WordPress.com



Milica Janković

[pic]

Izvor:



|Ime i prezime |Milica Janković |

|Pseudonimi |L. Mihajlović |

|Datum rođenja |novembar 23, 1881 |

|Datum smrti |jul 27, 1939 |

|Zemlja |Srbija |

|Jezik |srpski |

|Veb adresa | |

O njenoj privatnoj situaciji

23. novembar 1881. – Milica Janković je rođena u Požarevcu, u uglednoj trgovačkoj porodici: otac joj je bio poznati požarevački trgovac Danilo Janković. Porodične okolnosti u najranijem detinjstvu su bile veoma nepovoljne: otac je pretrpeo velike finansijske gubitke i doveo porodicu na ivicu egzistencije, što će se odraziti i na njegov brak i dovesti do razvoda.

1884 – zbog porodičnih nesuglasica, majka Milice Janković, sa njom i još dve ćerke i jednim sinom odlazi od supruga Danila Jankovića i vraća se svojim roditeljima i bratu u Veliko Gradište, prekidajući sve kontakte sa suprugom. Zbog ovakvog razvoja događaja Milica se svog oca gotovo nije ni sećala.

do 1892 – Milica Janković provodi detinjstvo, završava osnovnu školu i malu maturu u Velikom Gradištu.

1892 – 1899 – Milica Janković se seli u Beograd gde upisuje Višu žensku školu. U Beogradu završava i Slikarsku školu, koja je u tom trenutku privatna obrazovna ustanova, kao učenica Bete i Riste Vukanović. Slikarsku školu je završila ispitom za nastavnicu lepih veština, tj. nastavnicu crtanja. Zahvaljujući tadašnjem ministru prosvete LJubi Kovačeviću postavljena je za nastavnicu crtanja u Višoj ženskoj školi u Kragujevcu.

1900/1901 – upisuje prvi put ruski jezik na Univerzitetu i završava kurs kod prof. Radovana Košutića, koji je uočio njen talenat i uputio je na prevodilački rad.

1904 – odlazi u Minhen nekoliko meseci gde je učila veštinu slikanja. Međutim, Milica Janković nije imala previše uspeha u slikarstvu: sve se završilo na kopiranju velikih dela. Oko ove godine javlja se i hronični reumatizam ilituberkuloza kostiju, bolest koja će je pratiti sve do smrti i zbog koje će skoro dvadeset godina biti nepokretna i vezana za krevet.

1906 – 1912 – provodi kod sestre u selu Smoljnice, odakle šalje prve književne radove Jovanu Skerliću u Srpski književni glasnik. U ovom periodu (nakon 1909) zahvaljujući zalaganju Jovana Skerlića dobija posao u Beogradu u Drugoj ženskoj gimnaziji.

1912 – ponovo upisuje ruski jezik, ali ovog puta nije završila studije.

1914 – 1918 – Prvi svetski rat je zatiče u Splitu gde je bila na lečenju, a okupaciju provodi u Vrnjcima i Trsteniku.

1926 – prevremeno je penzionisana zbog bolesti.

1926 – 1928 – provodi u Parizu na lečenju. U ovom periodu, 27. oktobra 1927. godine, održano je književno veče u velikoj sali Novog Univerziteta, gde su učestvovale ugledne ličnosti tadašnje književne scene Pavle Popović, Sima Pandurović, Isidora Sekulić, Vladimir Ćorović, Desanka Maksimović, Velimir Živojinović Massuka, na kome je prikupljena određena svota novca koja je poslata Milici Janković u Pariz za lečenje. O ovome je ostavljen podatak u časopisu Misao, knj. 25, sv. 1 – 2, 1927. godine gde je objavljen kratak izveštaj sa ove večeri i štampan tekst o autorki i njenom stvaralaštvu Sime Pandurovića (kao prvi prilog broja) koji je tom prilikom čitao. U narednom broju časopisa štampana je pripovetka Isidore Sekulić koju je ova književnica čitala na večeri podrške Milici Janković.

od 1928 – uglavnom je zbog bolesti vezana za krevet. Lečila se u Dubrovniku, Splitu, Cavtatu, Vrnjačkoj i Niškoj banji, Trsteniku.

27. jula 1939. – u Niškoj banji umire Milica Janković. Povodom njene smrti u mnogobrojnim listovima i novinama pišu se nekrolozi i objavljuje se pregled njenog stvaralaštva. Sahranjena je 28. jula 1939. godine, u Beogradu, a od nje su se svojim govorima oprostili Vladimir Ćorović, Pavle Stefanović (u ime SKZ), Dragiša Vasić (u ime srpskih književnika), Mladen Đurić (u ime jugoslovenskih književnika), Isidora Sekulić, Sima Pandurović.

