Bib.irb.hr



Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (srpanj, 2016.) Vol 14, No. 1, 131-151, pregledni radFinancijska edukacija i djelo Roberta KiyosakijaFinancial Education and the Work of Robert Kiyosaki__________________________________________________doc. dr. sc. Ivor Altaras Penda, MBA*Sa?etakAutor u ovome radu razmatra postoje?e (i prevladavaju?e) izvore financijske edukacije u Republici Hrvatskoj te preispituje stav o va?nosti takve edukacije za suvremeni na?in ?ivota, na razini svakog pojedinca. Potom, autor predstavlja konceptualni okvir financijske edukacije ?to ga je u svojim djelima ponudio Robert Kiyosaki, ameri?ki poduzetnik, vlasnik poslovno – financijske edukativne kompanije i pisac bestseler knjiga upravo iz ovoga podru?ja. S obzirom na to da su mnoge njegove knjige prevedene na hrvatski jezik i dostupne su na?im ?itateljima, autor smatra da je va?no sistematizirati i znanstveno valorizirati njegove ideje kako bi se ?to uspje?nije mogli procijeniti dosezi i ograni?enja njegova doprinosa financijskoj pismenosti populacije kojoj se obra?a. Svrha ovoga rada je zapo?eti s takvom evaluacijom. KLJU?NE RIJE?I: financijska edukacija, Robert Kiyosaki, kvadrant protoka novca, Bogati otac-Siroma?ni otacAbstractThe author of this paper analyzes the existing (and dominant) sources of financial education in Croatia and examines the attitude of the importance of such education at the level of each individual in a modern way of life. Then, the author presents a conceptual framework of financial education in works offered by Robert Kiyosaki, an American entrepreneur, owner of the business and financial education company and writer bestselling book right in this area. Given the fact that many of his books were translated into Croatian language and available to our readers, the author believes that it is important to systematize and scientifically evaluate his ideas in order to be able to evaluate the achievements and limitations of its contribution to financial literacy of people whom it is addressed. The main goal of this paper is to start with such an evaluation.KEY WORDS: Financial education, Robert Kiyosaki, Cash flow quadrant, Rich Dad Poor DadUVODSvojedobno je u hrvatskom medijskom prostoru bila prisutna duhovita promid?bena poruka koja je govorila: ?Neke se stvari ne mogu kupiti novcem. Za sve ostalo tu je Mastercard“.Sli?nu stvar, ali iz druga?ije perspektive, u?i nas i stara kineska mudrost koja ka?e: Novcem mo?e? kupiti ku?u, ali ne i dom.Novcem mo?e? kupiti sat, ali ne i vrijeme.Novcem mo?e? kupiti knjigu, ali ne i znanje.Novcem mo?e? kupiti krevet, ali ne i san.Novcem mo?e? kupiti lijek, ali ne i zdravlje…Iz ovoga je vidljivo da mnoge (naj)va?nije stvari u ljudskom ?ivotu nisu dostupne niti dohvatljive robno – nov?anim tr?i?nim mehanizmom. Dodatno, postoje i one stvari (i usluge) koje se ipak mogu pribaviti novcem, ali zbog svjetonazora pojedinca i/ili zbog ?ireg dru?tvenog moralnog poimanja, opravdano si postavljamo pitanje: trebaju li one uop?e biti dostupne na taj na?in? Na tragu je takvoga promi?ljanja i argumentacija harvardskog profesora politi?ke filozofije Michaela Sandela izne?ena u njegovoj knjizi What Money Can't buy: The Moral Limits of Markets, koji pred ?itatelja postavlja aporije o tome treba li, primjerice, djecu nov?ano nagra?ivati da ?itaju; treba li dr?ava prodavati vlastito dr?avljanstvo imigrantima koji su ga voljni i u mogu?nosti platiti; treba li uvesti licitirane ?kolarine za presti?na sveu?ili?ta; treba li propisati minimalnu nadnicu za dje?ji rad i treba li dopustiti dr?avama (pa i me?unarodnim korporacijama) da kupuju i prodaju pravo na one?i??avanje atmosfere? Sandel u svojoj knjizi ?ini i korak dalje pa na temelju izraelskog vrti?a koji koristi kao svojevrsni ?case study“ donosi pou?an zaklju?ak. Naime, spomenuti se vrti? na?ao u nezgodnoj situaciji jer su roditelji sve kasnije dolazili po svoju djecu, ?ime su prisiljavali djelatnike vrti?a da ostaju raditi i izvan svog regularnog radnog vremena. S ciljem da zaustave takvu praksu, upravitelji vrti?a po?eli su napla?ivati prekovremeni rad svojih djelatnika roditeljima koji bi kasnili. Me?utim, upravo obrnuto od njihovog o?ekivanja (smanjenje pojave ka?njenja roditelja), broj roditelja koji su kasnije dolazili po svoju djecu zna?ajno je porastao. /9/ Iako je na prvi pogled ovakva reakcija roditelja uistinu neo?ekivana ispostavilo se da su roditelji ovaj dodatni financijski rashod razumjeli kao realnu tr?i?nu cijenu za dodatni ispostavljeni rad i utro?eno vrijeme djelatnika tog vrti?a. Kada su roditelji podmirili taj financijski izdatak nisu vi?e imali osje?aj gri?nje savjesti i moralnu obavezu da moraju na vrijeme do?i po svoju djecu, ve? su u to vrijeme mogli obaviti i druge prioritete (odlazak u kupovinu, vrijeme za sebe i sl.). Jer, oni su ionako (dodatno) platili to ?to su njihova djeca i dalje u vrti?u. Iz ovakvog ekonomski opravdanog, pa i pravno utemeljenog, rezoniranja autor knjige izvodi zaklju?ak da se u moderno vrijeme dogodila bitna socijalna transformacija te da smo iz tr?i?ne ekonomije pre?li u ne?to ?to on naziva ?tr?i?no dru?tvo“. Jedna od karakteristika takvoga tr?i?nog dru?tva jest i to da je danas gotovo sve (ili apsolutno sve) na prodaju i ima svoju cijenu, tj. nov?ano izrazivu veli?inu. I dok ?e Michael Sandel ovome pripisati jasnu negativnu konotaciju, ?emu slu?e i spomenuti sugestibilni primjeri, pripadnici austrijske ekonomske ?kole zasigurno ?e re?i: ?Sve ima svoju cijenu.“, te potom dodati – i dobro je da je tako. Ovaj obrnuti pristup stvarnosti polazi od stava (a ?to su ujedno i mogu?i odgovori na iznesene aporije), da je tr?i?te – iako kao ljudski izum po prirodi stvari sasvim sigurno nesavr?en instrumentarij djelovanja, ipak najmanje lo? model djelovanja. Nema dvojbe da je spomenuti dje?ji rad veliki dru?tveni problem. Ali, ako znamo da je zabrana dje?jega rada do sada polu?ila malo koristi, mo?da bi se stvari mogle regulirati putem zajam?enoga minimalnog dohotka za dje?ji rad. Pritom, vrlo je vjerojatno da im je taj pla?eni rad ujedno i jedini izvor prihoda, pa su i ?ivotno zainteresirani sa?uvati ga. Ako svi dosada?nji poku?aji da se smanji zaga?enje atmosfere uzrokovano ljudskim djelovanjem nisu urodili plodom, mo?da upravo tr?i?no – ekonomska filozofija koristi i ?tete nagna zaga?iva?e da reguliraju svoje pona?anje. I to ne iz velike ljubavi prema ljudskom okoli?u ili ?elje da ga o?uvaju i odr?e ?istim, ve? da oni sami ne trpe ekonomsku ?tetu. Ovom je logikom bio vo?en Adam Smith kada je u svojoj knjizi Bogatstvo naroda iznio jedan od svojih temeljnih argumenata, a kojim je ustvrdio da je upravo ?nevidljiva ruka tr?i?ta“ zaslu?na da ljudi s ciljem vlastite probita?nosti ?ine djela koja doprinose op?em blagostanju. O tome Smith u svojoj knjizi, na ?esto citiranom mjestu, ka?e: ?Mi ne o?ekujemo ru?ak od dobrodu?nosti mesara, pivara i pekara, ve? od njihovog ?uvanja vlastitog interesa. Mi se ne obra?amo njihovoj ?ovje?nosti, ve? njihovoj sebi?nosti i ne govorimo im nikada o svojim potrebama, ve? o njihovim probicima.