Mr



mr. sc. Mladen Tomorad

Kompjutorski laboratorij

Odsjek za povijest

Filozofski fakultet

Ivana Lučića 3

10000 Zagreb

e-mail: mladen.tomorad@ffzg.hr i mladen.tomorad@zg.htnet.hr

Web stranice s povijesnim sadržajima i njihova primjena

u nastavi povijesti[1]

Autor je u članku ukazao na na važnost primjene novih nastavnih metoda u povijesnim znanostima na primjeru web stranica s povijesnim sadržajem. Primjena informacijskih tehnologija u nastavi nametnula se u posljednjih nekoliko godina. Nažalost uporaba novih edukacijskih sadržaja poput web portala još uvijek nije u velikoj mjeri saživjela u nastavi povijesti. Hrvatskih web stranica s povijesnim sadržajima gotovo da i nema, a malen broj onih koje postoje slabo su poznate nastavnicima i učenicima. Upravo iz tog razloga autor je želio predstaviti neke važnije web stranice s povijesnim sadržajima na stranim jezicima te postojeće portale na hrvatskom jeziku.

Uvod

Danas, u informacijskom dobu na početku 21. stoljeća nužno se nametnula modernizacija povijesnih znanosti. Novi pristupi istraživanjima, ali i sve veći broj novih metoda uz primjenu informacijskih tehnologija (IT) olakšavaju dostupnost osnovnim informacijama, zbirkama izvora i literaturi te znatno ubrzavaju obradu i analizu prikupljenih informacija. Polako, korak po korak, primjena IT i novih medija uočljiva u povijesnim istraživanjima, ali i u nastavi povijesti u Hrvatskoj. Danas primjenom raznih aplikacija temeljenih na klasičnim kvantitativnim metodama statistike istraživači relativno jednostavno stvaraju raznovrsne baze podataka primjenjive u raznim granama znanosti. Brojni korisnici IT danas uglavnom koriste za računalnu obradu teksta i raznih serijskih povijesnih izvora, izradi multimedijskih povijesnih sadržaja namijenjenih širokoj publici na Internetu ili u obliku CD-ROM-ova, a u posljednje vrijeme i neizostavnih Powerpoint prezentacija.

IT nude bezbroj mogućnosti uporabe pa ih je i iz tog razloga nužno što prije prenijeti i primijeniti u školskim prostorima. U Hrvatskoj se u narednih nekoliko godina mora započeti proces prilagodbe primjene IT potrebama svakodnevne nastave povijesti i izvannastavnih aktivnosti u školama, ali i izvanškolskom vremenu učenika i nastavnika i to u nekoliko osnovnih segmenata:

1. pripremu i izradu brojnih web portala s povijesnim sadržajima

2. pripremu i izradu multimedijskih CD-ROMova s povijesnim izvorima, zemljovidima te priručnicima za učenike i nastavnike[2],

3. pripremu i izradu multimedijskih pomagala (video kazete, DVD) na hrvatskom jeziku s temama iz raznim povijesnih razdoblja.

Internet

Brojni korisnici računala svjedoci su svakodnevnog razvoja IT i širenje njihove mogućnosti primjene. Posve je iluzorno nabrajati i objašnjavati sve mogućnosti koje IT pruža u pristupu raznim informacijama i znanju općenito. Internet je danas vjerojatno najvažniji i najrašireniji proizvod IT. Njegova raširenost uporabe je danas gotovo nevjerojatna u bilo kojem istraživačkom ili znanstvenom polju. Brojni korisnici Interneta doživljavaju ga kao golemu bazu podataka koja svakom pruža nevjerojatan broj informacija i sadržaja o svim mogućim temama. Internet danas predstavlja neprocjenjiv interdisciplinarnosti alat kojima se služe korisnici svih struka. Budući da je područje našeg interesa povijesna znanost zadržat ćemo se samo na segmentima koji su vezani uz nju.