Milica Janković se nikada nije udavala i nije imala decu. Tokom čitavog života živela je u vrlo skromnim uslovima, često materijalno neobezbeđena.

|Mesto u kom je rođena |Požarevac |

|Mesto/a u kom/kojim je živela |Srbija |

|Mesto u kom je umrla |Vrnjačka banja |

|Nacionalnost |srpska |

|Bračni status |neudata |

|Društvena klasa |srednja klasa |

|Obrazovanje |univerzitetsko obrazovanje |

O njenoj profesionalnoj situaciji

Milica Janković je bila veoma aktivna književnica. Pisala je redovno i gotovo do smrti, te je iza sebe ostavila delo obima oko 2000 stranica. Paralelno se bavila i književnošću za decu. Recepcija njenog stvaralaštva tokom života je bila značajna i bila je čitana ne samo u Srbiji, već i u neposrednom okruženju, pogotovo u Hrvatskoj i Bosni, a njeni radovi su prevedeni na nekoliko jezika. Bila je pristalica socijalističkih ideja. Za vreme školovanja se družila sa Milicom i Ankom Anđelković, pobornicama i aktivistkinjama socijalističkog i radničkog pokreta. O Anki Anđelković je napisala i tekst u kome je iznela i svoje stavove o idejama Svetozara Markovića, koji je objavljen tek 1977. godine. Čitala je Černiševskog, a za vreme boravka u Minhenu 1904. godine upoznala se sa ruskim studentima i pristupila njihovom kružoku, te je tako bila upoznata sa socijalističkim idejama i razmišljanjima o revoluciji. NJena književna dela su bila među najčitanijima u međuratnom periodu. Sarađivala je sa najznačajnijim časopisima i novinama tog vremena:Srpski književni glasnik (1910 – 1914, 1920, 1922 – 1924, 1926 – 1927, 1934), Delo (1913, 1915), Venac (1913 – 1914, 1920 – 1935), Bosanska vila (1914), Beogradske novine (1916, 1917), Savremenik (1917 – 1919), Književni jug (1918 – 1919), Politika (1919, 1921, 1925 – 1926, 1930 – 1939), Misao (1919 – 1933, 1937), Ženski pokret (1923), Žena i svet(1926), Ženski svet (1928, 1933), Južni pregled (1931 – 1932, 1934 – 1935), Letopis Matice srpske (1934 – 1935, 1937 – 1939), Život i rad (1935, 1937), Beogradske opštinske novine (1938) i mnogim drugim. Znala je ruski i francuski jezik. Prevodila je sa ruskog jezika i prevela je Tolstojevu trilogiju Detinjstvo, Dečaštvo, Mladost, kao i roman P. ArcibaševaOsvetnik. Prevod Tolstojevog dela je nekoliko puta preštampavan. Bila je veoma obrazovana i načitana književnica, te je u svojim delima ostavila podatke da je čitala Tolstoja, Dikenska, Mopasana, Šopenhauera, Dostojevskog, Čehova, Gogolja, Andrića, Vajlda, Ničea i mnoge druge. O njenom delu pisali su Jovan Skerlić, Stanislav Vinaver, Sima Pandurović, Milan Bogdanović, Branimir Ćosić, Vladimir Ćorović, kao i Julka Hlapec Đorđević, Paulina Lebl-Albala, Zofka Kveder, Desanka Maksimović, LJubica Marković, Ksenija Atanasijević i mnogi drugi. Pripovetke ove autorke su prevedene na češki, slovački, bugarski i engleski jezik. Međutim, i pored veoma značajnog dela, njegove popularnosti u međuratnom periodu i obimne recepcije tokom života autorke, nakon njene smrti nijedno njeno delo nije preštamano, niti je postojala ozbiljnija recepcija i sistematska tumačenja.

Hronologija rada:

1909 – objavljuje prve radove u Srpskom književnom glasniku, koji u tom trenutku uređuje Jovan Skerlić. Prve pripovetke objavljuje pod pseudonimom L. Mihajlović. Od tog trentuka postaje jedna od redovnijih saradnica ovog lista. Saradnja sa SKG nastavljena je i nakon rata u novoj seriji ovog časopisa.

