Njuihzg - Filozofski fakultet
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FILOZOFSKI FAKULTET
Ivana Lučića 3
PLAN I PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOGA DOKTORSKOG STUDIJA
ETNOLOGIJE I KULTURNE ANTROPOLOGIJE
Zagreb, svibanj 2006.
PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOGA DOKTORSKOG STUDIJA ETNOLOGIJE I KULTURNE ANTROPOLOGIJE
1. UVOD
Poslijediplomski doktorski studij etnologije i kulturne antropologije (dalje u tekstu samo: doktorski studij, studij) uspostavljen je na načelima bolonjskoga procesa. Kakvoću jamči iskustvom i znanstvenom stručnošću svih sudionika koji sudjeluju u njegovu izvođenju. Organiziran je tako da promiče suradnju s drugim sveučilištima i institutima u zemlji i inozemstvu. Ovaj studij zamišljen je kao dio cjeloživotnoga obrazovanja etnologa i kulturnih antropologa uz stručne, specijalističke i postdoktorske studije. Očekuje se da će načinom izvođenja ovaj doktorski studij ostvariti usporedivost sa sličnim programima u EU i unaprijediti poslijediplomsko obrazovanje u Hrvatskoj, te povećati kakvoću znanstvenoga rada.
Doktorski studij etnologije i kulturne antropologije čvrsto je povezan s istraživačkim procesima, što znači da je studij organizacijski vezan uz neposredni istraživački rad polaznika studija. Studij se odvija tijekom i unutar procesa istraživačkoga rada na znanstvenim projektima. Studenti/studentice doktorskoga studija angažirani su u znanstvenome radu, pisanju znanstvenih izvješća, znanstvenih članaka, organiziranju znanstvenih ekspertnih baza znanja, izlaganju na znanstvenim skupovima (kolokvijima, konferencijama, simpozijima i sl.) i u nastavnome radu, dakle, u proizvodnji, organizaciji i širenju znanja. Doktorski studij organiziran je tako da pruža i omogućuje vođenje (mentorstvo) i praćenje (akademski nadzor) studenata. Studij je utemeljen na individualnim kurikulima koji se izrađuju za svakoga pojedinog polaznika/cu.
1.1. Razlozi za pokretanje studija:
Razlog za pokretanje ovoga studija je unapređenje znanstvenoga rada u znanstvenoj grani etnologije i kulturne antropologije. To je jedini doktorski studij u Republici Hrvatskoj unutar cijele znanstvene grane Etnologija i folkloristika, a u suradnji s inozemnim partnerom pokriva područje dviju država (Republike Hrvatske i Republike Slovenije). Također, studij će pokriti i područje Republike Bosne i Hercegovine (gdje nema takvoga studija) te područja država u kojima živi hrvatska i slovenska nacionalna manjina, a bit će zanimljiv i polaznicima iz drugih, poglavito nordijskih zemalja.
Studij je utemeljen na znanstveno-istraživačkom radu na projektima i programima koji pokrivaju područje etnologije i kulturne antropologije te će polaznike osposobljavati za samostalan znanstveni rad u ovom području. U izvođenju programa studija sudjelovat će znanstvenici i nastavnici s različitih visokoškolskih i znanstveno-istraživačkih ustanova u Hrvatskoj i Sloveniji, a pozivat će se i hrvatski znanstvenici koji rade u inozemstvu.
2. Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju poslijediplomskih doktorskih studija i drugih poslijediplomskih studija:
Predlagači imaju iskustva u organiziranju i izvođenju poslijediplomskoga studija. Poslijediplomski studij etnologije uveden je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu godine 1961., a glavni sastavljač ovoga prijedloga vodio ga je kroz nekoliko tečajeva od godine 1983. Godine 1995. reorganizirao ga je kao poslijediplomski magistarski i doktorski studij etnologije i kulturne antropologije.
Većina predavača koja će biti uključena u izvođenje poslijediplomskoga doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije sudjelovala je u izvođenju poslijediplomskog studija etnologije/kulturne antropologije.
3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata:
Studij je otvoren prema pokretljivosti polaznika/ca i omogućuje postupno prihvaćanje i privlačenje i stranih studenata/studentica.
4. Mogućnost uključivanja studija ili njegovog dijela u zajednički (združeni) program s inozemnim sveučilištima (joint study programme):
Studij organizira Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uz pomoć kompetentnih nastavnika s drugih odsjeka na Fakultetu, primjerice, s Odsjeka za povijest. Studij je koncipiran tako da se cijeli studij ili neki njegov dio (modul) može povezati sa sličnim studijima na drugim sveučilištima. Predviđa se joint study program u suradnji s Oddelkom za etnologijo in kulturno antropologijo Univerze u Ljubljani, a u organizaciji i izvođenju studija sudjelovat će i Odjel za etnologiju i socijalnokulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru, Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba te Institutt for kulturstudier og kunsthistorie, Det historisk-filosofiske fakultet, Universitetet i Bergen.
Institucije koje namjeravaju sudjelovati u izvođenju doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije potpisat će poseban ugovor kojim će biti regulirani međusobni odnosi, prava i dužnosti u okviru zajedničkoga poslijediplomskog doktorskog studija. Ugovor će trebati razraditi način sudjelovanja potencijalnih nastavnika, otvorenost istraživačkih projekata i resursa studentima, uporabu prostora i druge pojedinosti važne za uspješno izvođenje studija.
Ovako široko postavljena suradnja osigurat će provedbu međunarodno prepoznatljivih i dovoljno opsežnih znanstvenih istraživanja koja omogućuju veći izbor mentora za vođenje doktorskih disertacija i akademsku (internu) kontrolu kvalitete disertacija. Doktorski studij etnologije i kulturne antropologije jedinstven je studij unutar znanstvenoga polja, čime je osigurana njegova istraživačka i kadrovska baza. Onaj segment mogućega zajedničkog studija koji će se izvoditi u organizaciji zagrebačkoga Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju temeljit će se na tradiciji hrvatske etnologije i kulturne antropologije i dalje će je promicati. Ta zagrebačka tradicija pretpostavlja jedinstvo tzv. nacionalne etnologije i etnologije drugih naroda, uključujući europske.
U ovako organiziranom doktorskom studiju u shemi institucionalnoga vođenja i odgovornosti za kakvoću, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta osigurava organizaciju odvijanja i akademski nadzor kakvoće studija, dok će institucije koje će sudjelovati u studiju osiguravati kontrolu odvijanja studija, kadrovske potrebe studija te, posebice, potencijalne mentore/mentorice koji/koje će putem svojih projekata preuzimati obvezu osiguravanja uvjeta za izradu doktorskih disertacija.
Partnerstvo i funkcionalna integracija svih ustanova koje će sudjelovati u doktorskome studiju čine stvarnu "znanstvenu snagu" kojom se želi ući u arenu EHEA (European Higher Education Area). Njegova organiziranost omogućit će izgradnju europskog akademskog centra izvrsnosti, što osigurava dobru poziciju za daljnje procese europskih akademskih integracija u obliku internacionalnih modularnih doktorskih studija i otvaranja prostora za studij stranih studenata/studentica na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Položaj Zagreba u odnosu na područje koje mu gravitira omogućuje doktorskom studiju koji se bavi kulturama da postane poveznica, most znanstvenih nastojanja i strujanja između tzv. Zapada i jugoistoka Europe i time ga vremenom kvalificira u važan kulturnopolitički čimbenik u procesima europskih znanstvenih integracija.
2. OPĆI DIO
2.1. Naziv studija:
Naziv studija je Poslijediplomski doktorski studij etnologije i kulturne antropologije.
2.2. Nositelj studija:
Nositelj studija je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (koji ima pravo provedbe postupka stjecanja doktorata, a i do sada je organizirao i vodio poslijediplomske studije), a izvodi ga Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju u suradnji s jedinicama navedenima u točki 1.4.
2.3. Institucijska strategija razvoja doktorskih programa
Filozofski fakultet, uz tradicionalne, razvija i nove interdisciplinarne studije, kako bi povezao znanstvenike s Fakulteta, ali i s drugih visokoškolskih i znanstveno-istraživačkih institucija. Također, studiji se povezuju sa znanstveno-istraživačkim projektima i programima, čime se omogućuje suradnja istraživača i institucija te uključivanje polaznika studija u znanstvena istraživanja.
2.4. Inovativnost doktorskoga programa (interdisciplinarnost, kolaborativnost, partnerstvo s industrijom i poslovnim sektorom u pokretanju i izvođenju doktorskog programa):
Doktorski program je inovativan već po tome što se prvi puta organizira prema bolonjskim načelima; interdisciplinarnost, koja je i dosad bila jako naglašena, i dalje će se njegovati; njegova otvorenost suradnji s drugim znanstvenim i znanstveno-nastavnim institucijama iz zemlje i inozemstva očita je iz točke 1.4.
Novost je organizacija studija prema modulima okupljenima oko jedne studijske jezgre, čime se studij više otvara potrebama studenata i tržišta. To omogućuje uključivanje cijeloga studija ili njegovih pojedinih dijelova u zajedničke programe s inozemnim sveučilištima (joint study programme).
Ovako organiziran, studij potiče i procese funkcionalnoga povezivanja znanstvenih projekata i programa te proizvodnju i primjenu znanja u znanstvenim institutima, u privatnom i javnom sektoru, odnosno usku povezanost znanstvenih istraživanja i nastave.
2.5. Uvjeti upisa na studij, posebno uvjeti za polaznike koji su stekli ranije kvalifikacije po studijskom sustavu prije 2005.:
Uvjet za upis je završen sveučilišni diplomski studij etnologije i kulturne antropologije te antropologije, i to s prosječnom ocjenom najmanje 3,5. Studij mogu upisati i pristupnici s diplomom drugoga studija kojem je imanentan etnološki, odnosno antropološki aspekt, s time da moraju položiti razlikovne ispite. Ispite u svakom pojedinačnom slučaju određuje Vijeće poslijediplomskoga studija etnologije i kulturne antropologije.
Pristupnik mora prigodom prijave priložiti u pisanom obliku (3 – 4 kartice) viziju svojega studija i teme koje ga posebice zanimaju. Taj bi tekst trebao sadržavati opis znanstvenoga interesa pristupnika, ideje i pitanja vezana za doktorski studij te motivaciju koja ga je vodila pri izboru studija.
Student koji je prekinuo poslijediplomski znanstveni doktorski ili magistarski studij upisan prema propisima koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" br. 158/03) može uložiti pisani zahtjev za nastavak studija na poslijediplomskome sveučilišnom doktorskom studiju etnologije i kulturne antropologije. Odluku donosi Vijeće poslijediplomskoga sveučilišnog doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije. Vijeće utvrđuje razliku ispita između programa studija koji je student ranije upisao i ovoga programa te odlučuje u koji se semestar može upisati. Razlika ispita ovisi o prije izvršenim obvezama studenta.
Student koji je upisao srodan poslijediplomski studij na drugome visokom učilištu u Republici Hrvatskoj, može nastaviti studij ako postoje opravdani razlozi za prijelaz, pod uvjetima koje utvrdi Vijeće poslijediplomskoga sveučilišnog doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije i Vijeće poslijediplomskih studija Fakulteta.
Prijelazi studenta s inozemnih sveučilišta rješavaju se u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija ("Narodne novine", br. 158/03).
2.6. Kriteriji i postupci odabira polaznika:
Studenti moraju zadovoljavati uvjete iz prethodne točke, a postupak odabira uključuje preporuke profesora i usmeni razgovor s voditeljem poslijediplomskog doktorskog studija.
2.7. Kompetencije koje student stječe završetkom studija, mogućnosti nastavka znanstveno-istraživačkog rada, mogućnosti postdoktorskog usavršavanja, te mogućnosti zapošljavanja u javnom i privatnom sektoru:
Završetkom poslijediplomskoga doktorskoga studija etnologije i kulturne antropologije stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc. iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstveno polje etnologija i kulturna antropologija). Studij priprema studente za samostalan znanstveni rad, što obuhvaća dublje razumijevanje i svladavanje tehnika istraživanja, metode proučavanja i interpretiranja te izlaganje i pisanje znanstvenoga rada s područja koje pokrivaju etnologija i kulturna antropologija. Doktorska diploma omogućava zapošljavanje u znanstvenim institutima i visokim učilištima te daljnji samostalni razvoj i stjecanje znanstvenih, odnosno znanstveno-nastavnih zvanja.
Studij priprema stručnjake koji će biti sposobni neposredno doprinijeti razvoju hrvatskoga društva, podizanju kvalitete ekspertnoga znanja u oblasti etnologije i kulturne antropologije i slobodnomu kretanju radne snage u Europskoj uniji. Ovaj poslijediplomski doktorski studij dio je cjeloživotnoga obrazovanja stručnjaka (predviđa se pokretanje specijalističkih i postdoktorskih studija) u svrhu unapređenja obrazovanja, znanosti, gospodarstva i ostalih segmenata društva.
Za razliku od preddiplomskih i diplomskih programa, program doktorskoga studija etnologije i kulturne antropologije je posve individualiziran, orijentiran isključivo na najsuvremenije znanstvene spoznaje i usredotočen na pripremu kvalificiranoga i nezavisnoga stručnjaka čija razina obrazovanja odgovara postignutim svjetskim razinama doktorskoga obrazovanja u zapadnoj Europi i u Sjedinjenim Američkim Državama.
3. OPIS PROGRAMA
3.1. Struktura i organizacija doktorskog programa:
Predmeti su raspoređeni u module. Svaki modul ima obvezni jezgreni predmet i više izbornih. Broj modula može se povećati, ovisno o interesu i potrebama polaznika i grane. U prvome tečaju studija predviđeni su moduli:
a) Kulturnoantropološki problemi
b) Etnokulturni problemi jugoistočne Europe
c) Tradicijsko vjerovanje i svjetonazor.
Prvi modul važan je za daljnji teorijski razvoj etnologije/kulturne antropologije, drugi proizlazi iz smještaja Zagreba i hrvatske na sastavnici zapada i jugoistoka Europe, a treći je uvjetovan činjenicom da se problemi te vrste do sada u nas nisu sustavno obrađivali.
Opseg nastave najveći je u prvim dvama semestrima. U prvome semestru studenti slušaju obvezne predmete triju modula, a ukoliko se poveća broj modula, student bira tri koja mora slušati, a u sljedećima izborne predmete unutar modula koji je izabrao. Od trećega semestra prevladava intenzivna nastava kroz privatissima (specijalni rad svakoga mentora s njegovim doktorandima, tijekom kojega se obrađuju teme njihovih disertacija).
Studij je zamišljen kao trogodišnji studij. Studij se može organizirati i sa smanjenim nastavnim intenzitetom, pri čemu se ista količina nastave nudi u dvostruko duljem trajanju (6 godina). Ovaj se oblik studija može organizirati samo ako bude dovoljno interesenata. U slučaju da je takav oblik nastave organiziran, doktorand može tijekom studija zatražiti od Vijeća studija promjenu intenziteta studija.
Predviđene su sljedeće kategorije predmeta:
|vrste predmeta: |broj sati: |bodovi: |
|obvezni jezgreni predmeti: |60 |10 |
|izborni predmeti: |15 |5 |
|privatissimum |min. 15/sem. |20/sem. |
Privatissimum kao oblik nastave služi sučeljavanju doktoranda s temama i metodama specifičnima za etnologiju i kulturnu antropologiju, i to kroz rad na disertaciji. Ne sadrži predavanja. Ova nastava predviđa i istraživački rad i pisanje znanstvenih radova u funkciji disertacije. U okvir rada na privatissimu ulazi i priprema za okrugle stolove, radionice i sl.
U radu privatissima sudjeluju svi studenti kojima je taj nastavnik mentor. Rad u toj vrsti nastave ocjenjuje se na temelju sudjelovanja u nastavi i iznesenih usmenih i pisanih priloga. Za ocjenjivanje rada u privatissimu odlučni su sljedeći čimbenici:
➢ aktivno sudjelovanje u nastavi s izlaganjem rezultata vlastitih istraživanja
➢ aktivna pomoć u nastavi u okviru teme disertacije u jednome od mentorovih predmeta
➢ pozitivno ocijenjen znanstveni rad na temu disertacije
➢ objavljen izvorni znanstveni rad na temu disertacije
3.2. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova:
STUDIJSKI MODUL
a) Kulturnoantropološki problemi:
Ovaj modul je uspostavljen kako bi studente upoznao sa suvremenim teorijskim problemima u kulturnoj antropologiji. Jezgreni predmet daje uvid u probleme koristeći se već uspostavljenim teorijskim i metodološkim sustavima konstruiranim za potrebe interpretacije suvremenih društvenih problema. No, jednako tako se otvaraju i problemi ponovnoga čitanja starijih i napuštenih teorija te njihova reinvencija u novim društvenim i kulturnim kontekstima. Izborni će kolegiji biti organizirani oko posebnih problema koji će se seminarski obrađivati i pokušati donijeti rješenja iz različitih problemskih područja kulturne antropologije.
| | |semestar: |broj sati: |bodovi |
|predmet: |vrsta predmeta | | | |
|Suvremeni problemi kulturne antropologije |jezgreni |1. |60 |10 |
|Antropologija suvremenih migracija |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Antropologija i popularna kultura |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Metodologija istraživanja izvedbe |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Etnologija medija |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Turizam i kultura |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Glazba i društveni identitet |izborni |2.-4. |15 |5 |
b) Etnokulturni problemi jugoistočne Europe:
Predmet ovoga modula su temeljni etnokulturni problemi koji se kroz povijest pokazuju kao ključni na prostoru jugoistočne Europe. Analizirat će se načini reprezentacije Balkana u suvremenom znanstvenom i kulturnom diskursu, a posebno postsocijalička pozicija kao njihova specifična današnja refleksija. Pozornost će se pridati i pitanjima društvenoga sjećanja i njihovim odjecima u suvremenosti. Raspravljat će se također o odnosima konstrukcije baštine. Postavljat će se i pitanja recikliranja, reinvencije i festivalizacije odabranih segmenata materijalne i duhovne kulture. Ovako postavljen jezgreni predmet pratit će izborni kolegiji, u kojima će se seminarski rasvjetljavati svako od ključnih pitanja ovoga modula.
| | |semestar: |broj sati: |bodovi |
|predmet: |vrsta predmeta | | | |
|Etnokulturni problemi jugoistočne Europe |jezgreni |1. |60 |10 |
|Odabrane teme iz etnološke kartografije |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Mjesta kao prostori društvenog sjećanja |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Festivalizacija tradicijske glazbe |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Plesno-etnološka studija otoka Krka |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Žene o(na) Balkanu |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Festivali i baština |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Bunjevački identiteti |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Identitet manjinskih zajednica |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Mediteranistika i jadransko-dinarska susretišta hrvatske kulture |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Povijest nasilja i etnokonfesionalne promjene u jugoistočnoj Europi, cca. |izborni |2.-4. |15 |5 |
|1500. – 1800. | | | | |
|Politika trećeg puta |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Balkan u politici europskih velesila u 19. stoljeću |izborni |2.-4. |15 |5 |
c) Tradicijsko vjerovanje i svjetonazor:
Predmet ovoga modula jesu kulturalni odgovori na pitanja o mjestu u čovjeka u svijetu i društvu, o njegovoj egzistenciji, o početku i kraju. Taj predmet nije dosad bio iz ideološko-političkih razloga sustavno obrađivan, pa zavređuje veću akademsku pozornost. Jezgreni obvezni predmet modula je Etnološka problematika u tradicijskom vjerovanju i svjetonazoru u kojem će se obuhvatiti problematika religioznoga u životu i kulturi, posebice s područja mitskoga poimanja svijeta i realizacije religijskoga odnosa prema čovjekovoj okolini. Ovaj jezgreni predmet prate izborni predmeti. Njihov se broj može po potrebi i prema interesu povećati.
| | |semestar: |broj sati: |bodovi |
|Predmet: |vrsta predmeta | | | |
|Etnološka problematika u tradicijskom vjerovanju i svjetonazoru |jezgreni |1. |60 |10 |
|Mitsko zaposjedanje domovine |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Mitsko tumačenje prostora |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Hodočašće i hodočasničko mjesto |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Štovanje svetaca u pučkoj pobožnosti |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Popularna religija, moderna religija, New Age |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Vještice, magija i popularni sustavi znanja – globalne perspektive |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Religija, identitet, organizacija |izborni |2.-4. |15 |5 |
|Slavonski pučki proroci i sveci |izborni |2.-4. |15 |5 |
Bodovanje: pojedini uspješno zaključen predmet (obvezni i izborni) iz prvih dviju godina donosi doktorandu po 10 (jezgreni) odnosno 5 ECTS bodova (izborni). Izlaganje na znanstvenom skupu ili objavljen stručni rad donosi dodatno po 2 boda, a znanstveni rad objavljen u časopisu s priznatom međunarodnom recenzijom po 4 boda. Ovo dodatno bodovanje može se provesti samo ako se izlaganja, odnosno članci uklapaju u tematiku jednoga od upisanih predmeta, što mora potvrditi odnosni nastavnik. Rad u privatissimu (minimum 15 sati po semestru) donosi 20 bodova po semestru.
3.3. Obvezne i izborne aktivnosti (sudjelovanje na seminarima, konferencijama, okruglim stolovima i sl.) i kriteriji za njihovo izražavanje u ECTS bodovima:
Student može stjecati bodove i svojom aktivnošću izvan nastave. To su:
➢ aktivna pomoć u nastavi u okviru teme disertacije
u jednome od mentorovih predmeta 10 bodova
➢ pozitivno ocijenjen znanstveni rad na temu disertacije 5 bodova
➢ objavljen izvorni znanstveni rad u časopisu s
međunarodnom recenzijom na temu disertacije 10 bodova
Ovako prikupljenim bodovima student može nadomjestiti bodove potrebne za dva izborna predmeta.
Student može birati 50% izbornih predmeta iz ponude drugih modula i studija, ali ti predmeti trebaju biti u skladu s njegovim interesima i s temom disertacije; student ih izabire u dogovoru s mentorom i s nastavnikom odabrana predmeta.
3.4. Opis svakoga predmeta i modula u koji ulaze:
Priloženo je na kraju programa (str. 17).
3.5. Ritam studiranja i obveze studenata:
Studij je podijeljen na dva odsječka (vidi točku 3.1.). U prvim dvama semestrima doktorandi slušaju propisane obvezne te izborne predmete (predavanja kombinirana sa seminarom), pišu radove i polažu ispite. To se, u smanjenu opsegu, produljuje i u trećem i četvrtom semestru. U trećem semestru prelazi se na intenzivni istraživački rad i na mentorsku nastavu kroz privatissima.
Za upis u viši semestar doktorand mora iz prethodnoga prikupiti najmanje 20 bodova, a razliku do 30 mora doseći u upisanome semestru. Za predaju disertacije na ocjenu doktorand mora imati 180 bodova.
Studentske obveze prema semestrima sažete su u sljedećoj tablici:
|semestar: |vrste predmeta: |broj sati nastave: |bodovi: |bodovi za napredovanje:|
|1. |obvezni jezgreni predmeti: |3x60=180 |3x10=30 |20 |
|2. |izborni predmeti: |6x15=90 |6x5=30 |50 |
|3. |privatissimum + izborni predmeti |15+2x15=45 |20+2x5=30 |80 |
|4. |privatissimum + izborni predmeti |15+2x15=45 |20+2x5=30 |110 |
|5. |privatissimum + druge aktivnosti |15 |20+10=30 |140 |
|6. |privatissimum + druge aktivnosti |15 |20+10=30 |180 |
3.6. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij, način odabira studenta, obveze studijskih savjetnika i voditelja doktorskih radova, te doktorskih kandidata:
Student obvezno dobiva tijekom prvoga semestra osobnoga voditelja (mentora) iz reda nastavnika. Voditelja si u načelu bira sam student, no broj studenata po voditelju bit će ograničen. Mentor je nastavnik izabran u znanstveno-nastavno ili odgovarajuće znanstveno zvanje, a imenuje ga Vijeće poslijediplomskoga sveučilišnog doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije. Mentor odgovara za znanstveni rad studenta i pomaže mu u pripremi teme i u izradi doktorskoga rada. Mentor vodi evidenciju o tijeku studija i uspjesima povjerenoga mu studenta.
Nastavnik može odbiti biti mentorom određenom studentu. Ukoliko će, u skladu s odabranom temom za disertaciju, doktorand zatražiti i dobiti drugoga mentora, onda prvome prestaju obveze u odnosu na toga doktoranda.
Ukoliko tijekom studija dođe do težih nesuglasica između mentora i studenta, posredovat će voditelj studija, a studentu se može dodijeliti i drugi mentor.
3.7. Popis predmeta i/ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studijskih programa:
Studenti mogu, u dogovoru s mentorom i predmetnim nastavnikom, upisati bilo koji predmet kao izborni s drugih sveučilišnih studija ukoliko je tematski ili metodički povezan s temom njihovih disertacija.
3.8. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku (uz navođenje jezika):
Nastava u prvim dvama semestrima u pravilu se izvodi na hrvatskom, slovenskom i engleskom jeziku. Nastava ili dio nastave u okviru privatissima može se, prema potrebi i mogućnosti, izvoditi dijelom i na kojem drugom jeziku. Na stranome se jeziku može izvoditi i nastava za koju će se naći interesa u međunarodnoj razmjeni.
9. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova – pripisivanje bodovne vrijednosti predmetima koje studenti mogu izabrati s drugih studija na sveučilištu-predlagaču ili drugim sveučilištima:
Bodovanje odslušanih i položenih izbornih predmeta s drugih studija provodi se u načelu prema ovome programu (tj. doktorand dobiva za njih na ovome studiju 5 bodova). Ako bi izabrani predmet svojim opsegom i zahtjevnošću znatnije odskakao od predmeta na ovome studiju, Vijeće studija će odrediti drugi iznos bodova.
10. Završavanje studija:
Tema disertacije dogovara se tijekom prvoga semestra, nakon čega se student opredjeljuje za jedan od predviđenih modula. Istodobno student, u suradnji s mentorom, kreira vlastiti kurikulum i podnosi ga Vijeću studija na odobrenje. Nakon toga student započinje s istraživačkim radom i koncipiranjem disertacije.
Nakon što je izvršio sve propisane obveze iz ovoga programa (tj. prikupio 180 bodova), student izlaže, nakon dogovora s mentorom, sinopsis (dispoziciju) disertacije pred ostalim studentima i pred Vijećem doktorskoga studija etnologije i kulturne antropologije, nakon čega se raspravlja o njemu.
Sinopsis sadrži: naslov; kratki uvod iz kojega će se vidjeti razlozi za predloženo istraživanje; teorijsku podlogu i obrazloženje aktualne relevantne spoznaje; ako je potrebno, praktičnu primjenjivost spoznaja do kojih se kani doći; uže područje rada; ciljeve istraživanja i očekivani znanstveni doprinos; obrazloženje metodoloških postupaka, prikaz strukture rada, tj. kratak opisni osvrt na elemente gradiva.
Nakon rasprave Vijeće doktorskoga studija prihvaća sinopsis ili ga vraća na doradu. Prihvaćeni sinopsis Vijeće prosljeđuje Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskomu vijeću na odobrenje. Fakultetsko vijeće imenuje stručno povjerenstvo koje u skupnome izvješću daje mišljenje i prijedlog za prihvaćanje teme Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskomu vijeću koje donosi konačnu odluku.
3.11. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij:
Studenti mogu nastaviti studij nakon prekida upisujući semestar koji nisu završili, pri čemu im se priznaju stečeni bodovi.
12. Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja:
Student može dobiti certifikat o svim predmetima koje je odslušao i izvršio propisane obveze.
13. Uvjeti i način stjecanja doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita:
U skladu s člankom 73. stavkom 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (pročišćeni tekst) i člankom 75. stavkom 1. točka 6. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena znanja mogu steći doktorat znanosti izradom disertacije, bez pohađanja nastave i polaganja ispita. Takva osoba treba imati znanstvene radove kojima je značajno unaprijedila znanost, pri čemu se posebno cijeni međunarodna afirmacija znanstvenika i međunarodna priznatost njegova znanstvenog rada, odnosno njegovo značenje u okviru nacionalnih sadržaja.
Postupak utvrđivanja uvjeta za ovakvo stjecanje doktorata znanosti pokreće osoba koja smatra da ispunjava uvjete, uz predočenje dokaza koji ju afirmiraju kao znanstvenika s objavljenim znanstvenim radovima u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom ili u domaćim časopisima koji su po vrsnoći izjednačeni s časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom. Zahtjev pristupnika razmatra stručno povjerenstvo koje u skupnome izvješću daje mišljenje i prijedlog za stjecanje doktorata znanosti Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskomu vijeću, koje donosi odluku. Odluka Fakultetskoga vijeća o ispunjavanju propisanih uvjeta upućuje se Senatu Sveučilišta u Zagrebu radi davanja suglasnosti.
14. Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studiranja :
Doktorska disertacija treba biti prihvaćena u roku od četiriju godina nakon upisa studija. Ako je studij trajao smanjenim intenzitetom, onda je rok za prihvaćanje disertacije osam godina.
4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA
4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa
Studij se izvodi s postojećom opremom u zgradi Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a po zaključivanju sporazuma i, prema potrebi, u prostorima ostalih institucija koje će sudjelovati u izvedbi studija.
2. Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija, posebno podaci o istraživačkim resursima (istraživačka oprema, ljudski resursi)
Filozofski prostor raspolaže prostorom od oko 14.000 m², svom potrebnom opremom u predavaonicama te knjižnim fondom. U izvođenju studija sudjelovat će nastavnici Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju te suradnici iz ostalih institucija.
3. Popis znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji doktorski program:
Područja istraživačkoga rada doktoranada i teme njihovih disertacija uskladit će se sa znanstvenim projektima na kojima rade znanstveni novaci, kao i s onima što ih izvode znanstveno-nastavne i znanstvene institucije čiji djelatnici sudjeluju u izvedbi programa. To su postojeći projekti: Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca (glavni istraživač: Milana Černelić), Organizirano kućno rukotvorstvo u 19. i 20. stoljeću (glavni istraživač: Tihana Petrović Leš), dok će se ubuduće studij oslanjati na sljedeće projekte:
- Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca (glavni istraživač: Milana Černelić), Etnografska baština u kontekstu kulturnih politika (glavni istraživač: Tihana Petrović Leš), u okviru programa Triplex Confinium, voditelja Dragutina Roksandića
- Etnološka baza podataka kao izvor znanja o etničkim i nacionalnim identitetima
(glavni istraživač: Branko Đaković), u okviru programa Izvori za hrvatsku baštinu
i hrvatski europski identitet, voditelja Damira Borasa
- Kulturne predstave hrvatskog prostora: postkolonijalnost i hrvatska etnologija (glavni istraživač: Tomislav Pletenac) u okviru programa Kultura u tranziciji: hibridnost, reprezentacija, životne prakse, voditeljice Ines Prica
- Sakralna interpretacija krajobraza (glavni istraživač: Tomo Vinšćak)
- Suvremeni kulturni tijekovi i oblikovanje zajednica i identiteta (glavni istraživač Jasna Čapo Žmegač)
- Postsocijalizam i kulturni subjekt – hibridizacija, posredovanje, životne prakse (glavni istraživač: Ines Prica)
- Plesna etnografija i mnogostruki identiteti (glavni istraživač: Tvrtko Zebec)
4. Institucijsko rukovođenje programom:
Doktorskim studijem rukovode voditelj studija i Vijeće doktorskoga studija etnologije i kulturne antropologije, koje čine svi nastavnici koji u tekućoj akademskoj godini sudjeluju u nastavi doktorskog studija. Na čelu Vijeća je voditelj doktorskoga studija kojega na prijedlog Vijeća studija i Fakultetskoga vijeća imenuje dekan Fakulteta.
4.5. Ugovorni odnosi između studenata i nositelja doktorskog studija, odnosno suradnih institucija: za stjecanje kreditnih bodova, izvođenje istraživačkog rada, obranu doktorske disertacije, ostvarivanje obveznih i izbornih aktivnosti:
Ovi se odnosi uređuju na razini Fakulteta.
4.6. Imena nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvođenju svakoga predmeta pri pokretanju studija. Podaci o svakom angažiranom nastavniku:
Nastavnici predviđeni za izvedbu nastave:
|dr. sc. Damir Agičić, izv. prof.; Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
|dr. sc. Vitomir Belaj, red. prof.; Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
|dr. sc. Marijana Belaj, doc.; Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
|dr. sc. Naila Ceribašić, viša znanstvena suradnica; Institut za etnologiju i folkloristiku |
|dr. sc. Jasna Čapo Žmegač, znanstvena savjetnica; Institut za etnologiju i folkloristiku |
|dr. sc. Milana Černelić, izv. prof.; Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
|dr. sc. Branko Đaković, izv. prof.; Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
|dr. sc. Nils Gilje, red. prof.; Department of Cultural Studies and Art History, Faculty of the Arts and Humanities, University of |
|Bergen |
|dr. sc. Jadranka Grbić, znanstveni savjetnik; Institut za etnologiju i folkloristiku |
|dr. sc. Kirsti Mathiesen Hjemdahl, doc.; Department of Cultural Studies and Art History, Faculty of the Arts and Humanities, University|
|of Bergen |
|dr. sc. Tvrtko Jakovina, doc.; Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
|dr. sc. Mirjam Mencej, doc.; Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo Univerze u Ljubljani |
|dr. sc. Rajko Muršič, izv. prof.; Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo Univerze u Ljubljani |
|dr. sc. Tihana Petrović Leš, doc.; Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
|dr. sc. Tomislav Pletenac, doc.; Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
|dr. sc. Ines Prica, znanstvena savjetnica; Institut za etnologiju i folkloristiku |
|dr. sc. Drago Roksandić, red. prof.; Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
|dr. sc. Torunn Selberg, red. prof.; Department of Cultural Studies and Art History, Faculty of the Arts and Humanities, University of |
|Bergen |
|dr. sc. Reana Senjković-Svrčić, znanstvena savjetnica; Institut za etnologiju i folkloristiku |
|dr. sc. Goran-Pavel Šantek, doc.; Odjel za etnologiju i socijalnokulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zadru |
|dr. sc. Tea Škokić, znanstvena suradnica; Institut za etnologiju i folkloristiku |
|dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević, doc.; Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
|dr. sc. Žarko Španiček; Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Požegi |
|dr. sc. Eva-Marie Tveit, doc.; Department of Cultural Studies and Art History, Faculty of the Arts and Humanities, University of Bergen|
|dr. sc. Jelka Vince-Pallua, doc.; Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
|dr. sc. Tomo Vinšćak, doc.; Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
|dr. sc. Tvrtko Zebec, viši znanstveni suradnik; Institut za etnologiju i folkloristiku |
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Damir Agičić |
|Adresa |SR Njemačke 4, 10020 Zagreb |
|Telefon |66 37 134 |
|Telefaks |66 00 707 |
|Elektronička pošta, Web adresa |dagicic@ffzg.hr |
|Državljanstvo |Hrvatsko |
|Datum rođenja |13. lipnja 1963. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |180285 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |od 1989. |
|Ustanova zaposlenja |Filozofski fakultet – Zagreb |
|Naziv radnog mjesta |Izvanredni profesor |
|Funkcija |Pročelnik Odsjeka za povijest / Predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest / Predstojnik Katedre za opću |
| |povijest novoga vijeka |
|Područje rada |profesor europske i svjetske povijesti 19. stoljeća |
|Školovanje |
|Datum |1997. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet - Zagreb |
|Zvanje |dr. sc. humanističkih znanosti, polje povijest |
|Datum |1992. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet – Zagreb |
|Zvanje |mr. sc. humanističkih znanosti, polje povijest |
|Datum |1988. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet - Zagreb |
|Zvanje |diplomirani komparatist književnosti i historičar |
|Usavršavanje |
|Godina |1992./1993. |
|Mjesto |Budimpešta |
|Ustanova |Central European University |
|Područje |MA program in History |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik |engleski |ruski |poljski |
|Govori |da |da |da |
|Piše |služi se |služi se |da |
|Čita |da |da |da |
|Socijalne vještine i kompetencije |Aktivan je u više strukovnih i ostalih udruga; član Predsjedništva Hrvatskoga nacionalnog odbora za |
| |povijesne znanosti, član Upravnog odbora Društva za hrvatsku povjesnicu, član suradnik Matice hrvatske i |
| |član Odbora za dodjelu Nagrade Oton Kučera, Hrvatske udruge nastavnika povijesti i dr. |
|Organizacijske vještine i kompetencije |- dugogodišnji urednik izdanja za nastavu povijesti u Profilu |
| |- s grupom suradnika pokrenuo časopis Povijest u nastavi, kojemu je glavni i odgovorni urednik od 2003. |
| |- od 2001. vodi izdavačku kuću Srednja Europa koja se specijalizirala za izdanja s područja povijesnih |
| |znanosti i metodike nastave povijesti |
|Tehničke vještine i kompetencije | |
|Umjetničke vještine i kompetencije | |
|Ostale vještine i kompetencije | |
|Vozačka dozvola |B-kategorija |
|Dodatni podaci |Odlikovanje Ministra kulture Republike Poljske Zaslužan za poljsku kulturu |
BIBLIOGRAFIJA
Knjige
• Hrvatsko-češki odnosi na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, Ibis-grafika, Zagreb 2000.