Primjena IT u povijesnim znanostima javila se u Sjedinjenim Američkim Državama početkom osamdesetih godina 20. stoljeća kada brojna sveučilišta počinju koristiti računalo u nastavi čime se znatno unapređuju metodika izvođenje nastave. Potkraj osamdesetih godina na sveučilištima se stvaraju male privatne mreže unutar kojih se razvijaju prve povijesne baze podataka. Početkom devedesetih godina razvija se Internet koji ubrzo postaje dostupan brojnim korisnicima na području cijelog svijeta. U početku je broj pretraživača i stranica bio relativno ograničen, a već potkraj prošlog stoljeća broj stranica brojio je na milijune, a samo u SAD Internetom se u svakodnevnom životu služilo oko 100.000.000 korisnika[3]. Početkom novog milenija Internet postaje osnova za razmjenu podataka putem elektroničke pošte, a njegovi resursi koriste za prikaze raznolikih sadržaja na web portalima te pristup raznih baza podataka. Web se također sve češće koristiti za pristup audio i video datotekama[4] koji se legalno ili ilegalno mogu skinuti (eng. download) s Interneta.

U posljednja dva desetljeća u SAD je zabilježen stalni porast broja studenata i starijih osoba koji se žele doškolovati. Njima brojna američka sveučilišta umjesto tradicionalne nastave u učionicama pružaju mogućnost pohađanja tečajeva putem Interneta uz pomoć virtualnih škola.[5]

Razvojem IT brojni povjesničari, već potkraj devedesetih godina 20. stoljeća počinju koristiti Internet kao jedan od izvora za svoja istraživanja. Elektronička pošta u SAD je već potkraj devedesetih godina 20. stoljeća postala najčešći način međusobne komunikacije između profesora i studenata.

Razvojem Interneta u posljednjih desetak godina u inozemnoj historiografiji je vidljiva tendencija prezentiranja istraživačkih rezultata uz primjenu novih medija. Osnovni razlog novog pristupa je jednostavniji pristup rezultatima koji su do sada uglavnom objavljivani u časopisima ili zbornicima radova koji su ponekad teško dostupni. Tradicionalni tiskani radovi danas su postali jako nepraktični zbog nedostatka prostora za njihovu pohranu i arhivsku katalogizaciju po knjižnicama i arhivima, te njihove dostupnosti-nedostupnost širem krugu ljudi. Stoga su u posljednjih nekoliko godina brojni historičari prihvatili nove metode pa su počeli objavljivati svoje radove u on-line izdanjima povijesnih časopisa[6] ili on-line časopisima[7].

Rezultati ovakvog novog pristupa lako se mogu dokazati jednostavnim pretraživanjem Interneta uz pomoć brojnih pretraživača[8]. Alati za pretraživanje prošli su razvojni put od jednostavnih do današnjih razvijenih koji se baziraju na konceptu meta-search engines alata[9]. Princip rada takvih alata jest da istovremeno koriste i pretražuju više baza podataka.

U proteklih četiri do pet godina brojne knjige, monografije i katalozi opremljeni su multimedijskim CD-ROM ili DVD izdanjem čime se dodatno privlače brojni korisnici. Također najvažnije svjetske enciklopedije, koje su nekada tiskane u desetak i više svezaka, sada su lako dostupne na CD-ROM izdanjima[10] ili on-line izdanjima[11] čime se dodatno olakšava dostup informacijama.

Ulaskom u virtualni svijet Interneta svaki korisnik može pristupiti mnogim edukacijskim mrežama koje nude informacije o povijesnim događajima i razdobljima. Korisnicima su također dostupne baze podataka s povijesnim izvorima, fotografijama, audio i video zapisima. Međutim svaki korisnik mora biti vrlo oprezan prilikom korištenja "pronađenih" informacija i izvora budući Internet nudi mnoštvo "siteova" na koji su događaji i izvori faktografski neutemeljeni.

Web stranice s povijesnim sadržajima u Hrvatskoj

Na Internetu se danas na svim jezicima svijeta mogu pronaći milijuni web portala s raznolikim povijesnim sadržajima. Neke web stranice izradili profesionalci za razne institucije i projekte[12], a neke su amaterski radovi entuzijasta zainteresiranih za povijest.