1913 – pod pseudonimom L. Mihajlović objavljuje prvu zbirku pripovedaka Ispovesti u tada prestižnoj izdavačkoj kućiS. B. Cvijanovića, koja je veoma pozitivno ocenjena od strane kritike. Ovo je jedino delo Milica Janković koje je imalo i drugo izdanje. Ispovesti su preštampane 1922. u Sarajevu.

1914 – 1921 – objavljuje prevode Tolstojeve trilogije Detinjstvo, dečaštvo, mladost.

1918 – objavljuje prvi roman Pre sreće. Roman je kao treća knjiga edicije objavljen u novopokrenutoj „jugoslovenskoj“ izdavačkoj kući pri časopisu Književni Jug u Zagrebu, koja je objavljivala tada savremenu književnu produkciju Srba, Hrvata i Slovenaca. Pre Milice Janković u ovoj značajnoj i prestižnoj ediciji novopokrenute „revije“ objavljene su knjige Alekse Šantića Pesme i Ive Andrića Ex ponto. Predgovor za roman Pre sreće piše Branko Mašić i prve rečenice njegovog predgovora ukazuju na specifičnosti ženskog stavaralaštva i glase: „Knjiga koju napiše ženska ruka nesumnjivo je za nas – knjiga iz drugog sveta. U njih značenje reči ima drugi smisao, drugi poredak; frazeologija im je mekša, jednostavnija, savitljivija; rečenice su im običnije, kratke, ali ne zbijene, i tako nalik na druge; pa čak i u intepunkciji otkriva se njihova ženskost.“ (Mašić: 1918)

1919 – štampa pripovetku Kaluđer iz Rusije, kao samostalno delo, u sarajevskoj ediciji „Mala biblioteka“ pod rednim brojem 220, u ediciji u kojoj su štampana dela Nušića, Sremca, Šantića, S. Pandurovića, Isidore Sekulić, Jovana Skerlića, ali Gorkog, Šopenhauera, Bodlera, Flobera i drugih. Iste godine objavljuje i zbirku priča Neznani junaci. 

1920 – 1922 – počinje da objavljuje književnost za decu: Istinite priče o deci i za decu (1922), Priroda i deca. Pripovetke za decu (1922), ali i knjige pripovedaka Čekanje (1920), Smrt i život (1922). Sama autorka je svedočila o tome da je počela da piše za decu po pozivu, kada ju je tokom rata Zorka L. Lazić pozvala da napiše nešto za decu kako bi ona to objavila. Milica Janković je stvarala literaturu za decu sve do smrti paralelno sa drugim vidovima stvaralaštva.

1921 – Zofka Kveder u Zagrebu priređuje Almanah jugoslovenskih žena za 1921. godinu gde preštampava deo iz IspovestiMilice Janković.

1922 – objavljuje roman Plava gospođa gde obrađuje veoma značajnu temu za žensku književnost: problem ženske preljube. Za ovaj roman, autorka je kasnije izjavila da joj je „kritika omrzla tu knjigu“. Aktivna je saradnica časopisaŽenski pokret.

1926 – 1929 – period od 1926 – 1928 provodi na lečenju u Parizu, gde je pronalazi i Branimir Ćosić koji je u to vreme radio na svojoj knjizi razgovora sa piscima kojima je želeo da osvetli period od 1918. do 1930. B. Ćosić je razgovarao sa Milicom Janković, međutim, ovaj intervju nije našao svoje mesto u njegovoj knjizi Deset pisaca, deset razgovora, objavljenoj 1931. godine. Ćosićeve beleške o ovom susretu priredila je i objavila tek 1967. Ivanka Udovički i time učinila dostupnim veoma korisne informacije i svedočenja koja je o sebi ostavila sama Milica Janković. U ovom periodu autorka objavljuje Pripovetke za školsku omladinu I i II (1927 i 1929), kao i delo Plavi dobroćudni vali (1929).

1932 – objavljuje dnevničku prozu Među zidovima, roman Mutna i krvava, kao i delo Putem. Delo Među zidovima je svedočanstvo o bolesti autorke i o njenoj vezanosti za krevet.

1934 – 1937 – piše pripovetke, uglavnom za decu i omladinu Zec i miš. Priče o životinjama (1934), Žuta porodica i druge priče (1935) i LJudi iz skamije (1937).