• [priredio] Dragi Franta! Hrvatska korespondencija Františeka Hlaváčeka (1896.-1904.), Srednja Europa, Zagreb 2003.
• Podijeljena Poljska 1772.-1918., Srednja Europa, Zagreb 2004.
Izvješće / Report
• Seminar on History Teaching in Croatia, Council of Europe / Conseil de l’Europe, Strasbourg 2003, pp. 40
Izvorni znanstveni članci u časopisima
• Srodkowoeuropejskiej, t. VII, Kraków 2000., str. 39-48 / Odjeci Siječanjskog ustanka u Narodnim novinama i Pozoru, Zbornik Mire Kolar Dimitrijević, Zagreb 2003., str. 199-205
• Czesi w Chorwacji na przelomie wieków, Balcanica Posnaniensia, XI/XII, Poznań 2001., str. 121-132
Znanstveni radovi u zbornicima i knjigama
• Nacionalni identitet Hrvata i Srba u prvoj polovici 19. stoljeća u udžbenicima povijesti za osnovnu školu u Republici Hrvatskoj i Saveznoj Republici Jugoslaviji, Dijalog povjesničara-istoričara 4, Zagreb 2001., str. 247-263
• Bugarska i Bugari u hrvatskim udžbenicima povijesti, Odnosi Hrvata i Bugara od X. do XIX. stoljeća, Hrvatsko-bugarsko društvo, Zagreb 2003., str. 203-209
• Hrvati, Poljaci i neoslavizam, Hrvati i Poljaci – narodi daleki i bliski, FF Press – HNOPZ, Zagreb 2003., str. 55-63
• Slavenski kongresi 1910. godine u Sofiji i Hrvati – Blgari i Hrvati prez vekovite, IK Gutenberg, Sofija 2003., str. 172-184
• Između hrvatskog i slavenskog identiteta. Odjeci neoslavističkih kongresa u hrvatskoj javnosti, Dijalog povjesničara-istoričara 7, Zagreb 2003., str. 107-126
• Idee niepodległościowe wśród Chorwatów do I wojny światowej (1860-1914), Państwa europejskie na drodze do niepodległości, Kraków 2003., str. 35-40
• Bosna je … naša! Mitovi i stereotipi o državnosti, nacionalnom i vjerskom identitetu te pripadnosti Bosne u novijim udžbenicima povijesti, Historijski mitovi na Balkanu, Sarajevo 2003., str. 139-160
• Slavenski novinarski kongresi 1903.-1908. godine, Spomenica Filipa Potrebice, FF Press et al., Zagreb 2004., str. 321-330
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podatci |
|Ime i prezime |Vitomir Belaj |
|Adresa |Degenova 2, 10000 Zagreb |
|Telefon |stan: 385-1-4668-547 / +385-91-4668-547; ured: 385-1-6210-135 |
|Telefaks |ured: 385-1-6156-879 |
|Elektronička pošta, Web adresa |vbelaj@ffzg.hr |
|Državljanstvo |hrvatsko |
|Datum rođenja |8.11.1937. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |002941 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |1961.- 1964. |
|Ustanova zaposlenja |Gradski muzej Varaždin |
|Naziv radnog mjesta |kustos |
|Funkcija |voditelj etnografskoga odjela |
|Područje rada |etnografski rad na području tadanjega kotara Varaždin |
|• Datumi (od – do) |1965.-1970. |
|Ustanova zaposlenja |Pokrajinski muzej Ptuj, Slovenija |
|Naziv radnog mjesta |kustos |
|Funkcija |voditelj etnografskoga odjela |
|Područje rada |etnografski rad u široj okolici Ptuja |
|• Datumi (od – do) |od 1970. do danas: |
|Ustanova zaposlenja |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Naziv radnog mjesta |1970.-1980. asistent, 1980.-1985. docent, od 1985. redoviti sveuč. profesor |
|Funkcija |vidi gore |
|Područje rada |povijest etnološke misli, posebice hrvatske; tzv. duhovna kultura (običaji i vjerovanja, mitovi), posebice |
| |slavenskih naroda. |
|Školovanje |
|Datum |1956. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |IV. gimnazija |
|Zvanje |ispit zrelosti (matura) |
|Datum |1961. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |dipl. etnolog i germanist |
|Datum |1966. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |magistar etnologije |
|Datum |1979. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |Doktor povijesnih znanosti |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |njemački |
|Razgovorni jezik |hrvatski |
|Strani jezici |
| |
|Jezik |engleski |
|Govori |osrednje |
|Piše |osrednje |
|Čita |dobro |
|Jezik |slovenski |
|Govori |izvrsno |
|Piše |izvrsno |
|Čita |izvesno |
|Jezik |ruski |
|Govori |osrednje |
|Piše |osredmje |
|Čita |izvrsno |
|Jezik |ostali slavenski jezici |
|Govori |osrednje |
|Piše |osrednje |
|Čita |osrednje |
|Jezik |talijanski |
|Govori |osnovno |
|Piše |ne |
|Čita |dobro |
|Socijalne vještine i kompetencije |dokazuje sudjelovanjem u radu društava, organizacija i tijela: |
| |dopisnije je član Pontificia Academia Mariana Internationalis, Rim; |
| |od 2001. član Permanent Councila IUAES (Međunarodne unije antropoloških i etnoloških znanosti); |
| |do prosinca 2004. član Nacionalnoga vijeća za visoko obrazovanje; |
| |do lipnja 2005. član Matičnoga povjerenstva za polja povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, znanosti|
| |o umjetnosti, etnologije i antropologije; |
| |od 2005. dalje član Područnoga vijeća Nacionalnoga vijeća za znanost za isto polje. |
|Organizacijske vještine i kompetencije |dokazuje ih organiziranjem i vođenjem: |
| |više mandata bio pročelnik Odsjeka za etnologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; |
| |Voditelj poslijediplomskoga studija etnologije od 1984. – 2001.; |
| |organizator je studija antropologije i prvi predstojnik Katedre za antropologiju na Filozofskome fakultetu |
| |Sveučilišta u Zagrebu od 1999.-2004.; |
| |predsjednik Upravnoga vijeća Instituta za antropologiju u Zagrebu od 1999.-2005.; |
| |glavni urednik časopisa Studia ethnologica Croatica od osnutka god. 1988. do danas. |
|Tehničke vještine i kompetencije |uporaba računala (Apple i Windows, MS programi), snimanje kamerom i video |
|Vozačka dozvola |od 1969. |
|Dodatni podaci |akad. god. 1989./90. gost profesor na Sveučilištu u Beču, Institut für Volkskunde/ Ethnologia Europaea |
| | |
| |Nagrade i priznanja: |
| |Godišnja državna nagrada za znanstveni rad Republike Hrvatske za god. 1998. |
| |Veliko priznanje Filozofske Fakultete Univerze u Ljubljani god. 1999. |
BIBLIOGRAFIJA
(2001): Die kroatische Ethnologie im europäischen Kontext. U: Jasna Čapo Žmegač, Reinhard Johler, Sanja Kalapoš, Herbert Nikitsch (ur.): Kroatische Volkskunde/Ethnologie in den Neunzigern, Wien, Institut für Europäische Ethnologie. Str. 51-68.
(2001): Trsat és Loreto. U: Boldogasszony. Szüz Mária Tisztelete Magyarországon és Közép-Európában. Ur. Barna Gábor. Néprajzi Tanszék, Szeged. Str. 58-68. [tijekom tiskanja ispuštena je bibliografija]
(2002): Strukturni pomak od “majke bogova” do “Božje majke”. Etnološka podloga pučkih predočaba o Presvetome Trojstvu i o Blaženoj djevici Mariji. U: Marija i Presveto trojstvo. Zbornik radova Hrvatske sekcije XX. međunarodnog mariološko-marijanskog kongresa, Rim, 15.-24. rujna 2000. (= Teološki radovi sv. 36) KS i HMI, Split. Str. 185-201.
(2002; u suautorstvu s Marijom Mirković): Višeslojna rječitost uršulinske zbirke svetačkih sličica. U: 300 godina uršulinki u Varaždinu. HAZU, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Varaždin. Str. 390-370.
(2002): Tiha jeza da te uvati... Mitska podloga jednoga slavonskoga vjerovanja. U: Spomenica Filipa Potrebice. FF press Zagreb, 2004:497-507.
(2003): Prožimanje visoke mode i pučkoga odijevanja u lepoglavskome kraju. U: Čipka u kuturi tekstila i odijevanja. Lepoglava, str. 61-73 .
(2004): Marija u haljini s klasjem. U: Marija u propovijedima hrvatskih katoločkih obnovitelja. Kršćanska sadašnjost i Mariološki institut, Zagreb. Str. 245-267.
(2004, Mirković, Marija i Vitomir Belaj): Mariazell und die Kroaten. U: Ungarn in Mariazell - Mariazell in Ungarn. Budapest 2004:209-216.
(2004): Tradicijsko stočarstvo na Velebitu i bunjevačka etnogeneza. U: Studia ethnologica Croatica 16:5-31.
(2005): Dokumentarna moč malega molitvenika iz leta 1817. U: Dediščina v rokah stroke, Ljubljana, 133-142.
(2006): Mit u prostoru. U: Mošćenički zbornik 3, Mošćenice, 5-39.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Marijana Belaj |
|Adresa |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Ivana Lučića 3, |
| |10000 Zagreb |
|Telefon |01/6120 253 |
|Telefaks |01/6120 166 |
|Elektronička pošta, Web adresa |marijana@ |
|Državljanstvo |hrvatsko |
|Datum rođenja |26.02.1970. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |248000 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |od 01.09.2000. |
|Ustanova zaposlenja |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Ivana Lučića 3, |
| |10000 Zagreb |
|Naziv radnog mjesta |docent |
|Funkcija |nastavnik na studiju etnologije i kulturne antropologije |
|Područje rada |religijska etnologija, etnološka kartografija |
|• Datumi (od – do) |01.11.1994.-1.10.1998. |
|Ustanova zaposlenja |X-press d.o.o., Maksimirska 127, 10000 Zagreb |
|Naziv radnog mjesta |grafički dizajner |
|Funkcija | |
|Područje rada |grafički dizajn i priprema |
|Školovanje |
|Datum |09. 03. 2006. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju |
|Zvanje |doktor znanosti (humanističke znanosti, polje: etnologija i antropologija) |
|Datum |15. 07. 1994. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju |
|Zvanje |diplomirani etnolog i informatolog - smjer opća informatologija |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik |engleski |
|Govori |samostalno |
|Piše |samostalno |
|Čita |samostalno |
|Jezik |njemački |
|Govori |osnovno |
|Piše |osnovno |
|Čita |osnovno |
|Jezik |ruski |
|Govori |osnovno |
|Piše |osnovno |
|Čita |osnovno |
|Socijalne vještine i kompetencije |Timski duh stečen suradnjom u etnoloskim projektima i sudjelovanjem u terenskim istrazivanjima, |
| |komunikativnost i prilagodljivost ljudima drugih kultura stečene tijekom terenskih istraživanja u zemlji i |
| |inozemstvu |
|Organizacijske vještine i kompetencije |Iskustvo u organizaciji i vođenju etnoloških istraživanja u Hrvatskoj (Hrvatsko zagorje, Istra, sjeverni |
| |Velebit) i Mađarskoj (Pusztamerges - Szeged); vještina organiziranja poslovanja oko izdavanja znanstvenih |
| |publikacija (Ëlanica uredniπtva u Ëasopisima Studia ethnologica Croatica, Etnološka tribina, Cris) |
|Tehničke vještine i kompetencije |Dobro poznavanje kompjutorskih programa za grafički dizajn i pripremu (PhotoShop, Illustrator, QuarkXpress,|
| |FreeHand i dr.); poznavanje Microsoft Office alata; tijekom studija informatologije stečene osnovne |
| |vještine programiranja i kreiranja baza podataka; vještine fotografiranja i video snimanja. |
|Vozačka dozvola |B kategorija |
|Dodatni podaci |- članstvo u Hrvatskom etnološkom društvu, Matici hrvatskoj i Hrvatskom hagiografskom društvu «Hagiotheca» |
| |- udana, majka jednog djeteta (r. 2003.) |
BIBLIOGRAFIJA
Znanstveni radovi u časopisima
(2006): Vjernik i njegov osobni svetac zaštitnik. Studia ethnologica Croatica, vol. 17 (2005), Zagreb (u tisku).
(2006): Tko je kriv za nevrijeme u Krasnu? (Etnološke crtice o pučkoj pobožnosti). Senjski zbornik 32, Senj (u tisku).
(2004): Propitivanje religijskog identiteta u Istri. Studia ethnologica Croatica, vol. 14/15:55-68 (2002./2003.), Zagreb.
(2004): Sveci Juraj i Antun Padovanski u životu Krivopućana. Senjski zbornik 31:143-158, Senj.
(2003): Tradicijska arhitektura u Lonjskom polju. Studia ethnologica Croatica, vol. 12/13:69-110 (2000./2001.), Zagreb.
Rad u knjizi
(2006): Tito poslije Tita – kip Josipa Broza kao žarište obrednog ponašanja. U: ur. Nevena Škrbić Alempijević i Kirsti Mathiesen Hjemdahl, O Titu kao mitu: Proslava Dana mladosti u Kumrovcu, Srednja Europa i FF Press, Zagreb, 2006.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Naila Ceribašić |
|Adresa |Balotin prilaz 3, HR-10000 Zagreb |
|Telefon |01 660 55 68 |
|Telefaks |– |
|Elektronička pošta, Web adresa |naila@ief.hr, ief.hr/hr/suradnici/ceribasic.php |
|Državljanstvo |hrvatsko |
|Datum rođenja |29. 10. 1964. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |180491 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |1. 9. 1990. – |
|Ustanova zaposlenja |Institut za etnologiju i folkloristiku |
|Naziv radnog mjesta |viša znanstvena suradnica |
|Funkcija |1.) viša zn. suradnica (od 30.3.2004.), zn. suradnica (1999.-2004.), viša asistentica (1998.-1999.), |
| |asistentica (1995.-1998.), znanstvena novakinja (1990.-1995.) |
| |2.) naslovni docent etnomuzikologije na Sveučilištu u Zagrebu (od 2001.) |
| |3.) članica uredništva časopisa Narodna umjetnost (od 1999.) |
| |4.) članica Znanstvenog vijeća Instituta (1999.-2003.) |
|Područje rada |etnomuzikologija |
|Školovanje |
|Datum |15. 7. 1998. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |dr. sc. |
|Datum |22. 12. 1993. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |mr. sc. |
|Datum |11. 4. 1990. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |dipl. muzikolog |
|Usavršavanje |
|Godina |– |
|Mjesto |– |
|Ustanova |– |
|Područje |– |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik |engleski |
|Govori |izvrsno |
|Piše |izvrsno |
|Čita |izvrsno |
|Jezik |njemački |
|Govori |osnovno |
|Piše |osnovno |
|Čita |osnovno |
|Socijalne vještine i kompetencije |umijeće rada s ljudima, komunikacijske vještine, rad u multikulturalnom okruženju i timski rad – predavanja|
| |na visokoškolskim ustanovama (Odsjek za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu od 1999. i povremeno |
| |Odsjek za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu), izlaganja na znanstvenim i stručnim skupovima, |
| |predavanja na školama, seminarima i radionicama tradicijske glazbe i plesa, suradnja s kolegama u |
| |uređivanju pisanih i zvučnih izdanja, iskustvo terenskog rada i suradnja s glazbenim i folklornim skupinama|
| |većinske i manjinskih zajednica iz različitih područja Hrvatske, suradnja u pripremi radijskih i |
| |TV-emisija, članstvo u stručnim odborima i u povjerenstvima smotri folklora (npr. Vinkovačke jeseni, |
| |Đakovački vezovi, Brodsko kolo, Smotra folklora Dalmacije "Na Neretvu misečina pala") |
|Organizacijske vještine i kompetencije |umijeće koordiniranja i provođenja projekata – organizacija međunarodnih znanstvenih skupova (npr. 3rd |
| |Meeting of the Study Group "Music and Minorities" of the International Council for Traditional Music, |
| |2004.; Istarski etnomuzikološki susreti / Istrska etnomuzikološka srečanja / Incontri etnomusicologici |
| |istriani, 2002.-2003.), organizacija folklornih festivala i priredbi (npr. Međunarodna smotra folklora, od |
| |1992.; Manifestacija "Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, od 2001.), urednički|
| |posao (npr. časopis Narodna umjetnost, od 1999.), članstvo u povjerenstvima za prosudbu programa |
| |kulturno-umjetničkog amaaterizma (pri Ministarstvu kulture i pri Uredu za nacionalne manjine Vlade |
| |Republike Hrvatske), vodstvo hrvatskog ogranka Međunarodnog savjeta za tradicijsku glazbu |
|Tehničke vještine i kompetencije |umijeće rada s kompjutorima i audiovizualnim uređajima – produciranje nosača zvuka, tehničko uređivanje i |
| |pripremanje pisanih, zvučnih i video izdanja |
|Umjetničke vještine i kompetencije |sviranje klavira, transkribiranje glazbe – cjelovito glazbeno obrazovanje i etnomuzikološka specijalizacija|
|Ostale vještine i kompetencije |– |
|Vozačka dozvola |vozila B kategorije |
|Dodatni podaci |nagrada "Josip Andreis" Hrvatskog društva skladatelja (2000.), nagrada "Milovan Gavazzi" Hrvatskog |
| |etnološkog društva (2003.) |
ODABRANA BIBLIOGRAFIJA
Knjiga
2003. "Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće: Povijest i etnografija javne prakse narodne glazbe u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.
Izvorni znanstveni radovi
2001. "Narodna glazba na smotrama Seljačke sloge 1930-ih: Izvedbe bosanskohercegovačkih ogranaka." U Drugi međunarodni simpozij "Muzika u društvu", ur. Ivan Čavlović. Sarajevo: Muzikološko društvo FBiH - Muzička akademija u Sarajevu, 226-234.
2001. "In Between Ethnomusicological and Social Canons: Historical Sources on Women Players of Folk Music Instruments in Croatia." Narodna umjetnost 38/1:21-40.
2000. "Defining Women and Men in the Context of War: Images in Croatian Popular Music in the 1990s." U Music and Gender, ur. Pirkko Moisala i Beverley Diamond, str. 219-238. Urbana i Chicago: University of Illinois Press.
Knjige (urednica)
& Ines Greblo, ur. 2002. Istarski etnomuzikološki susreti 2000.-2001. / Istrska etnomuzikološka srečanja / Incontri etnomusicologici istriani. Roč: KUD "Istarski željezničar", 177 str.
& Joško Ćaleta, ur. 2000. Hrvatska tradicijska glazba: Nizinska, središnja, gorska i primorska Hrvatska - Croatian Traditional Music: Lowland and Central Croatia: Lowland, Central, Mountainous and Littoral Croatia. Dvostruka kompaktna ploča s popratnom knjižicom ("Uvod", "Nizinska Hrvatska", "Središnja Hrvatska", "Gorska Hrvatska", "Primorska Hrvatska"; autor Naila Ceribašić, 152 str.). Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, IEF 00/1-2.
Pregledni i stručni radovi
2002. "Harmonika kao (ne)narodno glazbalo: O njezinoj recepciji u Hrvatskoj od 1930-ih do 1990-ih." U Istarski etnomuzikološki susreti 2000.-2001. / Istrska etnomuzikološka srečanja / Incontri etnomusicologici istriani. N. Ceribašić i I. Greblo, ur. Roč: KUD "Istarski željezničar", str. 145-154.
2000. "Folklore Music Practice and Cultural Policy: The Paradigm of Folklore Festivals in Croatia." Arti musices 31/1-2:225-232.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Jasna Čapo Žmegač |
|Adresa |Vlaška 122, HR-10000 Zagreb |
|Telefon |+385 1 46 40 213 |
|Telefaks |+385 1 45 53 649 |
|Elektronička pošta, Web adresa |capo@ief.hr; ief.hr/en/suradnici/zmegac.php |
|Državljanstvo |hrvatsko |
|Datum rođenja |19. 4. 1961. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |125295 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |1.9. 1986. do danas |
|Ustanova zaposlenja |Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb |
|Naziv radnog mjesta |Znanstvena savjetnica |
|Funkcija |Voditeljica projekata, mentorica novacima, članica Znanstvenog i Upravnog vijeća, članica uredništva |
| |časopisa |
|Područje rada |Etnologija i antropologija |
| |
| |
|Školovanje |
|Datum |1979.-1984. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu |
|Zvanje |Profesor francuskog jezika i književnosti i etnologije |
|Datum |1984.-1986 |
|Mjesto |Berkeley, CA, USA |
|Ustanova |University of California Berkeley |
|Zvanje |Master of arts (antropologija) |
|Datum |1988. i 1990. |
|Mjesto |Berkeley, CA, USA |
|Ustanova |University of California Berkeley |
|Zvanje |Ph.D. (demografija) |
|Usavršavanje |
|Godina |1995. |
|Mjesto |Strasbourg, Francuska |
|Ustanova |Faculté des Sciences Sociales, Université des Sciences Humaines |
|Područje |Etničke studije |
|Godina |1996. |
|Mjesto |Beč, Austrija |
|Ustanova |Institut für Wirtschafts- und Sozialgeschichte der Universität Wien |
|Područje |Povijest obitelji |
|Godina |2001.-2003. |
|Mjesto |München, Njemačka |
|Ustanova |Institut für Volkskunde/Europäische Ethnologie, Ludwig-Maximilians-Universität |
|Područje |Antropologija migracija |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik |engleski |
|Govori |izvrsno |
|Piše |izvrsno |
|Čita |izvrsno |
|Jezik |francuski |
|Govori |izvrsno |
|Piše |izvrsno |
|Čita |izvrsno |
|Jezik |njemački |
|Govori |dobro |
|Piše |- |
|Čita |dobro |
|Socijalne vještine i kompetencije |Timski rad i suradnja na znanstvenim projektima, uređivanju časopisa i knjiga; voditeljstvo projekata i |
| |mentorstvo dodiplomskim i poslijediplomskim studentima; snalaženje u multikulturalnom okruženju; |
| |komunikacija s nepoznatim ljudima prilikom terenskih istraživanja |
|Organizacijske vještine i kompetencije | Organizacija znanstvenih skupova i sekcija; organizacija i vođenje timskoga rada na projektu; planiranje |
| |projekata |
|Tehničke vještine i kompetencije |Rad na osobnom računalu |
|Umjetničke vještine i kompetencije |- |
|Ostale vještine i kompetencije |- |
|Vozačka dozvola |Kategorija B |
|Dodatni podaci | |
|Privitci |Dr. sc. Jasna Čapo Žmegač |
| | |
| |I. ZNANSTVENI PROJEKTI |
| |1. Suradnik-istraživač na projektu “Narodna umjetnost: regionalna i tematska istraživanja”, 1990.-1996. |
| |2. Direktorica programa trajne istraživačke djelatnosti Instituta za etnologiju i folkloristiku |
| |"Etnografija Hrvata: tradicija, folklor, identitet", 1996.-2001. |
| |3. Voditeljica istraživačke teme "Etnografija Hrvata: etnografija Hrvatske i Hrvata u dijaspori", |
| |1996.-2001. |
| | |
| |4. Glavna istraživačica na projektu“Etnografija suvremene svakodnevice i procesi identifikacije”, 2002.- |
| |2005. |
| |II. MEĐUNARODNA SURADNJA NA PROJEKTIMA |
| |1. Savjetnica za europski projekt “Kinship and Social Security” za Hrvatsku. Projekt financira Europska |
| |Unija, Special targeted research or innovation project- Sixth Framework Programme Priority 7, 2004.-2006. |
| |2. Suradnik-istraživač na bilateralnom hrvatsko-slovenskom projektu “Populacijska dinamika na |
| |hrvatsko-slovenskoj granici”, 2004.-2005. |
| | |
| |III. NASTAVNA DJELATNOST |
| |1. Kolegij "Sistematski uvod u etnologiju" na dodiplomskom studiju Odsjeka za etnologiju Filozofskog |
| |fakulteta u Zagrebu (ak. god. 1990/91, 1991/92). |
| |2. Kolegij "Uvod u kulturnu antropologiju" na dodiplomskom studiju Odsjeka za etnologiju Filozofskog |
| |fakulteta u Zagrebu (ak. god. 1993/94). |
| |3. Kolegij "Obitelj i lokalna zajednica" na poslijediplomskom studiju etnologije i kulturne antropologije |
| |koji se izvodi u suradnji Odsjeka za etnologiju Filozofskog fakulteta i Instituta za etnologiju i |
| |folkloristiku (ak. god. 1996/97, program kolegija obnovila sam 2000/01, te u potpunosti 2003/04). |
| |4. Kolegij "Hrvatski narod - etnosociološka struktura i razvitak" na dodiplomskom studiju novinarstva na |
| |Hrvatskim studijima u Zagrebu (ak. god. 1997/98, 1998/99, zajedno s dr. J. Grbić). |
| |5. Kolegij "Kulturna antropologija I" na dodiplomskom studiju sociologije na Hrvatskim studijima u Zagrebu |
| |(ak. god. 1998/99- danas). |
| |6. Jednosemestralni kolegij “Antropology of transnationalism”, Institut für Europäische Ethnologie, |
| |Universität Wien (proljeće 2002.). |
| |7. Jednosemestralni kolegij “Antropologija migracija i transnacionalizma” na poslijediplomskom studiju |
| |socijalne antropologije na Institutum studiorum humanitatis u Ljubljani (proljeće 2003.). |
| | |
| |IV. POZVANA PREDAVANJA U INOZEMSTVU |
| |1. Predavanja na Université de Provence Aix-Marseille I, Aix-en-Provence (siječanj 2000.); |
| |2. Predavanje na Université de Sorbonne X- Nanterre, Paris (siječanj, 2000.); |
| |3. Predavanje na Institut für empirische Kulturwissenschaften (Ludwig-Uhland-Institut), Universität |
| |Tübingen (prosinac 2002.); |
| |4. Predavanje na Slovenskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Ljubljana (travanj 2003.); |
| |4. Predavanje na Institut für Südosteuropäische Geschichte, Universität Graz (travanj 2005.); |
| |5. Predavanje na Institut für Volkskunde/Europäische Ethnologie, Ludwig-Maximilians-Universität, München |
| |(srpanj 2005.). |
| | |
| |V. SUDJELOVANJA NA ZNANSTVENIM SKUPOVIMA U INOZEMSTVU (IZBOR) |
| |1. International conference "Diasporas and ethnic migrants in 20th century Europe", Humboldt Universität, |
| |Berlin, 20.-23. V. 1999. (pozvano izlaganje) |
| |2. 6th Mediterranean ethnological summer school, Piran 20. - 26. IX. 1999. (pozvano izlaganje) |
| |3. Tagung "Die Wende als Wende? Orientierungen Europäischer Ethnologien nach 1989", u organizaciji Institut|
| |für Volkskunde & Internationales Forschungszentrum Kulturwissenschaften, Beč, 28.-30. X. 1999. (pozvano |
| |izlaganje) |
| |4. Colloque international "Les 'traditions inventées'. Bilan et perspectives d'un paradigme", Université de|
| |Nice-Sophia Antipolis, Nice, 18. - 20. V. 2000. (pozvano izlaganje) |
| |5.“Zuwanderung und Integration: Kulturwissenschaftliche Zugänge und soziale Praxis” - Internationale |
| |Fachkonferenz der Deutschen Gesellschaft für Volkskunde und der SIEF, München, 11.-13. X. 2002. (pozvano |
| |izlaganje) |
| |6. “Entre autres. Rencontres et conflits en Europe et en Méditerranée” - 8e Conference de la Société |
| |Internationale d’Ethnologie et de Folklore, Marseille, 26.-30. IV. 2004. (plenarno izlaganje) |
| |7. “Managing Identities : Region, Space, and Culture in the Process of Europeanization” - Ethnologia |
| |Europaea Conference, Beč, 13.-15. V. 2004. (pozvano izlaganje) |
| |8. “Transnationalism in the Balkans: The Emergence, Nature and Impact of Cross-national Linkages on an |
| |Enlarged and Enlarging Europe” - London School of Economics, London, studeni 2004. (pozvano izlaganje) |
| |9. “Grenzen & Differenzen. Zur Macht sozialer und kultureller Grenzziehungen” - 35. Kongress der Deutschen |
| |Gesellschaft fuer Volkskunde, Dresden 25.-28. IX. 2005. (plenarno izlaganje). |
ODABRANA BIBLIOGRAFIJA
Monografije
2002 Srijemski Hrvati. Etnološka studija migracije, identifikacije i interakcije. Zagreb, Durieux, str. 267.
1998 Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka, (s A. Muraj, Z. Vitez, J. Grbić i V. Belaj), Zagreb, Matica hrvatska, str. 367. (Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis).
1997 Hrvatski uskrsni običaji: korizmeno-uskrsni običaji hrvatskog puka u prvoj polovici XX. stoljeća: svakidašnjica, pučka pobožnost, zajednica, Zagreb, Golden marketing, str. 269.
Uredničke knjige
2004. D. Rihtman-Auguštin: Ethnology, Myth and Politics. Anthropologizing Croatian Ethnology. Aldershot, Ashgate. str 144.
2001 (s R. Johler, S. Kalapoš, H. Nikitsch) Kroatische Volkskunde/Ethnologie in den Neunzigern, Beč, Institut für Europäische Ethnologie, str. 491.
Članci
2005 Transnationalisation and Expressions of Identity among Youth of Croatian Origin in Germany. Narodna umjetnost. Hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 42 (1), str. 9-24.
2005 Trajna privremenost u Njemačkoj i povratak hrvatskih ekonomskih migranata. In: Dražen Živić, Nenad Pokos, Anka Mišetić ur. Stanovništvo Hrvatske - dosadašnji razvoj i perspektive. Zagreb, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, str. 255-273.
2005 Ethnically privileged migrants in their new homeland. Journal of Refugee Studies, Oxford Univ. Press, 18 (2), str. 199-215
2004 Transnationalität, Lokalität, Geschlecht: kroatische Transmigranten in München. In: Christoph Köck, Alois Moosmüller, Klaus Roth, ur. Zuwanderung und Integration. Kulturwissenschaftliche Zugänge und soziale Praxis. Münster et al, Waxmann, 125-140.
2004 Présentation de soi et relance de traditions: l'opinion publique croate et le rituel de la mise à mort d'un boeuf sur l'île de Korcula. In: Dejan Dimitrijevic Rufu ur. Fabrication des traditions, Invention de modernité. Nice, Editions de la Maison des Sciences de l’Homme, 87-97.
2003 Dva lokaliteta, dvije države, dva doma. Transmigracija hrvatskih ekonomskih migranata u Münchenu, Narodna umjetnost. Hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 40(2), 117-131.
2002 Constructing difference, identifying the self: a case of Croatian repatriates from Serbia. In: MESS- Mediterranean Ethnological Summer School, Bojan Baskar & Irena Weber ur. Ljubljana, Univerza v Ljubljani, vol. 4, 135-148.
2002 Petrified Models and (Dis)Continuities: Croatian Ethnology in the 1990s. In: Die Wende als Wende? Orientierungen Europäischer Ethnologien nach 1989. K. Köstlin, P. Niedermüller, H. Nikitsch ur. Wien, Inst. für Europ. Ethnologie, 94-109.
2001 Faire de l'ethnologie en Croatie dans les années quatre-vingt-dix, Ethnologie française, XXXI (1), 41-50.
2001 Antun Radić und die Volkskunde der Gegenwart. In: J. Čapo Žmegač, R. Johler, S. Kalapoš, H. Nikitsch, ur. Kroatische Volkskunde/Ethnologie in den Neunzigern, Wien, Institut für Europäische Ethnologie, 69-92.
2001 Der Blick von aussen: Kroatien und das Modell der "Balkanfamilie". Ein volkskundlicher Kommentar aus einhemischer Sicht. In: J. Čapo Žmegač, R. Johler, S. Kalapoš, H. Nikitsch, ur. Kroatische Volkskunde/Ethnologie in den Neunzigern, Wien, Institut für Europäische Ethnologie, 267-287.
2001 Les grands-parents d'exil: des pourvoyeurs aux dépendants. In: Le siècle des grands-parents. Claudine Attias-Donfut & Martine Segalen, ur. Paris, Autrement, 141-151.
1999 Ethnology, Mediterranean Studies and Political Reticence in Croatia. From Mediterranean Constructs to Nation-Building, Narodna umjetnost. Croatian Journal of Ethnology and Folklore Research, 36 (1), 33-52.