“ /10, str. 52/ Iz prethodnih primjera uvi?amo kako temama kao ?to su: novac, ?tednja, motivacija za ljudska pona?anja i tr?i?te kao socijalna institucija par excellance, pristupamo na razli?ite, pa ?ak i opre?ne na?ine – od potpunog odobravanja do poku?aja ograni?avanja njihove relevantnosti. Svi ovi pristupi rezultat su trajne dvojbe: koji od ponu?enih modela: tr?i?ni, moralni, dr?avno – autoritarni ili neki sasvim drugi (ili mo?da njihova kombinacija) jest najsvrsishodniji, tj. koji donosi najvi?e koristi onima na koje se odnosi. Ili, gledano iz druga?ije perspektive, koji je od njih najmanje ?tetan. U ovom radu iznosim tezu da je financijska edukacija (i njezini razli?iti izvori) presudna u stvaranju stavova ljudi prema tim svakodnevnim i tako ?ivotnim temama. Ti stavovi posljedi?no mogu direktno utjecati na razinu blagostanja koje pojedinci posjeduju. U izgradnji financijskih stavova, smatram, svoju va?nu ulogu ima (ili mo?e imati) i Robert Kiyosaki koji svojim djelovanjem na globalnoj razini nudi edukativne informacije, a koje nam kroz prizmu financijskog opismenjavanja (pa i kroz igru kao model edukacije) zapravo otkrivaju potpuno nove svjetove slobode. On nam nudi viziju sebe-svjesnih, kreativnih i sposobnih pojedinaca, koji izgra?uju?i vlastitu osobnost kroz stjecanje financijske nezavisnosti ujedno (ne nu?no i namjerno) stvaraju op?e dru?tveno blagostanje. VA?NOST FINANCIJSKE EDUKACIJE Jo? je Max Weber, njema?ki ekonomist i jedan od utemeljitelja sociologije kao znanosti, svojom briljantnom znanstvenom studijom iz 1905. godine uspio pokazati i dokazati statisti?ki zna?ajnu korelaciju izme?u uspostave kapitalizma kao ekonomskog ure?enja dru?tvene zajednice i konfesionalne pripadnosti ljudi. Weber se pitao koji su uzroci zna?ajnoga ekonomskog prosperiteta pojedinih dijelova Njema?ke, dok se u drugim dijelovima zemlje taj prosperitet ne osjeti? Svoje je nalaze temeljio na statisti?kim podacima na razini pojedinih op?ina tada?nje Njema?ke Republike. U djelu Protestantska etika i duh kapitalizma prezentirao je rezultat svoje analize prema kojoj je upravo protestantski ethos – po kojemu su rad i odricanje glavni oblici realizacije Bo?jega nauma za ?ovjeka te modeli za spasenje ljudske du?e – zaslu?ni za akumulaciju kapitala i stvaranje bogatstava, te posljedi?no, kapitalizma kao ekonomskog ure?enja. /11/ Dakako, njihovi su rivali, tako?er Nijemci po nacionalnosti, ali katolici prema konfesionalnom opredjeljenju, vrlo brzo stil ?ivota svojih susjeda protestanata okarakterizirali kao opsesivno ?zgrtanje“ tj. Auri sacra fames, ?to je prema njihovom tuma?enju Biblije bila stranputica od moralnoga ?ivota. Pritom je zanimljivo primijetiti da se u Bibliji kao svetoj knjizi koja ima (ili bi trebala imati) zna?ajan utjecaj na poimanje moralnog pona?anja ljudi iz kr??anskoga i ?idovskog kulturnog kruga, zlato kao vrijednost prvi put spominje i prije nego je Bog napravio ?enu Evu od Admovog rebra. To?nije, Biblija doslovno ka?e da u zemlji havilskoj u kojoj te?e Pi?on (krak rijeke kojoj je izvori?te u Edenu), ima puno dobrog zlata. /1, Knjiga Postanka, Drugi izvje?taj o stvaranju, 2:11-12/ Samo spominjanje zlata i davanje opaske o njegovoj kvaliteti, i to prakti?ki na prvim stranicama knjige, daje nam naslutiti da je ova tema pripovjeda?u Biblije vrlo zna?ajna tema na koju itekako obra?a svoju pozornost.Uvi?amo stoga, ?to je ujedno i nepobitna ?injenica, da Biblijska rije? i stavovi izre?eni u Bibliji te njihovo kasnije tuma?enje imaju izravni edukacijski u?inak na ljude, ?ak i kada su oni bez formalne naobrazbe. Naro?ito u zemljama u kojima se kr??anima izja?njava prevladavaju?i dio op?e populacije. U Republici Hrvatskoj tako se izja?njava ?ak vi?e od 90% populacije. Mogli bismo dodatno tvrditi da je taj u?inak dvodimenzionalan: na razini ljudskog nastojanja da se ?ivi prema moralnim uputama izre?enim u za njih svetim knjigama i/ili dok se osje?a teret krivnje ako se tako ne uspijeva ?ivjeti u svojoj svakodnevnici. Valja nam isto tako primijetiti i to da u Bibliji postoji mnogo mjesta na kojima se trgovanje, stjecanje i posjedovanje bogatstva poistovje?uje s izopa?eno??u, nehumano??u i nemoralom. Ovakva moralna shva?anja jednako su prisutna i u Starom i u Novom Zavjetu. Iz Starog Zavjeta mo?emo ?uti sljede?e stavove: prorok Habakuk u Proro?kim knjigama u odjeljku Prokletstva protiv tla?itelja odmah u svom proslovu ustvr?uje:?Bogatstvo je odista podmuklo!“/1, Habakuk, 2:5/u Psalmima tj. Mudrosnim knjigama u Knjizi Siraha stoji:?Dobro je bogatstvo, ako je bez grijeha,a zlo je siroma?tvo – ka?u nevjernici.“/1, Sirah, 13:24/i opet, u Psalmima tj. Mudrosnim knjigama u Knjizi Siraha navodi se:?Kolac se zabija izme?u dva kamena,a grijeh se utiskuje izme?u kupnje i prodaje.“/1, Sirah, 27:2/Iz Novog Zavjeta dobivamo sljede?e poruke i pouke: u Evan?elju po Mateju stoji: ?Lak?e je devi pro?i kroz iglene u?i nego bogata?u u?i u kraljevstvo nebesko!“/1, Matej, 19:24/u Evan?elju po Luki se napominje:?Blago vama, siromasi, jer va?e je kraljevstvo Bo?je!“ /1, Luka, 6:20/i?Jao vama bogata?i, jer imate svoju utjehu!“ /1, Luka, 6:24/istovjetna misao pripisuje se i Luki i Mateju, a ona glasi:?Nitko ne mo?e slu?iti dvojci gospodara, jer ili ?e jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili ?e uz jednoga pristajati, a drugoga prezirati. Ne mo?ete slu?iti Bogu i bogatstvu.“/1, Luka, 16:13 i Matej, 6:24/Ovakvi stavovi imaju dubokoga smisla i unutarnje logike kada se obra?ate mno?tvu obespravljenih koji utjehu mogu na?i samo i jedino u ?onosvjetovnoj pla?i“ i svetoj vjeri da ?e se to uistinu ba? tako dogoditi. Jer, bogati boguju u carstvu zemaljskom (Civitas Terrena), a siroma?ni Boga mole za carstvo nebesko (Civitas Dei). To povjerenje ljudi s jedne strane predstavlja snagu religijskog ?ivota, dok s druge strane istovremeno dopu?ta postojanje religijske dogme.I dok mi u ?kulturi zapada“ uglavnom ?ivimo u sasvim svjetovnim dr?avnim ure?enjima u kojima postoji stroga distinkcija izme?u crkvene i javne vlasti, ostaje ?injenica da je vjerska pripadnost jo? uvijek zna?ajno prisutna i djelatna u stvaranju svjetonazora velikog broja pojedinaca. Dakako, istovremeno postoji i veliki broj zemalja u kojima ne postoji takva striktna podijeljenost izme?u crkvene i svjetovne vlasti pa bi takav utjecaj mogao biti jo? vi?e izra?en, bez obzira na to govorimo li o monoteisti?kim ili politeisti?kim dru?tvima. Dakle, ako je bogatstvo samo po sebi podmuklo i izravno nas udaljuje od Boga, a grijeh je ugra?en izme?u kupnje i prodaje, na ?to nas Biblija navodi, je li onda bavljenje trgovinom i na?inima stjecanja materijalnog blagostanja najkra?i put da se ?ivi podmuklo i u grijehu? Na temelju ovih argumenata nema nam druge nego zaklju?iti da, mo?da, uistinu i jest tako. U kakvoj li je onda tek bo?joj nemilosti Adam Smith koji je ustvrdio da je slobodna trgovina glavni uzrok bogatstva nacija – i o tome je govorio