1939 – odmah nakon smrti Milice Janković, u broju Srpskog književnog glasnika od 16. avgusta štampa se „Bibliografija Milice Janković“, koju je priredio Živorad P. Jovanović.

selektivnu bibliografiju radova i recepcije, hronologiju života i rada autorke napravila Jelena Milinković, avgust 2012.

osnovni izvori za hronologiju i bibliografiju:

 M.M.Nikolić, „Milica Janković“ u Leksikon pisaca Jugoslavije, II tom, Đ – J, Matica srpska, Novi Sad, 1979. str. 544 – 546;

Mališa Stanojević, „Životna i spisateljska sudbina Milice Janković“, u Anali Filološkog fakulteta, 1985, str. 181 – 193;

Ivanka Udovički, „Neobjavljeni tekst Branimira Ćosića o Milici Janković“, u Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, knj. 33, sv. 1 – 2, 1967. str 121 – 127. 

|Profesija/e i druge aktivnosti |autorka dečje književnosti, autorka proze/romana i slikarka |

|Finansijski aspekti autorkine karijere |živela od pisanja |

Radovi ove autorke

Monografije

• Ispovesti (1913)

• Pre sreće (1918)

• Kaluđer iz Rusije (1919)

• Neznani junaci (1919)

• Čekanje (1920)

• Istinite priče za decu i o deci (1922)

• Priroda i deca. Pripovetke za decu (1922)

• Smrt i život (1922)

• Plava gospođa (1922)

• Dušica (1924)

• Pripovetke za školsku omladinu 1 (1927)

• Pripovetke za školsku omladinu 2 (1929)

• Plavi dobroćudni vali (1929)

• Među zidovima (1932)

• Mutna i krvava (1932)

• Putem (1932)

• Zec i miš. Priče o životinjama (1934)

• Žuta porodica i druge priče (1935)

• LJudi iz skamije (1937)

Članci i drugi sastavni delovi

• Otrgnuti listovi iz dnevnika jedne devojke. Ja i okolina (1909)

• Otrgnuti listovi iz dnevnika jedne devojke. Izlet (1909)

• Otrgnuti listovi iz dnevnika jedne devojke. Biser u blatu. (1909)

• Otrgnuti listovi iz dnevnika jedne devojke. Podvig (1909)

• Otrgnuti listovi iz dnevnika jedne devojke. Da li?... (1909)

• Jeno neposlato pismo (1909)

• Pesma o životu (1910)

• Malo srce. (Iz beležaka nesrećnog čoveka) (1911)

• Bolničarka (1911)

• Nepogoda (1912)

• LJubomora (1912)

• Skice (1912)

• Rat (1912)

• Nikad (1913)

• Prva (1913)

• Nikome ne trebam (1913)

• Događaj (Istina) (1914)

• Ex ponto, Ivo Andrić (1919)

• Moj otac I (1920)

• Moj otac II (1920)

• Redom (prvi deo) (1920)

• Redom (svršetak) (1920)

• Tetka i teča (1920)

• Iz Dubrovnika. Noć na Stradumu. Dom na Jadranu (1921)

• Tuđa pripovetka (1922)

• O - ruk (1922)

• Veliki (1923)

• Bela kobila (1923)

• Opštinska drva (1923)

• Bogdan (1923)

• Deset godina (1924)

• Kate Marćeli (1924)

• Ada Negri (1924)

• Na visinama lepote (1925)

• Jedna lepa proslava (1925)

• Izložba crteža G. G. LJ. Ivanovića i Ž. Nastasijevića (1925)

• Stojan Stević (1925)

• Stojan Stević (2) (1925)

• Stojan Stević (3) (1925)

• Stojan Stević (kraj) (1925)

• Dve lepotice (1926)

• Svetlost i Senka (1926)

• Varijete (1926)

• Anđelija L. Lazarević (1926)

• Gospođa Beta Vukanović (1926)

• Poslednja fioka desno (1927)

• Derište (1927)

• Trovanje (1928)

• Mala Francuskinja (1928)

• Tajna (1929)

• „Roblje zarobljeno“ Grigorije Božović (1930)

• Slikarka (1930)

• Umetničke ludorije (1930)

• Salomon Renak: Apolo (1930)

• D. J. Filipović „Kosovski Božuri“ (1931)

• Cvećarnica (1931)

• Pesme G. Ž. Milićević (1931)

• Mara Đorđević Malugarska: Vita Đanina i druge pripovetke (1932)

• Krug se širi (1934)

• LJubavi (1934)

• Drina (1935)

• Nehotična izdaja (1937)

• Dečko (1937)

• Osveta (1938)

• Pravda (1938)

• Deca na Lokrumu (1939)

• Ćifte (1939)

• Otkidanja (1940)