1999 "We are Croats. It is not our goal to be set apart from our own people." A Failed Attempt at Firmer Incorporation of Croatian Migrants, Ethnologia Balkanica, Journal for Southeast European Anthropology, 3, 121-139.
1999 "'Mi smo veći Hrvati od njih!' Percepcija i management kulturnih razlika unutar nacionalne zajednice", In: Jadranka Čačić-Kumpes, ur. Kultura, etničnost, identitet, Zagreb, Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko drustvo, 243-253.
1996 Konstrukcija modela obitelji u Europi i povijest obitelji u Hrvatskoj, Narodna umjetnost. Hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, 33 (2), 179-196.
1996 Les migrants forcés en Croatie 1991-1995, Cultures & sociétés (Cahiers du CEMRIC), 7, 103-110.
1996 New evidence and old theories: multiple family households in northern Croatia, Continuity and Change, 11 (3), 375-398.
1995 Communautés dans le monde rural au debut du vingtième siecle: un exemple croate, Cultures & sociétés (Cahiers du CEMRIC), 6, 19-31.
1995 Two Scientific Paradigms in Croatian Ethnology: Antun Radić and Milovan Gavazzi, Narodna umjetnost. Croatian Journal of Ethnology and Folklore Research, 32 (1), 25-38.
1994 (s O. Supek), Effects of Emigration on a Rural Society: Demography, Family Structure and Gender Relations in Croatia, In: Dirk Hoerder & Inge Blank, ur. Roots of the Transplanted vol 1, New York, Boulder, 311-339.
1994 "Mother help me get a good mark in history" Ethnological Analysis of Wall Inscriptions in the Church of St. Peter and Paul in Osijek (Croatia), Ethnologia Europaea, 24, 67-76.
1993 Hrvatski korizmeno-uskrsni običaji u svjetlu teorije rituala prijelaza, Etnološka tribina, 16, 75-112.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime | Milana Černelić |
|Adresa | Franje Krajačića 5, 10290 Zaprešić |
|Telefon | 3313835 |
|Telefaks | 01-61-20-237 |
|Elektronička pošta, Web adresa | mcerneli@ffzg.hr |
|Državljanstvo | Hrvatsko |
|Datum rođenja | 11. kolovoza 1954 |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika | O98466 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) | 1980.- |
|Ustanova zaposlenja | Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet |
|Naziv radnog mjesta |docent |
|Funkcija | predstojnica katedre za nacionalnu etnologiju |
|Područje rada | humanističke znanosti, polje etnologija, nacionalna etnologija |
|Školovanje |
|Datum | 1973. |
|Mjesto | Sombor, Republika Srbija i Crna Gora |
|Ustanova | gimnazija |
|Zvanje | |
|Školovanje |
|Datum | 1980. |
|Mjesto | Zagreb |
|Ustanova | Filozofski fakultet |
|Zvanje | profesor engleskog jezika i diplomirani etnolog |
|Usavršavanje |
|Godina | 1988. – magisterij |
| |1997. - doktorat |
|Mjesto | Zagreb |
|Ustanova | Filozofski fakultet |
|Područje | etnologija |
| |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik | hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik | Engleski, mađarski, njemački |
| | |
|Govori | engleski, mađarski |
|Piše | engleski |
|Čita | engleski, mađarski, njemački |
|Socijalne vještine i kompetencije | timski rad, komunikacija |
|Organizacijske vještine i kompetencije | voditeljica znanstvenog projekta, predstojnica katedre za nacionalnu etnologiju |
|Tehničke vještine i kompetencije | rad na računalu |
|Umjetničke vještine i kompetencije | |
|Ostale vještine i kompetencije | |
|Vozačka dozvola | |
|Dodatni podaci | |
|Privitci | |
BIBLIOGRAFIJA
Über das Recht, ein Kroat zu sein. Zu den versuchen, den Bunjevci aus der Bačka die Zugehörigkeit zum kroatischen Volk abzusprechen, in: Kroatische Volkskunde/Ethnologie in den Neunzigern, Wien, 2001, 207-234.
Uvod u raspravu o etnološkoj kartografiji. Poticaj za istraživanje na primjeru teme o godišnjim vatrama, Studia Ethnologica Croatica 9, 1997, Zagreb, 2001, 5-15.
Predavanje u okviru sekcije Etnologija, znanost, društvo. Izlaganja s godišnjeg sastanka HED-a: Mogućnosti doprinosa hrvatske etnologije društvenom razvitku republike Hrvatske, Zagreb, 8. I 9. lipnja, 2000. godine, Etnološka tribina 24, Zagreb, 2001, 113-116.
Povezanost života na salašu i u gradu u bačkih Bunjevaca. Etnološka tribina 25, Zagreb, 2002, 99-104.
Istraživanje tradicijske baštine, identiteta i etnogeneze primorskih Bunjevaca. Senjski zbornik 30, Senj, 2003, 407- 424.
Pojava vukova u svadbenim običajima u okolici Novske. Studia ethnologica Croatica 12/13, 2001./2002, Zagreb, 2003, 125- 134.
Svatovska čast kuma u okolici Novske u prostornom kontekstu. Studia ethnologica Croatica 12/13, 2001./2002, Zagreb, 2003, 135- 144.
Watercrossing of the Wedding Procession, Studia ethnologica Croatica 14/15, 2002./2003., Zagreb, 2004, 5-21.
The Local Community of the Ethnic Bunjevci in Croatia: Developing Cultural Identity. In: . U: Times, Places, Passages. Ethnologiacal Approaches in the New Millenium, Budapest, 2004, 121-133.
Prikazi i osvrti
Alojzije Stantić: Kruv naš svagdanji, Subotica, 2001, iz recenzije, 263-266.
Slavica Moslavac: Akvareli Sandora Erdödyja, iz recenzije, Muzej Moslavine, Kutina, 2002.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Branko Đaković |
|Adresa |I. B. Mažuranić 84, Zagreb |
|Telefon |+385 1 6120131 |
|Telefaks |+385 1 6120166 |
|Elektronička pošta, Web adresa |bdakovic@ffzg.hr |
|Državljanstvo |hrvatsko |
|Datum rođenja |08.10.1950. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |036230 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |1978 – 1987; 1987 - ... |
|Ustanova zaposlenja |Etnografski muzej, Zagreb; Filozofski fakultet, Zagreb |
|Naziv radnog mjesta |izv. profesor |
|Funkcija |Voditelj katedre za etnološke metode i kartografiju |
|Područje rada |etnološka kartografija, ruralno graditeljstvo i stanovanje, tradicijsko gospodarstvo, običaji |
|Školovanje |
|Datum |1969. srednja škola; 1977, Filozofski fakultet (etnologija, sociologija) |
|Mjesto |Prijedor, Zagreb |
|Ustanova |Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet |
|Zvanje |dipl. etnolog, sociolog |
|Usavršavanje |
|Godina |1983. magisterij; 1994.doktorat |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Sveučilište u Zagrebu, Filozfski fakultet |
|Područje |humanističke znanosti; antropologija i etnologija |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik |ruski, njemački, engleski |
|Govori |ruski |
|Piše |ruski |
|Čita |ruski, njemački, engleski |
|Socijalne vještine i kompetencije |timski rad, poštivanje različitosti, usmjeravanje drugih u napredovanju |
|Organizacijske vještine i kompetencije | Dopredsjednik Hrvatskog etnološkog društva (HED), voditelj Kluba HED-a, član uredništva «Etnološka |
| |tribina» i «Studia ethnologica Croatica», pročelnik Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, |
| |voditelj katedre za etnološke metode i kartografiju, član Vijeća Filozofskog fakulteta |
ODABRANA BIBLIOGRAFIJA
(2001/2002): Reliquiae reliquiarum – mi prijašnji više nismo isti. Studia ethnologica Croatica, 12/13, Zagreb.
(2001): Marijana Gušić i etnomuzeji na otvorenom. Etnološka tribina, 24, Zagreb.
(2002): Polaznik, polaženik: prvi božićni gost čestitar. Etnološka tribina, 25, Zagreb.
(2002): V prašalnice Etnološkega atlasa in Slovenci. Etnolog, 13, Ljubljana.
(2004): Ethnos and Ethnic Identity through Space and time. Times, Places, Passages – Ethnological Approaches in the Millenium, Budapest.
(2004): Bezvremenost i regionalni slog narodne umjetnosti. Zbornik prvoga kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, Zagreb.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime | Nils Gilje |
|Adresa | Gimlebakken 6a, 5052 Bergen, Norveška |
|Telefon |00 47 55 58 22 44 |
|Telefaks |00 47 55 58 94 30 |
|Elektronička pošta, Web adresa | Nils.Gilje@ikk.uib.no |
|Državljanstvo | Norveško |
|Datum rođenja | 16. svibnja 1947. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika | 117500/ T704787 (norveški upisnik) |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) | 1977.-2006 . |
|Ustanova zaposlenja | Filozofski fakultet, Odsjek za kulturne studije i povijest umjetnosti, Sveučilište u Bergenu, Sydnesplass |
| |12/13, 5007 Bergen, Norveška |
|Naziv radnog mjesta |redovni profesor |
|Funkcija |dekan (1998.-2002.) |
|Područje rada |Predavanja iz kulturne povijesti, etnologije i filozofije znanosti. Nekoliko istraživačkih projekata: |
| |Modernost – diferencijacija i racionalizacija (1984.-1987.), Moderni individualizam (1987.-1991.), Čišćenje|
| |svijeta – sekularizacija i religijska kreativnost (1991.-1994.), Čarobnjaštvo u ranoj modernoj Norveškoj |
| |(1996.-2000.), Čarobnjaštvo i sustavi urođeničkog znanja u Južnoafričkoj Republici (1998.-2002.), Poetika i|
| |politika mjesta (2002.-2006.). Član odbora Norveškog istraživačkog vijeća 1994.-2000., član odbora |
| |Akademije umjetnosti u Bergenu (2000.-), predsjedavajući Vijeća za istraživanje Filozofskog fakulteta |
| |(1998-2002). Prodekan za istraživanje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Bergenu (1998.-2002.). |
|Školovanje |
|Datum | 1968. |
|Mjesto | Sauda |
|Ustanova | Gimnazija: humanistika i jezici |
|Zvanje | |
|Školovanje |
|Datum | 1977./1989. |
|Mjesto | Bergen |
|Ustanova | Filozofski fakultet, Sveučilište u Bergenu |
|Zvanje |Magistar znanosti, područje: filozofija (1977.), doctor znanosti, područje: filozofija (1989.) |
|Usavršavanje |
|Godina |1968.-1973.: Sveučilište u Bergenu: filozofija i društvene znanosti |
| |1974.-1976.: Sveučilište u Rimu: filozofija i društvene znanosti |
| |1986.-1988.: Sveučilište u Göttingenu i Saarbrückenu: politička teorija i društvene znanosti |
|Mjesto |Bergen, Rim, Göttingen, Saarbrücken |
|Ustanova |Filozofski fakultet |
|Područje |kulturna povijest, religijski studiji, etnologija i filozofija znanosti |
| |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |norveški |
|Strani jezici |
|Jezik | skandinavski jezici, engleski, talijanski, njemački, francuski |
|Govori | skandinavski jezici, engleski, talijanski, njemački, francuski |
|Piše | engleski, njemački, talijanski |
|Čita | skandinavski jezici, engleski, talijanski, njemački, francuski |
|Socijalne vještine i kompetencije | timski rad, sposobnosti vođenja |
|Organizacijske vještine i kompetencije | Organiziranje predavanja na svim razinama, posebice u okviru magistarskog i doktorskog programa. Iskustvo |
| |u predsjedavanju vijećima na različitim razinama. |
|Tehničke vještine i kompetencije | rad na računalu |
|Umjetničke vještine i kompetencije |ne |
|Ostale vještine i kompetencije |skijanje |
|Vozačka dozvola |da |
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |JADRANKA GRBIĆ |
|Adresa |Vlaška 76 |
|Telefon |00381 1 45 53 632; 091 46 62 885 |
|Telefaks |00381 1 45 53 645 |
|Elektronička pošta, Web adresa |grbic@ ief.hr ; |
|Državljanstvo |hrvatsko |
|Datum rođenja |3.10.1956. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |157245 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |Od 15.8.1986. do 31.8.1989 |
|Ustanova zaposlenja |Institut za razvoj i međunarodne odnose |
|Naziv radnog mjesta |Stručni i znanstveni suradnik |
|Funkcija |Suradnik na projektu |
|Područje rada |Etnologija, kulturna antropologija |
|• Datumi (od – do) | Institut za migracije i narodnosti, od 1.9.1989. do 31.3.1990.; |
|Ustanova zaposlenja |Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Zvonimirova 17 |
|Naziv radnog mjesta |Znanstveni suradnik |
|Funkcija |Suradnik na projektu |
|Područje rada |Etnologija, kulturna antropologija |
|• Datumi (od – do) |Od 1.4.1990. |
|Ustanova zaposlenja |Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Zvonimirova 17 |
|Naziv radnog mjesta |Znanstveni savjetnik |
|Funkcija |Suradnik na projektu i voditellj međunarodnog projekta, mentor diplomandima, magistrandima i doktorandima, |
| |član Znanstvenoga vijeća. |
|Područje rada |Etnologija, kulturna antropologija |
| |
|Školovanje |
|Datum |1975-1981 |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu |
|Zvanje |Profesor etnologije i fonetike |
|Datum |
|1984-1988 Ustanova |Zagreb |
|Zvanje |Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu |
|Datum |Magistar znanosti, područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija |
|Mjesto |1989-1992 |
|Ustanova |Zagreb |
|Zvanje |Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu |
| |Doktor znanosti, područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija |
|Usavršavanje |
|Godina |1997 |
|Mjesto |Varšava (Poljska) |
|Ustanova |Central European University & The University of Warsaw |
|Područje |Teorija i metodologija istraživanja društava u tranziciji |
|Godina |1998. |
|Mjesto |Samara (Rusija) |
|Ustanova |Samara State University, Department of Sociology, Political Sciences and Management, Journal «Polis» & |
| |Samara Regional Branch of the Russion Political Science Association, OSI Samara. |
|Područje |Regionalizam i politička kultura |
|Godina |2000. |
|Mjesto |Brisel (Belgija) |
|Ustanova |European Research Forum on Migration and Ethnic Relations. |
|Područje |Teorija i metodologija istraživanja manjina, raseljenih i izbjeglih osoba u Europi, etnički konflikti. |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik |engleski |
|Govori |
|Da |da |
|Piše | |
|Čita |da |
|Jezik |mađarski |
|Govori |da |
|Piše |da |
|Čita |da |
|Jezik |njemački |
|Govori |Osnovna konverzacija |
|Piše |da |
|Čita |da |
|Socijalne vještine i kompetencije |Komunikativna, sklona timskom radu |
|Organizacijske vještine i kompetencije | Organizator tribina, javnih predavanja, promocija, okruglih stolova |
|Tehničke vještine i kompetencije |Rad na osobnom računalu |
|Umjetničke vještine i kompetencije |% |
|Ostale vještine i kompetencije |Višegodišnje iskustvo u izdavačkoj djelatnosti |
|Vozačka dozvola |da |
|Dodatni podaci |% |
|Privitci |Dr. sc. Jadranka Grbić |
| | |
| |ZNANSTVENI INTERES: etnologija, antropologija, etnolingvistika : identitet, migracije, manjine, |
| |transkulturacija, globalizacija. |
| | |
| |ZNANSTVENI PROJEKTI |
| |U razdoblju od 1990 -2005: Etnografija Hrvatske: tradicija, folklor, identitet; Etnografija Hrvatske: |
| |između tradicije i globalizacije. |
| | |
| | |
| |SUDJELOVANJE NA ZNANSTVENIM SKUPOVIMA. |
| |Sudjelovanje na domaćim i međunarodnim skupovima – od 1990.g. kontinuirano. |
| |OSTALO |
| |Sveučilišna dodiplomska i poslijediplomska nastava (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski |
| |studiji Sveučilišta u Zagrebu – od 1997.g. kontinuirano) |
BIBLIOGRAFIJA
2000 "Beliefs and Rituals". U: Croatian Folk Culture at the Crossroads of Worlds and Eras. Ur. Z. Vtez i A. Muraj. Zagreb: Klovićevi dvori, str. 456-493.
2000 "The Croatian Diaspora". U: Croatian Folk Culture at the Crossroads of Worlds and Eras. Ur. Z. Vitez i A. Muraj. Zagreb: Klovićevi dvori, str. 543-558.
2000 "Mnogostruki identitet: primjer Hrvata u Mađarskoj. Sokszoros identitastudat: A Magyarorszagi Horvatok peldaja" 7; Etnografija Hrvata u Mađarskoj 7. A Magyarorszagi Horvatok neprajza. Budipešta, Budapest: Mađarsko etnološko društvo, A Magyar neprajzi Tarsasag kiadvanya, str. 102-109.
2001 "Auf der Suche nach dem Eigenen. Dimensionen kroatischer Identitat in Bosnien und Herzegowina". U: Kroatische Volkskunde/Ethnologie in den Neunzigern. Hgs. Jasna Čapo Žmegač, Reinhardt Johler, Sanja Kalapoš, Herbert Nikitsch. Wien: Veroffetlichungen des Instituts fur Europaische Ethnologie, Band:21., str. 235-251.
2001 "Plurale Identitaten: Kroaten in Ungarn". U: Kroatische Volkskunde/Ethnologie in den Neunzigern. Hgs. Jasna Čapo Žmegač, Reinhardt Johler, Sanja Kalapoš, Herbert Nikitsch. Wien: Veroffetlichungen des Instituts fur Europaische Ethnologie, Band: 21., str.195-205.
2001 Etničke i nacionalne zajednice ili manjine u Republici Hrvatskoj, Prvi i Drugi međunarodni seminar zajednice Nijemaca u Hrvatskoj, Zbornik radova, Zagreb- Varaždin: Zajednica Nijemaca u Hrvatskoj, str.161- 173.
2001 "Vjerovanja i rituali". U: Hrvatska tradicijska kultura: na razmeđu svjetova i epoha. Ur. Z. Vitez i A. Muraj. Zagreb: Barbat et al., str. 458-495.
2002 Hrvati u Mađarskoj. Pogled na međuetničku komunikaciju u svjetlu etnoloških i etnolingvističkih istraživanja, Croato-Hungarica, Zagreb: Katedra za hungarologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu & Matica hrvatska, str. 195-206.
2002 Etnografsko-etnološki i folkloristički rad Ivana Milčetića, Zbornik o Ivanu Milčetiću, književnom povjesničaru, filologu i etnologu. Zagreb: Hrvatski studiji, Matica hrvatska Varaždin, str.113-119.
2002 Jezik i govor kao komponente i faktori identiteta, Jasna Čapo Žmegač: Srijemski Hrvati, etnološka studija migracije, identifikacije i interakcije, Zagreb: Durieux, 2002, str. 301-314.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Kirsti Mathiesen Hjemdahl |
|Adresa | Odsjek za kulturne studije, Sveučilište u Bergenu, Sydnesplassen 12-13, N-5007 Bergen, Norveška |
|Telefon |+4795495930 |
|Telefaks |+4755589430 |
|Elektronička pošta, Web adresa | kirsti@kulturviter.no, kulturviter.no |
|Državljanstvo | Norveško |
|Datum rođenja | 15.04.1967. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |UiB-116600/T700183 (norveški upisnik) |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) | 2004.-2008. |
|Ustanova zaposlenja | Filozofski fakultet, Odsjek za kulturne studije i povijest umjetnosti, Sveučilište u Bergenu |
|Naziv radnog mjesta |docent, 80% angažmana |
|Funkcija |akademska |
|Područje rada |Istraživanje u okviru postdoktorskog projekta “Politička mjesta u transformaciji. Komparativna studija |
| |Hrvatske i Južnoafričke Republike" |
|• Datumi (od – do) | 2005.- |
|Ustanova zaposlenja | Agder Research, Odjel za kulturu, medijsku tehnologiju i poduzetništvo |
|Naziv radnog mjesta |znanstveni suradnik, 20% angažmana |
|Funkcija |akademska |
|Područje rada |Voditelj istraživanja |
|• Datumi (od – do) | 2003.- |
|Ustanova zaposlenja | Samostalna tvrtka: kulturviter.no |
|Naziv radnog mjesta |poduzetnik u kulturi |
|Funkcija |kulturno poduzetništvo unutar iskustvene ekonomije |
|Područje rada |Članstvo u upravnim odborima tematskog parka Kristiansand Dyrepark ASA, Centre of Entrepreneurship and |
| |Business Development na Visokoj školi Agder i Communication house of Dale+Bang AS |
|• Datumi (od – do) | 1994.-2003. |
|Ustanova zaposlenja | Filozofski fakultet, Odsjek za kulturne studije i povijest umjetnosti, Sveučilište u Bergenu |
|Naziv radnog mjesta |Od mlađeg asistenta do znanstvenog suradnika i docenta |
|Funkcija |akademska |
|Područje rada |Predavanje i istraživanje |
|Školovanje |
|Datum |1992.-1995. |
|Mjesto | Bergen |
|Ustanova | Filozofski fakultet, Sveučilište u Bergenu |
|Zvanje | magistar struke, područje etnologija |
| | |
|Školovanje |
|Datum |1989.-1992. |
|Mjesto |Lillehammer |
|Ustanova | Institut za studije turizma, Visoka škola u Lillehammeru |
|Zvanje |diploma iz turizma |
|Školovanje |
|Datum |1988.-1989. |
|Mjesto |Lillehammer |
|Ustanova |Odsjek za pedagogiju, Visoka škola u Lillehammeru |
|Zvanje | Temeljni predmet iz pedagogije |
| | |
|Školovanje |
|Datum |1986.-1987. |
|Mjesto |Aix-en-Provence |
|Ustanova | Institute d´Etudes Francaise pour Etudiants Etrangers, Université d´Aix-Marseille III |
|Zvanje |diploma iz francuskog |
| |
|Usavršavanje |
|Godina |1996.-2002., poslijediplomski doktorski program kulturnih studija |
| |2002.: Doktorat |
| |2004.-2008.: Postdoktorska istraživačka stipendija (Norveško istraživačko vijeće |
|Mjesto |Sveučilište u Bergenu |
|Ustanova |Filozofski fakultet |
|Područje |kulturni studiji |
| |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |norveški |
|Strani jezici |
|Jezik |engleski |
|Govori |tečno |
|Piše |tečno |
|Čita |tečno |
|Jezik |francuski |
|Govori |dobro |
|Piše | loše |
|Čita | dobro |
|Socijalne vještine i kompetencije | timski rad, dobre komunikacijske vještine, iskustvo u međunarodnoj suradnji, društveno aktivna |
|Organizacijske vještine i kompetencije |različita članska u državnim i međunarodnim udrugama i istraživačkim projektima |
|Tehničke vještine i kompetencije | rad na računalu, služenje kamerom |
|Umjetničke vještine i kompetencije |kreativna |
|Ostale vještine i kompetencije |često pozivana kao gostujući predavač u različitim akademskim područjima (ekonomija, turizam, kulturni |
| |studiji) i unutar različitih poduzetničkih polja (uglavnom vezano uz iskustvenu ekonomiju) – u Norveškoj i |
| |u inozemstvu |
|Vozačka dozvola |da |
BIBLIOGRAFIJA
U TISKU
o O Titu kao mitu. Proslava Dana mladosti u Kumrovcu (ur.). U suuredništvu s Nevenom Škrbić Alempijević. FF Press and Srednja Europa, Zagreb, 2006.
o Byn där Tito föddes: Ett minnesmärkes förfall och förändring . Medforfatter Nevena Škrbic Alempijevic. U (ur.) Frykman, Jonas og Billy Ehn. Minnesmärken - att tolka det förflutna och besvärja framtiden. Lund.
o Kako "misliti u hodu" na proslavi Dana mladosti? Fenomenološki pristup Kumrovcu. Ko-autorica Nevena Škrbić Alempijević. U (ur.) Jasna Čapo Žmegač, Valentina Gulin-Zrnić, Goran-Pavel Šantek. Etnologija bliskoga: poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja, Institut za etnologiju i folkloristiku, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb,
o Jesi li jedna od nas? S proslave Titova 112. rodjendana. Ko-autorica Nevena Škrbić Alempijević. U: ur: Lada Čale Feldman i Ines Prica. Devijacije i promašaji. Zagreb.
o Der eventyr blir virkelighet. Jubileumsskrift til IBBY-Norges 50-årsjubileum. Oslo, IBBY-Norge Barnebokforum.
o Backlash. The Reappearing of a Vanished Marshall. With co-autor Nevena Škrbić Alempijević. U: (ur.) Löfgren, Orvar and Richard Wilk. Missing Cultural Processes. In Etnologia Europea. Journal of European Ethnology, br. 1-2
2005
o "Help, we are attractive on the business market", NordNytt, br. 94
2003
o Tur-retur temapark - oppdragelse, opplevelse, kommers. Høyskoleforlaget
o When themeparks happen. U (ur.) Frykman, Jonas and Nils Gilje. Being there: new trends in phenomenology and the analysis of culture. Lund: Nordic academic press
o History as cultural playground. U (ur.) Frykman, Jonas i Peter Niedermüller. Articulating Europe - Local perspectives. København, Museum Tusculanum Press
2002
o Astrid Lindgrens Småland - fremvekst av en barnekulturell region. I Tidsskrift for kulturforskning, nr 3-4
o History as a cultural playground. Ethnologia Europaea, br. 32:2
o Tur/retur temapark - oppdragelse, opplevelse, kommers. Avhandling til fremstilling for dr.art-graden, Universitetet i Bergen
o Sword-in-hand. U (ur.) Hauan, Marit og Gry Heggli: Younger than yesterday, older than tomorrow - cultural perspectives on contemporary childhood and youth. Turku: Nordic network of folklorists
o Historisk tid blir kulturelle lekeplasser. I Rig, br. 1
2001
o Temaparkene som uttrykk for en nordisk barndom. U: (ur.) Palmenfelt, Ulf og Torben Kure Marker: At forske i en bevægelig verden - refleksivitet i barnekulturforskningen. Tidsskrift for børne & ungdomskultur, br. 43
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Tvrtko Jakovina |
|Adresa |Lojenov prilaz 4 |
|Telefon |+ 385 01 6675 801 |
|Telefaks | |
|Elektronička pošta, Web adresa |tjakovin@ffzg.hr |
|Državljanstvo |Hrvatsko |
|Datum rođenja |02.03.1972. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |219180 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |1998. (ožujak-rujan) |
|Ustanova zaposlenja |Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar» |
|Naziv radnog mjesta |Asistent |
|Funkcija | |
|Područje rada |Povijest 20. stoljeća |
|• Datumi (od – do) |1998.- |
|Ustanova zaposlenja |Filozofski fakultet, Odsjek za povijest |
|Naziv radnog mjesta |Asistent, viši asistent, docent |
|Funkcija | |
|Područje rada |Nastavnik Svjetske povijesti u 20. stoljeću i više izbornih kolegija |
|Školovanje |
|Datum |1978.-1986. |
|Mjesto |Požega |
|Ustanova |Osnovna škola «Nikola Demonja» |
|Zvanje | |
|Datum |1986.-1990. |
|Mjesto |Požega |
|Ustanova |CUO «Zvonko Brkić», Kulturnoumjetnički smjer |
|Zvanje |Suradnik u kulturno-znanstvenim ustanovama |
|Datum |1991.-1996. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet, Odsjek za povijest |
|Zvanje |Diplomirani povjesničar |
|Datum |1996.1997. |
|Mjesto |Leuven, Belgija |
|Ustanova |Katholieke Universiteit Leuven |
|Zvanje |Mr.sc., American Studies |
|Datum |1996.1997. |
|Mjesto |Leuven, Belgija |
|Ustanova |Katholieke Universiteit Leuven |
|Zvanje |Mr.sc., American Studies |
|Datum |1998.-2002. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet |
|Zvanje |Doktor znanosti |
|Usavršavanje |
|Godina |1993. |
|Mjesto |Lawrence, Kansas, SAD |
|Ustanova |University of Kansas |
|Područje |Povijest, Exchange Student |
|Godina |1996. |
|Mjesto |Boston, Massachusetts, SAD |
|Ustanova |Boston College |
|Područje |Povijest (Law in American History) |
|Godina |2000./2001. |
|Mjesto |Washington DC, SAD |
|Ustanova |Georgetown University, BMW Centre for German and European Studies |
|Područje |Povijest, Fulbright Scholarship |
|Godina |15.-21. rujan 2003 |
|Mjesto |Jeruzalem |
|Ustanova |Yad Vashem School of Holocaust Studies (uz Vijeće Europe) |
|Područje |Povijest, |
|Godina |2003./2004.; 2004./2005. (ukupno 6 mjeseci) |
|Mjesto |London, UK |
|Ustanova |London School of Economics, Center for the Study of Global Governance |
|Područje |Povijest, Visiting Fellow |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |Hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik |Engleski |
|Govori |Da |
|Piše |Da |
|Čita |Da |
|Jezik |Njemački |
|Govori |Da |
|Piše |Da |
|Čita |Da |
|Socijalne vještine i kompetencije |Suradnik rubrike kulture dnevnika «Vjesnik» |
| |Suradnik Obrazovnog i Dokumentarnog programa Hrvatske televizije; scenariji i vođenje |
|Organizacijske vještine i kompetencije | 1996./1997. Academic Coordinator, International Students of History Association (ISHA). |
| |Organiziranje seminara i konferencija, istraživačka djelatnost, vještačenja, uređivanje publikacija i |
| |knjiga, javna predavanja |
|Tehničke vještine i kompetencije | |
|Umjetničke vještine i kompetencije | |
|Ostale vještine i kompetencije | |
|Vozačka dozvola |da |
|Dodatni podaci | |
BIBLIOGRAFIJA
Knjige
• Socijalizam na američkoj pšenici, Matica hrvatska, 2002., Zagreb.
• Američki komunistički saveznik; Hrvati, Titova Jugoslavija i Sjedinjene Američke Države 1945.-1955., Profil/Srednja Europa, 2003., Zagreb.
Znanstveni radovi
• Život u limenci s crvima, (Kako su živjeli I doživljavali Titovu Jugoslaviju?, Razgovori američkih diplomata skupljenih u Foreign Affairs Oral History Program Udruge za diplomatske studije I Sveučilišta Georgetown u Washingtonu), Historijski zbornik, god. LIV, Zagreb 2001., 159-186.
• Od Tita do Badintera, Periodizacija povijesti DFJ/FNRJ/SFRJ 1945.-1991., Hrvati i Poljaci, narodi daleki i bliski, Zbornik radova sa znanstvenog skupa hrvatskih i poljskih povjesničara, HNOPZ i FF Sveučilišta u Zagrebu, FF press, Zagreb 2003., 123-137.
• Je li Nixon doista podupirao Hrvatsko proljeće?, Pro Historia Croatica 1, Zbornik uz 70. godišnjicu života Dragutina Pavličevića, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb 2002., 381-399.
• Tito i Nixon, Kako je pripreman i što je značio Titov posjet Washingtonu 1971.?, Historijski zbornik, god. LV, Zagreb 2002, 167-197.
• Narodni kapitalizam protiv narodnih demokracija. Američki super-market na Zagrebačkom velesajmu 1957. godine, Zbornik Mire Kolar Dimitrijević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest, FF press, Zagreb 2003., 469 - 479.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Mirjam Mencej |
|Adresa |Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Ljubljani, Zavetiška 5, |
| |1000 Ljubljana, Slovenija |
|Telefon |00386 1 4362695 / 00386 1 2411520 |
|Telefaks | |
|Elektronička pošta, Web adresa |mirjam.mencej@guest.arnes.si |
|Državljanstvo |slovensko |
|Datum rođenja |29. 02. 1964. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |- |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |1989. – 1990. |
|Ustanova zaposlenja |Osnovna škola |
|Naziv radnog mjesta |Nastavnik slovenskog jezika i književnosti |
|Funkcija | |
|Područje rada | |
|• Datumi (od – do) |1993. – 1999. |
|Ustanova zaposlenja |Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Zavetiška 5, 1000 Ljubljana |
|Naziv radnog mjesta |suradnik |
|Funkcija | |
|Područje rada | |
|• Datumi (od – do) |1999. – 2002. |
|Ustanova zaposlenja |Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Zavetiška 5, 1000 Ljubljana |
|Naziv radnog mjesta |lektor |
|Funkcija | |
|Područje rada | |
|• Datumi (od – do) |2002. - |
|Ustanova zaposlenja |Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Zavetiška 5, 1000 Ljubljana |
|Naziv radnog mjesta |docent |
|Funkcija | |
|Područje rada | |
|Školovanje |
|Datum |1978.-1982. |
|Mjesto |Ljubljana, Slovenija |
|Ustanova |Gimnazija |
|Zvanje | |
|Datum |1983.-1988. |
|Mjesto |Ljubljana, Slovenija |
|Ustanova |Filozofski fakultet, Ljubljana, Odsjeci za slovenski jezik i književnost te Sociologiju kulture |
|Zvanje |diplomska razina |
|Datum |1991.-1993. |
|Mjesto |Ljubljana, Slovenija |
|Ustanova |Filozofski fakultet, Ljubljana, Odsjeci za slovenski jezik i književnost te Sociologiju kulture |
|Zvanje |magistar znanosti |
|Datum |1993.-1999. |
|Mjesto |Ljubljana, Slovenija |
|Ustanova |Filozofski fakultet, Ljubljana, Odsjeci za slovenski jezik i književnost te Sociologiju kulture |
|Zvanje |doktorat znanosti |
|Usavršavanje |
|Godina |2002.-2003. |
|Mjesto |Njemačka |
|Ustanova |Institute Enzyklopädie des Märchens, Sveučilište u Göttingenu |
|Područje |Humboldtova stipendija |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |Slovenski |
|Strani jezici |
|Jezik |Engleski Hrvatski Njemački Francuski Ruski Bugarski Makedonski |
|Govori |Da Da Da Da Ne Ne Ne |
|Piše |Da Da Da Da Ne Ne Ne |
|Čita |Da Da Da Da Da Da Da |
|Socijalne vještine i kompetencije | |
|Organizacijske vještine i kompetencije |Urednički odbor časopisa Ethnologia Slovaca et Slavica, Bratislava |
| |Urednički odbor časopisa Kodovi slovenskih kultura, Beograd |
| |Član udruženja Ethno-linguistic commission at the International committee of Slavists |
| |Urednički odbor časopisa Studia mythologica Slavica, Ljubljana-Udine |
| |2005 Zamjenica pročelnika Odsjeka |
|Tehničke vještine i kompetencije | |
|Umjetničke vještine i kompetencije | |
|Ostale vještine i kompetencije | |
|Vozačka dozvola |da |
BIBLIOGRAFIJA:
1. MENCEJ, Mirjam. Volčji pastir v kontekstu dosedanjih raziskav na področju mitologije. Stud. mythol. Slav., 2001, 4, str. 159-187.
