, Studij psihologije u zvanju docenta gdje sudjeluje u preddiplomskoj i diplomskoj nastavi i vodi kolegije: Zdravstvena psihologija, Anatomija i fiziologija sredi?njeg ?iv?anog sustava, Psihoterapijski pravci, Kvaliteta ?ivota i zdravlje i Zdravlje populacije.Sudjeluje u izvo?enju diplomske i poslijediplomske nastave na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i preddiplomske nastave na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2006-2009) iz socijalne psihologije i metodologije. U istra?iva?kom radu je usmjerena na prou?avanje rizi?nog i dru?tveno neprihvatljivog pona?anja mladih, osobito socijalnih utjecaja koji djeluju na takvo pona?anje. Polazila dodatne edukacije (Kognitivno – bihevioralne terapije, Neuro-linguistic programming).2009. godine voditelj projekta uspostavljanja me?unarodne suradnje Hrvatske zaklade za znanost u okviru kojega ostvaruje studijski boravak u inozemstvu Monash University, Melbourne, Australia, a projekt rezultira Ugovorom o me?unarodnoj suradnji Filozofskog fakulteta u Osijeku i Australian Centre on QOL, School of Psychology, Deakin University.Mentor je zavr?nih i diplomskih radova na Studiju psihologije u Osijeku i tri doktorata na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. ?lanica je nacionalnih i me?unarodnih udru?enja: International Society for Quality of Life Studies (ISQOLS), International Well-being Group (IWbG), Hrvatska psiholo?ka komora, Hrvatsko udru?enje za Bihevioralno kognitivne terapije.Radovi u zadnjih pet godina:Popis objavljenih radova u ?asopisima (a1)Benjak, T., Vuleti?, G., Kolari?, B. (2011). Subjective Quality of Life for Parents of Children with Autism Spectrum Disorders in Croatia. Applied Research on Quality of Life, 6, 1, 91-102.Poljicanin T, Ajdukovic D, Sekerija M, Pibernik-Okanovic M, Metelko Z, Vuletic-Mavrinac G. (2010). Diabetes mellitus and hypertension have comparable adverse effects on health-related quality of life. BMC Public Health. 13;10(1):12.Benjak T, Je?i? A, Jani?ar Z, Ivankovi? D, Vuleti? Mavrinac G. (2009). Potential problems in building social model of disability. Croatian Medical Journal, 50(6):594-5.Petri?ek, G, Vrci?-Keglevi?, M, Vuleti?, G, Cerove?ki, V, O?va?i?, Z, Murgi?, L. (2009). Illness Perception and Cardiovascular Risk Factors in Patients with Type 2 Diabetes: Cross-sectional Questionnaire Study. Croatian Medical Journal, 50(6); 583-93Benjak T, Vuleti? Mavrinac G, Pavi? ?imetin I. (2009). Comparative study on self-perceived health of parents of children with autism spectrum disorders and parents of non-disabled children in Croatia. Croatian Medical Journal, 50(4):403-9.Vuleti? Mavrinac G, Masli? Ser?i? D, Mujki? A. (2009). Cardiovascular and behavioral risk factors in relation to self-assessed health status. Collegium Antropologicum, 33(Suppl. 1):99-106.Samard?i? S, Prista? I, Vuleti? Mavrinac G. (2009). Characteristics of heavy smokers in Croatia. Collegium Antropologicum, 33(Suppl. 1):61-6.Samard?i? S, Vuleti? Mavrinac G. (2009) Health related quality of life of smokers in Croatia. Collegium Antropologicum, 33(Suppl. 1):107-14.Samard?i? S, Vuleti? Mavrinac G, Prli? A. (2009). Regional pattern of smoking in Croatia. Collegium Antropologicum, 33(Suppl. 