kao o ne?em dobrom!? Pretpostavljam da nitko svojevoljno i pri punoj svijesti ne ?eli svoj ?ivot obilje?iti grijehom. Posljedi?no, to bi moglo ozna?iti kraj svake trgovine i temeljnu ?utnju o pitanju novca i bogatstva. U tom slu?aju (i pri takvom odabiru) ovaj bi rad tu trebao biti zavr?en. Niti rije?i vi?e, ako ne ?elimo doprinijeti vlastitoj smrtnosti zbog ?ivota u grijehu. S druge strane, svi ljudi (osim ?to su, valjda, duhovna bi?a) jesu i materijalna bi?a koja, da bi odr?avala sebe na ?ivotu, moraju realizirati barem prvu razinu Maslowljeve hijerarhije potreba. S aspekta religioznog shva?anja svijeta, upravo realizacijom tih ciljeva mi ujedno ispunjavamo Bo?ju volju jer je i ?ivot Bo?ja kreacija; dar koji valja po?tivati, cijeniti i odr?avati. Svaki pojedinac ponaosob ne proizvodi sve ono ?to mu je za ?ivot nu?no potrebno, pa je shodno tome prisiljen biti djelom tr?i?ta i sudjelovati u procesu razmjene dobara i usluga. Naime, tako su nastala prva dru?tva, stalna naselja i moderni gradovi. Novac je u tom procesu pomo?no sredstvo; dosta dobar intermedijar koji zahvaljuju?i svojim temeljnim karakteristikama (prenosivost, trajnost, djeljivost, standardiziranost i prepoznatljivost) doprinosi lako?i trgovanja. /8, str. 9/ Biti ?to uspje?niji i efikasniji u onome ?ime se bavimo prirodna je ljudska te?nja, ba? kao ?to je ?ovjeku uro?eno da nastoji uvijek biti, kako bi stari Latini rekli: ?Citius, altus, fortius.“To je evolucijska datost koja nam omogu?ava pre?ivljavanje i napredak. U kontekstu ekonomije, ovdje govorimo o financijskim vje?tinama i znanjima koja se u?e, vje?baju i nadogra?uju, a za ?to nam je potrebna edukacija. Ta edukacija mo?e biti formalna ili neformalna, ali ne bismo smjeli biti bez nje. Naro?ito ne u vremenu u kojem smo u na?oj svakodnevnici stalno obasipani informacijama o tome kako smo se dobrovoljno opredijelili za tr?i?nu umjesto centralno planirane ekonomske paradigme; o tzv. ?toksi?nosti“ pojedinih financijskih instrumenata ponu?enih na tr?i?tu koji su mnoge obitelji ?zavile u crno“; o tome kako su mnogi ljudi neadekvatnom alokacijom vlastite imovine direktno utjecali na svoje osiroma?enje; o tome kako se od mirovina ne?e mo?i ostvariti dostojanstvena starost; o tome kako su nam potrebne duboke i bolne socijalne reforme i o tome da su postoje?e socijalne dr?ave neodr?ive ?ak i na srednji rok te smo, zapravo, prepu?teni sebi samima. Stoga, stavovi koji za svoju posljedicu imaju ne bavljenje temama poput investiranja, ?tednje i zadu?ivanja te ih pretvaraju u tabue ili ih detroniziraju, direktno pove?avaju rizik od nesnala?enja u svakodnevici i dono?enja krivih procjena i odluka. Ovako uzrokovano siroma?tvo ne predstavlja asketski moralni ideal ve? postaje direktna posljedica neznanja, neinformiranosti i nespremnosti da se nepovoljne okolnosti promjene. Dakako, valja naglasiti da treba razlikovati siroma?tvo kao ?ivotni odabir, siroma?tvo kao posljedicu nepostojanja financijske pismenosti i siroma?tvo uzrokovano bilo kojim oblikom protuzakonitog djelovanja onih koji takvim svojim djelima zagrabe u tu?e izvore prihoda i imovine. Danas je u?estalo da se, primjerice, postavljeno pitanje o visini ne?ije pla?e smatra krajnje nekulturnim ?inom. Za?to bi ikoga zanimalo koliko netko drugi zara?uje? S druge strane mo?emo postaviti pitanje: A za?to bi ta informacija trebala biti pod velom tajne? ?to ima lo?e u tome da taj podatak bude javan? Isto tako, po?esto se u javnom govoru pojednostavljuje stvarnost do granica krajnje banalnosti pa se u raspravama pred sudionike postavlja la?na dvojba: treba li biti bogat ili sretan? Kao da jedno nu?no isklju?uje drugo. Ovakav odnos prema novcu i bogatstvu zapravo nudi mnogo informacija o tome kako ljudi prema ovim temama imaju duboko usa?eni intuitivni i/ili emotivni pristup koji je u pravilu pogre?an. Pitanje o novcu prvenstveno je emotivno pitanje. I to prije svega zato jer vlastitu vrijednost procjenjujemo kroz visinu vlastitiog prihoda. Dugotrajno nezaposleni gra?ani nisu samo alijenirani od svoje dru?tvene okoline ve? i sami sebe vrlo ?esto procjenjuju kao neuspje?ne i (shodno tome) ne odve? vrijedne osobe. Ovakvim osje?ajima dodatno pogoduje dru?tvena stigmatizacija zbog ne?ijega niskog socijalnog statusa. U takvim okolnostima, kako mo?ete, primjerice, osnovati obitelj bez sigurnog prihoda, tra?iti krov nad glavom ili si dozvoliti luksuz pa u?ivati u malim svakodnevnim radostima? Na razini pojedinaca, takva dosada?nja praksa emotivnog pristupa temi financija za suvremeno je doba sasvim neadekvatna. Zato mo?emo ustvrditi da pitanje financijske edukacije postaje temeljna vje?tina potrebna za suvremeni ?ivot i opstanak. I to jednako na razini pojedinca kao i na lokalnoj, nacionalnoj ili nadnacionalnoj razini. /2/ Pitanje financijske pismenosti postaje naro?ito va?na i aktualna tema ako nam je poznat podatak da trenutno vi?e od 324.000 gra?ana Republike Hrvatske ima blokirane ra?une, a njihov ukupan dug prelazi iznos od nevjerojatnih 36 milijardi kuna (i tek mali dio tih gra?ana ?e mo?i proglasiti osobni bankrot prema novouvedenom Zakonu o ste?aju potro?a?a. To su zapravo pora?avaju?i podaci, jer ako je gotovo 10% gra?ana na?e zemlje financijski devastirano, ?to ovi podaci zorno prikazuju, osim ?to je to problem du?nika i njihovih obitelji, to je istovremeno problem i njihovih vjerovnika, ali i ?iri politi?ki (nacionalni) problem. Ove ?injenice, me?utim, dosada nisu rezultirale sveobuhvatnim programom financijske edukacije na?ih gra?ana, ve? je to ostalo prvenstveno na sasvim neformalnoj razini privatnog interesa ili tek kao sporadi?an izbor, i to na vrlo malom broju visokoobrazovnih institucija. Ovakvo je obrazovanje vi?e eksces nego pravilo.?injenica je da s postoje?im osnovno?kolskim, srednjo?kolskim i sveu?ili?nim kurikulumom i tra?enim obrazovnim ishodima u nas gotovo nitko nije zadovoljan – niti nastavnici (profesori), niti roditelji, niti, ?to je najva?nije, ?aci tj. studenti. Da se pri ovakvom stavu ne radi samo o pitanju dojma potvr?uje i ?injenica da na?i ?aci na tzv. PISA testovima posti?u ispodprosje?ne rezultate u sve tri kategorije pismenosti (?itala?koj, prirodoslovnoj i matemati?koj), a trenutno koristimo informati?ki obrazovni program iz, u informati?kom smislu, davne 1993. godine! To je razlog za?to opravdano mo?emo iznositi argumente o neadekvatnost na?ega ?kolstva. Ve? je postalo pravilo da se dr?avnom obrazovnom sustavu kontinuirano upu?uju kritike da ne korespondira sa stvarnim potrebama dru?tva, a na?i poslodavci govore o tome kako postoji nesklad izme?u znanja i vje?tina koje studenti dobivaju na na?im sveu?ili?tima s onime ?to ih ?eka u svijetu rada. Uz to, poru?uju da im sveu?ili?ta niti ne ?isporu?uju“ stru?njake onih profila koji bi na?em tr?i?tu rada zaista bili potrebni. Intencija ovoga rada nije zalaganje da se u ionako sadr?ajno pretrpane obrazovne sustave uvodi poseban predmet s pripadaju?om dodatnom satnicom koji bi pou?avao mlade ljude financijskoj pismenosti. Dakako, to