2. MENCEJ, Mirjam. Legends, incantations, beliefs and customs related to the master of the wolves. Slavica Gandensia, 2002, vol. 29, str. [65]-82.
3. MENCEJ, Mirjam. Zakopavanje predmetov : magična dejanja v ruralnem okolju vzhodne Slovenije. Etnolog, N. vrsta (Ljubl.), 2003, letn. 13=(64), str. 411-433.
4. MENCEJ, Mirjam. Raziskovanje čarovništva na terenu : čarovništvo kot večplasten verovanjski sistem. Stud. mythol. Slav., 2003, [Letn.] 6, str. 163-180.
5. MENCEJ, Mirjam. "Vem..., pa vendar" : verovanje v precepu med etnologom in njegovim sogovornikom. Etnolog, N. vrsta (Ljubl.), 2004, letn. 14=(65), str. 175-186.
6. MENCEJ, Mirjam. Verovanja o svetlosnim pojavama u istočnom delu Slovenije. Kod. slov. kult., 2004, god. 9, br. 9, str. 249-262.
7. MENCEJ, Mirjam. "Coprnice so me nosile". Nočna srečevanja s čarovnicami. Stud. mythol. Slav., 2004, letn. 7, str. 107-142
8. MENCEJ, Mirjam. Vaška čarovnica. Etnolog, N. vrsta (Ljubl.), 2005, letn. 15=(66), str. 245-279.
9. MENCEJ, Mirjam. Funkcije povedk o nočnih srečanjih s čarovnicami in njihova vloga v konstrukciji prostora in časa. Stud. mythol. Slav., 2005, letn. 8, str. 167-186.
10. MENCEJ, Mirjam. Coprnice in coprniki - vloga žensk in moških v kontekstu čarovništva. Zb. soboš. muz., 2005, št. 8, str. 355-379.
11. MENCEJ, Mirjam. Čas v folklori = time in folklore. V: ŠMITEK, Zmago (ur.), BRUMEN, Borut (ur.). Zemljevidi časa: zbornik ob 60-letnici Oddelka za etnologijo in kulturno antropologijo, (Zbirka Županičeva knjižnica, vol. 5). Ljubljana: Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo, Filozofska fakulteta, 2001, str. 61-76.
12. MENCEJ, Mirjam. Čarovništvo kot temelj za razvijanje lokalne identitete. V: HUDALES, Jože (ur.), VISOČNIK, Nataša (ur.). Dediščina v očeh znanosti, (Zbirka Županičeva knjižnica, št. 12). Ljubljana: Filozofska fakulteta, Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo, 2005, str. 155-166.
13. MENCEJ, Mirjam. Witchcraft in eastern Slovenia and western Macedonia : a comparative analysis. V: ŠMITEK, Zmago (ur.), SVETIEVA, Aneta (ur.). Post-Yugoslav lifeworlds : between tradition and modernity : results of the Slovenian/Macedonian ethnological and anthropological research project 2000-2002, (Zbirka Županičeva knjižnica, vol. 15). Ljubljana: Filozofska fakulteta, Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo, 2005, str. 37-67.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Rajko Muršič |
|Adresa |Cesta v Dvor 4, 1210 Ljubljana-Šentvid, Slovenija |
|Telefon |*386 (0) 15124350 |
|Telefaks | |
|Elektronička pošta, Web adresa |rajko.mursic@guest.arnes.si |
|Državljanstvo |slovensko |
|Datum rođenja |8.4.1963 |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika | |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |1993 - |
|Ustanova zaposlenja |Filozofski fakultet, Ljubljana, Oddelek za etnologiju in kulturno antropologijo |
|Naziv radnog mjesta |stažist asistent (1995), asistent (1998), docent (1999), izvanredni profesor (2004) |
|Funkcija | |
|Područje rada |istraživanje i nastava |
|Školovanje |
|Datum |1991 |
|Mjesto |Ljubljana (R Slovenija) |
|Ustanova |Filozofska fakulteta |
|Zvanje |diploma etnologija i filozofije |
|Datum |1995 |
|Mjesto |Ljubljana |
|Ustanova |Filozofska fakulteta |
|Zvanje |magisterij iz kulturne antropologije |
|Datum |1998 |
|Mjesto |Ljubljana |
|Ustanova |Filozofska fakulteta |
|Zvanje |doktor etnologije |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |slovenski |
|Strani jezici |
|Jezik |engleski, hrvatski, ruski, poljski, njemački |
|Govori |engleski, hrvatski, ruski, poljski, njemački |
|Piše |engleski, hrvatski, ruski, poljski, njemački |
|Čita |engleski, hrvatski, ruski, poljski, njemački |
|Socijalne vještine i kompetencije | |
|Organizacijske vještine i kompetencije | 2005 - predstojnik Oddelka za etnologiju in kulturnu antropologiju |
| |1990-1991 suurednik glazbene redakcije na Radiu MARŠ, Maribor |
| |1989-1994 novinar i urednik u časopisu Katedra, Maribor |
| |1988-1998 suradnik glazbene redakcije na Radiu Študent, Ljubljana |
|Tehničke vještine i kompetencije | |
|Umjetničke vještine i kompetencije |
|Ostale vještine i kompetencije | |
|Vozačka dozvola |B kategorija |
BIBLIOGRAFIJA:
1. MURŠIČ, Rajko, 'In the Arms of the Sublime Objects of Desire: On Politics and Anthropology/Ethnology in Slovenia.' In: A Post-Comunist Millenium: The Struggles for Sociocultural Anthropology in Central and Eastern Europe. Prague Studies in Sociocultural Anthropology 2. Peter Skalník, ed. Prague: Set Out, 2002, pp. 147-165.
2. MURŠIČ, Rajko, 'Games of Identification and Self-Presentation: Local Radio Broadcast in Skopje, Macedonia.' In: Looking Back, Looking Ahead: Popular Music Studies 20 Years Later. Kimi Kärki, Rebecca Leydon and Henri Terho, eds. Proceedings of the Eleventh Biannual IASPM Conference July 6-10, 2001, Turku, Finland. Turku: IASPM-Norden, 2002, pp. 331-345.
3. MURŠIČ, Rajko 'Local Feedback: Slovene Popular Music between the Global Market and Local Consumption.' Beiträge zur Popularmusikforschung 29/30,2002: 125-148. [Heimatlose Klänge? Regionale Musiklandschaften – heute –. Thomas Phleps, ed. Karben.]
4. MURŠIČ, Rajko, 'Das Spiel von Glauben und Missverstehen: Punks in einem slowenischen Dorf.' In: Popkulturtheorie. Jochen Bonz, ed. Mainz: Ventil, 2002, pp. 45-63.
5. MURŠIČ, Rajko, 'Teaching Anthropology in Slovenia: 'Small' Languages – Chaos in the Field?' In: Educational Histories of European Social Anthropology. Dorle Dracklé, Iain R. Edgar and Thomas K. Schippers, eds. New York and Oxford: Berghahn Books (Learning Fields, Vol. 1),2003, pp. 113-125.
6. MURŠIČ, Rajko, 'Destinies of the Post-War Colonists in the Village of Trate: Unintended Phenomena in the Appropriation of Public Spaces.' In: Social Networks in Movement: Time, Interaction and Interethnic Spaces in Central Eastern Europe. Davide Torsello and Melinda Pappová, eds. Šamorín and Dunajská Streda: Forum Minority Research Institute, 2003, pp. 99-113.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Tihana Petrović Leš |
|Adresa |Malešnica 16, 10000 Zagreb |
|Telefon |01-61-20-135 |
|Telefaks |01-61-20-166 |
|Elektronička pošta, Web adresa |tihana.petrovic@zg.htnet.hr |
|Državljanstvo |Hrvatsko |
|Datum rođenja |27.03.1963. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |177951 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |1989. - |
|Ustanova zaposlenja |Odsjek za etnologiju i antropologiju Filozofskoga fakulteta, Zagreb |
|Naziv radnog mjesta | |
|Funkcija |docent |
|Područje rada |Humanističke znanosti, polje etnologija, nacionalna etnologija |
|Školovanje |
|Datum |1981. |
|Mjesto |Našice |
|Ustanova |srednja škola |
|Zvanje |suradnik u odgojno-obrazovnom procesu |
|Školovanje |
|Datum |1987. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet |
|Zvanje |diplomirani etnolog i arheolog |
|Usavršavanje |
|Godina |1992. magisterij |
| |1997. doktorat |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet |
|Područje |Etnologija |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |Hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik |Engleski, njemački, talijanski |
| | |
|Govori |Engleski |
|Piše |Engleski |
|Čita |Engleski, njemački, talijanski |
|Socijalne vještine i kompetencije |Timski rad, komunikacija |
|Organizacijske vještine i kompetencije |Vodila poslijediplomski studij, vodila znanstveni projekt, pročelnica Odsjeka za etnologiju i kulturnu |
| |antropologiju (2004.-) |
|Tehničke vještine i kompetencije |Rad na računalu |
|Umjetničke vještine i kompetencije | |
|Ostale vještine i kompetencije | |
|Vozačka dozvola | |
ODABRANA BIBLIOGRAFIJA
Izvorni znanstveni radovi:
radovi u časopisima s međunarodnom recenzijom
(2003.): Hrvati su više kicoši... Tekstilno rukotvorstvo u selima zapadne Slavonije. U: Studia Ethnologica Croatica 12/13, 2000./01., Zagreb 2003., 21-68.
(U tisku): Uloga Etnografskog muzeja u razvoju rukotvorstva. Studia Ethnologica Croatica, br. 17.
U publikacijama koje prema uredničkim načelima odgovaraju časopisima s međunarodnom recenzijom:
Rukotvorstvo u nastavi zavičajne povijesti, u priručniku Interkulturalizam i zavičajna povijest, naklada FF-press, 105-116.
Kumrovec, nošnje i Marijana Gušić. U: U Titu kao mitu. Proslava Dana mladosti u Kumrovcu. Naklada FF-press i Srednja Europa.
radovi u ostalim časopisima
(2001.): Marijana Gušić i istraživanja crkvenih čipaka, Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Čipka na oltaru, Lepoglava 2001., 123-135.
(2001.): Milko Cepelić – istraživač hrvatskoga seljačkog tekstila, u: Zbornik muzeja Đakovštine. Đakovo 2001., 61-76.
(2002.): Razvoj čipkarstva u Hrvatskoj od druge polovice 19. stoljeća do 1918. godine u kontekstu povijesnih i ekonomskih prilika u Austro-Ugarskoj monarhiji, u: Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Središnji čipkarski tečaj u Beču, Povijest, djelovanje i recepcija u zemljama Austro-Ugarske Monarhije, Lepoglava 2002., 91-102.
(2002.): Tkalački tečajevi u kontinentalnoj Hrvatskoj, u: Kukuljevićevi dani u Varaždinskim Toplicama, Zbornik radova znastveno-stručnih skupova Matice Hrvatske, 1995.-2000., Matica Hrvatska, Varaždinske Toplice 2002., 185-198.
(2004.): Narodne i/ili nacionalne čipke, u: Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Narodne i/ili nacionalne čipke, Lepoglava 2004., 39-51.
(2005.): Lepoglavske učiteljice, dizajnerice i čipkarice. u: Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Učiteljice, dizajnerice, čipkarice, Lepoglava 2005., 29-39.
Stručni radovi
(2003.): Milko Cepelić – «najbolji strukovnjak u Hrvatskoj», u: Milko Cepelić – u povodu 150. obljetnice rođenja, Đakovo, 2003. (izložbeni katalog), 7-9.
(2003.): Narodne i/ili nacionalne čipke, Lepoglava, 2003., 1-4. (izložbeni katalog)
(2003.): U pohvalu ženskoj ruci, u: Vesna Rapo, Ženski ručni rad u školama kontinentalne Hrvatske, Hrvatski školski muzej ,Zagreb, 2003., 7. (izložbeni katalog)
(2004.): Siromaško delo, u: Tkalci u Istri, Etnografski muzej Istre, popratna edicija uz izložbu, 22. travnja – 30. rujna 2004., Pazin, 2004., 13-16.
(2004.): Učiteljice, dizajnerice, čipkarice, Lepoglava, 2004. , 3 – 15. (izložbeni katalog)
(2004.): Muški ručni rad u hrvatskim školama, u: Vesna Rapo, Muški ručni rad u školama kontinentalne Hrvatske, Hrvatski školski muzej, Zagreb, 2004. (s.p.)
| |
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
| |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Tomislav Pletenac |
|Adresa |Slovenska 11 |
|Telefon |091 551 6229 |
|Telefaks | |
|Elektronička pošta, Web adresa |tpletena@ffzg.hr |
|Državljanstvo |hrvatsko |
|Datum rođenja |26.11.1967. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |238372 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |1996 - 1997 |
|Ustanova zaposlenja |Filozofski fakultet |
|Naziv radnog mjesta |znanstveni novak |
|Funkcija | |
|Područje rada |projekt Uništena tradicijska baština zapadne Slavonije |
|• Datumi (od – do) |1997-2000 |
|Ustanova zaposlenja |Filozofski fakultet |
|Naziv radnog mjesta |mlađi asistent |
|Funkcija | |
|Područje rada |nastava (Uvod u kulturnu antropologiju) projekt Uništena tradicijska baština zapadne Slavonije |
|• Datumi (od – do) |2000-2004 |
|Ustanova zaposlenja |Filozofski fakultet |
|Naziv radnog mjesta |asistent |
|Funkcija | |
|Područje rada |nastava, projekt Kućna industrija u 19. i 20. stoljeću |
|• Datumi (od – do) |2004-2006 |
|Ustanova zaposlenja |Filozofski fakultet |
|Naziv radnog mjesta |viši asistent |
|Funkcija | |
|Područje rada |nastava, projekt Kućna industrija u 19. i 20. stoljeću |
|Školovanje |
|Datum |1986 |
|Mjesto |Varaždin |
|Ustanova |SšC gabriel Santo |
|Zvanje |programer |
|Datum |1990 |
|Mjesto |Maribor |
|Ustanova |Tehniška fakulteta |
|Zvanje |ing. računalništva |
|Datum |1995 |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet |
|Zvanje |etnolog, informatolog - muzeolog |
|Datum |2000 |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet |
|Zvanje |mr.sc. etnologija |
|Usavršavanje |
|Godina |2004 |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet |
|Područje |doktorat |
|Godina |2003 - 2006. |
|Mjesto |Ljubljana, Slovenija |
|Ustanova |Institutu za etničke studije |
|Područje |Postkolonijalni i Postsocijalistički kontekst u pisanju i podučavanju društvenih znanosti |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik |engleski, slovenski, njemački |
|Govori |engleski, slovenski |
|Piše |engleski |
|Čita |engleski, slovenski, njemački |
|Socijalne vještine i kompetencije |zamjenik pročelnika |
|Organizacijske vještine i kompetencije | organizacija Small European Student of Architecture Mitting |
| |organizacija skupa Slovensko hrvatske etnološke paralele |
|Tehničke vještine i kompetencije |računarstva, IT tehnologije |
|Umjetničke vještine i kompetencije |osnovna glazbena škola - klavir |
|Ostale vještine i kompetencije |skijanje, tenis |
|Vozačka dozvola |B kategorija |
BIBLIOGRAFIJA:
1. Pletenac, Tomislav. Ženski identitet u Orubici. //Studia Ethnologica Croatica. 10/11(2002);235-240.
2. Pletenac, Tomislav.Glazba Starog Grabovca na etnološkom instrumentariju. //Studia Ethnologica Croatica. 12/13 (2002);215-233.
3. Pletenac, Tomislav. Košaraštvo u sustavu kružnog toka kulture.//Studia ethnologica Croatica. 16 (2004);71-86.
4. Pletenac, Tomislav. Ako je Split, tko je drugi?.//Split i njegov drugi/Ines Prica (ur.). Zagreb. Institut za etnologiju i folkloristiku,2006. (prihvaćen za objavljivanje)
5. Pletenac, Tomislav. Tito - naknadna biografija.//O Titu kao mitu: Proslava Dana mladosti u Kumrovcu/Kirsti Mathiesen Hjemdahl i Nevena Škrbić Alempijević(ur.).Zagreb.FF Press i Srednja Europa d.o.o., 2006. (prihvaćen za objavljivanje)
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Ines Prica |
|Adresa |Ivana Meštrovića 6, 10430 Samobor |
|Telefon |336 52 63 |
|Telefaks |4553 649 |
|Elektronička pošta, Web adresa |ines@ief.hr |
|Državljanstvo |hrvatsko |
|Datum rođenja |31.05. 1958., Zagreb |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |167882 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |1984-1988 |
|Ustanova zaposlenja |Etnografski institut, Beograd |
|Naziv radnog mjesta |Znanstvena asistentica |
|Funkcija |Suradnica na znanstvenim projektima |
|Područje rada |Urbana etnologija, omladinske potkulture, etnološka teorija i kulturni studiji |
|• Datumi (od – do) |1989- |
|Ustanova zaposlenja |Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb |
|Naziv radnog mjesta |Viša znanstvena suradnica |
|Funkcija |Suradnica na znanstvenim projektima Instituta; koordinatorica terenskih istraživanja; voditeljica |
| |znanstvenog projekta «Etnografija svjetovne tranzicije: predlošci i otkloni»(0189005); urednica biblioteke |
| |«Nova etnografija» Instituta za etnologiju; mentorica za magistarske i doktorske radove suradnika Instituta|
|Područje rada |Etnolološka i antropološka teorija; hrvatsko etnografsko pismo; popularna kultura i kulturni studiji; |
| |postsocijalizam |
|Školovanje |
|Datum |1977-1981 |
|Mjesto |Beograd |
|Ustanova |Filozofski fakultet |
|Zvanje |Diplomirani etnolog |
|Datum |1983-1988 |
|Mjesto |Beograd |
|Ustanova |Filozofski fakultet |
|Zvanje |Magistar etnologije |
|Datum |1990-1996 |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet |
|Zvanje |Doktor humanističke znanosti, etnologije i antropologije |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik |engleski |
|Govori |+ |
|Piše |+ |
|Čita |+ |
|Jezik |njemački |
|Govori | |
|Piše | |
|Čita |+ |
|Jezik |slovenski |
|Govori | |
|Piše | |
|Čita |+ |
|Socijalne vještine i kompetencije |Etnografski terenski rad; vođenje znanstvenog projekta; predavačica na dodiplomskom i postdiplomskom |
| |studiju; mentorstvo magistarskim i doktorskim radovima |
|Organizacijske vještine i kompetencije | Uredništvo publikacija i znanstvene biblioteke; koordiniranje terenskog i znanstvenog rada; organizacija |
| |znanstvenih skupova; predsjedništvo i potpredsjedništvo znanstvenih udruga (Hrvatsko semiotičko društvo, |
| |Hrvatsko etnološko društvo) |
|Tehničke vještine i kompetencije |Rad na računalu; rad s audio, foto i video snimačima |
|Umjetničke vještine i kompetencije |Baletna i glazbena škola; ilustracija dječjih knjiga |
|Ostale vještine i kompetencije |Sudjelovanje u radijskim i televizijskim emisijama |
|Vozačka dozvola |B |
|Dodatni podaci |Članstvo: Hrvatsko etnološko društvo; Europska asocijacija socijalnih antropologa (EASA); KULA (Slovensko|
| |etnološko in antropološko združenje); povjerenik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja; |
| |Urednički odbori: Biblioteka Nova etnografija; Prague Studies in Sociocultural Anthropology; Gazeto |
| |Internacia de Antropologio |
| | |
| |Sudjelovanje na međunarodnim konferencijama: |
| |- Conference New Culture in Europe, Structure, Problems, Developments (Vienna, November1992) |
| |- Conference War, Exile, Everyday Life (Zagreb, 30 03- 02 04, 1995) |
| |- Conference Cultural Problems of Europe at the End of the 21st Century (Bachotek, Poland, 18-29 09 1996) |
| |- Conference Structuring of Identities in 20th Century Europe: East/West Convergenties and Divergenties |
| |(Warsaw, 20-23 11 1997) |
| |- 7th SIEF Conference Times, Places, Passages (Budapest, 23-28 04 2001) |
| |- Convenor of the workshop “Towards an Anthropology of Europe“ at the 7th Biannual EASA Conference Engaging|
| |the World: Theoretical, Methodological and Political Challenges for a 21s Century Anthropology (Copenhagen,|
| |14-17 08 2002) |
| |- Conference “Towards the Anthropology of Europe”. (Lytomysl,31.08.-5.09.2004) |
| |- Conference “Roaming Anthropology” (Ohrid, 7-12.11.2002) |
| |- Conference “Face to Face: Connecting Distance and Proximity”. 8th Biennal EASA (Beč, 8-12.09.2004) |
| |- “Hrvatsko-slovenske etnološke paralele” ( Motovun, 2-4.04.2004) |
| |- “Etnologija i antropologija: stanje i tendencije” (Beograd, 15.-17.12.2004) |
| |- “Ethnology meets Museum” (Sarajevo, 23-25.06.2005) |
ODABRANA BIBLIOGRAFIJA
Knjige:
2001. Mala europska etnologija, Zagreb: Golden marketing.
2006. & Lada Čale Feldman (ur.) Devijacije i promašaji. Etnografija domaćeg socijalizma. Zagreb: Biblioteka Nova etnografija. (u tisku)
Znanstveni radovi:
2000. “O nekim znanstvenopovijesnim uzrocima dualizma hrvatske etnologije”. Etnološka tribina 23, vol. 30, Zagreb, str. 79-93.
2000. “Povratnik s terena: Konceptualni ideal i izvedbene mogućnosti dijaloga u etnografskom tekstu”. Narodna umjetnost 37/2, Zagreb, str. 47-67.
2001. “To be here – to publish there, Zur Situationen einer kleinen Europäischen Ethnologie”. u Kroatische Volkskunde/Ethnologie in der Neunzigern. Veröffentlichungen des Instituts für Europäische Ethnologie der Universität Wien, Band 22. Wien: Verlag des Instituts für Europäische Ethnologie. Str.31-51.
2001. “Das Vergangene und das Fremde”. u Kroatische Volkskunde/Ethnologie in der Neunzigern. Veröffentlichungen des Instituts für Europäische Ethnologie der Universität Wien, Band 22. Wien: Verlag des Instituts für Europäische Ethnologie. Str. 93-117.
2001. “Etnologija ali antropologija”. Studia Ethnologica Croatica 10/11 (za 1998/1999).
2001. «Osamnaest tisuća znakova o bogumilima». Drugi hrvatski slavistički kongres. Zbornik radova br. 2.
2002.»Woman doing a Man's Job: Gender and Authority in Croatian Ethnology». Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku. 39/1: 151-167.
2003.»Domaći drugi: tehnike upisivanja u povijest u hrvatskoj etnologiji». Prošla sadašnjost. Znakovi povijesti u Hrvatskoj ( Biti, Vladimir ; Ivić, Nenad ur.). Zagreb : Naklada MD, 2003.
2004. «Žene obavljaju muški posao: Rod i autoritet u hrvatskoj etnologiji». Između roda i naroda. Etnološke i folklorističke studije (Jambrešić Kirin, Renata ; Škokić, Tea ur.). Zagreb : Institut za etnologiju i fokloristiku.
2004. «Etnologija post-socijalizma i prije: dvanaest godina nakon 'Etnologije socijalizma i poslije'". // Etnološka tribina. 34-35 (2004/2005) , 27-28: 9-22.
2004. »Nasljeđe jugoslavenskih etnologija i suvremeno istraživanje postsocijalizma». Traditiones, Zbornik Inštituta za slovensko narodopisje in Glasbenonarodnopisnega Inštituta ZRC SAZU. 33/ 1: 19-35.
2004. »Na tlu trivijalnog: pismo iz tranzicije». Narodna umjetnost 41/2: 141-157.
2005. «Autori, zastupnici, presuditelji - Hrvatska etnologija u paralelizmima postsocijalističkog konteksta». Zbornik radova Etnografskog instituta SANU 21.
2005. «Koliko svakodnevice? Tekstualno autorstvo i autoriteti čitanja hrvatske etnologije u postsocijalističkom kontekstu». Treća 20-34.
2006. «The Construction of Authority in a 'Female' Discipline. Transitional Ethnology under the Rule of Women». Acta Ethnographica Hungarica. vol 51: 61-72.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Drago Roksandić |
|Adresa |Varšavska 13, HR-10000 Zagreb |
|Telefon |+385-1-48-72-068 |
|Telefaks |+385-1-48-72-068 |
|Elektronička pošta, Web adresa |drago.roksandic@ffzg.hr |
|Državljanstvo |hrvatsko |
|Datum rođenja |12. siječnja 1948. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |177416 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) | |
|Ustanova zaposlenja |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Naziv radnog mjesta |predmetni nastavnik na predmetu "Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u ranome novom vijeku" na Odsjeku za|
| |povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu |
|Funkcija |redoviti profesor, dr. sc. |
|Područje rada |humanističke znanosti, povijest, povijest ranoga novog vijeka |
|Školovanje |
|Datum |10. ožujka 1988. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet |
|Zvanje |dr. sc. |
|Usavršavanje |
|Godina |1991-1997. (u više navrata, skoro godinu i pol dana) |
|Mjesto |Beč |
|Ustanova |Institut fuer die Wissenschaften vom Menschen |
|Područje |društvene i humanističke znanosti, povijest |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik |engleski, francuski, njemački, talijanski, ruski |
|Govori |engleski, francuski, njemački |
|Piše |engleski, francuski, njemački |
|Čita |talijanski, ruski |
|Socijalne vještine i kompetencije | |
|Organizacijske vještine i kompetencije |višestruka i dugogodišnja iskustva u organizaciji skupova u zemlji i svijetu, vodenju projekata i |
| |institucija u društveno-humanističkoj domeni, nakladništvu itd. |
|Tehničke vještine i kompetencije |korištenje IT programa |
|Umjetničke vještine i kompetencije | |
|Ostale vještine i kompetencije | |
|Vozačka dozvola |da |
|Dodatni podaci |ffzg.hr/pov/zavod/triplex uključuje cijelu biobibliografiju |
|Privitci |/ |
BIBLIOGRAFIJA
Uredništva knjiga
• Constructing Border Societies on the Triplex Confinium. International Project Conference Papers (Graz, December 9-12, 1998), CEU History Department Working Paper Series 4. Budapest, 2000, 288 str. (s Natašom Štefanec)
Znanstveni radovi u zbornicima
• Triplex Confinium. Međunarodni istraživački projekt: ciljevi, pristupi, metodi. u Prilozi. Vol. 30. Sarajevo, 2001, 43-61.
• Stojan Janković in the Morean War, or on Uskoks, Slaves and Subjects (expanded version). u Drago Roksandić & Nataša Štefanec. Constructing Border Societies on the Triplex Confinium. CEU History Department Working Paper Series 4. Budapest, 2000, 239-288.
• Vidjeti, također: Stojan Janković u Morejskom ratu ili o uskocima, robovima i podanicima. u "Ljetopis" SKD Prosvjeta. Vol. 5. Zagreb, 2000, 125-188. Stojan Janković nella guerra di Morea ovvero degli Uscocchi, degli schiavi e die sudditi, u Atti. Centro di Ricerche Storiche - Rovigno, 315-390.
Znanstveni radovi u časopisima
• Bogom izabrani narod - I. u Prosvjeta. God. 7. Br. 37/38. Zagreb, 2000, 30-43.
• Bogom izabrani narod - II. u Prosvjeta. God. 7. Br. 39/40. Zagreb, 2000, 16-24.
• Dinara kao ekohistorijski problem. Ranonovovjekovni kartografski aspekti. u Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu. Vol. 32-33. Zagreb, 1999-2000, 333-343.
• Vidi, također: Dinara kao ekohistorijski problem. Ranonovovjekovni kartografski aspekti. u Prosvjeta. God. 7. Br. 41/42. Zagreb, 2000, 34-41.
• Shifting Boundaries, Clientelism and Balkan Identities. U: Mediterranean Historical Review, Vol. 16. No. 1. June 2001, 43-48.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Torunn Selberg |
|Adresa |Odsjek za kulturne studije, Sveučilište u Bergenu, Syndesplassen 12-13, N-5007 Bergen, Norveška |
|Telefon |+4755582206 |
|Telefaks |+4755589430 |
|Elektronička pošta, Web adresa |torunn.selberg@ikk.uib.no |
|Državljanstvo |norveško |
|Datum rođenja |29.03.1946. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |UiB-116601/T700213 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |1984.- |
|Ustanova zaposlenja |Sveučilište u Bergenu |
|Naziv radnog mjesta |redoviti profesor |
|Funkcija |akademska |
|Područje rada |predavanja i istraživanje |
|Školovanje |
|Datum |1980. |
|Mjesto |Bergen |
|Ustanova |Filozofski fakultet, Sveučilište u Bergenu |
|Zvanje |magistar znanosti, područje folkloristike |
|Usavršavanje |
|Godina |1984.-1989. poslijediplomski doktorski studij folkloristike |
| |1990. Dr. sc. |
| |1989.-1992. postdoktorska istraživačka stipendija (Norveško istraživačko vijeće) |
| |1992.-1995. Izvanredni profesor |
| |1995. – Profesor |
|Mjesto |Sveučilište u Bergenu |
|Ustanova |Filozofski fakultet |
|Područje |Kulturni studiji, folkloristika |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |norveški |
|Strani jezici |
|Jezik |engleski |
|Govori |engleski |
|Piše |engleski |
|Čita |engleski, njemački |
|Socijalne vještine i kompetencije |timski rad, komunikacijske vještine |
|Organizacijske vještine i kompetencije |različite funkcije pri Sveučilištu |
|Tehničke vještine i kompetencije |rad na računalu |
|Umjetničke vještine i kompetencije | |
|Ostale vještine i kompetencije | |
|Vozačka dozvola | |
ODABRANA BIBLIOGRAFIJA
Knjige:
Selberg, Torunn & Anne Eriksen 2006: Tradisjon og fortelling. En innføring i folkloristikk. Oslo, Pax
Alver, Bente, Ingvild Gilhus, Lisbeth Mikaelsson og Torunn Selberg 2004: Myte, magi og
mirakel i møte med det moderne. Oslo, Pax 2004 (1999) (2. izdanje)
Selberg, Torunn; Eriksen, Anne og Garnert, Jan (ur.) 2002. Historien in på livet.
Diskussioner om kulturarv och minnespolitik. Lund: Nordic Academic Press. (NFF Publications; br.14)
Članci:
Selberg, Torunn 2006: Two Festivals – two Places. The Revitalization of Place and Narratives through Festivals. Etnologija I kulturni turizam. Ethnology and Cultural Tourism. Ljetna Škola Filozofskog fakulteta, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Rab 2005. Zagreb 2006
Selberg, Torunn 2006: “Our Lord’s miracle”. Talking about working wonders. U: Kaivola-Bregenhøj, Anniki og Ulf Palmenfelt (ur.) Telling, doing experiencing: Folkloristic perspectives on narrative analysis. = Studia Fennica Folkloristica. 16. Helsinki, Finnish Literature Society
Selberg, Torunn 2006: Festivaler och kulturarv. Lokalitet och regionalitet. I: Alzen, Annika och Peter Aronsson (ur.): Demokratisk kulturarv? Nationella instituioner. Universella värden. Lokala praktiker. = Tema Kultur och samhälle. Skriftserie 2006:1
Selberg, Torunn 2005: The Actualization of the sacred place of Selja and the Legend of Saint Sunniva. ARV 2005. Nordic yearbook for Folklore.
Selberg, Torunn 2005: Glömda helgon och gömda konflikter. Revitalisering och revärdering. I: Historiens vägar. Gestaltning, historia och kulturarv. Rapport från ISKAs konferens i Söråkers Folkets hus 9.-10. februari 2005
Selberg, Torunn 2003: Taking Superstitions seriously. Folklore 114(3):297-306
Selberg, Torunn 2003: Folkelig religiøsitet og religiøst mangfold. Tidsskrift for kirke, religion og samfunn 16(1):147-158
Selberg, Torunn. Religion smurt tynt utover 2003: I:. Repstad, Pål og Lund-Olsen, Tone, red. Utviklingstrender i religionsutøvelsen Forankring eller frikopling? Kulturperspektiver på
religiøst liv i dag. Kulturstudier, vol 33, Kristiansand: Høyskoleforlaget; 2003. str. 45-62
Selberg, Torunn 2002: Livet på Finnskogen. Fra konflikt til kulturarv. I: Anne, Eriksen; Jan,
Garnert og Torunn, Selberg, red. Historien in på livet. Diskussioner om kulturarv och
minnespolitik. NFF Publications, vol 14, Lund: Nordic Academic Press;. str. 85-108
Selberg, Torunn 2002: . Tradisjon, kulturarv og minnepolitikk. Å iscenesette, vandre i og fortelle om fortiden. I: Anne, Eriksen; Jan, Garnert og Torunn, Selberg, (red). Historien in på livet. Diskussioner om kulturarv och minnespolitik. NNF Publications, br. 14, Lund: Nordic
Academic Press; 2002. str. 9-30
Selberg, Torunn 2001:. Ideas about the Past and Tradition in the Discourse about neo-shamanism in a Norwegian Context. Acta Ethnographica Hungarica 2001; 46(1-2):65-74
Selberg, Torunn 2001. Ideas of the Past and Tradition within New Religiosity. I: Wolf-Knuts,
Ulrika og Kaivola-Bregenhøj, Anikki, red. Pathways. Approaches to the Study and Teaching
of Folklore. NNF Publications, vol 9, Turku: Nordic Network of Folklore, Turku; 2001. str.
109-119
Selberg, Torunn 2001. Å ta overtro på alvor. I: Bjarne, Rogan og Alver, Bente Gullveig, red.