Za razliku od svijeta u Hrvatskoj postoji vrlo malen broj profesionalnih web stranica s povijesnim sadržajima. Uz pomoć alata za pretraživanje za riječ povijest dobije se nekoliko tisuća hrvatskih web portala, ali oni nažalost sadrže vrlo malo stvarnih stranica vezanih za povijesnu tematiku. Detaljnom analizom virtualnog prostora o povijesti na hrvatskom jeziku konstatirao sam da je na našem jeziku obrađeno najviše tema o povijesti zavičaja i povijesti turističkih gradova i regija.[13] Sporadične teme vezane uz povijesne znanosti mogu se naći na raznim portalima ministarstava[14], visokoškolskih ustanova[15], instituta ili zavoda[16], muzeja[17], arhiva[18] i knjižnica[19] koji uglavnom nude samo informacije o svojoj djelatnosti. Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, čelna udruga povjesničara Hrvatske, informacije o svojoj djelatnosti pruža na portalu Hrvatskog instituta za povijest.[20] U posljednjih nekoliko mjeseci 2004. godine na hrvatskom webu pojavile su se i stranice udruga nastavnika povijesti[21] na kojima se mogu pronaći podaci o najnovijim događanjima.

Na temelju gore navedene analize vidljivo je da u Hrvatskoj trenutno nedostaju web portali

1. povijesti velikih civilizacija[22]

2. pojedinim povijesnim razdobljima

3. povijesti država

4. baze podataka sa slikovnim i audio-vizualnim materijalom

5. baze podataka povijesnih izvora

6. forumi na kojima bi povjesničari mogli raspravljati o raznim temama, izmjenjivati informacije i razne vrste materijala.

U našoj zemlji interes za web portalima s povijesnim sadržajima sigurno postoji. Međutim, nedovoljna finacijska sredstva i nedostatak zainteresiranih stručnjaka koji bi na njima radili stavili su web stranice s povijesnim sadržajima u drugi plan.[23]

Kako bi se što prije promijenila relativno loša ponuda web stranica s povijesnim sadržajima u Hrvatskoj nužno je što prije:

1. izraditi velike web portale o zavičajnoj povijesti Hrvatske

2. uključiti hrvatsku povijesnu znanost u H-Net

3. započeti izradu velikog web portala na hrvatskom jeziku koji bi sadržavao:

1. kronologije

2. baze pisanih, slikovnih i audio-vizualnih izvora

3. sadržaje o povijesti najznačajnijih svjetskih civilizacija, velikim povijesnim razdobljima i sl.

4. pregled povijesti Hrvatske.

Kako bi se svi ti nužni projekti mogli financirati u njih je potrebno uključiti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo kulture, Zavod za školstvo, turističke zajednice Hrvatske i sponzore. U ovako velike projekte potrebno je uključiti zainteresirane znanstvenike i suradnike iz raznih obrazovnih, kulturnih i znanstvenih institucija u Hrvatskoj koji bi zajedničkim snagama trebali osmisliti i izraditi gore navedene portale.

Mogućnosti primjene u nastavi povijesti

Za ostvarivanje novih odgojno-obrazovnih standarada neophodno je opremanje obrazovnih institucija s potrebnom računalnom i audio-video opremom (LCD projektor, prijenosni kompjutor, digitalni fotoaparat, skener i potrebni software). No, također je potrebno obaviti i edukaciju nastavnika kako da se koriste s opremom, ali i mogućnosti njene primjene u nastavi.

Prema novim međunarodnim standardima svaka odgojno-obrazovna institucija morala bi izraditi vlastite web sadržaje koje bi trebale pružati sve informacije o svojoj djelatnosti. Web portali škola mogu istodobno služiti kao neka vrsta školskih novina na kojima bi bili predstavljeni radovi učenika ovisno o predmetu uz koji su radovi vezani. Na takvim stranicama zaposlenici škole i učenici mogli bi pokazati svoje radove nastale u nastavnim, ali i izvannastavnim aktivnostima (referate, eseje, izložbene panoe o povijesti svoga kraja i sl.).