ne zna?i da ne treba zastupati stav da bi mo?da bilo dobro neke sadr?aje ukloniti te dodati one koji se odnose na ekonomiku svakida?njeg ?ivota i upoznavanje gra?ana s temeljima njenog funkcioniranja. Me?utim, treba isto tako biti svjestan da zadiranje u bilo kakav sadr?aj bilo kojeg predmeta nije samo tehni?ko ili organizacijsko pitanje, ve? bismo takvim ?inom dotaknuli i puno ?ire interesne razine i zapravo bismo time samo ote?ali dono?enje vrijednih odluka. Pritom, na umu treba imati i znakovitu misao ameri?kog pisca Marka Twaina da bi svatko trebao strogo razlikovati ?kolovanje od obrazovanja. Time se ho?e re?i da se u ?koli stje?e samo (mali) dio znanja, vje?tina i umije?a od onih koje su ?ovjeku potrebne (ali i dostupne) tijekom njegova ?ivota. Naro?ito u ovo na?e informacijsko doba. Na temelju iznesenoga uistinu mo?emo tvrditi da je ?kolovanje ?esto precijenjen oblik u?enja. Mlade osobe puno bolje i u?inkovitije u?e u nestrukturiranim oblicima stjecanja znanja. Ili, kako se izrazio Boris Joki? u intervjuu na jednoj od televizijskih ku?a: ?ivot je, dakako, najbolji u?itelj, a ?kole, ako ne ?ele biti samo akademske institucije, morati ?e se pribli?iti ?ivotu. U suprotnom ?e propasti.Stoga, svoju odgovornost za financijsku edukaciju gra?ana sasvim sigurno ima i institucionalno, ali i vaninstitucionalno okru?enje. S obzirom da, kao ?to smo vidjeli, me?u tim akterima postoje zna?ajne razlike u temeljnom pristupu pitanju financija, mo?da je iluzorno o?ekivati njihovo zajedni?tvo, ?ime bi se mogli posti?i povoljni financijsko – edukacijski rezultati. Zato nam valja naglasiti ulogu svakog pojedinog segmenta koji kreiraju na?u dru?tvenu stvarnost kao ?to su: svaka obitelj pojedina?no – ne postoji ve?i utjecaj do onog proiza?log iz obiteljskog doma; kao ?to smo ve? vidjeli u ovom radu, Crkva – sa svojim cjelokupnim svjetonazorom, obrazovni sustav srednjo?kolskog i visoko?kolskog obrazovanja – kojem bi prema novoizra?enom kurikulumu jedan od temeljnih zadataka bio doprinijeti financijskoj pismenosti gra?ana, banke, investicijski fondovi, brokerske ku?e i druge financijske institucije koje organiziraju financijske te?ajeve, edukacijske programe, okrugle stolove i tematske konferencije, kao ?to to npr. ?ini Akademija Zagreba?ke burze – koja organizira financijsko obrazovanje za djelatnike u financijskoj industriji, ali i gra?ane, mnogobrojna dr?avna tijela i institucije iz financijskog sektora – koji bi snagom dr?avne vlasti trebale sudjelovati u stvaranju povoljnih okolnosti za financijsku pismenost gra?ana; kao ?to to npr. ?ini Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) – koja kao dio regulatornog mehanizma tako?er obrazuje gra?ane sa svojim aktivnostima, razne gra?anske inicijative poput projekta ??tedopis – Institut za financijsko obrazovanje“ – koji svojim djelovanjem na direktni na?in poti?u javne vlasti da budu agilnije u svom djelovanju, mediji javnog komuniciranja (i to svih vrsta: od tiskanih do elektroni?kih) – koji svojim informacijama svakodnevno ulaze u na?e domove i kreiraju javno mnijenje,na?i izdava?i koji na tr?i?tu nude aktualnu i pou?nu financijsku literaturu te mnogi drugi. Na gra?anima je da iska?u interes i uklju?e se u neke od ovih aktivnosti. Dobra je vijest, dakle, da je financijska edukacija kod nas ipak dostupna i svjedoci smo da svakim danom sve vi?e i vi?e ja?a. Mo?da je takvom napretku doprinijelo lo?e iskustvo na?ih gra?ana sa: ?lancima sre?e i financijskim in?enjeringom“ iz 90-tih godina pro?loga stolje?a; najve?om globalnom financijskom krizom iz 2007. – 2008. ?ije posljedice jo? uvijek osje?amo; u mnogim slu?ajevima kriminalno provedenom pretvorbom i privatizacijom dru?tvenog vlasni?tva; drasti?nim padom hrvatskog tr?i?ta kapitala i tr?i?nih vrijednosti izlistanih kompanija; kreditima u stranim valutama (posebice u ?vicarskim francima) ?iji su akteri u mu?nim sudskim sporovima; aferama poput ?Forex“ ili ?Magic Gold“ i sli?no. Ovo je vrlo vjerojatno potvrda stava da je ?ivot najbolji u?itelj. Mudar ?ovjek u?i iz tu?ih odabira (mo?da mo?emo re?i: tu?ih gre?aka) i ne mora ih ba? sve iskusiti na vlastitoj ko?i. Sve dosada re?eno u funkciji je razumijevanja ?ireg dru?tvenog konteksta u kojem se razvija financijsko obrazovanje op?e populacije. U poglavlju ?to slijedi prikazati ?u djelovanje Roberta Kiyosakija, ?ovjeka koji je prakti?ki cijeli svoj profesionalni, ali dobrim djelom i osobni ?ivot posvetio upravo financijsko-edukacijskom djelovanju.TKO JE ROBERT KIYOSAKI?Robert Toru Kiyosaki (ro?. 1947.) ameri?ki je biznismen, investitor, motivacijski govornik, aktivist iz podru?ja financijske edukacije, financijski komentator, medijska osoba i iznad svega autor najprodavanijih knjiga iz podru?ja osobnih financija. Njegove knjige (koje je napisao u koautorstvu sa Sharon L Lechter) Bogati otac, Siroma?ni otac; Kvadrant protoka novca i Vodi? u investiranje istovremeno su zauzimale prvo mjesto najprodavanijih knjiga na tri razli?ite liste top 10 knjiga: The Wall Street Journala, USA Todaya i The New York Timesa. Ve? samo ova ?injenica Roberta Kiyosakija svrstava u sredi?te interesa kada je u pitanju financijska edukacija. Da i nije napravio ni?ta drugo, marketing koji je stvorio oko teme koja nas u ovome radu zanima nezamjenjiv je. Robert Toru Kiyosaki Amerikanac je japanskoga porijekla (iz ?etvrte generacije Japanaca u Americi) ro?en u mjestu Hilo na Havajima u obitelji srednjega socijalnog stale?a. Njegov otac Ralph H. Kiyosaki (kojeg ?e kasnije u svojim knjigama nazvati ?Siroma?ni otac“) bio je obrazovan ?ovjek koji je radio u dr?avnoj slu?bi, a majka Marjorie O. Kiyosaki bila je medicinska sestra. Robertov se otac, kao kandidat Republikanske stranke, natjecao za mjesto Ministra obrazovanja savezne dr?ave Havaji, a utrku je izgubio od svoga ?efa. Posljedica toga gubitka bio je i gubitak dotada?njeg radnog mjesta, a ve? je bio u poznijim ?ivotnim godinama. Ovaj ?e doga?aj imati enorman utjecaj na kasnije spoznaje mladog Roberta Kiyosakija i to ?e mu postati jedan od glavnih motiva pri pisanju njegovih najprodavanijih knjiga, kao uop?e i cijele financijske filozofije koju propagira. Uz to, Robert Kiyosaki se u svojoj mladosti dru?io sa ?kolskim kolegom Mikeom ?iji je pak otac bio ?ista suprotnost njegovom ocu Ralphu. Zanimljivo je da Robert Kiyosaki u svojim brojnim knjigama nikada nigdje nije napisao ime Mikeovog ?Bogatog oca“, ?to daje naslutiti da je on samo literarni lik kako bi se napravila jasna distinkcija izme?u ?ivotnog svjetonazora i stavova koje je zastupao Ralph i Robert Kiyosaki. Nakon zavr?ene ?kole 1965. godine krenuo je na Pomorsku akademiju (United States Merchant Marine Academy – USMMA), jednu od pet vojnih akademija u SAD-u, gdje je diplomirao 1969. godine. Uklju?io se i u Vijetnamski rat, za ?to je 1972. godine dobio ?Air Medal“. U svojoj poslovnoj karijeri Robert Kiyosaki imao je vi?e uspona i padova. Vi?e je puta bankrotirao, a najbolnije takvo iskustvo imao je s proizvodnjom prvih najlonskih nov?anika