Norden og Europa. Fagtradisjoner i nordisk etnologi og folkloristikk. The Department of
Culture Studies, University of Oslo. 2001 Occasional Papers., br. 2, Oslo
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Reana Senjković-Svrčić |
|Adresa |Potočani 30 |
|Telefon |46 37 925 |
|Elektronička pošta, Web adresa |reana@ief.hr |
|Državljanstvo |hrvatsko |
|Datum rođenja |23. lipnja 1963. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |172220 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |1987-1988 |
|Ustanova zaposlenja |Srednjoškolski centar Braća Kazić, Jastrebarsko |
|Naziv radnog mjesta |Nastavnica likovne i glazbene kulture |
|Funkcija |nastavnica |
|Područje rada |obrazovanje |
|• Datumi (od – do) |od 1990. |
|Ustanova zaposlenja |Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb |
|Naziv radnog mjesta |znanstvena suradnica na projektima Instituta za etnologiju i folkloristiku |
|Funkcija |znanstvena asistentica, viša znanstvena asistentica, znanstvena suradnica, viša znanstvena suradnica |
|Područje rada |etnologija |
|Školovanje |
|Datum |do 1987. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |Diplomirana povjesničarka umjetnosti i etnologinja |
|Datum |do 1992. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |Magistar povijesnih znanosti |
|Datum |do 1997. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |Doktor humanističkih znanosti |
|Usavršavanje |
|Godina |1992. |
|Mjesto |London, Velika Britanija |
|Ustanova |School of Slavonic and East European Studies, University of London |
|Područje |kulturalna antropologija |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik |engleski |
|Govori |dobro |
|Piše |dobro |
|Čita |vrlo dobro |
|Socijalne vještine i kompetencije |Etnografski terenski rad; gostujuća predavačica na dodiplomskom i predavačica na poslijediplomskom studiju;|
| |izlaganja na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. |
| |Sudjelovala u radu Povjerenstva za ocjenu originalnog suvenira Zagrebačke županije 2002. godine. |
|Organizacijske vještine i kompetencije |Voditeljica projekta Domovinski rat i ratne žrtve u 20. stoljeću: etnografski aspekti, u razdoblju |
| |2002-2005. Sudjelovala u organizaciji međunarodnog znanstvenog skupa War, Exile, Everyday Life 1995. |
| |godine. |
|Tehničke vještine i kompetencije |Rad na računalu (poznavanje računalnih programa), rad s različitim vrstama audio, foto i video snimača. |
|Vozačka dozvola |B |
ODABRANA BIBLIOGRAFIJA
Knjige
2000 Zlatno srce tvoje. Hrvatske narodne nošnje na razglednicama s početka stoljeća. AGM Biblioteka posebno izdanje, Zagreb, 143 str; ISBN 953-174-103-4;
2002 Lica društva, likovi države, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 334 str; ISBN 953-6020-19-x
Urednica knjige
2004 i Iva Pleše, ur. Etnografije interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija) i Ibis grafika, Zagreb 2004;
Poglavlja u knjizi
2001 Selbstbewußt und lachend. Visuelle Aspekte der politischen Propaganda bei den Wahlen in Kroatien 1990-1997, u: Čapo Žmegač Jasna, Johler Reinhard, Kalapoš Sanja i Nikitsch Herbert (ur.) Kroatische Volkskunde/Ethnologie in den Neunzigern, Veröffentlichungen 22, Beč, str. 175-192.
2002 Romanticising Rambo: Masculinity and Social Perceptions of War in Croatia 1991-1995, u: Jovanović Miroslav i Slobodan Naumović (ur.), Gender Relations in South Eastern Europe: Historical Perspectives on Womanhood and Manhood in the 19th and 20th Century. Zur Kunde Sudosteuropas - Band II/33, Udruženje za društvenu istoriju - Ideje 4, Beograd, Graz, str. 287-304;
Znanstveni radovi
2000 Forgotten: Mirko Kus-Nikolajev. A Contribution to an Early Theory on Folklore Visual Art Expression, Narodna umjetnost 37/I, Zagreb, str. 177-196;
2002 Motherland is Female Gender, Narodna umjetnost 39/1, Zagreb, str. 133-150;
2004 Karizma, Časopis za kritiko znanosti XXXII, 215/216, Ljubljana, str. 192-205;
2005 & Davor Dukic Virtual homeland?: reading the music on offer on a particular web page, International Journal of Cultural Studies 8/1 SAGE, str. 44-62
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Goran-Pavel Šantek |
|Adresa |Put Pudarice 13 F, 23000 Zadar |
|Telefon |023/326337 |
|Telefaks | |
|Elektronička pošta, Web adresa |gpsantek@unizd.hr |
|Državljanstvo |Hrvatsko |
|Datum rođenja |24.4.1970. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |219900 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |1.7.1996.-1.2.2006. |
|Ustanova zaposlenja |Institut za etnologiju i folkloristiku |
|Naziv radnog mjesta |Viši asistent |
|Funkcija | |
|Područje rada |Etnologija, antropologija |
|• Datumi (od – do) |2.2.2006.- |
|Ustanova zaposlenja |Sveučilište u Zadru |
|Naziv radnog mjesta |Docent |
|Funkcija | |
|Područje rada |Etnologija, antropologija |
|Školovanje |
|Datum |26.9.1995. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |Profesor etnologije i filozofije |
|Datum |14.7.2000. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |Magistar humanističkih znanosti |
|Datum |1.7.2004. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |Doktor humanističkih znanosti |
|Usavršavanje |
|Godina |2005. |
|Mjesto |Oxford, Velika Britanija |
|Ustanova |Sveučilište u Oxfordu |
|Područje |Socijalna i kulturna antropologija |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |Hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik |Engleski |
|Govori |Izvrsno |
|Piše |Izvrsno |
|Čita |Izvrsno |
|Socijalne vještine i kompetencije | |
|Organizacijske vještine i kompetencije | |
|Tehničke vještine i kompetencije | |
|Umjetničke vještine i kompetencije | |
|Ostale vještine i kompetencije | |
|Vozačka dozvola |Da |
|Dodatni podaci | |
BIBLIOGRAFIJA:
Šantek, G.P. Ethnographic Realism and the Role of the Ethnologist of Religion. // Narodna umjetnost. Hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku. 42,1 (2005), str. 125-142.
Šantek, G.P. Religijska zajednica, obred prijelaza i rutinizacija. // Etnološka tribina. Godišnjak Hrvatskog etnološkog društva. 27 (2005), str. 39-52.
Šantek, G.P. Research on Religion in Croatian Ethnology. // Ethnology of Religion / uredio Gabor Barna. Budapest: Akademiai Kiado, 2004. Str. 23-44.
Šantek, G.P. Šoltanski ribari. Etnološki pogled na ribarstvo prve polovice 20. stoljeća. // Etnološka tribina. Godišnjak Hrvatskog etnološkog društva. 24 (2001), str. 47-62.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Tea Škokić |
|Adresa |Jurja Žerjavića 17, 10000 Zagreb |
|Telefon |4856-519 |
|Telefaks | |
|Elektronička pošta, Web adresa |tea@ief.hr |
|Državljanstvo |hrvatsko |
|Datum rođenja |14.02.1970. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |219911 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |01.03.1996.- |
|Ustanova zaposlenja |Institut za etnologiju i folkloristiku |
|Naziv radnog mjesta |Znanstvena novakinja na projektima Instituta za etnologiju i folkloristiku |
|Funkcija |Znanstvena asistentica, viša znanstvena asistentica, znanstvena suradnica |
|Područje rada |etnologija |
|Školovanje |
|Datum |1995 |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |dipl. komparativne književnosti i etnologije |
|Datum |2000 |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |magistrica etnologije |
|Datum |2004 |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |doktorica etnologije i antropologije |
|Usavršavanje |
|Godina | |
|Mjesto | |
|Ustanova | |
|Područje | |
| |
| |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik |engleski |
|Govori |da |
|Piše |da |
|Čita |da |
|Socijalne vještine i kompetencije |trenerica za razvijanje socijalnih kompetencija i vještina te organizacijske kulture (rad s NGOima i |
| |političkim strankama), predavanja na domaćim i inozemnim skupovima, predavanja i radionice unutar Centra za|
| |ženske studije |
|Organizacijske vještine i kompetencije |Evaluatorica, facilitatorica i konzultantica za organizacijski razvoj (rad s NGOima i političkim |
| |strankama), vođenje obrazovnog programa u Centru za ženske studije 2000-2002 |
|Tehničke vještine i kompetencije |poznavanje rada na računalu |
|Umjetničke vještine i kompetencije | |
|Ostale vještine i kompetencije | |
|Vozačka dozvola | |
BIBLIOGRAFIJA:
Knjige
Renata Jambrešić Kirin i Tea Škokić, ur. Između roda i naroda: etnološke i folklorističke studije, Centar za ženske studije i Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija), Zagreb, 2004.
Članci
"Takvoga bogatstva oni nisu vidjeli". Etnološka tribina 15, 1995, str. 37-47.
"Ethnological Work in Croatia 1990-1995". Ethnologia Balcanica. Journal of Balkan Ethnology vol 1, 1997, str. 217-225.
"Identitet" u Treća. Časopis Centra za ženske studije, br.1, vol 1, 1998, str. 9-11.
"Feministička antropološka kritika: od univerzalizma do razlike", u Etnološkoj tribini 24, vol. 31, 2001., str. 5-20.
"Must We Know Who We Are?", u From Gender To Nation. A Series of Balkan and East-European Studies, University of Bologna, No. 16. Edited by Rada Iveković and Julie Mostov. International Network Europe and Balkans. Za izdavača(copyrigt): A. Longo Editore, Ravenna, 2002 .str. 201-212.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Nevena Škrbić Alempijević |
|Adresa |A. von Humboldta 8, 10000 Zagreb |
|Telefon |01-61-14- 989 |
|Telefaks |01- 61-20-166 |
|Elektronička pošta, Web adresa |nskrbic@ffzg.hr |
|Državljanstvo |Hrvatsko |
|Datum rođenja |2.05.1976. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |243476 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |2001. – Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju |
| |1999. – 2001. kustos Etnografskog muzeja u Pazinu |
|Ustanova zaposlenja |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Naziv radnog mjesta |Docent |
|Funkcija |Nastavnik na studiju etnologije i kulturne antropologije |
|Područje rada |Humanističke znanosti, polje etnologija, nacionalna etnologija |
|Školovanje |
|Datum |1994. |
|Mjesto |Bol, Brač |
|Ustanova |Opća gimnazija |
|Zvanje | |
|Školovanje |
|Datum |1999. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet |
|Zvanje |diplomirani etnolog i profesor engleskog jezika |
|Usavršavanje |
|Godina |2000 – 2006. poslijediplomski doktorski studij etnologije/kulturne antropologije, 2006. doktorat |
| |2005. Tromjesečna istraživačka stipendija Sveučilišta u Bergenu, Norveška |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet |
|Područje |etnologija i kulturna antropologija |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |Hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik |Engleski (profesor), talijanski i njemački |
|Govori |Engleski, talijanski |
|Piše |Engleski, talijanski i njemački |
|Čita |Engleski, talijanski i njemački |
|Socijalne vještine i kompetencije |Timski rad, komunikacija |
|Organizacijske vještine i kompetencije |Tajnica poslijediplomskog studija etnologije/kulturne antropologije |
|Tehničke vještine i kompetencije |Rad na računalu |
|Umjetničke vještine i kompetencije | |
|Ostale vještine i kompetencije | |
|Vozačka dozvola |Da |
BIBLIOGRAFIJA:
Knjiga
ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena, Kirsti Mathiesen HJEMDAHL, ur.: O Titu kao mitu: Proslava Dana mladosti u Kumrovcu, Srednja Europa i FF Press, Zagreb, 2006.
Znanstveni radovi u časopisima
ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena, Kirsti Mathiesen HJEMDAHL, (2006): Backlash. The Reappearing of a Vanished Marshall, Ethnologia Europaea, Journal of European Ethnology 35:1-2, Copenhagen, 98-102.
ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena (2004): Bilješke o narodnom životu u romanima Martina Kukučína, Studia ethnologica Croatica 16, Zagreb, 141-180.
ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena (2002/2003): Značenja tradicijskoga pri konstruiranju istarskih identiteta, Studia ethnologica Croatica 14/15, Zagreb, 69-88.
ŠKRBIĆ, Nevena (2000/2001): Život mladih, pripreme za brak i sklapanje braka u selima u okolici Novske, Studia ethnologica Croatica 12/13, Zagreb, 145-213.
ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena (2003): Prilozi poznavanju primorsko-bunjevačkog identiteta, Senjski zbornik 30, Senj, 425-444.
ŠKRBIĆ, Nevena (2001): Izvješće s istraživanja u selima pod Senjskim bilom i u zaleđu Sv. Jurja, Senjski zbornik 28, Senj, 261-274.
ŠKRBIĆ, Nevena (2000): Pojedini elementi duhovne kulture primorskih Bunjevaca, Senjski zbornik 27, Senj, 217-226.
Radovi u zbornicima radova i knjigama
ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena (2006): Luli obiteljski, luli otočki: Prezentacija rapske zajednice kroz prikazivanje odabranih segmenata pokladnih i svadbenih običaja, u: ur. Tihana Petrović Leš i Tomislav Pletenac, Etnologija i kulturni turizam, FF Press, Zagreb, 57-69.
ŠKRBIĆ, Nevena (2003): Brački sir i drugi mliječni proizvodi na Braču, u: ur. Željko Obad, Sir: tradicija i običaji, Biblioteka Običaji; kolo 1, knj. 6, Pučko otvoreno učilište, Zagreb,61-74.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Žarko Španiček |
|Adresa |Jagodnjak 29, 34 000 Požega |
|Telefon |034 272-105 |
|Telefaks | |
|Elektronička pošta, Web adresa |zarko.spanicek@po.htnet.hr |
|Državljanstvo |Hrvatsko |
|Datum rođenja |07.06.1960. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |206576 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |1987.- |
|Ustanova zaposlenja |Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Požegi |
|Naziv radnog mjesta |Pročelnik |
|Funkcija | |
|Područje rada |Humanističke znanosti, polje etnologija, nacionalna etnologija |
|Školovanje |
|Datum |1984. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet |
|Zvanje |Profesor filozofije i etnologije |
|Usavršavanje |
|Godina |1992. magisterij |
| |2001. doktorat |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet |
|Područje |Etnologija |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |Hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik |Engleski, njemački |
| | |
|Govori |Engleski |
|Piše |Engleski |
|Čita |Engleski, njemački |
|Socijalne vještine i kompetencije |Timski rad, komunikacija |
|Organizacijske vještine i kompetencije |Pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture od 1999. godine. Organizirao ili sudjelovao u |
| |organiziranju obnove više spomenika kulture u Slavoniji. |
|Tehničke vještine i kompetencije |Rad na računalu, fotografiranje (digitalno, analogno) i osnovna obrada fotografija. |
|Umjetničke vještine i kompetencije | |
|Ostale vještine i kompetencije | |
|Vozačka dozvola |da |
|Dodatni podaci | |
|Privitci | |
ODABRANA BIBLIOGRAFIJA:
Knjige
Španiček, Žarko: Narodno graditeljstvo Slavonije i Baranje, Slavonska naklada Privlačica, Vinkovci, 1995.
Španiček, Žarko: Slavonski pučki proroci i sveci; studija iz pučke pobožnosti Slavonije, Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2005.
Članci
Španiček, Žarko: Sakrale Kleinarchitektur in Slawonien: Betsäulen, Nischen und Wegkapellen, Kroatische Volkskunde/Ethnologie in den Neunzigern. // Europäische Ethnologie. 22(2001), str. 365-390.
Španiček, Žarko: Slavonski pučki proroci i sveci: Studija iz pučke pobožnosti Slavonije. Slavonski Brod : Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2002.
Španiček, Žarko: Promjene u tradicijskom identitetu Slavonije i Baranje. // Razvojne perspektive ruralnog svijeta Slavonije i Baranje / Zagreb, 2003., str. 41-53.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Eva-Marie Tveit |
|Adresa |Cappesvei 12 a, 5018 Bergen, Norveška |
|Telefon |+ 47 907 22 456 |
|Telefaks | |
|Elektronička pošta, Web adresa |eva-eit@ikk.uib.no |
|Državljanstvo |norveško |
|Datum rođenja |22.06.1965. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |- |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |1.2.1995. - 1.2.1998. |
|Ustanova zaposlenja |Kulturni studiji, Sveučilište u Bergenu |
|Naziv radnog mjesta |Docent |
|Funkcija | |
|Područje rada |Predavanja, organizacija kolegija, mentorski rad sa studentima, održavanje ispita na diplomskoj razini |
|• Datumi (od – do) |1.2.1998. – 1.2.2002. |
|Ustanova zaposlenja |Norveško istraživačko vijeće |
|Naziv radnog mjesta |Doktorski projekt |
|Funkcija |Doktorand |
|Područje rada |Terensko istraživanje, analiza, pisanje disertacije |
|• Datumi (od – do) |1.8.2003. -1.8.2005., + 1.1.2006. – 1.8.2006. |
|Ustanova zaposlenja |Kulturni studiji, Sveučilište u Bergenu |
|Naziv radnog mjesta |Docent |
|Funkcija | |
|Područje rada |Predavanja, organizacija kolegija, mentorski rad sa studentima, održavanje ispita na diplomskoj razini |
|• Datumi (od – do) |1.8.1995. – 1.8.2003. – različito |
|Ustanova zaposlenja |Sveučilište u Copenhagenu (oko 40 sati predavanja) Norwegian Non-Fiction Writers and Translators |
| |Association (4 mjeseca), Sveučilište u Oslu, Visoka škola u Finnmarku ++ |
|Naziv radnog mjesta |različita |
|Funkcija |samostalni istraživač |
|Područje rada |Terenski rad, mentorski rad, održavanje predavanja u nekoliko ustanova, prezentiranje kulturnih studija |
| |itd. |
|• Datumi (od – do) |1.8.2005. – 31.12.2005. |
|Ustanova zaposlenja |Norveška visoka škola u turizmu |
|Naziv radnog mjesta |Privatna visoka škola u Oslu |
|Funkcija |Docent |
|Područje rada |Predavanja, organizacija kolegija, mentorski rad sa studentima, održavanje ispita |
|Školovanje |
|Datum |1.1.1990.-1.2.1995. |
|Mjesto |Bergen |
|Ustanova |Sveučilište u Bergenu |
|Zvanje |diplomirani folklorist: manji moduli + 1 godina psihologije + 1 godina etnologije + 3,5 godine |
| |folkloristike (= procjenjuje se na 6 godina) |
|Datum |6.9.2002. |
|Mjesto |Bergen |
|Ustanova |Sveučilište u Bergenu |
|Zvanje |doktor kulturnih studija – Ph.D. |
|Usavršavanje |
|Godina | |
|Mjesto | |
|Ustanova | |
|Područje | |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |norveški |
|Strani jezici |
|Jezik |engleski |
|Govori |tečno |
|Piše |tečno |
|Čita |tečno |
|Socijalne vještine i kompetencije |dobre komunikacijske vještine, ekstrovert, entuzijastična, odgovorna, dobar rad u timu |
|Organizacijske vještine i kompetencije |dobar organizator, vrlo praktična, usmjerena prema rješenjima |
|Tehničke vještine i kompetencije |Rad na računalu, kamera |
|Umjetničke vještine i kompetencije |Kreativna |
|Ostale vještine i kompetencije | |
|Vozačka dozvola |B i C kategorija |
|Dodatni podaci | |
|Privitci | |
ODABRANA BIBLIOGRAFIJA:
2002: ”Little money and lots of time – young people questioning time paradigms”. U: Younger than yesterday, older than tomorrow. Cultural perspectives on contemporary childhood and youth
2002: Birds of passage. An inquiry into the culture of young individual long-term travellers. Dissertation for the dr.art.-degree, IKK UiB
2003: ”Backpackerland – utvidelse av Syden, eller ny geografisk fiksjon?” U: Tidsskrift for kulturforskning, 3-2003.
2006: "Backpackers and motorhome travellers – Outlining and comparing two contemporary long-term tourist cultures” U: Ur. Tihana Petrović Leš i Tomislav Pletenac, Etnologija i kulturni turizam. FF Press, Zagreb.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Jelka Vince-Pallua |
|Adresa |Božidarevićeva 7, 10000 Zagreb, Hrvatska |
|Telefon |+385-1-2319705, +385-917644291 |
|Telefaks |+385-1-6120237 |
|Elektronička pošta, Web adresa |jelka.vince-pallua@zg.htnet.hr |
|Državljanstvo |hrvatsko |
|Datum rođenja |11.08.1955. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |129536 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |Od 15.12.1986.- 2006. |
|Ustanova zaposlenja |Zavod i Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Naziv radnog mjesta |Doc. dr. |
|Funkcija |Profesor predavač i istraživač |
|Područje rada |Etnologija, kulturna antropologija |
|• Datumi (od – do) |25.09. 2001. – 25. 07. 2002. |
|Ustanova zaposlenja |UCL (University College London)-SSEES (School of Slavonic and East European Studies) |
|Naziv radnog mjesta |gostujući predavač (Croatian teacher fellow) |
|Funkcija |Predavač, istraživač |
|Područje rada |Etnologija, kulturna antropologija |
|Školovanje |
|Datum |1974.-1980. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |Profesor etnologije i anglistike |
|Datum |1980. - 1985. godine |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |Magistar znanosti, područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija |
|Datum |2000. godine |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |Doktor znanosti, područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija |
|Datum |1975. – 1982. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Muzička škola «Blagoje Bersa» |
|Zvanje |Niža (ZO-za odrasle) i Srednja muzička škola |
|Datum |1982. – 1984. |
|Mjesto |Ljubljana |
|Ustanova |Muzička akademija |
|Zvanje |Prvi stupanj Muzičke akademije (dvije godine) |
|Usavršavanje |
|Godina |1984. |
|Mjesto |Stanford (Sjedinjene američke države) |
|Ustanova |University of Stanford, Department of Cultural Anthropology |
|Područje |Etnologija |
|Godina |1987., 1989. |
|Mjesto |Rim (Italija) |
|Ustanova |Sveučilište La Sapienza, biblioteke i arhivi, Archivio Vaticano |
|Područje |Etnologija - rad u arhivima, kolaboracija s talijanskim profesorima - etnolozima |
|Godina |1989. i 1992. |
|Mjesto |Bolonja, Padova, Venecija (Italija) |
|Ustanova |Archiginnasio, Archivio di Stato, Archivio do Mar |
|Područje |Etnologija i kulturna antropologija, historigorafija |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |Hrvatski jezik |
|Strani jezici |
|Jezik |Engleski |
|Govori |Izvrsno |
|Piše |Izvrsno |
|Čita |Izvrsno |
|Jezik |Talijanski |
|Govori |Izvrsno |
|Piše |Dobro |
|Čita |Izvrsno |
|Jezik |Njemački |
|Govori |Dobro |
|Piše |Dobro |
|Čita |Dobro |
|Socijalne vještine i kompetencije |Komunikativna, sklona timskom radu, već desetak godina aktivna u internacionalnoj NGO udruzi – IFUW |
| |(International Federation of University Women) što zahtijeva stalnu komunikaciju i mnogo socijalnih |
| |kontakata |
|Organizacijske vještine i kompetencije |CIR (Coordinator for International Relations) za Hrvatsku unutar IFUW-a (International Federation of |
| |University Women), Voditeljica strukovnoga kluba, organizatorica internacionalnog kongresa u Londonu, |
| |suosnivačica i potpredsjednica dviju NGO udruga: DHI – Društvo hrvatskih intelektualki i Klio - Udruga za |
| |povijest žena |
|Tehničke vještine i kompetencije |Rad na osobnom računalu |
|Umjetničke vještine i kompetencije |Glazba – solo pjevanje, komorno pjevanje, zborno pjevanje, pratnja na gitari |
|Ostale vještine i kompetencije |Koordinatorica i ocjenjivačica europskih projekata unutar «Special Committee for Project Development» |
| |IFUW-a (International Federation of University Women) |
|Vozačka dozvola |Ne |
|Dodatni podaci |- |
|Privitci |ZNANSTVENI INTERES: etnologija, antropologija - mediteranski studiji, etnografija hrvatskog Sredozemlja, |
| |povijest hrvatske etnološke misli u europskom kontekstu, tradicijska duhovna i društvena kultura, ženski |
| |studiji – žena u tradicijskoj kulturi, rodna tematika, mitsko u kulturi. |
| |ZNANSTVENI PROJEKTI |
| |-Monotematska arealna istraživanja hrvatske pučke kulture |
| |-Uništena tradicijska kultura zapadne Slavonije |
| |-Triplex Confinium – hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu |
| |-Prethistorijska i srednjovjekovna naselja na sjevernom Jadranu |
| |SUDJELOVANJE NA ZNANSTVENIM SKUPOVIMA |
| |Od 1988. godine sudjelovanje na domaćim (9) i međunarodnim (15) skupovima kontinuirano |
| |OSTALO |
| |Dvije akademske godine (2002.-2004.) predavala je «Uvod u kulturnu antropologiju» na Sveučilištu u Bolonji |
| |– Scienze di Educazione – Antropologia Culturale u okviru jadransko-jonskog programa «UNIADRION Virtual |
| |University» |
ODABRANA BIBLIOGRAFIJA
(2007) Endemsko prema etnokartografskom – nova razmišljanja na marginama etnoloških karata (primjer virdžina, zavjetovanih djevojaka). Studia ethnologica Croatica, Vol. 19.
(2007) Apsyrtides –Fortis na stazama Argonauta do europske etnologije/antropologije. Narodna umjetnost, Zagreb, 44/2.
(2006) Spirit of the Space – Challenges of its Contemporary Use in Cultural Tourism. Klarić, Vlasta, Vince-Pallua, Jelka. Etnološka tribina 36, Zagreb, 207-222.
(2006) "Kad sam ja bio mlad uopće hrvatski nisam znao" - Talijani zapadne Slavonije i problemi identiteta. U: Mesto in trg na meji : 9. vzporednice med slovensko in hrvaško etnologijo = Grad i trg na granici: 9. hrvatsko-slovenske etnološke paralele, A. Černelič Trošelj, Ž. Jelavić, T. Toženbergar Šega, H. Rožman (ur.), Knjižnica Glasnika Slovenskega etnološkega društva; 38, Slovensko etnološko društvo, Ljubljana, 121-134.
(2004) Vlažni monoliti babe – ženski kultni supstrat plodnosti i blagostanja. U: Žene u Hrvatskoj - Ženska i kulturna povijest. Andrea Feldman, ur.: Institut Vlado Gotovac i Ženska infoteka, Zagreb, 21-32.
(2004) “Amazonke» iz Istre: na tragu istarskih, u muško preobučenih žena. U: Između roda i naroda- Etnološke i folklorističke studije, Renata Jambrešić Kirin i Tea Škokić ur., Institut za etnologiju i folkloristiku - Biblioteka Etnografija i Centar za ženske studije, Zagreb, 119-135.
(2003) Ekohistorija morlačkog načina života druge polovice 18. i prve polovice 19. stoljeća na temelju arhivskih istraživanja dalmatinskih izvora pisanih talijanskim jezikom. U: Triplex Confinium (1500-1800): Ekohistorija. Književni krug Split, Split, 289-302.
(2001) Virdžina, zavjetovana djevojka. Kruh i ruže 15, Ženska infoteka, Zagreb, 44-53.
(2000/2001) Od Italije do Male Italije – talijanske oaze u zapadnoj Slavoniji. Studia ethnologica Croatica, Vol. 12/13, Zagreb, 233-247.
(2000) Pojava virdžine, zavjetovane djevojke, u predajnoj kulturi balkanskih naroda. Doktorska disertacija obranjena na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
(1999) Kultura srca, kultura uma. Radićevo shvaćanje i definicije kulture. Etnološka tribina 22, Zagreb, 247-253.
(1998/1999) "Amazonke" iz Istre - na tragu istarskih, u muško preobučenih žena. Studia ethnologica Croatica, Vol. 10/11, Zagreb, 131-150.
(1996) Introducing a Second Wife - A Matrimonial Aid in Cases of a Childless Marriage, International Journal of Anthropology, January-March, N. 1, Vol 11, Angelo Pontecorboli Editore, International Institue for the Study of Man, Firenze, 35-40.
(1996) Julije Bajamonti - etnograf, etnolog? U: Splitski polihisotor Julije Bajamonti. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 30. listopada 1994. godine u Splitu - Biblioteka Knjiga Mediterana 15, Književni krug Split (Glavni urednik Ivo Frangeš), Split, 220-231.
(1995/1996) History and Legend in Stone - to Kiss the Baba. Studia ethnologica Croatica, Vol. 7/8, Zagreb, 1995/1996, 281-292.
(1994) Razmišljanja i dileme na marginama etnoloških karata - kriza etnologije? Studia ethnologica Croatica, vol. 6, Zagreb, 9-17.
(1993) Tragom hrvatskih oaza u Irpiniji u južnoj Italiji. Croatica 37/38/39, Zagreb, 399-409.
(1993) Autobiografija Bartola Kašića - još jedan isusovački doprinos etnologiji. Etnološka tribina 16, Zagreb, 36-46.
(1992) Tragom vlaških elemenata kod Morlaka srednjedalmatinskog zaleđa. Ethnologica dalmatica 1, Split, 137-145.
(1991) Veliki petak u Vrbniku na Krku - prilog poznavanju riječi oplača. Etnološka tribina 14, Zagreb, 51-55.
(1990) Ethnological reflections of Petar Nižetić (Pietro Nisiteo). Ethnologia slavica 22, Bratislava, 253-264.
(1990) Da prostite, to mi je žena! Prilog poznavanju položaja žene u drugoj polovici 18. i prvoj polovici 19. stoljeća u Dalmaciji i njezinu zaleđu. Studia ethnologica 2, Zagreb, 77-96.
(1988) Kulturni identitet Dalmacije 19. stoljeća iz perspektive Petra Nižetića (Pietra Nisitea). Etnološka tribina 11, Zagreb, 31-41.
(1985) Etnografska građa dalmatinskih pisaca druge polovice 18. i prve polovice 19. stoljeća. Magistarski rad, obranjen na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Tomo Vinšćak |
|Adresa |Jurjevska 31, 10 000 Zagreb |
|Telefon |+385 1 4669 882 |
|Telefaks |+385 1 4669 882 |
|Elektronička pošta, Web adresa |tvinscak@ffzg.hr |
|Državljanstvo |hrvatsko |
|Datum rođenja |25.09.1951. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |98470 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |2001. - danas |
|Ustanova zaposlenja |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju |
|Naziv radnog mjesta |Docent na Katedri za opću etnologiju |
|Funkcija |2003 – 2005 predstojnik Katedre za opću etnologiju |
|Područje rada |Duhovna kultura Hrvata, šamanizam; običaji i vjerovanja, ostaci zajedničke slavenske mitološke baštine. |
| |Narodi i kulture Indije, Nepala i Tibeta. Planinsko transhumantno stočarstvo, tibetski budizam, kulturna |
| |antropologija i krajobraz |
|• Datumi (od – do) |1998. – 2001. |
|Ustanova zaposlenja |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju |
|Naziv radnog mjesta |Viši asistent |
|Funkcija | |
|Područje rada |Osnove hrvatske etnografije, narodi i kulture Indije, Nepala i Tibeta |
|• Datumi (od – do) |1981 - 1985 |
|Ustanova zaposlenja |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za etnološku kartografiju |
|Naziv radnog mjesta |Stručni suradnik |
|Funkcija | |
|Područje rada |Etnološki atlas Europe i bivše SFRJ |
|Školovanje |
|Datum |1997. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |Doktor humanističkih znanosti |
|Datum |1985 |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |Magistar humanističkih znanosti |
|Datum |1980 |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |Profesor etnologije i indologije |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |Hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik |Engleski |
|Govori |dobro |
|Piše |dobro |
|Čita |dobro |
|Jezik |Ruski |
|Govori |dobro |
|Piše |dobro |
|Čita |dobro |
|Jezik |Slovenski |
|Govori |osrednje |
|Piše |dobro |
|Čita |izvrsno |
|Jezik |Sanskrt |
|Govori |- |
|Piše |dobro |
|Čita |dobro |
|Socijalne vještine i kompetencije |Sudjelovanje u radu društava i organizacija: |
| |Od 1988. član Međunarodne unije antropoloških i etnoloških znanosti; sudjelovanje na 3 međunarodna kongesa |
| |(1988. Zagreb; 1993. Mexico City; 1998. Virginia, SAD) |
| |Od 2000. član American Anthropological Association, sudjelovanje na godišnjem skupu, San Francisco, SAD |
| |Od1981. član Hrvatskog etnološkog društva (obavljao funkcije tajnika, potpredsjednika, predsjednika |
| |Društva) |
|Organizacijske vještine i kompetencije |1993.g organizator i voditelj istraživanja Narodi i kulture Nepala, regija Mustang (Himalaja) |
| |1999.g organizator i voditelj terenskog istraživanja budističkog hodočašća na svetu planinu Kailash, Tibet |
| |2004. g. organizator prvog hrvatskog međunarodnog simpozija o šamanizmu u Motovunu |
| |2005. g. organizator i voditelj prvog znanstvenog skupa o ostacima zajedničke indoeuropske mitološke |
| |baštine u Hrvata Perun i Trebišća na Učki u Mošćeničkoj Dragi |
| |2003., 2004. i 2005. organizator i voditelj šest terenskih studentskih istraživanja iz područja |
| |antropologije religije ( pretkršćanskih i kršćanskih vjerovanja) na području Istre, Dalmacije i |
| |dalmatinskih otoka. |
| |izvršni urednik časopisa Studia ethnologica Croatica od osnutka god. 1988. do danas |
| |urednik časopisa Etnološka tribina kojega izdaje Hrvatsko etnološko društvo i Odsjek za etnologiju i |
| |kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta iz Zagreba |
|Tehničke vještine i kompetencije |Snimanje video kamerom (izrađeno 5 dokumentarno etnoloških filmova iz tematike tibetskog budizma na |
| |području Nepala i Tibeta; 2 iz tematike transhumantnog stočarstva na Velebitu; 1 iz tematike ribolova |
| |vršama i 1 iz tematike mljetske narodne nošnje) |
|Umjetničke vještine i kompetencije | |
|Ostale vještine i kompetencije |1981. osnivač Hrvatskog planinarskog društva Bitoraj |
|Vozačka dozvola |B kategorija |
|Dodatni podaci |2003-2004 gostujući profesor na Filozofske Fakultete Univerze v Ljubljani (predmet: Etnologija Azije) |
BIBLIOGRAFIJA:
Knjiga
VINŠĆAK, Tomo (2002): Vjerovanja o drveću u Hrvata, " Naklada Slap" Jastrebarsko.
VINŠĆAK, Tomo (2006): Tibetski budizam, Svitava, Zagreb.
Znanstveni radovi
VINŠĆAK, Tomo (2000): The Function of Rituals among the Buddhists in Mustang District, Nepal, The Nature and Function of Rituals, Fire from Heaven: 115- 131, Edited by Ruth-Inge Heinze, Bergin & Garvey, Westport, Connecticut - London.
VINŠĆAK, Tomo (2002): Tradicijska baština središnje Istre, Studia ethnologica croatica, vol 10/11 (1998./1999): 75-87, Odsjek za etnologiju, Zagreb.
VINŠĆAK, Tomo (2002): Veli mrgar ili cvijet u kamenu, , Studia ethnologica croatica, vol 10/11 (1998/1999): 98-93, Odsjek za etnologiju, Zagreb.
VINŠĆAK, Tomo (2004): Following the Paths of Tibetan Buddhism, Studia ethnologica croatica, vol 14/15 (2002/2003): 285-296, Odsjek za etnologiju, Zagreb.
VINŠĆAK, Tomo (2005): Istarske štrige, štriniguni i krsnici, Studia ethnologica croatic, vol 17 (2005): Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Zagreb.