1):43-6.Benjak T, Vuleti? Mavrinac G. (2009). Subjective quality of life and cardiovascular risk factors in a Croatian adult population. Collegium Antropologicum, 33 (Suppl. 1):159-63.Petri?ek G, Vuleti? Mavrinac G, Vrci?-Keglevi? M. (2009). Procjena zdravstvenog lokusa kontrole bolesnika sa ?e?ernom bole??u tip 2. Acta Medica Croatica, 63:135-43.Vuleti? Mavrinac, G, Mujki?, A. (2006). Mental Health and Health-related Quality of Life in Croatian Island Population. Croatian Medical Journal, 47: 635-40.Masli?-Ser?i?, D, Vuleti?, G. (2006) Psychometric Evaluation and Establishing Norms of Croatian SF-36 Health Survey: Framework for Subjective Health Research. Croatian Medical Journal, 47:95-102.Mujki?, A, Vuleti?, G, Rodin, U. (2006). Analiza smrtnosti dojen?adi u Hrvatskoj od 1993. do 2002. godine. Acta Medica Croatica, 60(1):11-20.Mujki?, A, Vuleti?, G. (2004). Znanje i stavovi rodilja o dojenju. Acta Medica Croatica, 58:37-41.Popis radova objavljenih u ?asopisima (a2)Benjak T, Vuleti? Mavrinac G. (2009). Prevalence of pervasive developmental disorders – Croatia in comparison with other countries of the world. Materia Socio Medica, 21:4-7.Petri?ek G, Bari?i? T, Grubi?i?-?abo J, Mravak-Alvi? V, Vuleti? Mavrinac G, Murgi? L, Vrci?-Keglevi? M. (2008). Zdravstveni lokus kontrole bolesnika koji boluju od ishemijske bolesti srca. Medicina Familiaris Croatica, 16:33-44.Vuleti? Mavrinac, G. (2008). Kvaliteta ?ivota u zdravlju i bolesti. Hrvatska komora medicinskih sestara, Plavi fokus, 3. 42-46.Koautor u knjigama (a3)Mujki?, A., Sr?ek, I., Vuleti?, G. (1999). O ?ivotu i zdravlju djeteta - Priru?nik. UNICEF, Zagreb.Mujki? A, Sr?ek I, Vuleti? G. (2000). O ?ivotu i zdravlju djeteta - Savjeti roditeljima. Zagreb:?kola narodnog zdravlja "Andrija ?tampar" Medicinskog fakulteta u Zagrebu.Poglavlje u knjizi:Rudan I, Rudan D, Safti? V, Musi?-Milanovi? S, Stevanovi? R, Vuleti? G, Bakija-Konsuo A, Marki? J, Kr?elj V, Pucarin J, Biloglav Z, Ivankovi? D. (2008). Zdravstveno stanje, specifi?ne bolesti i o?ekivano trajanje ?ivota stanovni?tva hrvatskih otoka. U: Smoljanovi? M, Smoljanovi? A, Rudan I. (2008). Stanovni?tvo hrvatskih otoka 2001. Zdravstveno stanje, specifi?ne bolesti i o?ekivano trajanje ?ivota stanovni?tva hrvatskih otoka. Zagreb: Laser Plus. Str. 67-85.Vuleti?, G. (2007) Stres i zdravlje. U: Vorko-Jovi?, A., Strnad, M. i Rudan, I. (ur.) (2007). Epidemiologija kroni?nih nezaraznih bolesti. Laser plus, Zagreb. str. 24-27.U znanstvenom radu sudjeluje od 1996. godine u okviru slijede?ih znanstveno istra?iva?kih projekata: "Analiza tranzicije zdravstvenog sustava". Suradnik na projektu (projekt MZO? 108035 ; 1996–2002)"Hipermedija u medicinskoj edukaciji". Znanstveni novak na projektu (projekt MZO? 108120; 1996-2002.);"Higijena i zdravstveni odgoj". Suradnik na projektu (projekt UNICEF-a, 1996-2000. voditelj projekta: prof.dr. Luka Kova?i?);"Quality of life and health". Voditelj istra?ivanja-doktorand (2001-2002. School of Psychology, Deakin University, Australia);"Hrvatska zdravstvena anketa". Suradnik na projektu (2001-2004. projekt Svjetske banke i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske);"Genetske, socijalne i bihevioralne determinante zdravlja i