na ?i?ak pod imenom ?Velcro“. Primijetio je da surferi na havajskim pla?ama trebaju mali nepromo?ivi nov?anik u koji bi mogli staviti klju?eve ili novac. Krenuo je u proizvodnju i ostvario veliki financijski uspjeh, me?utim nije na vrijeme za?titio svoj proizvod kao intelektualno vlasni?tvo, pa je to umjesto njega u?inila konkurencija. Ubrzo je njegov biznis po?eo stvarati gubitke te je bio ?izba?en“ iz tog posla. I opet, ?to je karakteristika samo sposobnih ljudi, ovaj neuspjeh i gre?ke u koracima koje je napravio nisu ga u?inili ogor?enim i nesposobnim za daljnje napredovanje ve? su mu dale iznimnu lekciju za sve budu?e poslovne pothvate. Ovo je iskustvo, me?utim, bilo financijski devastiraju?e jer je sa svojom suprugom Kim jedno vrijeme bio, kako sam ka?e, ?na dnu“, bez imovine, bez prihoda i s tro?kovima podstanarstva. Potom je napravio svojevrsnu introspekciju te uvidio da osim sna?ne poduzetni?ke crte posjeduje i jaku volju za edukacijom drugih, ?to je dakako pripisao ?o?evim genima“ jer je i njegova karijera bila vezana uz posao edukacije.Godine 1985. osnovao je me?unarodnu edukacijsku kompaniju putem koje je nudio razli?ite edukacijske programe financijskog karaktera ljudima diljem svijeta. Godine 1994. prodao je tu kompaniju, ?to je njemu i njegovoj supruzi omogu?ilo da u mirovinu po?u ekonomski sasvim zbrinuti. Prodaja vlastitog biznisa san je mnogih svjetskih poduzetnika. Me?utim, upravo tada po?inje pravi Kiyosakijev poslovni i javni uspon. Mirovina (u dobi od 47 godina) za njega nije zna?ila smiraj i u?ivanje u plodovima minuloga rada, ve? je tada odlu?io po?eti sa svojim najve?im investicijskim aktivnostima. Ula?e u nekretninski biznis, kupuje rudnike zlata u Kini i rudnike srebra u Ju?noj Americi, kupuje bu?otine nafte u SAD-u, ula?e u start up projekte na podru?ju obnovljivih izvora energije (primarno u solarne kompanije) te investira u pojedine dr?avne obveznice i investicijske fondove. Valja napomenuti da se klonio investiranja na tr?i?tu kapitala ?ime je izbjegao pad burzovnih vrijednosti tijekom posljednje globalne financijske krize. Dakako, istovremeno nije izbjegao, primjerice, drasti?ni pad vrijednosti zlata i srebra ili nafte u koje je ulagao.Godine 1997. osnovao je tvrtku po kojoj je najpoznatiji – Cashflow Technologies, Inc. koja je kao poslovno – financijska edukativna kompanija specijalizirana za izdavanje knjiga i igara za djecu i odrasle. Robert Kiyosaki je (kao autor ili u koautorstvu) do sada napisao 30-ak knjiga iz ?ijih je naslova ve? sasvim jasno uo?ljiva prevladavaju?a zajedni?ka tematika kojom se bave, a to je svojevrsni ?nagovor“ na financijsku edukaciju i njezina va?nost za svakog pojedinca. Bogatstvo Roberta i Kim Kiyosaki danas se procjenjuje na 80 milijuna ameri?kih dolara. FINANCIJSKO-EDUKACIJSKI KONCEPTI ROBERTA KIYOSAKIJARobert Kiyosaki nije ekonomski obrazovan ?ovjek u klasi?nom smislu. On nije zavr?io ekonomski sveu?ili?ni studij, niti neku od poslovnih ?kola koja bi mu priskrbila titulu uz ime (Master of Business Administration – MBA, Chartered Financial Analyst – CFA ili neku drugu). No kao ?to vidimo to mu nije bila prepreka da osobno vrlo sna?no ekonomski prosperira niti da izgradi vlastitu tvrtku (pa i vi?e njih) te da svoju poslovno – financijsku filozofiju nudi diljem svijeta kao vlastiti proizvod. U ovoj svojoj karakteristici Robert Kiyosaki nije usamljen. Dapa?e, postoji ?itav niz onih koji su u?li na svjetske liste najbogatijih ljudi svijeta (i to onih koji su svoje bogatstvo stvorili sami, a ne ga naslijedili), a koji nisu za to formalno obrazovani. Tu naj?e??e spominjemo ljude kao ?to su: Bill Gates (Microsoft), Steve Jobs (Apple), Mark Zuckerberg (Facebook), Amancio Ortega (Inditex), Christy Walton (Walmart), Michele Ferrero (Ferrero), Larry Ellison (Oracle), Michael Dell (Dell) i brojni drugi. To su sve iznimni pojedinci ?ije su ideje i promi?ljanja zanimljiva velikom mno?tvu ljudi (i obrazovanih i onih koji to nisu) i rado su pozivani sugovornici u razli?itim prigodama. Time se zapravo vra?amo na ve? iznesene argumente iz ovoga rada o tome da ne postoji ?kola za financijski uspjeh. Zato bi prema mislima i idejama koje kroz svoje knjige, audiozapise, igre i javne nastupe nudi Robert Kiyosaki mogli pristupiti kao prema iskustvenoj (i mo?da sasvim iskrenoj) ponudi ?ovjeka koji je uspio u ?ivotu. I koji je do tog uspjeha do?ao na na?in koji bi nam mogao imponirati. Pri analizi spomenutih djela Roberta Kiyosakija odmah su nam uo?ljive tri va?ne ?injenice:Pri izra?avanju svojih stavova i argumenta Kiyosaki ne upotrebljava znanstvenu strogo?u logi?kog zaklju?ivanja ve? se uglavnom oslanja na osobno iskustvo kao izvor znanja. To nas ve? u po?etku upu?uje na svojevrstan analiti?ki oprez. Kada se pro?itaju njegove tri glavne knjige (koje su u ovom radu izrijekom navedene i kako najprodavanije), slobodno se mo?e re?i da ste upoznati s njegovim glavnim financijsko – edukacijskim idejama jer su one u ostalim knjigama izra?ene na vrlo sli?an na?in; eventualno s drugim naglascima, primjerima i primjenama. Autor u proslovu svoje druge knjige i sam navodi da je ona ?samo nastavak prve uspje?nice Bogati otac, Siroma?ni otac“. /6, str. 6/Robert Kiyosaki svoje je temeljne ideje, valjda na temelju prethodnoga lo?eg poslovnog iskustva, intelektualno za?tito (i posljedi?no, na svoje proizvode stavlja oznaku ?trade mark“) – ?to upu?uje na osnovu intenciju njegovoga intelektualnog rada, a to je prodaja. U tom smislu i cijela romansirana pri?a o ?bogatom i siroma?nom ocu“, ba? kao i na?in koncipiranja drugih njegovih ideja, ima vi?e tr?i?nu dimenziju nego onu zasnovanu na stvarnom stanju stvari. Pri analizi nam i toga valja biti svjestan. Ovo je va?no znati kako bismo njegovo djelo mogli staviti u odre?eni kontekst; nikako ne da bismo mu na bilo koji na?in umanjili vrijednost. Dapa?e, smatram da je Robert Kiyosaki uveo svojevrsnu revoluciju u poimanje va?nosti financijske pismenosti i to upravo na temelju svoga argumentiranog, lako ?itljivog i svima razumljivog na?ina na koji iznosi vlastite stavove. Robert Kiyosaki i njegova kompanija Cashflow Technologies, Inc. postali su poznati po serijalu knjiga koja se jednim imenom zove Serijal Bogatog oca, te po dru?tvenoj igri imenom Cashflow game ? (i to u dvije verzije – za djecu i odrasle). Ovi su nazivi pomno birani i u njima je sadr?ana osnova cjelokupnog promi?ljanja autora. U ovom radu analizirati ?u tri klju?na Kiyosakijeva financijsko – edukacijska koncepta koji su utkani u temelje svih njegovih djela, a to su:koncept ?Bogati i Siroma?ni otac“ koncept ?Kvadrant protoka novca“koncept ?Financijski izvje?taj Bogatog oca“ Ad 1 Prva je i najzna?ajnija Kiyosakijeva knjiga Bogati otac, Siroma?ni otac – ?to bogati u?e svoju djecu o novcu a siroma?ni i srednja klasa ne! u kojoj prvi puta iznosi sustavni koncept o va?nosti financijske edukacije za sve ljude, bez obzira na njihove karakteristike (spol, dob, vjeru, rasu, nacionalnost…). I to ?ini na vrlo prijemljiv na?in – konfrontiraju?i