VINŠĆAK, Tomo (2005): Etnološka Istraživanja Peruna i Trebišća, Mošćenički zbornik,
Biografije
VINŠĆAK, Tomo (2001): Vatroslav Rožić (1857. - 1937.), ur. Filip Potrebica i Krunoslav Matešić, Jastrebarsko 1249. - 1999. Poglavarstvo grada Jastrebarsko i "Naklada Slap" Jastrebarsko: 363-364.
VINŠĆAK, Tomo (2001): Petar Skok (1881.-1956.), ur. Filip Potrebica i Krunoslav Matešić, Jastrebarsko 1249. - 1999. Poglavarstvo grada Jastrebarsko i "Naklada Slap" Jastrebarsko: 364-365.
VINŠĆAK, Tomo (2001): Branimir Bratanić (1910.-1986.), ur. Filip Potrebica i Krunoslav Matešić, Jastrebarsko 1249. - 1999. Poglavarstvo grada Jastrebarsko i "Naklada Slap" Jastrebarsko:365-367.
|European |
|curriculum vitae |
|format |
| |
|[pic] |
|Osobni podaci |
|Ime i prezime |Tvrtko Zebec |
|Adresa |Ratkajev prolaz 2, 10000 Zagreb; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zvonimirova 17, Zagreb |
|Telefon |01 4553 632 |
|Telefaks |01 4553 649 |
|Elektronička pošta, Web adresa |zebec@ief.hr |
|Državljanstvo |hrvatsko |
|Datum rođenja |16. 4. 1962. |
|Matični broj iz Upisnika znanstvenika |180476 |
|Radno iskustvo |
|• Datumi (od – do) |od 1990. |
|Ustanova zaposlenja |Institut za etnologiju i folkloristiku, Zvonimirova 17, Zagreb |
|Naziv radnog mjesta |Viši znanstveni suradnik, etnolog-etnokoreolog |
|Funkcija |Voditelj projekta |
|Područje rada |Plesna etnologija-etnokoreologija, folkloristika |
|Školovanje |
|Datum |1985. – 1990. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje |Diplomirani etnolog |
|Datum |1981. – 1984. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Zvanje | |
|Usavršavanje |
|Godina |1991. – 1993. |
|Mjesto |Ljubljana (Slovenija) |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani (Slovenija) |
|Područje |Kulturna antropologija, Magistarska radnja: "Kulturno-antropološki pristup plesu: pregled teorijskih |
| |pristupa istraživanju plesa i primjer istraživanja plesnih događaja u pokladnim običajima Punta na otoku |
| |Krku" |
|Godina |1993. – 1998. |
|Mjesto |Zagreb |
|Ustanova |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
|Područje |Humanističke znanosti, etnologija i antropologija, doktorska disertacija: "Tanac na otoku Krku" |
|Osobne vještine i kompetencije |
|Materinji jezik |Hrvatski |
|Strani jezici |
|Jezik |Engleski |
|Govori |Izvrsno |
|Piše |Izvrsno |
|Čita |Izvrsno |
|Jezik |Talijanski |
|Govori |Osnovno |
|Piše |Osnovno |
|Čita |Osnovno |
|Jezik |Njemački |
|Govori |- |
|Piše |Osnovno |
|Čita |Osnovno |
|Socijalne vještine i kompetencije |Izvrstan terenski radnik; komunikativan; predavač; Predsjednik Znanstvenog vijeća Instituta, tajnik Study |
| |Group on Ethnochoreology International Council for Traditional Music (ICTM). |
|Organizacijske vještine i kompetencije |Dobre - član Programskog odbora 23rd Symposium Study Group on Ethnochoreology International Council for |
| |Traditional Music (ICTM) Monghidoro 2004, Bologna (Italija); član uredništva biblioteke Nova etnografija, |
| |član Publication Committee Study Group on Ethnochoreology ICTM-a, urednik međunarodne baze podataka i |
| |bibliografije Dance Research... |
|Tehničke vještine i kompetencije |Strojopis, rad s elektronskim medijima |
|Umjetničke vještine i kompetencije |Scensko izvedbeno iskustvo plesa, pjesme, režije, vođenja folklornog ansambla, vođenje tečaja/radionica |
| |hrvatskih folklornih plesova |
|Ostale vještine i kompetencije |Sposoban za javne nastupe |
|Vozačka dozvola |Da |
|Dodatni podaci |Oženjen, otac četvero djece |
| | |
| |Znanstveno istraživački projekt: |
| |2004-2006 voditelj hrvatske strane bilateralnog projekta: "Comparative folk music and folk dance research |
| |in intercultural context", Institut za etnologiju i folkloristiku preko Hrvatske akademije znanosti i |
| |umjetnosti, László Felföldi voditelj mađarske strane, Institute for musicology of Hungarian Academy of |
| |Science |
| | |
| |Profesionalne aktivnosti: |
| |2005 član peteročlanog međunarodnoga stručnog povjerenstva za izradu priručnika o provedbi Konvencije za |
| |zaštitu nematerijalne baštine UNESCOa, Pariz, listopad |
| |2006.-2005. predsjednik i član (1999.) Stručnog povjerenstva za kulturno kulturno-umjetnički amaterizam |
| |Ministarstva kulture |
| |2004.- član Stručnog povjerenstva za nematerijalnu baštinu Ministarstva kulture |
| |2000.-2005. član Upravnog vijeća Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado |
| |1990.-1993. umjetnički voditelj Folklornog ansambla SKUDa "Ivan Goran Kovačić" |
| | |
| |Nastavno iskustvo: |
| |Redovita vanjska suradnja: |
| |2005- Dodiplomska nastava "Etnologija i turizam" na Odjelu za informatologiju i komunikologiju i Odjelu za |
| |etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru |
| |2005- Dodiplomska nastava "Etnografija plesa: teorije istraživanja plesa" na Odjelu za etnologiju i |
| |antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru |
| |1998 – 2005 Voditelj kolegija "Etnokoreologija" poslijediplomskog studija etnologije i kulturne |
| |antropologije na Odjelu za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
| | |
| |Gostujuća predavanja |
| |2006- u okviru kolegija Hrvatska tradicijska kultura i usmena književnost nositelja dr. sc. Ivana Lozice, |
| |na poslijediplomskom doktorskom studiju kroatologije Hrvatskih studija |
| |2002-2003 u okviru kolegija Kulturna antropologija nositeljice dr. sc. Jasne Čapo Žmegač, Hrvatski studiji |
| |Sveučilišta u Zagrebu, |
| |2002-2003 u okviru kolegija Etnomuzikologija nositeljica dr. sc. Grozdane Marošević i dr. sc. Naile |
| |Ceribašić, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu |
| |2000, 2002 - predavač na Školi folklora Hrvatske matice iseljenika, predmet Plesovi otoka Krka |
| | |
| |Izlaganja na međunarodnim konferencijama: |
| |2005 "Kolijani 2004, ritual on the Island of Krk: revival or continuity", ICTM World Conference, Sheffield |
| |(Engleska), od 2. - 11. kolovoza + "Applied work" – dio plenarne sesije "Ethnomusicology and |
| |Ethnochoreology at Home – in Croatia during the 1990s and early 2000s: War, Revitalization, Applied Work", |
| |uz Elsie Dunin Ivancich, Grozdanu Marošević i Nailu Ceribašić (koordinatoricu panela/sesije) |
| |2005 "Siebenschritt i njegova rasprostranjenost u Hrvatskoj i središnjoj Europi", Substudy Group on 19th |
| |century couple dances Study Group on Ethnochoreology ICTMa, Budimpešta, Institute of Musicology Hungarian |
| |Academy of Sciences, 3.-5. lipnja. |
| |2004 "Dance – a message we should understand", Dance and cultural identities on Balkans, Serres, 3. |
| |Conference of Folk Culture, Serres, Department of Physical Education and Athletics, Aristotle University of|
| |Thessalonica, Grčka, 14.-19. listopada (Pozvano predavanje i zaključna diskusija konferencije) |
| |2004 "Dance and diaspora", 23rd Symposium of the ICTM Study Group on Ethnochoreology, Monghidoro, Italija, |
| |10.-19. srpnja (+ zaključna diskusija-rekapitulacija Simpozija) |
| |2004 "'There is not good enough tanac dance without good sopela players!': interrelationship between |
| |musicians and dancers on the Island of Krk, Croatia", ICTM World Conference, Fuzhou i Quanzou, Kina, 4.-11.|
| |siječnja. |
| |2003 "Catch-as-catch-can: an uncatchable dance/life", Zaštita tradicijskog glazbovanja, Istarski |
| |etnomuzikološki susreti 2003, Roč: KUD "Istarski željezničar", Institut za etnologiju i folkloristiku. Roč,|
| |Hrvatska, 10. svibnja. |
| |2003 "Stećci – reflections of culture and faith", Sub-Study Group on Iconography, ICTM Study Group on |
| |Ethnochoreology, Bamberg, Njemačka, 27.-30. 3. |
| |2002 "Church feast [kermis] of St Roch – contemporary folklore on stage", 22nd Symposium of the ICTM Study |
| |Group on Ethnochoreology, Szeged, Mađarska, 24.-31. srpnja. |
| |2000 "Sword dances among Croats." 21st Symposium of the International Council for Traditional Music Study |
| |Group on Ethnochoreology; Institute of Ethnology and Folklore Research Zagreb & Tourist Board Korčula, 2.- |
| |8. srpnja Korčula. |
| |1996 "The Differences and Changes in Style: the Example of Croatian Dance Research", Dance, Youth, |
| |Identity, 19th Symposium of the Study Group on Ethnochoreology, International Council for Traditional |
| |Music, (5.-11. August, Trešt', Češka Republika.) |
| |1994 "Siebenschritt / seven-step: A Transformation of the Dance Among the Croats." Zagreb and Croatian |
| |Lands as a Bridge Between Central-European and Mediterranean Musical Cultures, Međunarodni muzikološki |
| |skupa uz obljetnicu 900. obljetnicu utemeljenja Zagrebačke biskupije i prvog spomena Zagreba, Odsjek za |
| |povijest hrvatske glazbe HAZU i Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 28. rujna - 1. listopada. |
| |1991 "Drmesh - dance as the basis of cultural identity." 1. Congresso Internacional de Folklore, INATEL'91,|
| |CIOFF, Lisabon 11.-14. rujna. Lisabon, Portugal. |
| | |
| | |
| |Izlaganja na domaćim skupovima: |
| |2005 "Pogled s Eiffelovog tornja: novosti o UNESCOvoj Konvenciji za zaštitu nematerijalne baštine", 31. |
| |Susreti na dragom kamenu: Istra multimuzikalna ...iliti ljestvica koje nema, Katedra Susreti na dragom |
| |kamenu, Rakalj, Čakavski sabor, Rakalj 25. i 26. studenog. |
| |2005 "Koreografije bizovačkih plesova u očima etnokoreologa", Stručni skup Zapisivanje, bilježenje i |
| |primjena građe na sceni Hrvatskog folklornih koreografa i voditelja, Zagreb, 12. studenog. |
| |2004 "Primjena ili promjena – potrebe i mogućnosti", Stručni skup Primjena folklorne građe na sceni |
| |Hrvatskog folklornih koreografa i voditelja, Zagreb, 6. 11., Zagreb. |
| |2004 "World dance", Znanstveni skup Slojevi zbilje, žanrovi etnografije: Radovi projekata Instituta za |
| |etnologiju i folkloristiku (2002.-2005.), Institut za etnologiju i folkloristiku, Trakošćan, 22.-23. |
| |ožujka. |
| |2003 "O radu etnokoreologa u Institutu" i "Neuhvatljivi ples zgrabiti u stilu catch-as-catch-can", |
| |Godišnji skup Hrvatskog muzikološkog društva, Zagreb, 8. lipnja. |
| |2002 "Izazovi primijenjene znanosti", Stručni skup Razlike između izvornog i koreografiranog folklornog |
| |stvaralaštva Hrvatskog društva folklornih koreografa i voditelja, Zagreb, 9. studenog. |
| |1994 "Kulturni identitet vrbovečkog kraja u scenskom folklornom izrazu." Branko Čegec (urednik), Znanstveni|
| |skup Vrbovec u prošlosti i sadašnjosti, Zbornik, Radovi sa znanstvenog skupa posvećenog 750. obljetnici |
| |pisanog spomenika o Vrbovcu. Vrbovec 10. lipnja. |
| |1991 Plesni događaji u puntarskim mesopusnim običajima. Istraživanje pučke pobožnosti, Znanstveni skup |
| |Hrvatskog etnološkog društva, Zagreb, lipanj. |
BIBLIOGRAFIJA
Knjige (urednik)
2001 Proceedings of the 21st Symposium of the International Council for Traditional Music (ICTM), Study Group on Ethnochoreology. Elsie Ivancich Dunin & Tvrtko Zebec (editors). Zagreb: Institute of Ethnology and Folklore Research. (296 stranica, 35 c/b fotografija, 6 zemljopisnih karata, 4 tablice).
2003 Dance Research Published or Publicly Presented by Members of the Study Group on Ethnochoreology . Tvrtko Zebec (urednik), vol. 5; International Council for Traditional Music Study Group on Ethnochoreology; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 110 str.
2005 Tvrtko Zebec, Krcki tanci: plesno-etnoloska studija. Tanac Dances on the Island of Krk: dance ethnology study, Institut za etnologiju i folkloristiku; Adamic (Biblioteka Nova etnografija), Zagreb-Rijeka
Znanstveni radovi
2000 "Folk dance." Zorica Vitez; Aleksandra Muraj (editors), Croatian folk culture. At the crossroads of worlds and eras :438-447. Zagreb: Gallery Klovićevi dvori. (Printed in Croatian, 2001. "Folklorni ples." Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svijetova i epoha , Zagreb: Barbat; Galerija Klovićevi dvori; Institut za etnologiju i folkloristiku, 441-450. )
2000 "Lijera i narodni plesovi Župe dubrovačke". Stjepan Čosić (editor), Zbornik Župe dubrovačke 3:55-60. Dubrovnik, Croatia: Čibača, Humanitarno društvo Župe dubrovačke.
2000 "Tragom drveniških kola". Ivan Pažanin (editor), Zbornik otoka Drvenika 2:143-150. Drvenik, Croatia: Župa sv. Jurja Mučenika.
2001 "Sword dances among Croats." Elsie Ivancich Dunin; Tvrtko Zebec (editors), Proceedings 21s t Symposium of the ICTM Study Group on Ethnochoreology, 2000 Korčula:123-128. Zagreb: International Council for Traditional Music Study Group on Ethnochoreology; Institute of Ethnology and Folklore Research.
2001 "Korčula - 21. simpozij Studijske skupine za etnokoreologiju ICTM, 2.-8. 7. 2000" Vjera Katalinić (editor), Arti muzices, Hrvatski muzikološki zbornik 32(1):159-161. Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo.
2001 "Mačevni plesovi u Hrvata." Alena Fazinić (urednica), Godišnjak grada Korčule 6:381-391. Korčula: Muzej grada Korčule.
2001 "Folklorni ples u Zelini i okolici". Jadranka Houška (editor), Stoljeće Hrvatskog pjevačkog društva 'Zelina' :47-50. Sveti Ivan Zelina, Croatia: Matica hrvatska Sveti Ivan Zelina; Hrvatsko pjevačko društvo "Zelina".
2002 "Izazovi primijenjene folkloristike i etnologije". Ivan Lozica (urednik), Narodna umjetnost. Hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 39(2):93-110. Zagreb, Institut za etnologiju i folkloristiku.
2002 Folklorni ples. Folk dance (website). Zagreb: Ministry of Culture. (culturenet.hr/v1/novo/panorama/ples/folkor.asp)
2002 "Iskoraci iz standardnog. 'Na moru i kraju', koncert Lada u HNK u Zagrebu". Vijenac 228(28. studeni):35. Zagreb: Matica hrvatska. (matica.hr/Vijenac/ vij228.nsf/AllWebDocs/ladahnk
4.7. Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza) za provođenje studija (nastave i istraživačkog rada, suglasnost rukovoditelja nastavne baze u kojoj se odvija praktična nastava, izjava o postojanju potrebne opreme i prostora za izvođenje praktične nastave sukladno studijskom programu, te popis i kvalifikacija suradnika koji će izvoditi studij (nastavu i istraživački rad).
Nastavnih radilišta poput onih koje imaju tehničke, biokemijske i slične struke, etnologija i kulturna antropologija nemaju. U ugovoru, spomenutom u točki 1.4., institucije koje sudjeluju u izvođenju doktorskoga studija etnologije i kulturne antropologije daju izjave o suglasnosti o sudjelovanju u studiju i mogućnostima korištenja njihovih kapaciteta za praktičnu nastavu i istraživački rad.
Specifičnost etnologije/kulturne antropologije kao znanosti je terenski rad kao izvor građe za proučavanje. Pri nekim temama je terensko istraživanje conditio sine qua non svakoga daljnjega proučavanja. No teren se ne može unaprijed predvidjeti, njega određuje, ako je potreban, svaka konkretna istraživačka tema zasebno. Pri svakom se terenskom istraživanju poštuje etičnost istraživanja, u kojem se osobe koje su obuhvaćene temom istraživanja upoznaje s njegovom svrhom te se dogovora način njihove zaštite.
4.8. Optimalan broj studenata koje se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika, posebno s obzirom na broj potencijalnih voditelja doktorskih tema.
Optimalan broj studenata za ovaj studij promjenjiv je i ovisi o istraživačkim projektima i o broju modula koji će biti predloženi u pojedinom tečaju, te o odnosu školarina : troškovi, što pak ovisi o broju upisanih studenata.
4.9. Troškovi studija
Troškovnik doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije:
| | | | |
|Školarina po studentu za cijeli studij | | |76.675,12 kn |
|Školarina po studentu-semestralno | |12.779,19 kn |
4.10. Financiranje programa
Doktorski studij etnologije i kulturne antropologije važan je za razvoj etnologije i kulturne antropologije kao znanosti i kao takav oslanja se većim dijelom na financiranje iz državnog proračuna. Manjim dijelom studij se financira iz drugih izvora među kojima je i plaćanje školarine. U drugim zemljama Europe i u SAD-u poslijediplomski studij se plaća. U spomenutim zemljama doktorski studij podijeljen je u dvije kategorije pa postoji studiranje "full-time" i "part-time". Prema preporuci Ministarstva (MZOŠ), u Hrvatskoj će se u kategoriju "full-time" studiranja uvrstiti znanstveni novaci, a svi drugi u kategoriju "part-time". Školarina za doktorski studij bit će financirana iz različitih izvora (ustanova u kojoj je polaznik zaposlen, neka zaklada i dr.), a samo u iznimnom slučaju student će osobno snositi troškove školarine.
Status studenata (ugovori sa studentima, plaće ili stipendije, socijalna i zdravstvena zaštita, zaštita na radu, izobrazba u inozemnim institucijama) bit će reguliran na razini Fakulteta.
Ostali izvori financiranja dogovarat će se na razini Fakulteta.
4.11. Praćenje kvalitete i uspješnosti studija
Praćenje kvalitete i uspješnosti studija izvodi se putem samoevaluacije, vanjske kontrole (agencije, strani eksperti) te studentskih valorizacija programa pomoću anketa (anonimni anketni upitnici, u pravilu jednom semestralno).
Indikatori uspješnosti su kvantitativni (odnos između broja upisanih studenata i broja obranjenih te broja objavljenih disertacija, odnos između broja završenih studenata i broja onih među njima koji su izabrani u znanstveno-nastavno, odnosno znanstveno zvanje, bibliografija aktualnih i završenih studenata doktorskog studija itd.) te kvalitativni (na dugoročnom planu procjenjuje se inovativnost i stečeni ugled završenih studenata doktorskoga studija u domaćim i posebno u međunarodnim okvirima).
Svi mehanizmi namijenjeni unapređenju kvalitete doktorskih programa na razini ustanova sudionica u izvođenju doktorskoga programa primjenjivat će se i na doktorskom studiju etnologije i kulturne antropologije.
Ovaj se program može prema potrebi mijenjati ili dopunjavati u dogovoru između institucija koje surađuju u njegovoj izvedbi. Promjene podliježu verifikaciji službenih tijela.
10. svibnja 2006. godine Dr. sc. Vitomir Belaj, red. prof.
3.4. OPIS SVAKOGA PREDMETA I MODULA
A) STUDIJSKI MODUL KULTURNOANTROPOLOŠKI PROBLEMI
1) Naziv predmeta: Suvremeni problemi kulturne antropologije
Nastavnici: dr. sc. Jasna Čapo, dr. sc. Jadranka Grbić, dr. sc. Rajko Muršič, dr. sc. Ines Prica, dr. sc. Tomislav Pletenac
ECTS bodovi: 10 bodova
Jezik: hrvatski, slovenski, po potrebi engleski
Trajanje: 60 sati tijekom prvoga semestra
Status: obvezni jezgreni predmet modula "Kulturnoantropološki problemi"
Oblik nastave: kombinacija predavanja i seminara
Uvjeti za upis predmeta: nema, upisuje se u prvome semestru
Cilj predmeta: Ovo je glavni predmet jednoga od modula unutar doktorskoga studija etnologije i kulturne antropologije, oko kojega se grupiraju izborni predmeti. U njemu postdiplomandi stvaraju, kroz kritički pristup postojećim teorijskim objašnjenjima i poznatome gradivu, vlastiti pogled na segment kulture koji se obrađuje u tome modulu. Studenti bi tijekom trajanja predavanja i seminara morali steći uvid i razumijevanje društvene situacije u kojoj se stvara kulturnoantropološko znanje. Jednako tako, cilj je i upozoriti na trenutno najeksponiranije tematske sklopove u istraživanju kulture.
Uloga predmeta u ukupnom kurikulumu: Ovo je stožerni predmet cijeloga modula što se nudi postdiplomandima. Na njega se nadovezuju izborni predmeti.
Korištene metode: Uz predavanja, u seminarima će se razrađivati specifični problemi pojedinih područja kritičkim osvrtom na pročitanu literaturu. Usto, u obliku studentskih debata raspravljat će se o aktualnim i neriješenim teorijsko-metodološkim problemima.
Sadržaj predmeta: Predmet je zamišljen kao obvezni u trajanju od 60 sati uglavnom predavanja, pri čemu svaki od predavača unutar 12 sati razrađuje elemente u koje je ponajbolje upućen.
Jasna Čapo Žmegač će se baviti pojmom "zajednica", koji nije samo klasični sociološki (Čikaška škola, njemačka i francuska sociologija) već je i klasični kulturnoantropološki pojam. Pojam zajednice u kulturnoj antropologiji odnosi se na interakciju pojedinaca i institucija unutar određenoga fizičkog lokaliteta. Prvotno su zajednice proučavane kao male, homogene i relativno samodostatne skupine, a s vremenom je ojačala svijest o vezama lokalnih zajednica i širega društva, te o mogućnostima proučavanja nacije/države kao zajednice. Međutim, pojave koje danas zanimaju znanstvenike u prostornome smislu više nisu izomorfne sa standardnim jedinicama analize kao što su lokalitet, država ili nacija. Pojave različitih lokalizama i regionalizama te transnacionalnih obrazaca postaju predmetom sve većega interesa i istraživanja.
Jadranka Grbić će studentima reprezentirati suvremeno stanje u teorijskom razmatranju identiteta. Analizira se i interpretira etnicitet, identitet i kultura u izabranima recentnim (ali i starijim) etno-antropološkim predlošcima i orijentacijama kako hrvatske, tako i zapadnoeuropske i američke provenijencije. Objašnjava se kako su se teorijske spoznaje primjenjivale u empirijskim istraživanjima identiteta u svijetu, a osobito u Hrvatskoj u posljednjih dvadesetak godina. Tako se na konkretnim primjerima prožimanja teorijskog i empirijskog odgovara na pitanja: što je identitet – etnički, subetnički, regionalni, nacionalni, transnacionalni, kulturni; što je višestruki identitet; koje su dimenzije identiteta; što je procesnonst identiteta i procesnost u identitetu; kako identitet nastaje, kako se konstruira, transformira; što je etnoregionalizam, nacionalizam, etno-nacionalizam, transnacionalizam, transkulturacija i sl.
Rajko Muršič će predavanjima predstaviti i tematizirati najaktualnije dileme i križanja etnološkog i kulturnoantropološkog istraživačkog rada. Pojedine teme prate aktualne događaje u znanosti te su postavljene sintetički i problemski. Istovremeno se opisuju metode i metodološki pristupi te se objašnjava teorijska terminologija. Kroz najsuvremenije dileme pojašnjava se ujedno i razvoj znanosti i njenih koncepata i teorija. Temelj predavanja je istovremeno čitanje izabranih svjetskih i domaćih znanstvenih časopisa, zbornika i monografija. Detaljno se analiziraju pojedini koncepti te interpretativni sistemi. Predavanja posvećuju posebnu pozornost znanstvenoj terminologiji i upotrebi izvora kao i njihovoj interpretaciji.
Ines Prica će razmatrati socijalni status antropološke teorije. Studente se uvodi u društveni kontekst i temeljne kontroverze etnološke/antropološke teorije, posebice od sredine prošloga stoljeća do danas te s obzirom na razliku relativno odvojenih znanstvenih povijesti kontinentalnoeuropskih disciplina (tzv. nacionalnih etnologija) s jedne, te kulturne i socijalne antropologije s druge strane. Posebna će se pažnja usmjeriti na epistemološko mjesto, konceptualni aparat te kritičko i etičko polazište antropološkog strukturalizma Claude Levi-Straussa, odnosno njegov smještaj u cjelinu diskursa humanističkih znanosti, budući da je riječ o ključnom teorijskom korpusu koji je smjerao na strukturalno objedinjavanje različitih komplementarnih pristupa i znanja u jedinstveni sustav spoznaja o čovjeku i čovječanstvu. Osim uvida u poststrukturalistički teorijski okoliš, kao na posljednju iako netipičnu paradigmu proizvodnje i etiko-epistemološkog usmjerenja antropološkog i etnološkog znanja, ukazat će se i na kontroverze recentnih sub-, inter- i transdisciplinarnih kretanja, posebno na važnost postkolonijalne i feminističke kritike te dileme kulturnih studija kao globalizacijske tendencije usmjerene objedinjavanju antropološkog znanja u cjelovitom i kritičkom humanističkom okviru.
Tomislav Pletenac će pokušati osvijetliti problem odnosa etnologije i kulturne antropologije u okviru postkolonijalne teorije. Fokus predavanja bit će na problemu uspostave etnografskog autoriteta i snažnih diskurzivnih strategija koje omogućavaju znanstvenom pismu izmicanje od povijesti svoga objekta, odnosno želju za "otkrićem" zakonitosti kulturnih procesa. Posebna će se pažnja obratiti biološkim i genetskim teorijama koje su služile kao teorijski fundament iz kojeg su se crpila rješenja za probleme kulturnog razvoja (sukladno tome onda i razvoja kulturne politike). Prikazat će se na koji način se te strategije transformiraju u trenutku kada se počinju upotrebljavati na lokacijama koje su još uvijek pasivna mjesta njihovog antropološkog upisivanja.
Literatura:
ASHCROFT, Bill, Gareth GRIFFITHS, Helen TIFFIN (1998): Key Concepts in Post-Colonial Studies. Routledge, London, New York.
ATKINSON, Paul (1990): The Ethnographic Imagination, Textual Constructions of Reality. Routledge, London, New York.
BARNARD, A. & J. SPENCER (ur.) (1996): Encyclopedia of Social and Cultural Anthropology. Routledge, London, New York.
BERNARD, H. Russell (ur.) (1998): Handook of Methods in Cultural Anthropology. Altamira Press.
BHABHA, Homi (1994): The Location of Culture. Routledge, London.
BITI, Vladimir (ur.): Bahtin i drugi. Naklada MD, Zagreb.
BITI, Vladimir (1997): Pojmovnik suvremene teorije. Matica hrvatska, Zagreb.
BOROFSKY, Robert (ur.) (1994): Assessing Cultural Anthropology. McGraw Hill.
BOURDIEU, Pierre (1998): Practical Reason: On the Theory of Action. Polity.
CLIFFORD, James, George E. MARCUS (ur.) (1986): Writing Culture: The Poetics and Politics of Ethnography. University of California Press.
DERRIDA, Jacques (1988): Struktura, znak i igra u diskursu humanističkih znanosti. U: Strukturalistička kontroverza, Prosveta, Beograd.
FABIAN, Johannes (1983): Time and the Other. How Anthropology Makes its Object. Columbia University Press, New York.
FOUCAULT, Michel (1971): Reči i stvari. Arheologija humanističkih nauka. Sazvežđa, Beograd.
GEERTZ, Clifford (1973): The Interpretations of Cultures: Selected Essays. Basic Books, Inc. Publishers, New York.
GEERTZ, Clifford (2000): Available Light: Anthropological Reflections on Philosophical Topics. Princeton University Press.
HARRISON, Faye (ur.) (1991): Decolonizing Anthropology: Moving further toward an anthropology of Liberation. Ass. of Black Anthropologists, AAA.
HASTRUP, Kirsten (1995): A Passage to Anthropology. Between Experience and Theory. Routledge, London, New York.
HERZFELD, Michael (1987): Anthropology through the Looking-Glass. Critical Ethnography in the Margins of Europe. Cambridge University Press, New York.
JAMES, Allison, Jenny HOCKEY, Andrew DAWSON (ur.) (1997): After writing culture. Epistemology and praxis in contemporary anthropology. Routledge, London.
JAMESON, Frederic (1984): Političko nesvesno. Pripovedanje kao društveno-simbolički čin. Pečat, Beograd.
LEVI-STRAUSS, Claude (1960): Tužni tropi. Zagreb.
LEVI-STRAUSS, Claude (1966): Divlja misao. Nolit, Beograd.
LEVI-STRAUSS, Claude (1977, 1989): Strukturalna antropologija. Stvarnost, Zagreb.
LEVI-STRAUSS, Claude (1979): Totemizam danas. Nolit, Beograd.
LEVI-STRAUSS, Claude (1988): Strukturalna antropologija II. Školska knjiga, Zagreb.
LOW, Setha M., Denise LAWRENCE-ZÚÑIGA (ur.) (2003): The Anthropology of Space and Place: Locating Culture. Blackwell Publishing.
MARCUS, George, Michael FISHER (1986): Anthropology as Cultural Critique. An Experimental Moment in the Human Sciences. The University of Chicago Press, Chicago, London.
MOORE, Henriette (1996): The Future of Anthropological Knowledge. Routledge, London, New York.
POPPER, Karl R. (1998): Logika znanstvenega odkritja. Studia humanitatis.
SPRINKER, Michael (ur.) (1992): Edward Said, A Critical reader. Blackwell, Oxford, Cambridge.
TEDLOCK, Dennis, Bruce MANHEIM (1995): The dialogic emergence of culture. Un. of Illinois Press, Urbana&Chicago.
VERMEULEN, Han, Arturo Alvarez ROLDAN (ur.) (1995): Fieldwork and Footnotes. Studies in the history of European anthropology. Routledge, London, New York.
Odabir literature vršit će se u dogovoru s nastavnikom, ovisno o specifičnim interesima doktoranda.
Studentske obveze: Postdiplomandi su dužni nakon svakoga tematskog bloka napisati jedan reakcijski tekst.
Način polaganja ispita: usmeni ispit.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska anketa.
2) Naziv predmeta: Antropologija suvremenih migracija
Nastavnik: dr. sc. Jasna Čapo Žmegač
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, po potrebi engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet modula "Kulturnoantropološki problemi"
Oblik nastave: kombinacija predavanja, seminara i terenskog rada
Uvjeti za upis predmeta: položen jezgreni predmet modula
Sadržaj predmeta: Temelj ovog predmeta je kompleks problema koji su direktna posljedica globalnih ekonomskih, društvenih i kulturnih promjena tijekom posljednjih pedesetak godina. Danas se i hrvatsko društvo susreće ne više isključivo kao mjesto iz kojeg stanovništvo seli, već postajemo odskočna daska, tranzicijska zemlja za ljude s drugih kontinenata. Vrlo vjerojatno ćemo uskoro postati i odredište migranata. S tom dvojnom pozicijom izvorišta i odredišta studiji migracija izuzetno su važno područje istraživanja u suvremenoj antropologiji. Studentima će se predstaviti opseg i dosezi suvremene mobilnosti ljudi. Na temelju upoznavanja koncepata kao što su globalne migracije, transnacionalizam i transnacionalni društveni prostori, deteritorijalizacija, nacionalizam na daljinu i sl., studenti će steći znanja potrebna za razumijevanje suvremenoga trenutka s obzirom na mobilnost ljudi.
U kontekstu globalnoga povezivanja svijeta antropolozi se bave transnacionalnim iskustvima putnika, kozmopolita, poslovnih ljudi, birokrata, ali i dijasporama, izbjeglicama i ekonomskim migrantima. Upravo na temu posljednje skupine u ovome će se kolegiju ponuditi rasprave o izmještanju, višestrukim lociranostima i prelaženju granica suvremenih migranata, između ostaloga i na temelju istraživanja hrvatskih migranata. Kroz predavanja i seminare obradit će se sljedeće teme: antropologija migracija i modeli integracije migranata: asimilacija – kulturni pluralizam – transnacionalizam; transnacionalni društveni prostori i nastajanje hibridnih identiteta; deteritorijalizacija; sinkretizam – métissage – bricolage – kreolizacija; politička inkorporacija imigranata; problematizacija koncepata teritorijalizirane i omeđene kulture i zajednice.
Literatura:
A. Obvezna:
BRETTELL, C. B., J. F. HOLLIFIELD (2000): Migration theory. Talking across Disciplines.
ČAPO ŽMEGAČ, Jasna (2003): Transnacionalizam, lokalitet, rod. Hrvatske migrantske obitelji u Muenchenu. Traditiones, 32(2).
ČAPO ŽMEGAČ, Jasna (2006): Dynamik der Beziehungen der Migranten zum Herkunftsland: biographische Perspektive. Schweizerisches Archiv f. Volkskunde, 102, 1.
FAIST, Thomas (2000): International Migration and Transnational Social Spaces.
GLICK SCHILLER, Nina, Linda BASCH, Cristina BLANC-SZANTON (1992): Towards a transnational perspective on migration. Race, ethnicity, and nationalism reconsidered.
KEARNEY, Michael (1995): The Local and the Global: The Anthropology of Globalization and Transnationalism. Annual Review of Anthropology, 24.
MODOOD, Tariq & Pnina WERBNER (eds.) (1997): The Politics of Multiculturalism in the New Europe: Racism, Identity and Community.
NADJE, Al-Ali, Khalid KOSER (2002): New Approaches to Migration? Transnational communities and transformations of home.
POVRZANOVIĆ-FRYKMAN, Maja (2001): Connecting Places, Enduring the Distance. Transnationalism as a Bodily Experience. Ethnologia Scandinavica, 30.
SMITH & GUARNIZO (1998): Transnationalism from below. Transaction Publisher, New Brunswick.