Zbog postojećeg nastavnog plana i programa primjena IT u školama je za sada ograničena samo na praćenje redovne nastave i to prvenstveno kroz korištenje raznih oblika digitalnih sadržaja i Interneta. Međutim, mogućnosti primjene u izvannastavnim aktivnostima vrlo su raznovrsne. Nužno je kroz povijesne grupe i slične aktivnosti animirati učenike na samostalni rad, naravno, uz upute nastavnika. Vrlo je važno da se izvannastavnim sadržajima primijeni interdisciplinarnost raznih struka (npr. informatike, povijesti umjetnosti, zemljopisa, književnosti, etnologije, muzeologije i sl.) i suradnja više nastavnika koji bi svojim kolegama i učenicima pomogli u ostvarivanju svojih ciljeva.

Web portal croato-aegyptica.hr

Web portal croato-aegyptica.hr prvi je hrvatski web portal o povijesti i kulturi jedne civilizacije. Portal je sastavni dio međunarodnog kulturno-znanstvenog projekta Croato-Aegyptica Electronica - Baza podataka egipatskih predmeta u muzejskim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj[24]. Voditelj projekta i glavni urednik je mr. sc. Mladen Tomorad. Autori tekstova su Mladen Tomorad, Igor Uranić i Ivana Malus Tomorad.

Početne pripreme za izradu portala započele su u studenom 2003. godine. Sredinom ožujka 2004. portal je pušten u rad na adresi . Engleska inačica portala započela je s radom potkraj lipnja 2004., a baza podataka egipatskih spomenika CAE[25] u srpnju 2004.

Web portal obrađuje raznovrsne teme vezane uz staroegipatsku civilizaciju u razdoblju od pretpovijesti do arapskog osvajanja 641./642. godine. Na stranicama se može pronaći preko 350 stranica teksta i nekoliko stotina slika i ilustracija.

Izbornik je podijeljen na nekoliko rubrika. U lijevom gornjem kutu naslovne stranice (eng. homepage) nalaze se linkovi na stranice o detaljnim podacima o projektu (opis, ciljevi, suradnici) i egipatskim zbirkama u Hrvatskoj (muzejske zbirke, privatne zbirke i linkovi). Ispod njih nalaze se novosti koji se svakodnevno izmjenjuju. U novostima se mogu pronaći raznovrsni podaci o novim egiptološkim istraživanjima, izložbama egipatskih starina u svim državama svijeta, konferencijama vezanim uz egiptologiju, javnim predavanjima u Hrvatskoj i novim knjigama i katalozima na hrvatskom jeziku. U ovome trenutku na web portalu je dostupno više od 300 raznih novosti. U središnjem dijelu naslovnice nalazi se izbornik s brojnim linkovima na raznovrsne tekstove o Starom Egiptu. Iznad izbornika smještena je flash animacija koja se izmjenjuje svaki puta kada otvorite stranicu, a iznad nje manji glavni izbornik. On sadrži linkove Egipat, interaktivne mape (u izradi), CAE baza, impresum[26] te home[27]. U donjem lijevom kutu nalazi se link na hrvatske muzeje s egipatskim zbirkama, a u desnom kutu link na raznovrne egiptološke siteove. U gornjem desnom kutu je link na englesku inačicu stranice.

Link Egipat u glavnom izborniku vodi nas na novi izbornik (u lijevoj strani stranice) s brojnim temama vezanim isključivo uz staroegipatsku civilizaciju. Teme ilustrirane brojnim slikovnim materijalom podijeljene su u slijedeće rubrike:

1. Fascinacija Egiptom - obuhvaća povijest ljudske fascinacije staroegipatskom kulturom od antike do naših dana te nastanak i razvoj egiptologije

2. Gradovi i lokaliteti - tekstovi i ilustracije o nekim slavnim staroegipatskim lokalitetima i njihovim spomenicima (u pripremi veći broj novih priloga)

3. Kronologija, nazivlje i pojmovi - originalni doprinos projekta hrvatskim egiptološkim studijima. Prvi puta donosi se cijelovit pregled staroegipatske povijesti od preddinastijskog razdoblja do 642. g. U pregled su uključeni staroegipatski nazivi vladara, podaci koje donosi Maneto i kroatizirani naziv svakog vladara. Također je pripremljeno standardizirano nazivlje za egiptološke studije u Hrvatskoj (razdoblja, gradovi, lokaliteti, pojmovi, preddinastičke kulture, dinastije, bogovi).