Prevodi

• Lav Nikolajevič Tolstoj, Detinjstvo, dečaštvo, mladost (1914)

• P.M. Arcibašev, Osvetnik (1921)

• Mihail Petrovič Arcibašev, Osvetnik (1921)

Recepcija

Recepcija tokom života autorke

• „Plava gospođa“ (Antun Barac - 1925)

• Almanah jugoslavenskih žena za 1921. godinu (Zofka Kveder Demetrović - 1921)

• Biografski podaci (Svetislav Vinaver - 1920)

• Čekanje (autor nepoznat - 1920)

• Četiri ruske knjige (B. Cvetković - 1915)

• Dečja književnost naša u okviru Zlatne knjige (Spasoje Vasiljev - 1936 - 1937, 1937 - 1938)

• Devojački roman (Gustav Krklec - 1919)

• Devojački roman (M. J. Pre sreće) (Gustav Krklec - 1918)

• Dve ženske knjige (Jovan Skerlić - 1913)

• Ispovesti od M. J. (A. - 1913)

• Istorija novije srpske književnosti (Jovan Skerlić - 1912)

• Iz najmlađe srpske književnosti (Drago Radović - 1912)

• Kaluđer iz Rusije (DŽ. - 1920)

• Knjiga Milice Janković (K. Kovačić - 1918)

• Književno veče Milice Janković (autor nepoznat - 1927)

• LJudi iz skamije, pripovetke Milice Janković (R. Dimitrijević - 1937/38)

• M. J. (L. Mihajlović) Ispovesti (M. Ristić - 1913)

• M. J. Ispovesti (L. Popović - 1913)

• M. J. Ispovesti (R. - 1913)

• Milica Janković (Iz knjige „Scrittori jugoslavi", prev. K. Kosjančić) (Umberto Urbani - 1928)

• Milica Janković „Čekanje“ (Zofka Kveder Demetrović - 1923)

• Milica Janković, LJudi iz skamije (Vladimir Božović - 1938)

• Milica Janković, LJudi iz skamije, pripovetke (Boško Novaković - 1938)

• Milica Janković, Među zidovima (Milica Kostić - Selem - 1932)

• Milica Janković, „Mutna i krvava“ (I. Kozarčanin - 1933)

• Milica Janković "Neznani junaci" (D. - 1919)

• Milica Janković „Plava gospođa“ (Milan Bogdanović - 1924)

• Milica Janković, „Plava gospođa“ (A. Debeljak - 1925)

• Milica Janković, „Plavi dobroćudni vali“ (Krešimir Georgijević - 1928 - 1929)

• Milica Janković, Plavi dobroćudni vali (V. Milojević - 1929)

• Milica Janković, Plavi dobroćudni vali (T. Đukić - 1929)

• Milica Janković "Pre sreće" (I. Jakovljević - 1918 - 1919)

• Milica Janković „Pre sreće“ (I. Albreht - 1919)

• Milica Janković „Pre sreće“ (Paulina Lebl Albala - 1920)

• Milica Janković, „Priroda i deca“ (Paulina Lebl Albala - 1922)

• Milica Janković, Putem (B. D. M. - 1931)

• Milica Janković, „Putem“, „Pripovetke“ (V. Đ. Babić - 1932)

• Milica Janković srpaka savremena spisateljka (Umberto Urbani - 1927)

• Milica Janković, Zec i miš (I. Kozarčanin - 1933 - 1934)

• Milica Janković, Zec i miš (Desanka Maksimović - 1934)

• Milica Janković, Zec i miš (Vladimir Đorović - 1934)

• Milica Janković (Branko Mašić - 1918)

• Milica Janković (S. Parmačević - 1919)

• Milica Janković (Sima Pandurović - 1927)

• Milica Janković (Sima Pandurović - 1927)

• Milica Janković (Milica Kostić - Selem - 1927)

• Milica Janković (Julka Hlapec Đorđević - 1938)

• Najnovija izdanja dječje književnosti (J. Rukavina - 1928)

• Novi roman Milice Janković (Vladimir Đ. Babić - 1933)

• Novi roman Milice Janković, „Mutna i krvava“ (Branimir Ćosić - 1932)

• O ljubavi spram otadžbini (S. K. - 1919)

• Posle tolikih godina bolovanja u postelji Milica Janković je posetila more (A. - 1932)

• Pozorište i pozorište. Priča koja se završava apoteozom Beograskog narodnog pozorišta (A. - 1931)

• Pripovetke Milica Janković u knjizi Naši pisci (Vladimir Đ. Babić - 1935)