B. Dopunska:
- u dogovoru s nastavnikom, ovisno o specifičnim interesima doktoranda
3) Naziv predmeta: Antropologija i popularna kultura
Nastavnik: dr. sc. Ines Prica
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, po potrebi engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet modula "Kulturnoantropološki problemi"
Oblik nastave: kombinacija predavanja i seminara
Uvjeti za upis predmeta: položen jezgreni predmet modula
Sadržaj predmeta: Predmet se bavi fenomenom koji je dio kulturne antropologije više od pola stoljeća. Osim što se unutar popularne kulture mogao pronaći novi objekt istraživanja fokusiranjem sociologije na popularnu kulturu, a nakon toga i studija književnosti, stvarali su se i novi oblici interpretacije popularne kulture te su postali dominantni i za novu interdisciplinarnu znanost – kulturalne studije. Na tragu akademske dominacije transdisciplinarnoga područja kulturnih studija kolegij razmatra domenu, metodološku obuhvativost i disciplinarnu nadležnost nad pojmom popularne kulture. Studenta se upoznaje s teorijskim, kritičkim i društvenim predispozicijama razvitka pojma i sadržaja popularne kulture od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, razlozima njegove propulzivnosti u globalnome medijskom ozračju te napose mogućnostima i uvjetima za smještaj lokalne kulturne analize domaćega medijskog i popularnokulturnog sadržaja. Cilj je naznačiti metodološke granice i etiko-epistemološke kontroverze analize "kulturne banalnosti" u uvjetima koje diktiraju temeljno binaristička kritička polazišta, uputiti na mjesto znanstvenog, političkog, religijskog i drugih nalogodavnih diskursa u prosudbi recepcije, konzumacije i kreacije ovoga sadržaja u suvremenim, također i domaćim tranzicijskim uvjetima.
Literatura:
A. Obvezna:
BITI, Vladimir (ur.): Bahtin i drugi. Naklada MD, Zagreb.
DUDA, Dean (2002): Kulturni studiji. Ishodišta i problemi. AGM, Zagreb.
DE CERTEAU, Michel (2003): Invencija svakodnevice. Naklada MD, Zagreb.
FERGUSON, Marjorie, Peter GOLDING (ur) (1997): Cultural Studies in Question. Sage, London, New Delhi.
FISKE, John (1989): Understanding Popular Culture. Unwin Hyman, Boston.
KELLNER, Douglas (1995): Media Culture. Routledge, London, New York.
LATOUR, Bruno (2005): Nikada nismo bili moderni. Ogled iz simetrične antropologije. Arkzin, Zagreb.
ROŠKO, Zoran (2002): Paranoidnije od ljubavi, zabavnije od zla. Naklada MD, Zagreb.
STOREY, John (2006): Cultural Theory and Popular Culture. Prentice Hall.
B. Dopunska:
- u dogovoru s nastavnikom, ovisno o specifičnim interesima doktoranda
4) Naziv predmeta: Metodologija istraživanja izvedbe
Nastavnik: dr. sc. Tvrtko Zebec
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, po potrebi engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet modula "Kulturnoantropološki problemi"
Oblik nastave: kombinacija predavanja, seminara i terenskog rada
Uvjeti za upis predmeta: položen jezgreni predmet modula
Sadržaj predmeta: Istraživanje izvedbe je područje koje je vrlo slabo zastupljeno u dodiplomskom i diplomskom studiju. S druge strane igra vrlo važnu ulogu u recentnoj hrvatskoj kulturi – od plesne i glazbene do ritualne, teatarske i političke izvedbe. U sebi ujedno sjedinjuje sve elemente metodologije, od razgovora preko promatranja do sudjelovanja gdje god je to moguće. U kolegiju se daje kritički osvrt na razvoj metodologije u struci, s posebnim naglaskom na performantivnom antropološkom pristupu s obzirom na to da je svaka izvedba jedinstvena u vremenu i prostoru s obzirom na izvođače i kontekst. U kolegiju se teorijski i metodološki obrađuju tradicije i stilovi istraživanja, teme o politici i etici etnografskog i folklorističkog istraživanja. Upoznaju se i tehnike audio-vizualnog snimanja. Posebno se studenti upućuju na izbor istraživačke teme neke od izvedbenih umjetnosti (ples, glazba, predstavljačko umijeće u tradicijskom, političkom ritualu ili kazalištu), pri čemu se otvara pitanje o tome što sve može biti predmet i polje istraživanja. Postoji li objektivno istraživanje te tko je subjekt istraživanja? Kakva mogu biti istraživačka iskustva, očekivanja kazivača i prihvaćanje rezultata istraživanja?
Literatura:
A. Obvezna:
ČAPO ŽMEGAČ, Jasna, Valentina GULIN ZRNIĆ, Goran ŠANTEK (ur.) (2006): Etnologija bliskoga. Poetika i politika terenskih istraživanja. Institut za etnologiju i folkloristiku i Durieux, Zagreb.
DAVIES, Charlotte Aull (1999): Reflexive Ethnography: a guide to researching selves and others. Routledge, London.
LOZICA, Ivan (1990): Izvan teatra, Teatrabilni oblici folklora u Hrvatskoj. Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, Zagreb.
RIHTMAN-AUGUŠTIN, Dunja (1976): O nekim metodološkim problemima etnološkog istraživanja sadašnjosti. Etnološki pregled.
ZEBEC, Tvrtko (1996): Dance research in Croatia. Narodna umjetnost, 33/1:89-111.
WILLIAMS, Drid (2004): Anthropology and the dance: ten lectures. University of Illinois Press, Urbana.
B. Dopunska:
- u dogovoru s nastavnikom, ovisno o specifičnim interesima doktoranda
5) Naziv predmeta: Etnologija medija
Nastavnik: dr. sc. Reana Senjković-Svrčić
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, po potrebi engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet modula "Kulturnoantropološki problemi"
Oblik nastave: kombinacija predavanja i seminara
Uvjeti za upis predmeta: položen jezgreni predmet modula
Sadržaj predmeta: Ovo je izborni predmet koji upućuje studenta u etnološku i antropološku analizu medija. To je jedno od danas vrlo važnih i rastućih područja kulturne antropologije i etnologije, snažno izražene interdisciplinarnosti. Njime se dobiva uvid u etnološko i antropološko razumijevanje suvremenih kompleksnih društvenih sustava. Kolegij polazi od pretpostavke da je uvid u suvremene kulture nepotpun bez razumijevanja svih aspekata proizvodnje, posredovanja i recepcije medijskih poruka. Stoga nudi pregled teorija medija u 20. stoljeću, pa potom, na primjerima domaćih i inozemnih filmova, televizijskih serijala i medijskoga praćenja rata (od Prvoga svjetskog rata do Domovinskog i Zaljevskog rata), i kritičko razmatranje tih teorija sa suvremenog motrišta. Posebna će se pozornost usmjeriti na hrvatske medije, sve od vremena Drugoga svjetskog rata, a analiza će se narativizacija suvremenosti u tim medijima supoložiti rezultatima danas najutjecajnijih teorijskih pristupa, posebice onih koji medijskoj i/ili popularnoj kulturi prilaze pod disciplinarnom oznakom kulturalnih studija.
Literatura:
A. Obvezna:
HARTELEY, John (2004): Communication, cultural and media studies: the key concepts. Routledge, London i New York.
MACHIN, David (2002): Ethnographic research for media studies. Arnold – Oxford University Press, London – New York.
CHOMSKY, Noam (2002): Mediji, propaganda i sistem. Što čitaš?, Zagreb.
INGLIS, Fred (1997): Teorija medija. AGM, Barbat, Zagreb.
B. Dopunska:
- u dogovoru s nastavnikom, ovisno o specifičnim interesima doktoranda
6) Naziv predmeta: Turizam i kultura
Nastavnik: dr. sc. Eva-Marie Tveit
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: Engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet modula "Kulturnoantropološki problemi"
Oblik nastave: kombinacija predavanja, seminara i terenskog rada
Uvjeti za upis predmeta: položen jezgreni predmet modula
Sadržaj predmeta: Kolegij se prvenstveno bavi problemom kulture i turizma na svim razinama. Njegovo uključivanje u ovaj kurikulum važno je jer kolegij prati procese komodifikacije kulture koji se trenutno odvijaju diljem svijeta. U zemlji u kojoj je turizam izuzetno važan, hrvatska etnologija se suočava sa procesom ponovne evaluacije jednog od svojih najvažnijih predmeta – materijalne kulture, koja je u posljednje vrijeme predstavljala poticaj za brojne kulturne zlouporabe. Cilj ovog kolegija je proširiti i dopuniti znanje i razumijevanje studenata o svim razinama povezanosti kulture i turizma, kroz kritički osvrt na najnovija terenska saznanja, te kroz vlastiti terenski rad studenata. Nadalje, razmotrit ćemo kako se razvija turistička kultura, kako turizam "koristi" lokalnu kulturu, a kako lokalna kultura "koristi" turizam. Studenti bi trebali posjedovati osnovna znanja o teorijama kulture, iskustvo terenskog rada te poznavanje kvalitativne analize terenskih podataka.
Istraživanje turizma je multidisciplinarno područje. U kolegiju ćemo koristiti literaturu iz područja etnologije i kulturne antropologije, ali na ovoj razini tema zahtijeva i kritičko iščitavanje literature iz srodnih područja (povijesti, sociologije, itd.). Predstaviti će se sljedeće teme: Uvod u istraživanje turizma, povijest turizma i različite razine povezanosti turizma i kulture prema Tveit; Uvod i kritički osvrt na najvažniju literaturu; Studenti biraju vlastitu temu istraživanja i prikupljaju podatke; Studenti primjenjuju kritičku analizu i predlažu teoretska tumačenja njihovih kvalitativnih podataka; Studenti pišu tekst i donose zaključke.
Individualni rad studenta/ice trebao bi biti vezan uz temu njegove/njezine doktorske disertacije.
Literatura:
A. Obvezna:
LÖFGREN, Orvar (1994): Learning to be a tourist. Ethnologia Scandinavica, 24:102-125.
LÖFGREN, Orvar (1999): On Holiday. A History of Vacationing. University of California Press, Berkley.
MacCANNELL, Dean (1999): The Tourist. A new theory of the leisure class. University of California Press, Berkeley.
TVEIT, Eva-Marie (2002): Birds of passage. An inquiry into the culture of young individual long-term travellers. Dissertation for the dr.art.-degree, IKK UiB.
TVEIT, Eva-Marie (2006): Backpackers and motorhome travellers – Outlining and comparing two contemporary long-term tourist cultures. U: ur. Tihana Petrović Leš and Tomislav Pletenac, Etnologija i kulturni turizam, FF Press, Zagreb, 100-108.
B. Dopunska:
- u dogovoru s nastavnikom, ovisno o specifičnim interesima doktoranda
7) Naziv predmeta: Glazba i društveni identitet
Nastavnik: dr. sc. Naila Ceribašić
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, po potrebi engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet modula "Kulturnoantropološki problemi"
Oblik nastave: kombinacija predavanja i seminara
Uvjeti za upis predmeta: položen jezgreni predmet modula
Sadržaj kolegija: Koncepcija etniciteta, roda/spola, klase i rase u istraživanjima glazbe kao kulture. Izražavanje i oblikovanje društvenih identiteta putem glazbene izvedbe. Uloga, status i iskustva glazbenika s područja tradicijske i popularne glazbe u društvenom i kulturnom kontekstu. Stvaranje, izvođenje i recepcija glazbe, repertoar, žanrovi, stilovi i konteksti glazbovanja u suodnosu s etničkom, rodnom i/ili klasnom dimenzijom identiteta. Potanje primjeri sviračica narodnih glazbala i naricaljki u međukulturalnoj perspektivi, perpetuiranje i subverzija rodnih stereotipa na primjeru pojedinih tradicijskih i popularnoglazbenih žanrova te glazbena praksa etničkih manjina u europskom kontekstu.
Literatura:
B. Obvezna:
BOHLMAN, Philip V., R. M. RADANO (ur.) (2000): Music and the Racial Imagination. Chicago University Press, Chicago.
BOWERS, Jane (1998): Women's Lamenting Traditions around the World: A Survey and Some Significant Questions. Women & Music, 2:125-146.
CERIBAŠIĆ, Naila (2005): Krajolici nacionalnih manjina na manifestacijama kulturnog amaterizma u Hrvatskoj. Narodna umjetnost, 42/2:9-38.
HEMETEK, Ursula (2001): Mosaik der Klänge: Musik der ethnischen und religiösen Minderheiten in Österreich. Böhlau, Wien – Köln – Weimar.
HEMETEK, Ursula, Gerda LECHLEITNER, Inna NARODITSKAYA i Anna CZEKANOWSKA (ur.) (2004): Manifold Identities: Studies on Music and Minorities. Cambridge Scholars Press, London.
JAMBREŠIĆ, Renata i Tea ŠKOKIĆ (ur.) (2004): Između roda i naroda: Etnološke i folklorističke studije. Centar za ženske studije – Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb.
LUNDBERG, Dan, Krister MALM i Owe RONSTRÖM (2003): Music – Media – Multiculture: Changing Musicscapes. Svenskt visarkiv, Stockholm.
MAGRINI, Tullia (ur.) (2003): Music and Gender: Perspectives from the Mediterranean. University of Chicago Press, Chicago.
MAROŠEVIĆ, Grozdana (2005): Naricanje. U: Glazba Karlovačkog Pokuplja. Hrvatsko muzikološko društvo i Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb. [u tisku]
MOISALA, Pirkko, Beverley DIAMOND (ur.) (2000): Music and Gender. University of Illinois Press, Urbana i Chicago.
OSTASHEWSKI, Marcia (2001): Women Playing the Bandura: Challenging Discourses of Nationhood. Ethnologies, 23/1:123-145.
TOLBERT, Elizabeth (1990): Women Cry with Words: Symbolization of Affect in the Karelian Lament. Yearbook for Traditional Music, 22:80-105.
B. Dopunska:
- u dogovoru s nastavnikom, ovisno o specifičnim interesima doktoranda
B) STUDIJSKI MODUL ETNOKULTURNI PROBLEMI JUGOISTOČNE EUROPE
1) Naziv predmeta: Etnokulturni problemi jugoistočne Europe
Nastavnici: dr. sc. Tihana Petrović Leš, dr. sc. Nils Gilje, dr. sc. Torunn Selberg, dr. sc. Branko Đaković, dr. sc. Tomislav Pletenac, dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević
ECTS bodovi: 10 bodova
Jezik: hrvatski i engleski
Trajanje: 60 sati tijekom prvoga semestra
Status: obvezni jezgreni predmet modula "Etnokulturni problemi jugoistočne Europe"
Oblik nastave: kombinacija predavanja, seminara i terenskoga rada
Uvjeti za upis predmeta: nema, upisuje se u prvome semestru
Cilj predmeta: Ovo je stožerni predmet jednoga od modula unutar doktorskoga studija etnologije i kulturne antropologije, oko kojega se grupiraju izborni predmeti. Proučavat će se temeljni etnokulturni problemi koji se kroz povijest pokazuju kao ključni na prostoru jugoistočne Europe. Analizirat će se načini reprezentacije Balkana u suvremenom znanstvenom i kulturnom diskursu, a posebno postsocijalička pozicija kao njihova specifična današnja refleksija. Pozornost će se pridati i pitanjima društvenoga sjećanja i njihovim odjecima u suvremenosti te formiranju novih predodžbi o nedavnoj prošlosti. Raspravljat će se također o odnosima konstrukcije baštine i njihovim utjecajima na raspoznavanje identiteta. Postavljat će se i pitanja recikliranja, reinvencije i festivalizacije odabranih segmenata materijalne i duhovne kulture. Od studenata se očekuje osnovna upućenost u etnografiju jugoistočne Europe i temeljne znanstvene paradigme etnologije i kulturne antropologije. Također se trebaju služiti engleskim jezikom kako bi mogli pratiti relevantnu literaturu i predavanja stranih suradnika.
Uloga predmeta u ukupnom kurikulumu: Ovo je stožerni predmet cijeloga modula što se nudi postdiplomandima. Na njega se nadovezuju izborni predmeti.
Korištene metode: Obrađivat će se temeljni etnokulturni problemi i važni teorijski pristupi specifičnim temama vezanim uz prostor jugoistočne Europe. Studenti će dobiti uvid u nove interpretativne poststrukturalističke pristupe, koji će uključivati analizu diskursa. Naglasci u procesu nastave stavljaju se na:
- prikupljanje građe o odabranome problemu, kako postojeće arhivske i objavljene, tako i nove, prikupljene terenskim istraživanjima te praćenjem medijskog diskursa,
- kritičko razmatranje građe: analiza tekstova, slikovnog materijala, spomenika itd.; analiziranje terenskih studija slučaja,
- kritičko čitanje relevantnih teorijskih i metodoloških tekstova s diskusijom,
- preispitivanje postojećih teorijskih paradigmi kroz vlastite studije slučaja,
- izlaganje rezultata istraživanja, usmenim izlaganjem i u pisanom obliku,
- izlaganje tema doktorskih disertacija i preispitivanje mogućnosti primjene predstavljenih teorijskih paradigmi pri vlastitim istraživanjima vezanim uz odabranu temu.
Poželjno je da individualni rad postdiplomanda bude usmjeren na temu koju namjerava obraditi u disertaciji.
Sadržaj predmeta: Slijedi okvir sadržaja; njegovo konačno definiranje i realizacija ovisit će o interesu polaznika studija, a o tome će ovisiti i studijska literatura. Glavne jedinice su:
- uvodno objašnjenje o sadržaju predmeta i načinu rada;
- prezentiranje doktorskih projekata svakog od polaznika;
- okvirne definicije osnovnih kategorija;
- prikaz i preispitivanje temeljnih znanstvenih paradigmi vezanih uz reprezentaciju jugoistočne Europe;
- znanstveno i kulturno promišljanje Balkana iz današnje specifične postsocijaličke pozicije;
- definiranje pojma društveno sjećanje i njegove uloge u ispisivanju recentne povijesti jugoistočne Europe;
- društveno sjećanje u tranzicijskom razdoblju i u postsocijalističkom društvu;
- društveno sjećanje i materijalna kultura (spomenici, arhitektura i sl.);
- definiranje pojma narodna baština i njegove uloge pri konstrukcijama identiteta;
- pitanja recikliranja, reinvencije i festivalizacije odabranih segmenata materijalne i duhovne kulture.
Literatura:
A. Obvezna:
APPADURAI, Arjun (1986): Social Life of Things. Cambridge University Press, Cambridge.
BHABHA, Homi (2002): Location of Culture. Routledge, London and New York.
BUCHLI, Victor (ur.) (2002): The Material Culture Reader. Berg Books, Oxford.
LOWENTHAL, David (1996): Possessed by the Past: the heritage crusade and the spoils of history. Free Press, New York.
SAID, Edward (1999): Orijentalizam. Konzor, Zagreb.
WOLFF, Larry (1994): Inventing Eastern Europe. The Map of Civilization on the Mind of the Enighment. Stanford University Press, Stanford, California.
WOLFF, Larry (2001): Venice and the Slavs. The Discovery of Dalmatia in the Age of Enlightenment. Stanford University Press, Stanford, California.
B. Dopunska:
BARTLETT, William (2002): Croatia: between Europe and the Balkans. Routledge, London.
BURKE, Peter (1989): History as Social Memory. U: ur. Thomas Butler, Memory, history, culture and the mind. Blackwell, Oxford, 97-113.
BURKE, Peter (2005): Eyewitnessing. Reaktion Books, London.
BURKE, Peter (2005): History and Social Theory. Polity Press, Cambridge.
CLIMO, Jacob J., Maria G. CATTEL (ur.) (2002): Social Memory and History. Anthropological Perspecitive. Alta Mira Press, Walnut Creek, California.
CONNERTON, Paul (2004): Kako se društva sjećaju. Antibarbarus, Biblioteka Electa, Zagreb.
DUDA, Dean (2002): Kulturalni studiji. AGM, Zagreb.
FENTRESS, James, Chris WICKHAM (1992): Social Memory. Blackwell, Oxford.
FRYKMAN, Jonas (2002): Place for something else: Analysing a cultural imagninary. Ethnologia Europaea, 22:47-68.
LOWENTHAL, David (1986): The Past is a Foreign Country. Cambridge University Press, Cambridge.
MALEŠEVIĆ, Siniša (2000): Ideology, legitimacy and the new state: Yugoslavia, Serbia and Croatia. Frank Cass, London.
MICHALSKI, Sergiusz (1998): Political Monuments: art in political bondage 1879-1997. Reaktion Books, London.
MOSZINSKI, Kazimiersz (1929, 1939, 1967, 1968): Kultura ludova Slawian. Krakow, Warszawa.
MÜLLER, Jan Werner (ur.) (2002): Memory & Power in Post-War Europe: Studies in the Presence of the Past. Cambridge University Press, Cambridge.
PAVLAKOVIĆ, Vjeran (ur.) (2001): Nationalism, culture and religion in Croatia since 1990. University of Washington, Seattle.
RIHTMAN AUGUŠTIN, Dunja (1984): Struktura tradicijskog mišljenja. Zagreb.
ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena (2002/2003): Značenja tradicijskoga pri konstruiranju istarskih identiteta. Studia ethnologica Croatica, 14/15:69-88, Zagreb.
ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena, Kirsti Mathiesen HJEMDAHL (ur.) (2006): O Titu kao mitu: Proslava Dana mladosti u Kumrovcu. FF Press i Srednja Europa, Zagreb.
TODOROVA, Maria (1999): Imaginarni Balkan. XX. vek, Beograd.
Studentske obveze: Postdiplomandi su dužni sudjelovati u terenskom ili arhivskom istraživanju (ili samostalno istraživati u dogovoru s nastavnicima), a rezultate prezentirati usmeno i u pisanu obliku.
Način polaganja ispita: usmeni ispit.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska anketa.
2) Naziv predmeta: Odabrane teme iz etnološke kartografije
Nastavnik: dr. sc. Branko Đaković
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni kolegij u sklopu modula "Etnokulturni problemi jugoistočne Europe"
Oblik nastave: kombinacija predavanja i seminarskoga rada
Uvjeti za upis predmeta: nema
Sadržaj predmeta: Prezentacijom će biti obuhvaćeni teorijski aspekti i praktična primjena rezultata iz baze podataka o različitim temama iz etnološke kartografije (antropologije stanovanja i značenja tradicijskog ruralnog graditeljstva – mogućnosti kartografiranja, obredne godišnje vatre, običajnopravni oblici udruživanja u tradicijskom gospodarstvu). U tome smislu bit će komparativno obuhvaćena do sada obrađena i prezentirana građa u etnološkoj znanstvenoj i stručnoj literaturi kao i spoznaje iz srodnih znanstvenih disciplina i područja.
Kroz povijesni presjek, dijakronijski i sinkronijski utvrdit će se prostorno raširenje različitih formi i sadržaja tradicijske kulture kao i slojevitost kulturološke "slike" kao odraza različitih tradicija, te metodologija istraživanja. Uključit će se i obrada subjektivne koncepcije prostora i njegova simbolička uporaba.
Literatura:
A. Obvezna:
CVIJIĆ, Jovan (1922): Balkansko poluostrvo. (poglavlja – Seoska naselja i Tipovi kuća), Zagreb. (ili: Beograd, 1987)
ČERNELIĆ, Milana (2001): Uvod u raspravu o etnološkoj kartografiji: Poticaj za istraživanja na temu o paljenju godišnjih vatri. Studia etnologica Croatica, 9:5-15, Zagreb.
ĐAKOVIĆ, Branko (1999): Etnografska baza podataka i etnološka kartografija. Etnološka istraživanja, 6:329-343, Zagreb.
ĐAKOVIĆ, Branko (2001): Sprega, suvez, ortakluk: tradicijski oblici kooperacija. Studia ethnologica Croatica, 9:17-58, Zagreb.
EGENTER, Nold (1992): Arhitectural antropology – The Present Relevance of the Primitive in Arhiceture. Lausanne.
ETNOLOŠKI ATLAS JUGOSLAVIJE – karte s komentarima (1989): Zagreb.
FREUDENREICH, Aleksandar (1972): Kako narod gradi. Zagreb.
ŠPANIČEK, Žarko (1995): Narodno graditeljstvo Slavonije i Baranje. Zagreb.
ĐAKOVIĆ, Branko (1999): Cattle raisnig and sheep broeding settings and settlements expanses and terms ussed. Ethnologica Croatica, 7/8:223-228.
B. Dopunska:
- u dogovoru s nastavnikom, ovisno o specifičnim interesima doktoranda
3) Naziv predmeta: Mjesta kao prostori društvenog sjećanja
Nastavnici: dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević, dr. sc. Kirsti Mathiesen Hjemdahl
ECTS bodovi: 5
Jezik: hrvatski i engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet modula "Etnokulturni problemi jugoistočne Europe"
Oblik nastave: kombinacija predavanja i seminara
Uvjeti za upis predmeta: položen stožerni predmet modula
Sadržaj predmeta: Cilj predmeta je postdiplomande upoznati s procesima kojima odabrana mjesta postaju nositeljima istaknute povijesne, političke ili vjerske simbolike. Polaznici će na pojedinim terenskim studijama slučaja razmatrati kako se mjesta politiziraju i depolitiziraju, kako im se pripisuju nova značenja te kako nestaju s novih nacionalnih mentalnih karata. S jedne strane, analizirat će službeni diskurs kojim se ona preobražavaju u središnje topose pri konstrukciji kulturnoga identiteta šire zajednice, a s druge će pratiti kakve individualne naracije i sjećanja uz njih vezuju posjetitelji. Pažnja će se usmjeriti i na spomenike koji se podižu ili se uklanjaju iz takvih mjesta, ovisno o trenutačnom društvenom ozračju, te na festivale koji se u njima održavaju.
Uže područje rada i studijska literatura prilagođavat će se terenskim iskustvima i interesima polaznika kolegija. Naglasak će biti na provođenju individualnih istraživanja te izlaganju zaključaka uz pomoć prezentiranog teorijskog okvira.
Literatura:
A. Obvezna:
CONNERTON, Paul (2004): Kako se društva sjećaju. Antibarbarus, Biblioteka Electa, Zagreb.
FELD, Steven i Keith H. BASSO (1996): Senses of Place. School of American Research Press, Santa Fe.
FRYKMAN, Jonas (2002): Place for Something Else: Analysing a Cultural Imaginary. Ethnologia Europaea, 32/2:47-68.
FRYKMAN, Jonas (2004): Making Sense of Memory: Monuments and Landscape in Croatian Istria. Ethnologia Europaea, 33/2:107-120.
HJEMDAHL, Kirsti Mathiesen i Nevena ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ (2006): Politička mjesta u transformaciji. U: ur. Nevena Škrbić Alempijević i Kirsti Mathiesen Hjemdahl, O Titu kao mitu: Proslava Dana mladosti u Kumrovcu, Srednja Europa i FF Press, Zagreb.
ŽANIĆ, Ivo (2002): South Slav Traditional Culture as a Means to Political Legitimization. U: ur. Sanimir Resić & Barbara Törnquist-Plewa, The Balkans in Focus. Cultural Boundaries in Europe, Nordic Academic Press, Lund, 45-58.
B. Izborna:
BALLINGER, Pamela (2002): History in Exile. Memory and Identity at the Borders of the Balkans. Princeton University Press, Princeton and Oxford.
BUCHLI, Victor (1999): An Archaeology of Socialism. Berg, Oxford, New York.
BURKE, Peter (1989): History as Social Memory. U: ur. Thomas Butler, Memory, history, culture and the mind, Blackwell, Oxford, 97-113.
FRYKMAN, Jonas i Nils GILJE (ur.) (2003): Being There. New Perspectives on Phenomenology and the Analysis of Culture. Nordic Academic Press, Lund.
GILLIS, John (ur.) (1994): Commemorations. The Politics of National Identity. Princeton UP, New Jersey.
JAMBREŠIĆ KIRIN, Renata, Maja POVRZANOVIĆ (ur.) (1996): War, Exile, Everyday Life: Cultural Perspective. Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb.
LOWENTHAL, David (1986): The Past is a Foreign Country. Cambridge University Press, Cambridge.
MÜLLER, Jan Werner (ur.) (2002): Memory & Power in Post-War Europe: Studies in the Presence of the Past. Cambridge University Press, Cambridge.
POVRZANOVIĆ FRYKMAN, Maja (2002) Violence and the Re-Discovery of Place, Ethnologia Europaea, 32/2:69-88.
RAPPAPORT, Joanne (1990): The Politics of Memory. Cambridge University Press, Cambridge.
RESIĆ, Sanimir i Barbara TÖRNQUIST-PLEWA (ur.) (2002): The Balkans in Focus. Cultural Boundaries in Europe. Nordic Academic Press, Lund.
RIHTMAN AUGUŠTIN, Dunja (2000): Ulice moga grada. Biblioteka XX vek, Beograd.
SAUNDERS, Nicholas J. (2002): Bodies of Metal, Shells of Memory: "Trench Art" and the Great War Re-cycled. U: ur. Victor Buchli, The Material Culture Reader, Berg Books, Oxford.
STEWART, Pamela J. i Andrew STRATHERN (ur.) (1994): Landscape, Memory and History. Anthropological Perspectives. Pluto Press, London.
ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena i Kirsti Mathiesen HJEMDAHL (ur.) (2006): O Titu kao mitu: Proslava Dana mladosti u Kumrovcu, Srednja Europa i FF Press, Zagreb.
VERDERY, Katherine (1999): The Political Lives of Dead Bodies. Columbia University Press, New York.
4) Naziv predmeta: Festivalizacija tradicijske glazbe
Nastavnik: dr. sc. Naila Ceribašić
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, po potrebi engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet modula "Etnokulturni problemi jugoistočne Europe"
Oblik nastave: predavanja i seminar
Uvjeti za upis predmeta: nema
Sadržaj predmeta: Uvid u procese festivalizacije tradicijske glazbe tijekom 20. desetljeća; pomak od lokalnih, neprofesionalnih, neposredovanih i nescenskih konteksta glazbovanja. Festival i obred. Festivali i zaštita tradicijske glazbe. Festivalski okviri. Festivali, znanstveni kanoni i primijenjena etnomuzikologija. Kulturni, ekonomski, politički, obrazovni i pravni čimbenici suvremenih festivala. Potanje hrvatski festivali i smotre folklora (koncepcije, zajednice i okviri) u europskom i izvaneuropskom kontekstu.
Literatura:
A. Obvezna:
BAUMANN, Max Peter (ur.) (1999): Traditional Music in Bavaria: Regional Identity, History and Culture. The World of Music, 41/2. [tematski broj časopisa].
BAUMANN, Max Peter (ur.) (2000): Local Musical Traditions in the Globalization Process. The World of Music, 42/3. [tematski broj časopisa].
BAUMANN, Max Peter (ur.) (2001): Traditional Music in Public Performance. The World of Music, 43/2-3. [tematski broj časopisa].
BUCHANAN, Donna A. (2006): Performing Democracy: Bulgarian Music And Musicians in Transition. The University of Chicago Press, Chicago i London.
CERIBAŠIĆ, Naila (2003): Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće: Povijest i etnografija javne prakse narodne glazbe u Hrvatskoj. Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb.
GUNDERSON, Frank (ur.) (2003): Contesting Tradition: Cross-Cultural Studies of Musical Competition. The World of Music, 45/1. [tematski broj časopisa].
KURIN, Richard (1998): Smithsonian Folklife Festival: Culture Of, By, and For the People. Smithsonian Institution, Washington.
LUNDBERG, Dan, Krister MALM, Owe RONSTRÖM (2003): Music – Media – Multiculture: Changing Musicscapes. Svenskt visarkiv, Stockholm.
MAROŠEVIĆ, Grozdana (1988): Folk Music in Croatia in the Period from 1981 to 1985. U: ur. Z. Rajković, Contributions to the Study of Contemporary Folklore in Croatia, Zavod za istraživanje folklora, Zagreb, 75- 98.
RAMNARINE, Tina K. (2003): Ilmatar's Inspirations: Nationalism, Globalization, and the Changing Soundscap/es of Finnsih Folk Music. The University of Chicago Press, Chicago i London.
SLOBIN, Mark (ur.) (1996): Retuning Culture: Musical Changes in Central and Eastern Europe. Duke University Press, Durham i London.
TITON, Jeff Todd (1992): Music, the Public Interest, and the Practice of Ethnomusicology. Ethnomusicology, 36/3. [tematski broj časopisa].
5) Naziv predmeta: Plesno-etnološka studija otoka Krka
Nastavnik: dr. sc. Tvrtko Zebec
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, po potrebi engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet u sklopu modula "Etnokulturni problemi jugoistočne Europe"
Oblik nastave: kombinacija predavanja i seminarskoga rada
Uvjeti za upis predmeta: nema
Sadržaj predmeta: U širokom kontekstu spominju se promjene vlasti i migracije (vanjske i unutrašnje-otočne), politički rituali, međusobni odnosi stanovništva u kaštelima i selima te s gradom Krkom, načini sklapanja braka, značenje glagoljice i popova glagoljaša, te identitet otočana – lokalni, zajednički i pojedinačni. Kola na otoku i sopci kao glavni nositelji tradicije, javna veselja tijekom godine prema crkvenom kalendaru, vjenčanja i Krčki festival teme su koje se također obrađuju na razini istraživanja izvedbi, ponajviše kao rituali. Metodološki pristup, način interpretacije, recepcije i restitucije u svjetlu refleksivne antropologije razlažu se na konkretnim primjerima kontinuiranoga terenskoga istraživanja kao najboljeg načina istraživanja "kod kuće", u vlastitomu narodu, ali u kulturi različitoj od kulture istraživača. Raspravljat će se i o promjenama estetike plesnih izvedbi s obzirom na suvremene promjene konteksta.
Cilj predmeta je studente upoznati s cjelovitim istraživanjem plesne kulture otoka Krka, koje s obzirom na metodološki pristup obuhvaća različite razine istraživanja – od najšireg, općeg, povijesno-društvenog konteksta do najužeg – prema strukturi tanca i koreografskim osobitostima te gestama i mimici.
Literatura:
A. Obvezna:
BUCKLAND, Theresa (ed.) (1999): Dance in the field: theory, methods, and issues in dance ethnography. Macmillan – St. Martin Press, London – New York.
ČAPO ŽMEGAČ, Jasna, Valentina GULIN ZRNIĆ, Goran ŠANTEK (ur.) (2006): Etnologija bliskoga. Poetika i politika terenskih istraživanja. Institut za etnologiju i folkloristiku i Durieux, Zagreb.
ZEBEC, Tvrtko (2005): Krčki tanci-plesno etnološka studija – Tanac dances on the Island of Krk: Dance Ethnology Study. Institut za etnologiju i folkloristiku – Adamić, Zagreb – Rijeka.