dva suprotstavljena svjetonazora, jednoga koji predstavlja njegov dobro obrazovani ?Siroma?ni otac“ koji uz to radi u dr?avnoj slu?bi, te ?Bogati otac“ koji nema sigurno stalno radno mjesto ve? je samozaposlen jer je sna?nog poduzetni?kog duha. Kroz ova svoja dva oca, kako ih Kiyosaki naziva, autor nam zapravo predstavlja dva svijeta; dvije istine o tome kako valja ?ivjeti i kako valja financijski obrazovati vlastitu djecu. Ta dva svijeta istovremeno egzistiraju jedan pokraj drugoga. Oni su po svojoj biti proizvod razli?itih ?ivotnih stavova, navika, iskustva i stremljenja onih koji ih zastupaju. Kiyosaki izri?ito zastupa stav prema kojemu su ?ivoti ljudi ve?im djelom odre?eni njihovim uvjerenjima, a tek onda njihovim ?ivotnim ?injenicama. Odnosno, ?injenice iz ljudskih ?ivota dobrim su dijelom kreirane njihovim na?inom mi?ljenja.Nema sumnje da bi svi ljudi sebi (i svojim najmilijima) ?eljeli najbolje od ?ivota – blagostanje u svim svojim oblicima. Ono ?to, me?utim, ljude razlikuje jest ideja o tome kako se to posti?e. Na tragu toga Robert Kiyosaki nudi svoju definiciju bogatstva. Autor ka?e da se bogatstvo ne mjeri koli?inom novca, ve? je bogatstvo: "Broj dana koliko mo?ete pre?ivjeti bez fizi?kog rada (i bez da itko u va?em ku?anstvu fizi?ki radi) i pritom zadr?i svoj ?ivotni standard." /6, str. 52/Ovim manevrom Kiyosaki u bitnome mijenja dosada prevladavaju?e ideje o bogatstvu jer te?i?te za financijski uspjeh vi?e ne stavlja na novac ili neto vrijednost nekog/ne?ijeg bogatstva, ve? uvodi sasvim nove elemente presudne za njegovo razumijevanje, a to su: slobodno vrijeme, sloboda od rada i tijek novca. Ovakvo definiranje pojma bogatstva imat ?e dalekose?ne posljedice upravo u smislu uputa o pona?anju koje nudi kroz svoju financijsku edukaciju. Dodatno, uvi?amo da ovakva definicija istovremeno nudi dvostruku opciju kako se bogatstvo mo?e ste?i i zadr?ati: mo?emo pove?ati ?tednju (ili investicije, kao odgo?enu potro?nju) ili smanjiti svoju potro?nju. Ili, dakako, napraviti njihovu kombinaciju.?Siroma?ni otac“ prototip je ?ovjeka koji je svoj radni i ?ivotni vijek proveo u 20. stolje?u i koji funkcionira po principu: ?Idi u ?kolu, dobro u?i te prona?i siguran i stalan posao s beneficijama, po mogu?nosti do mirovine.“ /3, str. 47/ Ovakvo je pravilo uistinu bio dobar financijski savjet, ali za uvijete ?ivota koji su vladali u industrijskom dobu pro?log stolje?a. Dobre ocjene u dr?avnoj ?koli garantirale su zaposlenje u sigurnoj dr?avnoj slu?bi, a po zavr?etku radnoga vijeka ljudi su mogli o?ekivati, ako ih poslu?i dobro zdravlje, relativno mirnu i sigurnu starost uz garantirani do?ivotni mirovinski primitak koji je bio zajam?en isplatom iz mirovinskog sustava me?ugeneracijske solidarnosti i uzajamnosti i/ili iz dr?avnog prora?una. Jedina je pote?ko?a ta ?to su se vremena od onda do danas bitno promijenila. Zbog nepovoljnih demografskih ?injenica (znatnog pove?anja broja umirovljenika i sve manjeg broja osiguranika koji u mirovinski sustav upla?uju sredstva), sve du?eg ?ivotnog vijeka ljudi, te sve kreativnijih oblika zapo?ljavanja, stari su mirovinski sustavi postali sasvim neodr?ivi.S druge strane ?Bogati otac“ predstavlja ?ovjeka 21. stolje?a (informacijsko doba) koji u bitnome smanjuje svoja o?ekivanja upu?ena prema izvanjskim autoritetima (poslodavcu, dr?avi, javnim slu?bama…) te shva?a da nitko od njih nema zadatak njega osobno u?initi financijski nezavisnim ?ovjekom, ve? on to mora, putem vlastitih promi?ljenih akcija, u?initi sam. Na temelju takvoga razumijevanja svijeta, osnovna ?uputa o pona?anju“ za mlade ljude bitno se razlikuje od ponude koju je dao ?Siroma?ni otac“. Ona, izgovorena od ?Bogatog oca“ glasi: ?Nau?i graditi biznis i investirati kroz njega.“ /3, str. 48/ Kao ?to vidimo, i ?Bogati otac“ govori o va?nosti stjecanja znanja, ali ne govori o klasi?nom ?kolovanju. Isto tako, on sasvim jasno govori o nu?nosti stvaranja dodatne vrijednosti kroz poslovne aktivnosti, ali ne govori o zaposlenju i radnom mjestu. On govori i o nu?nosti stvaranja financijske neovisnosti za tre?u ?ivotnu dob, ali ne govori o mirovinama ve? o plodovima vlastitih investicija tijekom ?ivota. Ad 2 Iz ovako predstavljenih suprotstavljenih stavova Robert Kiyosaki izgradio je jednu od svojih najpoznatijih intelektualnih kreacija, a to je koncept koji naziva Kvadrant protoka novca. Ovo je ujedno temeljni ?proizvod“ tvrtke Cashflow Technologies Inc. i predstavlja za?ti?eno intelektualno vlasni?tvo koje u Kiyosakijevim knjigama dolazi u vi?e razli?itih grafi?kih varijanti, te sve su one patentirane kao za?titni znakovi Cashflow Technologies Inc. Izvor: /6, str. 47/Tablica br. 1Kvadrant protoka novca Kvadrant protoka novca sa?ima cjelokupnu financijsko – edukacijsku filozofiju Roberta Kiyosakija. Kao ?to se vidi iz Tablice br. 1, autor smatra da postoje ?etiri glavne ideal-tipske kategorije mentalnog i emotivnog stanja ljudi na temelju kojih oni na sasvim razli?ite na?ine iskazuju svoje ?ivotne vrijednosti i o?ekivanja. Pripadnost pojedinom djelu kvadranta odre?ena je izvorom (na?inom) generiranja prihoda. Kroz Kvadrant protoka novca Kiyosaki zapravo govori o ?etiri razli?ita puta do svake (pa i financijske) slobode. Pritom, autor izri?ito nagla?ava da ovi ideal-tipovi slu?e samo kako bi se jasnije prepoznale i opisale spomenute razlike me?u ljudima te da vrlo ?esto u sebi nosimo elemente iz vi?e razli?itih kvadranata. Isto tako, treba uo?iti da se cijela slika mo?e podijeliti na dvije, po svojoj su?tini vrlo razli?ite, skupine – lijevu i desnu stranu cjelokupne slike. Dok pripadnici kvadranata s lijeve strane (E i S) u ?ivotu prvenstveno tra?e na?ine kako do?i do sigurnosti, pripadnici desne strane kvadranta (B i I) prvenstveno tra?e (financijsku) slobodu. Mogu?a bitna razlika koja proizlazi iz ovih, kod Kiyosakija suprotstavljenih pojmova, okosnica je njegova vi?enja stvarnosti iz koje proizlazi i ponu?ena financijska edukacija. Kratki opis svakog segmenta iz Kvadranta protoka novca bio bi slijede?i: Kvadrant E (Zaposlenici – oni koji imaju radno mjesto) ?ine osobe koje prodaju svoj rad i vrijeme za nadnicu (pla?u). U ovome kvadrantu nalazi se najve?i dio op?e populacije, ?iji je prihod oporezovan po najvi?im stopama. Glavni emotivni pokreta? ljudi iz kvadranta E jest sigurnost. Sigurnost radnog mjesta tako predstavlja garanciju financijske stabilnosti, ali istovremeno ljude ?ini ovisnima o poslodavcu i njegovim odlukama.Kvadrant S (Samozaposlenici – oni koji posjeduju posao) ?ine stru?ne osobe u nekom podru?ju (zanat ili struka) koje su odlu?ile ne ovisiti o poslodavcu, ve? su same krenule u poduzetni?tvo osnivanjem nekog oblika samostalne djelatnosti (OPG, obrti, j. d. o. o., d. o. o. i sl.) i time su postale ?sami sebi ?efovi“. Uglavnom je rije? o privatnicima poput: vodoinstalatera, elektri?ara, pravnika, stomatologa, lije?nika, prevoditelja, pjeva?a i dr. Glavni je emotivni pokreta? ljudi iz kvadranta S nezavisnost. Jedna od karakteristika ovoga kvadranta jest ta da