• Problemi naše pripovetke (D. Blagojević - 1931)

• Putem (Julka Hlapec Đorđević - 1931 -1932)

• Radovi Milice Janković u poslednjoj godini (O. Kosanović - 1933)

• Razgovor o našim knjigama. Dve Milice: koja je bolja (Nikoleta - 1925)

• Scrittori jugoslavi (Umberto Urbani - 1927)

• Slučaj Milice Janković ili pobeda duha nad materijom. Povodom njene knjige „LJudi iz skamije“ (Marija Ilić Agapova - 1938)

• Srbske književnice (M. Boršnik - 1933)

• Stari Beograd u novom romanu Milice Janković (Milica Kostić - Selem - 1932)

• Tolstojeva trilogija na srspskom jeziku. Detinjstvo, dečaštvo, mladost u prevodu Milice Janković (M. R. Majstorović - 1922 - 1923)

• Tri ratne knjige (M. Vuvić - 1920)

• Veče Milice Janković (J. Živanović - 1927)

• Žena u novoj srpskoj književnosti (Đ.Ćirić - 1919)

• Žene u književnom stvaranju, Milica Janković (LJubica Marković - 1939)

Recepcija nakon njene smrti

• ...kad sazremo kao kultura... Stvaralaštvo srpskih spisateljica na početku XX veka, kanon – žanr – rod (Magdalena Koh - 2012)

• Akcija za podizanje spomenika Milici Janković, nastavlja se (A. - 1940)

• Bibliografija Milice Janković (Živorad P. Jovanović - 1939)

• Da li postoji „genološki pakt“? O intimističkim žanrovima u prozi srpskih spisateljica početkom 20. veka(Magdalena Koh - 2003)

• Dve drame Milice Janković (Radomir Putnik - 1990)

• Između ispovesti, svedočanstva i izazova. Forme književnog dnevnika u prozi Milice Janković (Magdalena Koh - 2005)

• Janković, Milica (M. M. Nikolić - 1979)

• Milica Janković (Sima S. Cucić - 1951)

• Milica Janković i njeno književno delo (Momčilo Milošević - 1939)

• Milica Janković kao dečji pisac (Sima S. Cucić - 1940)

• Milica Janković, NJen duhovni lik (Siniša Kordić - 1939)

• Milica Janković u dečjoj književnosti (S. R. Milosavljević - 1939 - 1940)

• Milica Janković, zaboravljena književnica iz našeg kraja (Dragiša Milošević - 1994)

• Milica Janković – zaboravljena Požarevljanka (Smilja Stojanović - 2005)

• Milica Janković (M. Pavlović - 1940)

• Milica Janković (Sima Pandurović - 1939)

• Milica Janković

• Milica Janković (Paulina Lebl Albala)

• Milica Janković (S. Župić - 1939)

• Milica Janković (Siniša Kordić - 1939)

• Milica Janković (M. Srdić - 1939)

• Milica Janković (O. Kosanović - 1939)

• Naratološka transgresija ili srpski modernistički gender-diskurs u književnoj akciji (Milica Janković, Ispovesti, 1913) (Magdalena Koh - 2008)

• Neobjavljeni tekst Branimira Ćosića o Milici Janković (Ivanka Udovički - 1967)

• Od afirmacije do zaborava i šta dalje? Pripovetke Anđelije Lazarević, Milice Janković i Jele Spiridonović-Savić u Srpskoj književnoj zadruzi i u srpskom književnom kanonu (Magdalena Koh - 2009)

• Odbrana i poslednji dani (Aleksandar Jerkov - 1994)

• Osamnaest knjiga Milice Janković

• Pred uspomenom na Milicu Janković (Sima Pandurović - 1940)

• Razmatranja povodom smrti Milice Janković (Ksenija Atanasijević - 1939 - 1940)

• Sahrana Milica Janković

• Sahrana Milice Janković

• Spomenik Milice Janković (LJ. M. - 26. maj 1940.)

• Toplo ožaljena od mnogobrojnih prijatelja i poštovalaca, sahranjena je darovita književnica Milica Janković

• Zaboravljena Skerlićeva miljenica: pisci izbliza (Radovan Popović - 2003)

• Žena u srpskoj književnosti (Slavica Garonja Radovanac - 2010)

• Životna i spisateljska sudbina Milice Janković (Mališa Stanojević - 1985)

Autorke koje je čitala

• Anđelija Lazarević

................
................

In order to avoid copyright disputes, this page is only a partial summary.

Google Online Preview   Download