bolesti". Znanstveni novak na projektu (projekt MZO? 0108330; 2002-2006.);"Regionalizam kardiovaskularnih bihevioralnih rizika – model intervencije" (Projekt MZO? 108-1080135-0264; 2007-2009.) Postdoktorski znanstveni novak na projektu, od 2008. suradnik na projektu.?International collaboration workshop for strengthening quality of life and health research resources in Croatia“ Projekt Hrvatske zaklade za znanost (br. 06.05/07), nacionalni voditelj/koordinator projekta.4.5. Popis nastavnih radili?ta (nastavnih baza) za provo?enje prakti?ne nastaveNastavna bazaAdresaSuradnikKlini?ka bolnica Osijek31000 OsijekHuttlerova 4mr. sc. Jelena Barki?mr. sc. Dunja BarabanMirjana Vladeti?, prof. psihologijeKatarina Tomanovi?, prof. psihologijeOp?a gimnazija31000 Osijek?upanijska 4Ljerka Puljevi?, prof. psihlogijeTre?a srednja ?kola Vukovar32000 VukovarDomovinskog rata 58Dejana Varnica, prof. psihologijeO? Svete Ane31000 OsijekSvete Ane 2?eljka ?ivkovi?, prof. psihologijeCentar za pred?kolski odgoj31000 OsijekVij. I. Me?trovi?a 7Lara Caki?, prof. psihologije"Motiv" Kabinet za psihologiju31000 OsijekProlaz Leovi?a 4Mirjana Mozer, prof. psihologijeSOS Dje?je selo Ladimirevci31550 ValpovoA. ?enoe 30Hrvoje Vidakovi?, prof. psihologijeMinistarstvo obraneUprava za ljudske resurse – Odsjek za tranziciju31000 OsijekGornjodravska obala 95-96Jadranka Oberman-Sebenj, prof. psihologijeMirovinsko invalidsko osiguranje31000 OsijekKralja Zvonimira 1mr. sc. Ljerka HajnclZavod za zapo?ljavanje31000 OsijekKneza Trpimira 2Alka Ivani?evi?, prof. psihologijeCentar za socijalnu skrb31000 OsijekL. J?gera 12Danijela ?incek, prof. psihologije4.6. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnikaOptimalan broj je 40 studenata.4.7. Procjena tro?kova studija po studentuProcjena tro?kova studija psihologije po studentu iznosi 17.547,00 u jednoj akdemskoj godini4.8. Na?in pra?enja kvalitete i uspje?nosti izvedbe studijskog programa, a posebno na?in sudjelovanja studenata u ocjenjivanju nastavnog programaKvaliteta i uspje?nost studijskog programa pratila bi se od strane studnata. Upitnikom, ljestvicom ili nekom drugom tehnikom prikupljali bi se podaci na osnovi kojih bi se moglo utvrditi kako studenti vide studij psihologije i uvjete studiranja, kako studij poti?e kognitivni, akademski i osobni razvoj, te koliko studij zadovoljava njihove potrebe i o?ekivanja. Evaluacija studijskog programa omogu?ila bi uvid u radne i komunikacijske odnose studenata i nastavnika, te osoblja u knji?nici i studentskoj referadi.S druge strane nastavnici bi koriste?i neki od modificiranih instrumenata koji se ve? koriste na svjetskim sveu?ili?tima mogli utvrditi anga?iranost studenata u studiju, ulo?eni napor i vrijeme, a to su najbolji prediktori akademskog uspjeha.Predvi?a se i samoevaluacija rada pojedinog nastavnika, ali ne intuitivno i ad hoc, nego ocjenskim ljestvicama ili dogovorenim popisom nastavni?kih kompetencija od strane stru?nih udruga (Dru?tvo psihologa Hrvatske ili Hrvatske psiholo?ke komore), u ?iju nadle?nost bi ulazila organizacija razli?itih oblika edukacije nastavnika. ................
................

In order to avoid copyright disputes, this page is only a partial summary.

Google Online Preview   Download