je posao tih ljudi u pravilu ?uvijek s njima“. Njihov posao nije nu?no vezan uz neko stacionirano mjesto (iako mo?e biti). Nisu pla?eni po satu ve? po isporu?enom proizvodu ili usluzi, za ?to dobivaju honorar. U slu?aju odlaska na godi?nji odmor ili u slu?aju bolesti prestaje i njihov prihod.Kvadrant B (Vlasnici tvrtke) jesu oni koji posjeduju sustav unutar kojega rade drugi ljudi (zaposlenici). Oni su ti koji zapo?ljavaju druge. Glavni emotivni pokreta? ljudi iz kvadranta B je ?elja (umije?e) upravljanja drugim ljudima ili procesima. Iako ?esto znaju i sami biti zaposlenici tvrtki u kojima rade, osmislili su sustav koji posluje (i donosi prihod tj. dobit) ?ak i ako oni fizi?ki nisu na poslu. Prihod koji ostvare njihove tvrtke vi?e se ne pla?a po Zakonu o porezu na dohodak, ve? po Zakonu o porezu na dobit, gdje u pravilu pla?aju znatno ni?e porezne stope, a i sami (barem djelomi?no) kroz poslovne politike i zakonodavni okvir, imaju mogu?nost utjecaja na prikazivanje razine ostvarenih tro?kova i dobiti. Kvadrant I (Investitori – za njih radi njihov novac) ?ine osobe koje svoj prihod ostvaruju od vlastitih investicija, ulaganja i imovine. Povrati su im potencijalno beskona?ni, ali je i rizik krivih odabira i odluka isklju?ivo njihov. Nemaju radno vrijeme, ve? njime samostalno upravljaju kao i bilo kojim drugim resursom. Glavni emotivni pokreta? ljudi iz kvadranta I jest sloboda. Ovo je kvadrant stvarnih bogata?a. Robert Kiyosaki smatra da biti u nekom od ovih kvadranata samo po sebi nije niti dobro niti lo?e, ve? predstavlja objektivnu ?injenicu. Svaki ?ovjek ponaosob mora za sebe odrediti koji su njegovi ?ivotni prioriteti i koji je kvadrant za njega najprikladniji. Tek kada s time usporedi svoju trenutnu poziciju mo?e uvidjeti je li zadovoljan svojim ?ivotnim postignu?ima ili mo?e i dalje napredovati, i kako. Ne postoji receptura po kojoj bi svi trebali biti samozaposlenici ili investitori, upravo stoga ?to razli?iti ljudi imaju razli?ite ?ivotne ?elje i aspiracije. Netko za sav novac ovoga svijeta ne bi htio imati nemiran san i strah ?to ?e se dogoditi s njegovim investicijama. Takve osobe niti ne streme biti investitori ve? mogu voditi uistinu sretan ?ivot u bilo kojem drugom od spomenutih kvadranata. I to treba po?tovati. Drugima je pak nezamislivo imati radno vrijeme od 9 do 17 sati ili dozvoliti da njihov godi?nji odmor ovisi o poslodavcu. U komunikaciji sa ljudima koje je susretao na svojim brojnim nastupima, Robert Kiyosaki je primijetio kako nije nu?no poznavati osobu i izvore njegovog/njezinog prihoda kako bi mogao odrediti kojem kvadrantu tko pripada, ve? da to vrlo to?no mo?e procijeniti na temelju vokabulara koji ljudi koriste pri opisu svoga odnosa prema novcu i investicijama, ali i poslu, obitelji, poklonima i sl. Ljudske su rije?i ?ubojito“ misaono sredstvo. Ljudi k tome ?esto niti nisu svijesni da uporabom odre?enih rije?i ujedno (ne sasvim svijesno) kreiraju vlastitu ?ivotnu stvarnost. A taj vokabular ljudi uglavnom, kao kakva spu?va, upijaju iz svoje okoline (obitelji, prijatelja, na poslu i drugdje gdje se kre?u) koja utje?e na ljudski do?ivljaj sebe i svoje okoline. Autor je svoju ideju Kvadrant protoka novca u gotovo svim svojim knjigama koje su uslijedile detaljno razradio i kroz to ponudio odgovore na pitanja koja proizlaze iz razli?itih ?ivotnih situacija u kojima se ljudi nalaze, kao ?to su: treba li se i gdje zaposliti, treba li zapo?eti svoj biznis, kako financijski odgajati i educirati svoju djecu, u ?to ulagati, kako iza?i iz dugova, koju ?kolu odabrati, koje su klase imovine najpovoljnije s obzirom na dob investitora, kako kreirati odr?iv ulaga?ki portfelj, ?to je to rizik, kako rizik izbje?i (ili barem smanjiti), ?to je to prava financijska edukacija i mnoga druga pitanja.Ad 3 S obzirom na gore spomenuta pitanja koja si postavlja ( ili bi si trebala postaviti) svaka financijski pismena osoba, Kiyosaki je, kao svojevrsno pomo?no edukacijsko – tehni?ko sredstvo, ponudio stilizirani i pojednostavljeni Financijski izvje?taj Bogatog oca kojeg mo?e koristiti svaka fizi?ka i pravna osoba. Prikaz takvog financijskog izvje?taja se nalazi u Tablici br 2. Izvor: /7, str. 4/Tablica br. 2?Financijski izvje?taj Bogatog oca “ s prikazom razli?itih obrazaca ?Protoka novca“ razli?itih dru?tvenih klasa Iako ovo financijsko izvje??e donekle prati ra?unovodstvenu logiku i pravila standardiziranih financijskih izvje??a koji se koriste u svijetu financija, njegova je specifi?nost u tome ?to je prilago?en na na?in da prvenstveno prati smjer tijeka novca tj. onoga ?to po Kiyosakiju ?stavlja i izvla?i novac iz va?eg d?epa“. I dok u ra?unovodstvenom smislu, primjerice, ku?a u kojoj ?ivimo predstavljati na?u imovinu (eng. Assets), Kiyosaki smatra da bi tu imovinu prvenstveno trebali smatrati na?om obavezom (eng. Liabilities) zbog sigurnih tro?kova koje imamo za npr. otplatu stana i/ili re?ijske tro?kove. Ovdje treba naglasiti pone?to druga?ije kori?tenje terminologije Assets i Liabilities kod Kiyosakija i me?unarodno priznatog na?ina financijskog izvje??ivanja. Naime, temeljna ra?unovodstvena formula glasi: Imovina = Kapital + Obaveze (tj. na engleskom: Assets = Capital + Liabilities). Me?utim, Kiyosaki pod pojmom Assets podrazumijeva samo onaj dio imovine koji aktivno stvara prihod dok pod pojmom Liabilities podrazumijeva onaj dio imovine koji predstavlja tro?ak (Obavezu). Do ove razlike u razumijevanju sadr?aja kori?tenih pojmova dolazi zbog ?injenice da me?unarodno ra?unovodstvo prepoznaje tri kategorije (imovina, kapital i obveze) dok Kiyosaki prepoznaje samo dvije kategorije (imovina – koja ?donosi novac u na? d?ep“ i obaveze – koje ?izvla?e novac iz na?eg d?epa“. I tu se mo?emo vratiti na sami po?etak Kiyosakijeve financijske i/ili investicijske temeljne ideje koja ka?e da je bogatstvo posjedovanje one produktivne imovine koja ?e stvarati trajni pasivni prihod; a bogati, neovisni i slobodni ljudi postajemo onda kada na? pasivni prihod postane ve?i od na?ih tro?kova ?ivota i to upravo na razini komfora kojeg ?elimo ?ivjeti. Pritom, pasivni prihod bi mogli razumjeti kao onaj prihod kojeg redovito primamo bez aktivnog ulaganja vlastitog rada ili vremena po svakoj jedinici tog prihoda.Robert Kiyosaki pri izra?avanju svojih koncepata, stavova i argumenata, mogu?e kao dio marketin?kog trika, ?esto koristi svojevrsnu ?metodu ?oka“ kako bi naglasio va?nost promjena koje bi se, smatra, morale dogoditi kod ljudi kako bi oni bili uspje?niji. Tako, primjerice, on ne zazire od jasnog izno?enja stavova koji su u suprotnosti s etabliranim na?inom mi?ljenja. Evo nekih primjera: ?Klju? za uspjeh je lijenost. ?to ste vi?e uklju?eni u sve, manje novca mo?ete zaraditi.“ /3, str. 363/ ?Va? cilj bi trebao biti da ste ?to manje, a ne ?to vi?e zapo?ljivi.“ /4/ ?Ako ?elite biti bogati i sretni ne idite u ?kolu.“ (to je ujedno i naslov knjige)?Ne?ete se obogatiti na poslu, nego kod ku?e.“ /4, str. 81/ ?Investitor je taj koji je rizi?an, a ne investicija.