4. Mitologija - raznovrsni tekstovi i ilustracije o staroegipatskim vjerovanjima

5. Povijest - detaljan prikaz staroegipatske povijesti

6. Slavni spomenici - mnoštvo tekstualnog i slikovnog materijala koji ilustrira život u Starom Egiptu.

7. Svakodnevni život - razni prilozu dokumentiraju način života Egipćana.

Tijekom 2005. planiramo re-dizajnirati novosti i prvi puta u Hrvatskoj izraditi interaktivne povijesne karte izrađene u Flash Macromediji. Novosti unosimo nekoliko puta tjedno, a druge sadržaje ovisno o količini novih tekstova koje pripremaju suradnici na projektu.

Zaključak

U posljednjih nekoliko godina nametnula se primjena IT u povijesnim znanostima, a s time i sve veća uporaba Interneta kao izvora informacija. Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država i zapadno europskih zemalja u Hrvatskoj još uvijek nisu razvijene web stranice s povijesnim sadržajima. Također njihova primjena u nastavi povijesti još je uvijek u zamecima. U narednom razdoblju do kraja desetljeća potrebno je dodatno modernizirati povijesnu znanosti u vidu povećanja primjena IT u istraživanjima, osnovnom i visokoškolskom obrazovanju. Također je nužno potrebno započeti izradu web stranica s povijesnim sadržajima na hrvatskom jeziku kojih sada gotovo da i nema.

-----------------------

[1] Članak se temelji na izlaganju održanom u Puli 1. listopada 2004. na 2. kongresu hrvatskih povjesničara - Hrvatska i Europa u sklopu sekcije Nastava povijesti.

[2] Iako se u posljednjih nekoliko tjedana na forumu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH javlja velik broj onih koji traže da se udžbenici pripreme na CD-ROMu ili na web portalima ja sam izrazito protiv toga i to iz nekoliko razloga. Prvo, u Hrvatskoj još nije razvijena infrastruktura koja može podržati takve ideje. Drugo, imovinsko stanje naših građana još uvijek ne omogućava kupnju računala u svim domaćinstvima, a trenutni statistički podaci govore da u Hrvatskoj manje od 50% kućanstava posjeduje računalo. Treće, telekomunikacijska infrastrukstura koja omogućava stalni jeftini pristup web-u u Hrvatskoj još uvijek ne postoji, a pristup Internetu je još uvijek jako skup. Četvrto, relativno je malen broj škola koje mogu zadovoljiti potrebe svih učenika u korištenju IT.

[3] Podaci na temelju radijskog intervjua emitiranog na BBC World Service 1. listopada 1998. godine.

[4] Brojni audio-video zapisi u raznolikim formatima (najpopularniji: .mp3, .wav, .avi) koji se u posljednjih nekoliko godina redovito izmjenjuju (eng. share) među korisnicima Interneta.

[5] Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu započeo je 2004. godine program Omega koji se zasniva na principu virtualnih škola.

U Hrvatskoj CARNet nudi besplatni software WebCT koji omogućuje održavanje nastave na daljinu. Za takav oblik nastave potrebno je računalo, web kamera, pristup Internetu, a audio oprema (pojačalo, zvučnici), LCD projektor i zidno platno. Na taj način izlagač, profesor ili predavač može držati neko predavanje i biti u isto vrijeme putem Internet veze u kontaktu s osobama koje prate izlaganje u nekom drugom gradu pa i državi.

[6] Danas je na webu dostupno više od 3500 povijesnih časopisa. U posljednjih nekoliko godina sve je veća tendencija da se informacije o časopisi objavljuju on-line na posebnim web portalima. Većina članaka još je uvijek dostupna samo u obliku sažetaka, a ponekad su dostupni i cijeli radovi u .pdf formatu. Najbolja baza podataka o povijesnim časopisama na webu je Historical Journals Guide (history-journals.de/).

[7] Na Internetu se također prisutni i povijesni časopisi koji postoje samo u virtualnom svijetu (On-line Journals), odnosno čije tiskano izdanje ne postoji. Kao i svi drugi znanstveni časopisi, on-line časopisi, imaju uredništvo, recenzente i sve rubrike koje mora imati neki časopis. Maleni troškovi izdavanja i jednostavni pristup osnovni su razlog postojanja ove vrste časopisa koje dobivaju sve više na popularnosti. Jedan od boljih on-line časopisa za područje antičke povijesti je PalArch (PalArch.nl/) koji izlazi četiri puta godišnje (siječanj, travanj, srpanj, listopad).

[8] Najpopularniji pretraživači (eng. search engine) su , , , a postoje i mnogi drugi.

[9] Najbolji primjeri takvih alata su Ask Jeeves () i MetaCrawler () koji nude vrlo precizno određivanje traženih upita u bazama podataka.

[10] Najbolji primjer je Enciklopedija Britannica koja je dostupna u na CD-ROM i Internetu.

[11] Za pristup najvećem broju on-line enciklopedija ili sličnih baza podataka potrebna je posebna registracija. Pristup je najčešće ograničen, a potpuni pristup se posebno naplaćuje.

[12] Npr.: America Memory Historical Collections for the National Digital Library koji na adresi nudi veliki broj digitaliziranih audio-video zapisa (karte, filmove, fotografije, crteže, nacrte), knjige, časopise, arhivsku građu itd. Internet Medieval Source Book na adresi nudi brojne povijesne izvore za srednjovjekovnu povijest. Portal World History Blog () obrađuje različite aspekte povijesti svijeta te brojne linkove na siteove koji se bave problematikom nastave i podučavanja povijesti.

Jedan od najvažnijih web portala o raznim povijesnim temama je svakako H-Net koji se razvio u okviru na američkom Sveučilištu u Michigenu početkom devedesetih godina 20. stoljeća (). On danas pruža mnoštvo informacija vezanih uz povijesne znanosti, ali i forume na kojima korisnici mogu razmjenjivati razne informacije.

Postoji velik broj raznih web portala o povijesti pojedinih civilizacija ili razdoblja: , , , , , , , , , , , , , .uk/, uni-muenster.de/FNZ-Online/einleitung/einleitung.htm.

[13] Riječ je o web portalima turističkih gradova i regija koji sadrže samo najnužnije informacije o povijesti kraja. Npr. hinet.hr/tzvsz/Vukovar.htm, zagreb.hr/, samobor.hr/kul_pov/, , .

[14] Npr.: Ministarstvo obrazovanja znanosti i športa (mzos.hr) i Ministarstva kulture (min-kulture.hr)

[15] Najbolji pretraživač brojnih svečilišta na kojima se studira povijest nalazi se u okviru web portala Centra za povijest i nove medije (Center for History and New Media, ) i nalazi se na adresi: .

Na Hrvatskoj se povijest može studirati u Zagrebu (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - ffzg.hr/pov/, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu - hrstud.hr), Osijeku, Puli, Rijeci, Zadru (Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru - unizd.hr/odjeli/povijest/index.html) i od nedavno u Splitu.

[16] Npr. Hrvatski institut za povijest (isp.hr), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (hazu.hr)

[17] Informacije o brojnim hrvatskim muzejima na webu mogu se naći na web portalu mdc.hr Muzejskog dokumentacijskog centra - središnje muzejske institucije u Hrvatskoj. Ovdje nudimo adrese nekih važnijih muzeja s povijesnom građom u Hrvatskoj: Hrvatski povijesni muzej (hismus.hr), Arheološki muzej u Zagrebu (amz.hr), Muzej grada Zagreba (mdc.hr/mgz), Arheološki muzej u Puli (mdc.hr/pula), Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu (mdc.hr/msu/), Arheološki muzej u Splitu (), Muzej hrvatskih arheološkim spomenika u Splitu (mdc.hr/hrv-arh-split/hr/home.html), Dubrovački muzej (), Gradski muzej Varaždin (mdc.hr/varazdin/), Muzej Slavonije u Osijeku (mdc.hr/osijek/).

[18] Npr. Hrvatski državni arhiv (arhiv.hr)

[19] Npr: Nacionalna i sveučilišna knjižnica (nsk.hr),

[20] isp.hr/~hnopz/

[21] Hrvatska udruga nastavnika povijesti () i Stručnog vijeća nastavnika povijesti - Grad Zagreb i Zagrebačka županija ().