“ /3, str. 83/I doista, tvrditi da ne bismo trebali i?i u ?kolu, da bismo trebali biti lijeni, ?to manje zapo?ljivi, i bez zaposlenja kako bismo mogli biti stvarno bogati i sretni, upravo je obratno od stavova koji nas svakodnevno okru?uju. To je u suprotnosti s uobi?ajenim informacijama koje velika ve?ina ljudi dobiva (u dobroj vjeri i najboljoj namjeri) u ?koli, u svojim obiteljima i od prijatelja. A ljudi se u pravilu pona?aju u skladu s uputama koje ?uju od koji su im najbli?i. Tako se, posljedi?no, dugo obrazuju (cjelo?ivotno obrazovanje), stje?u dodatne kvalifikacije (u?enje stranih jezika, ra?unalnih programa, komunikacijskih vje?tina…) i ?ine sve kako bi bili ?to po?eljniji na tr?i?tu rada. A Kiyosaki smatra da radno mjesto i dugogodi?nja priprema za njega ljude zapravo udaljuje od bogatstva. Je li Kiyosaki u zabludi kada iznosi ovakve tvrdnje? Odgovor na to pitanje ovisi o perspektivi, tj. iz kojeg se kvadranta taj odgovor nudi. Kiyosaki pri dodatnom obrazlaganju svojih stavova iznosi tvrdnju da postoje 3 vrste edukacije: ?kolska, profesionalna i financijska. Potpuno izgra?ena osoba trebala bi pro?i sva tri oblika edukacije, ali istovremeno Kiyosaki primje?uje da trenutno prevladava potpuno zanemarivanje financijske edukacije, dok su va?nost profesionalne, a naro?ito ?kolske edukacije, sna?no prenagla?ene. Glavni izvor prave ?ivotne edukacije, smatra Kiyosaki, ne proizlazi iz ostvarenih uspjeha ve? upravo obrnuto, najva?nije ?ivotne lekcije dobivamo kada grije?imo. Osobni je bankrot, primjerice, najbolnije ali ujedno i jedino pravo edukacijsko sredstvo. I dok se kontinuirano educiramo kako ne bismo ?inili gre?ke, Kiyosaki smatra da se ?ivotna diploma mjeri upravo koli?inom na?ih neuspjeha. Oni koji nikada ne grije?e ili ni?ta ne rade ili se skrivaju iza pravih vo?a i sami su potpuno neva?ni. Oni su autenti?no osrednji. Takve ljude ozbiljni poslodavci ne zapo?ljavaju jer ih ne trebaju. No, postoji i bla?i oblik edukacije od isprobavanja neuspjeha na vlastitoj ko?i, a to je edukacija ?kroz igru“. Zato je Robert Kiyosaki osmislio igru na plo?i, Casflow game ? (poput Monopolya) u kojoj je pobjednik onaj tko prvi uspije u stjecanju pasivnog prihoda (prihoda od investicija i imovine), koji je ve?i od zbroja njegovih tro?kova. Igra je polu?ila velik me?unarodni uspjeh, a organiziraju se i turniri u igranju ove igre. Robert Kiyosaki i njegov tim rade i na elektroni?koj verziji igre. U ovom radu spomenut je i obuhva?en samo dio aspekata financijske edukacije koju nam je u svojim brojnim knjigama, igrama i javnim nastupima ponudio Robert Kiyosaki, a njegovi koncepti jo? uvijek nisu znanstveno verificirani. Kako oni povezuju znanja iz ekonomije, ali i psihologije te djelom sociologije, bilo bi iznimno vrijedno kada bi se napravilo interdisciplinarno znanstveno istra?ivanje koje bi potvrdilo ili opovrgnulo njegove navode. Ostaje nepobitna ?injenica da nam je on ponudio konceptualizirani okvir, svojevrsni sustav, koji bi znanost mogla i trebala detaljnije prou?iti. Iako su sve Kiyosakijeve knjige pisane na vrlo sli?an na?in, uz ?esta ponavljanja temeljnih ideja, ipak nam valja imati na umu da je rije? o najprodavanijem, a ne nu?no i o najboljem autoru. Ipak, poruke koje je odaslao sasvim su sigurno ?uli mnogi. A da i kod nas postoji interes i publika ?eljna ovakve literature i informacija kao vrela znanja potvr?uje ?injenica da su mnoge od njegovih knjiga na?le svoje kupce i u Hrvatskoj.Iako ovaj autor jo? uvijek nije u?ao u standardnu literaturu kada je financijska pismenost u pitanju, siguran sam da ?e se to vrlo brzo promijeniti. Interes ljudi nezaustavljiv je, a vrijedne poruke do njih uspje?no dopiru jer ih oni sami tra?e i nalaze. Ovaj je rad na tragu takvih aktivnosti. Robert Kiyosaki za sebe smatra da je prvo uspje?an poslovni ?ovjek, a tek potom (ali ne manje va?no) uspje?an financijski edukator. Time je njegova ?ivotna misija koju je sam sebi zadao u potpunosti uspjela. A na nama je da taj njegov rad ?to kvalitetnije valoriziramo. I na kraju, mo?emo si ponovno postaviti temeljno pitanje: za?to podu?avati financijsku pismenost?Robert Toru Kiyosaki dao je odgovor na to pitanje: ?Financijska pismenost je put do slobode.“ZAKLJU?AK U ovom radu pokazao sam da ljudi dobivaju financijske informacije, pa i svojevrsnu financijsku edukaciju, iz razli?itih izvora (obitelj, Crkva, ?kola, prijatelji, poslovno okru?enje, mediji, civilno dru?tvo…), te da svi ti izvori u bitnome kreiraju osobni svjetonazor iz kojeg proizlazi i odnos prema novcu i blagostanju. Pritom su te informacije koje ljudi dobivaju vrlo ?esto razli?ite, pa ?ak i jedna drugoj opre?ne, ?to dodatno ote?ava kreiranje konzistentnog i trajnog obrasca po kojem se ljudi pona?aju i u skladu s kojim djeluju. U takvim okolnostima sustavna financijska edukacija koja bi doprinijela financijskoj pismenosti gra?ana imala bi blagotvoran utjecaj. Pritom, sustavna edukacija nu?no ne ozna?ava i institucionalizirano financijsko obrazovanje, premda niti to ne bi bila lo?a opcija. Upravo takvo sustavno, ali istovremeno ne i institucionalizirano financijsko obrazovanje ponudio je Robert Kiyosaki, ameri?ki investitor, javna osoba i edukator ?ije su knjige, igre i javni nastupi dostupni svima koji su za njih zainteresirani. Financijsko – edukacijski sustav koji je Kiyosaki u svojim djelima ponudio na vrlo jasan, ?itak, zanimljiv i ponekad intrigantan na?in trajno je vrelo informacija koje bi mogle biti vrijedne za svakog pojedinca ponaosob. Zadatak daljnjih znanstvenih istra?ivanja trebao bi biti znanstveno verificiranje teza i postulata koje nam u svojim djelima prezentira Robert Toru Kiyosaki. LITERATURABiblija (1968). Zagreb: StvarnostKapoor J.; Dlabay L. i Hughes R. J. (2015). Personal Finance. Mc Graw Hill, LondonKiyosaki, R. i Lechter, Sh. L. (2004). Vodi? u investiranje – U ?to ula?u bogati, a siroma?ni i srednja klasa ne! Katarina Zrinska d. o. o., Vara?din Kiyosaki, R. i Lechter, Sh. L. (2004 a) Bogato dijete, Pametno dijete – kako da svojem djetetu pru?ite po?etnu prednost u svijetu financija? Katarina Zrinska d. o. o., Vara?dinKiyosaki, R. i Lechter, Sh. L. (2005). Bogati otac, Siroma?ni otac – ?to bogati u?e svoju djecu o novcu a siroma?ni i srednja klasa ne! Katarina Zrinska d. o. o., Vara?din Kiyosaki, R. i Lechter, Sh. L. (2007). Kvadrant protoka novca – Vodi? Bogatog oca u financijsku slobodu Katarina Zrinska d. o. o., Vara?dinGet Your Financial House In Order. (2016.) Raspolo?ivo na: URL: (Pristupano 6. sije?nja 2016.)Miller, R. L. & VanHoose, D., D. (1997.) Moderni novac i bankarstvo. Mate, ZagrebSandel, M. J. (2012). What Money Can't buy: The Moral Limits of Markets. Farrar, Straus and Giroux, New YorkSmith, A. (2007). Bogatstvo naroda - Istra?ivanje prirode i uzroka bogatstva naroda. Masmedia, ZagrebWeber, M. (2006). Protestantska etika i duh kapitalizma. Moderna vremena, Zagreb ................
................

In order to avoid copyright disputes, this page is only a partial summary.

Google Online Preview   Download