[22] Izuzetak je web portal o staroegipatskoj civilizaciji koji je nastao u okviru projekta Croato-Aegyptica Electronica (croato-aegyptica.hr)

[23] Tijekom posljednje dvije godine u okviru Kompjutorskog laboratorija Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu razvilo se nekoliko ideja o izgradnji velikih web portala o povijesti pojedinih povijesnih razdoblja, ali zbog slabog interesa raznih stručnjaka koji bi trebali pripremiti potrebne materijale za site od cijele ideje se odustalo.

Također je potkraj 2003. nastala ideja o pokretanju web stranica sa sadržajima o ekohistoriji i zavičajnoj povijesti pojedinih regija Republike Hrvatske. Inicijativa je pokretnuta od strane Zavoda za školstvo i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Projekt je bi trebao biti financiran od Zavoda za školstvo i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, ali kako sada stvari stoje od njega neće biti ništa jer se ne mogu pronaći potrebna financijska sredstva. Ukoliko se projekt konačno pokrene njegova realizacija ovisiti će o iskazanom interesu samih znanstvenika i nastavnika povijesti iz svih krajeva Hrvatske koji će sa svojim učenicima moći istraživati povijest svoga kraja.

[24] Ideja za projekt rodila se početkom 2001. godine kao rezultat rada na mom magistarskom radu Egipatske starine u hrvatskim povijesnim znanostima (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet u Zagrebu, lipanj 2001.). Detaljno sam ga razradio s kolegama Igorom Uranićem (Arheološki muzej u Zagrebu), Goranom Zlodijem (Odsjek za informacijske znanosti - Filozofski fakultet u Zagrebu) i Hrvojem Gračaninom (Odsjek za povijest - Filozofski fakultet u Zagrebu) u proljeće 2002. godine. Osnovni cilj projekta je izgraditi ciljanu i selekcioniranu bazu relevantne spomeničke građe, vezane uz kulturološke utjecaje egipatske civilizacije na hrvatskom povijesnom prostoru, na temelju institucionalnih i privatnih zbirki u Hrvatskoj. Kronološki projekt obuhvaća sve predmeta u našim zbirkama od pretpovijesnih vremena do arapskog osvajanja Egipta 642. g. Od 2003. projekt financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa kao projekt primjene IT. U Hrvatskoj se ukupno nalazi oko 5000 staroegipatskih predmeta koji se čuvaju u dvadesetak muzejskih i nepoznatom broju privatnih zbirki. Od jeseni 2003. do siječnja 2005. moji suradnici i ja uspjeli smo re-interpretirati oko 800 predmeta staroegipatske provenijencije te izraditi web portala projekta (croato-aegyptica.hr).

Nekoliko sličnih projekata je trenutno u tijeku u inozemstvu, poput: EMCP – Egyptologica. Museum Collection Project (voditelj: Gerhard H. de Knegt), Totenbuch project (voditelj: dr. Irmtraut Munro, Ägyptologisches Seminar der Universität Bonn), Multilingual index of Egyptian treasures cd-roms, Prosopographia Aegypti, Links to the museums with Egyptian collections, The Global Egyptian Museum (svi pod pokroviteljstvom Centre for Computer – aided Egyptological Research, Utrecht University) što hrvatski projekt izravno povezuje sa suvremenim svjetskim kretanjima u egiptologiji. Početkom 2003. g. započeo je s radom The Global Egyptian Museum () u koji uključene najznačajnije muzejske zbirke u Europi (trenutno obuhvaća oko 7000 predmeta).

[25] Baza podataka trenutno uključuje samo predmete koji se čuvaju u zbirci Egipatskog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu. Trenutno su dostupni podaci i slikovni materijal oko 110 predmeta. Trenutno se radi na objedinjavanju više baza u jedinstvenu bazu koja će biti dostupna putem weba pa se nadamo da će u narednih nekoliko mjeseci biti dostupni obrađeni predmeti.

[26] Sadrži podatke osobama koje su sudjelovale u izradi stranice.

[27] Povratak na naslovnicu.

................
................

In order to avoid copyright disputes, this page is only a partial summary.

Google Online Preview   Download