B. Dopunska:
- u dogovoru s nastavnikom, ovisno o specifičnim interesima doktoranda
6) Naziv predmeta: Žene o (na) Balkanu
Nastavnik: dr. sc. Tea Škokić
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, po potrebi engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet u sklopu modula "Etnokulturni problemi jugoistočne Europe"
Oblik nastave: kombinacija predavanja i seminarskoga rada
Uvjeti za upis predmeta: nema
Sadržaj predmeta: Posmodernistički pojam drugosti, analiziran unutar ovog kolegija, pokazat će višestruku zapretenost stereotipima i mitovima. U kulturološkom je smislu Balkan u putopisima, monografijama, političkim izvještajima i znanstvenim člancima redovito prikazan kao drugo i drugačije, istodobno divlje i egzotično. Od romantičarskih istraživanja Balkana pa sve do danas autori i autorice njegova opisa doslovno i simbolički određuju ga kao ne-Zapad, koji je pak mjera i kanon. U tako partikularnom definiranju balkanske sudbine zanimat će nas, prvenstveno, njegov rodni aspekt; s jedne strane kako su zapadnjakinje vidjele i opisale Balkan i Balkance, a s druge strane pronaći "ženske ikone" te otpore i devijacije unutar patrijarhalnog obrasca "balkanske krčme". U tom smislu bit će važno razumjeti postkolonijalnu i feminističku kritiku te razotkriti mehanizme koji stvaraju diskurse o rodnim, ali i kulturnim, političkim, nacionalnim stereotipima prema kojima je Balkan nazadno, periferno i gotovo isključivo muško društvo, koje istodobno nosi, paradoksalno, obilježja ženskosti (drugosti, drugorazrednosti, prirode, iskustva, neposluha...).
Literatura:
A. Obvezna:
DURHAM, M. Edith: Albania and the Albanians: Selected Articles and Letters, 1903-1944. Centre for Albanian Studies.
GOLDSVORTI, Vesna (2000): Izmišljanje Ruritanije. Geopoetika, Beograd.
SAID, Edward (1999): Orijentalizam. Konzor, Zagreb.
SLAPŠAK, Svetlana (2001): Ženske ikone XX veka. XX. vek, Beograd.
TODOROVA, Marija (1999): Imaginarni Balkan. Biblioteka XX. vek, Beograd.
WEST, Rebeca (1990): Crno jagnje, sivi soko. BIGZ, Beograd.
B. Dopunska:
- u dogovoru s nastavnikom, ovisno o specifičnim interesima doktoranda
7) Naziv predmeta: Festivali i baština
Nastavnik: dr. sc. Torunn Selberg, dr. sc. Kirsti Mathiesen Hjemdahl
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: Engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet modula "Etnokulturni problemi jugoistočne Europe"
Oblik nastave: kombinacija predavanja, seminara i terenskog rada
Uvjeti za upis predmeta: nema
Sadržaj predmeta: Proučavanje festivala u prošlosti i sadašnjosti središnja je tema ovog kolegija. Festivali se istovremeno promatraju kao rituali, ali i kao nosioci procesa ritualizacije, odnosno prikazivanja lokalne, regionalne i nacionalne baštine. U kolegiju će se također raspravljati i o samom pojmu baštine. Koristit će se većinom norveški primjeri, ali će usporedba sa hrvatskim primjerima prikupljenima tijekom studentskih terenskih istraživanja također biti važan dio seminara i rasprava. Kritičke rasprave biti će usmjerene na pitanja o samom pojmu baštine, kako se ona bira, imenuje, označava itd. Politička uporaba baštine također će se pokušati osvijetliti. Nadalje, postavit će se pitanje - što nije baština? Pokušat će se definirati i pojam tradicije. Obrađivat će se sljedeće teme:
- Kako se naracije o prošlosti koriste u proslavama i festivalima koje organiziraju lokalne zajednice
- Stvaranje i komuniciranje baštine putem festivala
- Pojam "uporabe povijesti" – suvremena uporaba prošlosti i povijesti.
- Koristiti će se sljedeće metode: sakupljanje podataka kroz sudjelovanje u festivalima; pratiti će se i analizirati festivali u popularnoj kulturi; kritička čitanja važnijih teoretskih rasprava s diskusijom.
Literatura:
A. Obvezna:
LOWENTHAL, David (1988): The Past is a Foreign Country. Cambridge University Press, Cambridge.
LOWENTHAL, David (1998): The Heritage Crusade and the Spoils of History. Cambridge University Press, Cambridge.
KIRSHENBLATT-GIMBLETT, Barbara (1999): Destination Culture. Tourism, Museums and Heritage. University of California Press, Berkeley and Los Angeles.
HANDELMAN, Don (1990): Models and Mirrors. Towards an Anthropology of Public Events. Cambridge University Press, Cambridge.
STOELTJE, Beverly (1992): Festival. In: ed. Richard Bauman, Folklore. Cultural Performances and Popular Entertainments. A communications-centered handbook, New York.
B. Dopunska:
u dogovoru s nastavnikom, ovisno o specifičnim interesima doktoranda
8) Naziv predmeta: Bunjevački identiteti
Nastavnik: dr. sc. Milana Černelić
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet u sklopu modula "Etnokulturni problemi jugoistočne Europe"
Oblik nastave: kombinacija predavanja i seminara
Uvjeti za upis predmeta: nema
Sadržaj predmeta: Bunjevački identiteti su mnogostruki već i samom njihovom podjelom u tri ogranka: podunavski, primorsko-lički i dalmatinski Bunjevci. Fenomen njihovih identiteta u takvom složenom kontekstu pokušat će se rasvijetliti kroz povijesni i suvremeni diskurs.
Predavanja će obuhvaćati nekoliko tematskih cjelina vezanih uz istraživanje Bunjevaca. Bunjevci u Vojvodini, najbrojnija hrvatska dijaspora, ponovno su u središtu političkih zbivanja. Dio predavanja bit će posvećen uzrocima te pojave, kao i prikazima djela pojedinih autora, koji su, koristeći se pseudoznanstvenim kriterijima, pokušavali dokazati njihovu pripadnost različitim nacionalnim zajednicama. U okviru predviđenih predavanja studentima će biti predstavljeni osnovni podaci i spoznaje o Bunjevcima te pristupi etnološkom istraživanju ove etničke grupe.
U okviru kolegija razmatraju se identiteti ove etničke grupe kroz njihovu mnogostrukost, s obzirom na uvjete njihovog povijesnog oblikovanja u specifičnu etničku grupu, teritorijalno podijeljenu u nekoliko ogranaka. Razmatrat će se konstrukcija njihovog etničkog, nacionalnog, regionalnog i kulturnog identiteta na primjeru pojedinih bunjevačkih skupina: podunavski i primorski Bunjevci, te lokalne zajednice doseljenih podunavskih bunjevačkih obitelji u Hrvatsku iz Vojvodine.
Literatura:
A. Obvezna:
ČERNELIĆ, Milana (1994): Ethnic Changes in Voivodina in 20th Century with Special Reference to the Position of the Croats Bunjevci. U: Ethnocultural Processes in Central Europe in 20th Century, Bratislava, 55-86.
ČERNELIĆ, Milana (1994): Nastojanja da se bačkim Bunjevcima ospori pripadnost hrvatskom narodu. Studia ethnologica Croatica, 6: 85-103, Zagreb.
ČERNELIĆ, Milana (2003): Istraživanje tradicijske baštine, identiteta i etnogeneze primorskih Bunjevaca. Senjski zbornik, 30:407- 424, Senj.
ČERNELIĆ, Milana (2004): The Local Community of the Ethnic Bunjevci in Croatia: Developing Cultural Identity. U: Times, Places, Passages. Ethnologiacal Approaches in the New Millenium, Budapest, 121-133.
Ili:
ČERNELIĆ, Milana (2006): Bunjevačke studije (odabrana poglavlja) (u tisku).
ČERNELIĆ, Milana (2006): Pristupi istraživanju bunjevačkih identiteta. Studia ethnologica Croatica, 17 (u tisku).
ERDELJANOVIĆ, Jovan (1930): O poreklu Bunjevaca. Srpska kraljevska akademija, Beograd (odabrana poglavlja).
Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca 4 (2005): Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, pod: Bunjevci, 46-70.
ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena (2003): Prilozi poznavanju primorsko-bunjevačkog identiteta. Senjski zbornik, 30:425-444, Senj.
B. Dopunska:
Iz baštine bačkih Hrvata Bunjevaca (1998): Etnografski muzej Zagreb (katalog izložbe).
KUJUNDŽIĆ, Stanka (2004): Naši mladenci. Fotomonografija, Hrvatsko akademsko društvo, Subotica.
KRMPOTIĆ, Ivan Lazar (2004): Umjetnost u tehnici slame. Matica hrvatska, Subotica.
PAVELIĆ, Rikard (1991): Stope predaka. Bunjevci u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici. Tiskara Rijeka, Rijeka.
SEKULIĆ, Ante (1991): Bački Hrvati. Zbornik za narodni život i običaje, 52, Zagreb.
STANTIĆ, Alojzije (2001): Kruv naš svagdanji. Hrvatski kulturni centar «Bunjevačko kolo», Subotica.
Tjedan Hrvata iz Vojvodine, Zagreb 15.-21.6.'98.
VEREŠ, Tomo (1997): Bunjevačko pitanje danas. Subotičke novine, Subotica.
ZELIĆ, Naco (1998): Protiv zaborava. Hrvatska matica iseljenika – Zagreb i Udruga vojvođanskih i podunavskih Hrvata – Zagreb, Zagreb.
Izbor iz lokalnog tiska: Hrvatska riječ (kasnije: Subotičke novine), Rukovet, Subotička Danica, Bačko klasje, Glas ravnice, Žig, Zvonik, Klasje naših ravni, Bunjevačke novine, Bunjevački kalendar i dr.
9) Naziv predmeta: Identitet manjinskih zajednica
Nastavnik: dr. sc. Jadranka Grbić
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, po potrebi engleski
Trajanje: 15 sati
Status: Izborni predmet u sklopu modula "Etnokulturni problemi jugoistočne Europe"
Oblik nastave: kombinacija predavanja i seminarskoga rada
Uvjeti za upis predmeta: nema
Sadržaj predmeta: Tema ovoga kolegija je etno-kulturni identitet (i razvoj) hrvatskih dijasporskih i iseljeničkih zajednica, kao i hrvatskih manjinskih zajednica. Najprije se analizira terminologija: što se i tko u hrvatskoj znanosti podrazumijeva pod pojmom dijaspore (temeljem toga daje se povijesni i ini pregled hrvatskih zajednica u Italiji, Češkoj, Slovačkoj, Austriji, Mađarskoj, Rumunjskoj), a što iseljeništva (temeljem toga daje se pregled transkontinentalnoga iseljeništva). Analiziraju se: pojam manjine, teorije migracija (npr. tipovi, uzroci, posljedice), potisno-privlačni faktori migracija s hrvatskoga etničkoga i državnoga područja, kao i na hrvatsko etničko i državno područje, prati se put migranata od domicilnoga do migratornoga područja, načini doseljavanja i stvaranje doseljeničkih zajednica, organiziranost na etničkoj osnovi i stvaranje modela zajedništva, ključni faktori u procesu identifikacije, višeslojnost i višedimenzionalnost identiteta Hrvata u dijaspori, s posebnim naglaskom na etničke institucije i sl.
Na studijama slučaja (konkretnim manjinskim zajednicama) analiziraju se i interpretiraju procesi identifikacije i generiranje identiteta kao posljedice rodbinsko-prijateljsko-zavičajne lančane migracije i sl.
Literatura:
A. Obvezna:
ANTIĆ, Ljubomir (1999): Hrvati u Južnoj Americi. Stvarnost, Zagreb.
BANOVIĆ, Branimir (1990): Potisni privlačni faktori u iseljavanju iz Hrvatske u Australiju od konca 19. st. do recentnoga vremena. Migracijske teme 1:7-17.
ČIZMIĆ, Ivan, Marin SOPTA, Vlado ŠAKIĆ (2005): Iseljena Hrvatska. Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb.
GRBIĆ, Jadranka (1994): Identitet, jezik, razvoj. Istraživanje povezanosti etniciteta i jezika na primjeru hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj. Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb.
HOLJEVAC, Većeslav (1968): Hrvati izvan domovine. Matica hrvatska, Zagreb.
KUČEROVA, Kvetoslava (1998): Hrvati u Srednjoj Europi. Matica hrvatska, Matica slovačka, Zagreb.
B. Dopunska:
- napomena: zbog izrazito opsežne literature, navodim samo selekciju autora čiji će se radovi konzultirati: Crkvenčić, Ivan; Čičak-Chand, Ružica; Domini, Mirjana; Geiger, Vladimir; Grbić, Jadranka; Hrvatić, Neven; Kiss, Maria; Krpan, Stjepan; Kulenović, Tarik; Matušek, Josip; Petrović, Tihana; Primorac, Jakša; Roksandić, Drago; Švob, Melita; Vareka, Jozef, Vidmarović, Đuro i dr.
10) Naziv predmeta: Mediteranistika i jadransko-dinarska susretišta hrvatske kulture
Nastavnik: dr. sc. Jelka Vince-Pallua
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, po potrebi engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet u sklopu modula "Etnokulturni problemi jugoistočne Europe"
Oblik nastave: kombinacija predavanja i seminarskoga rada
Uvjeti za upis predmeta: nema
Sadržaj predmeta: U ponuđenom se kolegiju polazi od spoznaje da je mediteranizam hrvatske kulture dugo bio njezina zanemarivana odrednica i nedovoljno istražena sastavnica te da je sredozemništvo Hrvatske važan aspekt ne samo mediteranske, nego i hrvatske kulture od njezinih najranijih početaka. Pokazat će se tijek kulturne mijene, ali i stalnost obrasca stoljetne migracijske dinamike, kretanja između dinarskog zaleđa i obale/otoka. Dodatni je cilj ovoga kolegija da se studentima predoče tematski parovi kao što su jedinstvo/različitost, obala/zaleđe, urbano/ruralno, jadransko-dinarsko, romansko-slavensko itd. Na temelju odabranih tema (primjerice, endemska pojava virdžina, zavjetovanih djevojaka, kao odraz dinarsko-plemenskog tipa patrijarhalizma; promjene u tradicijskom stočarstvu i poljodjelstvu, pomorstvu; Morlaci itd.) ilustrirat će se uklapanje individualnih života u tokove mikropovijesti i kulture s jedne strane, a s druge ponavljanje ahistorijskog, strukturalnog, ekološki utemeljenog tijeka "la longue duree". Važnost ponuđenog kolegija leži u povezivanju detaljnoga istraživanje kulturne tradicije i povijesti ovoga prostora s komparativnim, općim pogledom na mediteranski svijet da bi se došlo kako do općih, tako i do posebnih spoznaja na razini nacionalne kulture i boljeg poznavanja hrvatskog nacionalnog identiteta.
Literatura:
- priložena uz syllabus
11) Naziv predmeta: Povijest nasilja i etnokonfesionalne promjene u jugoistočnoj Europi, cca. 1500. – 1800.
Nastavnik: prof. dr. sc. Drago Roksandić
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, a prema potrebi i engleski, francuski i njemački
Trajanje: 15 sati
Status: izborni kolegij modula "Etnokulturni problemi jugoistočne Europe"
Oblik nastave: kombinacija predavanja, seminara i terenskog rada
Uvjeti za upis predmeta: nema
Sadržaj predmeta: Tradicijska i moderne kulture naroda jugoistočne Europe beziznimno su visoko korelacionirane s fenomenima etnokonfesionalizma. Međutim, temeljni problemi ranonovovjekovnog etnokonfesionalizma tek su dijelom pučke provenijencije. Oni su mnogo više povezani s dubinskim poremećajima u kasnosrednjovjekovnim zajednicama i kulturama prouzročenima imperijalnim konfrontacijama dugog trajanja, koje su trajno i religijski i, napose, konfesionalno konotirani (Osmansko Carstvo, Mletačka Republika, Habsburška Monarhija). Od 15. do 18. stoljeća etnokonfesionalna karta jugoistočne Europe nerijetko je stubokom promijenjena i to često, a ponegdje i najčešće nasiljem, tipološki vrlo različitih provencijencija. U 15 sati nastave, korištenjem komparativnohistorijskih i interkulturnih metoda, raspravit će se: (a) temeljni fenomeni etnokonfesionalnih kontinuiteta i diskontinuiteta u jugoistočnoj Europi, (b) imperijalni sustavi vlasti i moći te njima primjerene prakse sociokulturne inkluzije i ekskluzije, odnosno, interioriziranog i eksterioriziranog nasilja, (c) vjerske zajednice, njihove hijerarhije te religijske kulture, napose, obrasci i prakse religijske kulture na etnokonfesionalnim "višegraničjima", (d) obrasci i prakse interpersonalnog i interkomunalnog nasilja s etnokonfesionalnim konotacijama, (d) nasilni pučki pokreti s etnokonfesionalnim motivacijama, (e) autohtone alternative obrascima i praksama nasilja.
Literatura:
A. Obvezna:
DŽAJA, Srećko M (1992): Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine: Predemancipacijski period, 1463.-1804. Sarajevo.
GOFFMAN, Daniel (2001): The Ottoman Empire and Early Modern Europe. Cambridge University Press,
RUFF, Julius R (2001): Violence in Early Modern Europe. Cambridge University Press.
STOJANOVIĆ, Trajan (1997): Balkanski svetovi: prva i poslednja Evropa. Beograd.
B. Dopunska:
Dopunska literatura u dogovoru s nastavnikom, ovisno o interesu doktoranda.
12) Naziv predmeta: Politika trećeg puta
Nastavnici: dr. sc. Tvrtko Jakovina; predviđeno je gostovanje više diplomata i eksperata koji su službovali u Trećem svijetu.
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski i engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet u sklopu modula "Etnokulturni problemi jugoistočne Europe"
Oblik nastave: Predavanje i seminarski rad na izvorima. Naglasak je na analizi dokumenata, sekundarnih izvora, filmskih zapisa i raspravi u seminaru.
Uvjeti za upis predmeta: nema
Sadržaj predmeta: Tema predmeta je pokret nesvrstanih zemalja, "aktivna miroljubiva koegzistencija" i njezina simbolika u hrvatskom/jugoslavenskom društvu i vanjskoj politici. Jedan od osnovnih ciljeva predmeta jest razvijanje i/ili vježbanje kritičkog mišljenja, upoznavanje s načinom istraživanja u historiografiji, analiza povijesnih događaja i iščitavanje odraza zbivanja u svjetskoj politici, u "zrcalu": medijima, jeziku, lokalnoj sredini itd. Cilj je pokazati kako i koliko je visoka politika, napose inzistiranje na vanblokovskoj orijentaciji postajala mantra, nezaobilazna formula u svakodnevnom životu svakog građanina, kako je prezentirana u novinskim člancima, kako se odražavala u školskim udžbenicima i sastavcima, mjuziklima, filmovima, rock glazbi ili provincijskim školskim manifestacijama. Predmet bi trebao pokazati osobine toga važnog segmenta vanjske politike FNRJ/SFRJ te, još više, pokazati stupanj politizacije društva i simbole pomoću kojih je prenošen u svakodnevicu, koliko je (i je li uopće) nesvrstavanje bilo sastavnim dijelom svakodnevice.
Nakon uvodnih predavanja u kojima bi se opisala geneza nastanka posebnog političkog grupiranja zemalja Trećeg svijeta u pokret nesvrstanih zemalja, što uključuje distinkciju između Bandunga 1955. i Beograda 1961., i opisa najvažnijih dionica pokreta do kraja Hladnog rata i skiciranja djelovanja do danas, kandidati će moći izabrati neke od paradigmatičnih epizoda iz povijesti Hladnoga rata i pokreta nesvrstanih. Kako je Titova Jugoslavija bila jedan od generatora pokreta, gotovo svaka epizoda na određeni je način povezana s nacionalnom poviješću i imala je odraza u lokalnoj sredini. Upravo su odraz, simbolika, rječnik koji je prožimao javni diskurs jedan od naglasaka analize. Odlična ilustracija toga, primjerice, jest libreto mjuzikla "Jalta, Jalta", ali i javna predavanja kongoanskih studenata 1960-ih u Hrvatskoj ili demonstracije desetina tisuća građana koji su podupirali ubijenog premijera Konga P. Lumumbu. Nešto kasnije, u svim sredinama javno se demonstriralo protiv rata u Vijetnamu. Deseci liječnika radili su u Alžiru ili Etiopiji, tisuće radnika radilo je u brojnim zemljama Trećeg svijeta, razmjenjivani su (iako manje) filmovi, izložbe, a dodiri na diplomatskoj razini bili su iznimno česti i važni.
Neke od mogućih tema za dubinsku analizu mogle bi biti:
- otkrivanje Trećeg svijeta (Titov odlazak u Aziju 1954. i 1955., Bandung);
- susret Tito-Nehru-Naser na Brijunima 1956.;
- Titovo putovanje oko Afrike 1960., kriza u Kongu;
- prva konferencija nesvrstanih u Beogradu 1961.;
- rat na Bliskom istoku 1967. i uloga SFRJ i nesvrstanih;
- obnova pokreta 1970. Razlozi za pojačano okretanje SFRJ Trećem svijetu;
- pokret prema Iračko-iranskom ratu i (prvom) Zaljevskom ratu;
- raspad SFRJ i promjena uloge pokreta nesvrstanih;
- Hrvatska i pokret nesvrstanih od 1990. do danas.
Nakon što se kandidati u dogovoru s nastavnikom odluče koje će fenomene iz vremena Hladnog rata i politike pokreta nesvrstanih zemalja detaljnije razmatrati, izabrat će se najprimjereniji dokumenti i sekundarni izvori.
Literatura:
A. Obvezna:
BRANDS, H. W (1989): The Specter of Neutralism, The United States and the Emergence of the Third World, 1947-1960. Columbia University Press, New York.
GOLDSTEIN, Ivo (2003): Hrvatska povijest. Novi liber, Zagreb (od str. 189).
JAKOVINA, Tvrtko (2003/2004): Hrvatska/Jugoslavija u svjetskoj politici 1945-1991., Što bi trebalo istraživati?. Historijski zbornik, LVI-LVII:171-183, Zagreb.
JAKOVINA, Tvrtko (2006): Hrvatska izlazi u svijet, Hrvatska/Jugoslavija u svjetskoj politici 1945.-1991. U: Hrvatska politika u XX. stoljeću, Zbornik radova, Matica hrvatska, Zagreb, 337-388.
MATES, Leo (1982): Počelo je u Beogradu. Globus, Zagreb.
PETKOVIĆ, Ranko (1995): Subjektivna istorija jugoslovenske diplomatije 1943-1991, Službeni list SRJ. Beograd (ćirilica).
RUBINSTEIN, Alvin Z. (1970): Yugoslavia and the Nonaligned World. Princeton University Press, Princeton, New Jersey.
YOUNG, John W., John KENT (2004): International Relations Since 1945, A Global History. Oxford University Press, New York (izabrani dijelovi).
B. Dopunska:
- u dogovoru s nastavnikom, ovisno o specifičnim interesima doktoranda
13) Naziv predmeta: Balkan u politici europskih velesila u 19. stoljeću
Nastavnici: dr. sc. Damir Agičić
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, po potrebi engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet u sklopu modula "Etnokulturni problemi jugoistočne Europe"
Oblik nastave: kombinacija predavanja i seminarskoga rada
Uvjeti za upis predmeta: nema
Sadržaj predmeta: U ovome izbornom kolegiju studentima se daje pregled odnosa velikih europskih sila prema Balkanu i Osmanskom Carstvu u vremenu od kraja 18. stoljeća do Prvoga svjetskog rata. Doktorandi će, osim slušanja predavanja, imati i obvezu da kroz seminarski rad prikažu određeni povijesni problem, odnosno da opišu odnos neke europske sile prema balkanskim nacijama koje se formiraju tijekom 19. stoljeća i ostvaruju svoje nacionalne države.
Obrađivat će se temeljni problemi povijesno-političkog razvoja i jugoistočne Europe i odnosa europskih velesila prema tom teritoriju. Naglasci u nastavi stavljaju se na:
- upoznavanje s političko-povijesnom problematikom,
- kritičko čitanje relevantnih povijesnih tekstova i diskusija,
- izlaganje rezultata istraživanja doktoranda usmenim izlaganjem i u pisanom obliku.
Poželjno je da individualni rad doktoranda bude usmjeren prema temi koju namjerava obraditi u disertaciji.
Razrađivat će se sljedeće teme: Istočno pitanje, velike sile i teritorijalni integritet Osmanskog Carstva; pojam Balkan; postanak i razvoj malih balkanskih nacija, njihova borba za oslobođenje od osmanske vlasti i državnu nezavisnost; odnos europskih velesila prema nacionalnim ustancima Srba, Grka, Bugara i dr.; Velika istočna kriza; balkanski ratovi; jugoistočna Europa u Prvome svjetskom ratu; Hrvati i Balkan u 19. stoljeću.
Literatura:
A. Obvezna:
JELAVICH, Barbara: History of the Balkans, 2 toma, više izdanja.
MAZOWER, Mark (2003): Balkan. Kratka povijest. Srednja Europa, Zagreb.
NAIMARK, N. – H. CASE (ur.) (2005): Jugoslavija i njeni povjesničari. Srednja Europa, Zagreb.
ROSSOS, Andrew (1992): Rusija i Balkan: međubalkanska rivalstva i ruska vanjska politika 1908. - 1914. Globus, Zagreb.
B. Dopunska:
- u dogovoru s nastavnikom, ovisno o specifičnim interesima doktoranda
C) STUDIJSKI MODUL TRADICIJSKO VJEROVANJE I SVJETONAZOR
1) Naziv predmeta: Etnološka problematika u tradicijskom vjerovanju i svjetonazoru
Nastavnici: dr. sc. Vitomir Belaj, dr. sc. Tomo Vinšćak, dr. sc. Marijana Belaj, dr. sc. Mirjam Mencej
ECTS bodovi: 10 bodova
Jezik: hrvatski, po potrebi engleski
Trajanje: 60 sati tijekom prvoga semestra
Status: obvezni jezgreni predmet modula "Tradicijsko vjerovanje i svjetonazor"
Oblik nastave: kombinacija predavanja, seminara i terenskoga rada
Uvjeti za upis predmeta: nema, upisuje se u prvome semestru
Cilj predmeta: Ovo je stožerni predmeta jednoga od modula unutar doktorskoga studija etnologije i kulturne antropologije, oko kojega se grupiraju izborni predmeti. U njemu postdiplomandi stvaraju, kroz kritički pristup postojećim teorijskim objašnjenjima i poznatome gradivu, vlastiti pogled na segment kulture što se obrađuje u tome modulu. Proučavat će se pojave tzv. duhovne kulture, ponajprije hrvatske, te utvrđivati njihovo mjesto u širem etničkom, prostornom i vremenskom kontekstu. Pritom se demistificiraju popularna tumačenja "narodnih vjerovanja" i predodžbe o mitskome svijetu. Od studenata se očekuje osnovna upućenost u problematiku povijesne lingvistike i elementarno razumijevanje slavenskih jezika.
Uloga predmeta u ukupnom kurikulumu: Ovo je stožerni predmet cijeloga modula što se nudi postdiplomandima. Na njega se nadovezuju izborni predmeti.
Korištene metode: Obrađivat će se pojedini važni teorijski pristupi problematici duhovne baštine. Naglasci u procesu nastave:
- prikupljanje građe o odabranome problemu, kako postojeće (arhivirana, objavljena), tako i nove (ciljano terensko istraživanje, plošno ili kao studij slučaja),
- kritičko razmatranje građe,
- oblikovanje vlastita preliminarnog suda,
- kritičko čitanje relevantnih teorijskih tekstova s diskusijom,
- donošenje "konačnoga" zaključka.
Individualni rad postdiplomanda rezultira pisanjem teksta i prezentiranjem zaključaka, a po mogućnosti je usmjeren na temu koju namjerava obraditi u disertaciji
Sadržaj predmeta: Slijedi okvir sadržaja; njegovo konačno definiranje i realizacija ovisit će o interesu polaznika studija, a o tome će ovisiti i studijska literatura. Glavne jedinice su:
- uvodno objašnjenje o sadržaju predmeta i načinu rada; okvirne definicije osnovnih pojmova;
- pretres raznovrsnih određenja pojmova mit, religija i religioznost te razloga nastanka takvih koncepata;
- značajke mitskoga objašnjenja svijeta (nastanka, izgleda, povijesti; nastanka pojedinih pojava; funkcioniranje života; shvaćanje vremena); antropologija obreda;
- uloga mitskih bića, njihove funkcije;
- pokušaji rekonstrukcije praindoeuropskoga sustava vjerovanja;
- "osnovni mit" kao podloga praindoeuropskoga svjetonazora;
- njegov odraz na praslavenski pravni sustav, oblikovanje prostora (mitiziranje prostora, uređivanje doma) i vremena;
- problemi pri rekonstrukciji praslavenskoga mitskog sustava (pojam "rekonstrukcija", interpretativni modeli, odnos prema kulturnom supstratu);
- propitivanje pojma i raznovrsnih oblika pučke pobožnosti danas;
- odraz pučkih vjerovanja na pogled na svijet.
Literatura:
A. Obvezna:
BELAJ, Vitomir (1998): Hod kroz godinu. Mitska pozadina hrvatskih narodnih običaja i vjerovanja. Golden marketing, Zagreb.
BELAJ, Vitomir (2006): Mit u prostoru. Mošćenički zbornik 3:5-39.
HOŠKO, Franjo Emanuel (2001): Sadržajne i povijesne odrednice razvoja i istraživanja pučke pobožnosti. U: Franjevci i poslanje Crkve u kontinentalnoj Hrvatskoj, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 381-392.
PILAR, Ivo (1931): O dualizmu u vjeri starih Slovjena i o njegovu podrijetlu i značenju. Zbornik za narodni život i običaje, 28:1-86.
VINŠĆAK, Tomo (2002): Vjerovanja o drveću u Hrvata u kontekstu slavističkih istraživanja. Naklada Slap, Jastrebarsko.
B. Dopunska:
ALEXANDER, B. C. (1999): Ritual and Current Studies of Ritual: Overview. U: ur. Stephen Glazier, Anthropology of Religion: A Handbook. Praeger Publishers, Westport, 139-160.
BADONE, E. (ur.) (1990): Introduction. U: Religious Orthodoxy and Popular Faith in European Society. Princeton University Press, Princeton, 3-23.
BELAJ, Vitomir (1988): Marija u pučkim vjerovanjima Hrvata (Prolegomena jednom istraživačkom zadatku). U: Mundi melioris origo. Marija i Hrvati u barokno doba. (= Zbornik radova hrvatske sekcije IX. međunarodnog mariološkog kongresa na Malti 1983. godine), Zagreb, 190-195.
BELAJ, Vitomir (2000): Uz Katičićevu rekonstrukciju tekstova o baltoslavenskoj Majci bogova. U: Trava od srca: Hrvatske indije II., Zagreb, 113-127.
CHRISTIAN, W. A., Jr. (1989): Person and God in Spanish Valley. Princeton University Press, Princeton (novo prošireno izdanje).
DUMÉZIL, Georges (1958): L‘Idéologie tripartie des Indo-Européens. Bruxelles.
EADE, J., M. J. SALLNOW (ur.) (1991): Introduction. U: Contesting the Sacred. The Anthropology of Christian pilgrimage, Routledge, London i New York, 1-29.
GARETT, Olmstedt (1994): The Gods of the Celts and the Indo-Europeans (=Archaeolingua Vol. 6), Budapest.
IVANOV, Vjačeslav Vsevolodovič - Vladimir Nikolaevič TOPOROV (1983): К реконструкции Мокоши как женского персонажа в славянской версии основново мифа. U: Балто-славянские исследования, Nauka, Moskva, 175-197.
IVANOV, Vjačeslav Vsevolodovič - Vladimir Nikolajevič TOPOROV (1965): Славянские языковые моделирующие семиотические системы. Moskva.
IVANOV, Vjačeslav Vsevolodovič - Vladimir Nikolajevič TOPOROV (1974): Исследованоя в области славянских древностей. Moskva.
IVANOV, Vjačeslav Vsevolodovič - Vladimir Nikolajevič TOPOROV (1978): О языке древнего славянского права (к анализу ключевых терминов). U: Славянское языкознание, VIII международний съезд славистов, доклади советской делегации, Moskva, 221-238.
JEŽIĆ, Mislav (2006): Indoeuropska pozadina Perunova kulta. Mošćenički zbornik, 3:53-62.
KATIČIĆ, Radoslav (2006): Perunovo svetište u svjetlu toponimije i topografije. Mošćenički zbornik, 3:41-51.
KATIČIĆ, Radoslav (1993): Praslavenski pravni termini i formule u Vinodolskom zakonu. U: Uz početke hrvatskih početaka, Književni krug Split, 161-170.
KATIČIĆ, Radoslav (2003): Auf den Spuren sakraler Dichtung des slawischen und baltischen Heidentums. (= Nordrhein-Westfälische Akademie der Wissenschaften, Geisteswissenschaften, Vorträge G 377), Paderborn.
KATIČIĆ, Radoslav (2003): Die Hauswirtin am Tor. Auf den Spuren der großen Göttin in Fragmenten slawischer und baltischer sakraler Dichtung. (= Schriften über Sprache und Texte br. 6, Peter Lang GmbH, Frankfurt am Main.
LESSA, W. A., E. Z. VOGT (ur.) (1979): General Introduction. U: Reader in Comparative Religion: An Anthropological Approach. 4. izdanje. Harper Collins Publishers, New York, 1-6.
LINCOLN, Bruce (1976): The Indo-European Myth of Creation. History of Religions, 15:121-145.
LINCOLN, Bruce (1980): Priests, Warriors, and Cattle: A Study in the Ecology of Religions (Hermeneutics, Studies in the History of Religions V.). University of California Press.
LINCOLN, Bruce (1991): Death, War, and Sacrifice: Studies in Ideology and Practice. University of Chicago Press.
MENCEJ, Mirjam (1996): Pomen vode v predstavah starih Slovanov ob posmrtnem življenju in šegah ob smrti. Magistarski rad, Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani.
MIRJAM Mencej (2001): Gospodar volkov v slovanski mitologiji. Župančičeva knjižnica 6, Filozofska fakulteta v Ljubljani, Ljubljana.
ONDRUŠ, Šimon (1975): Die Behausungen der alten Slaven im Lichte der Linguistik. Ethnologia Slavica, VII:65-83.
PANDIAN, J. (1991): Introduction. Culture, Self, and Religion. U: Culture, Religion, and the Sacred Self: A Critical Introduction to the Anthropological Study of Religion, Prentice Hall, Englewood Cliffs, 1-30.
PLETERSKI, Andrej (1996): Mitska stvarnost koroških knežjih kamnov. Zgodovinski časopis, 50:481-534.
PLETERSKI, Andrej (1996): Strukture tridelne ideologije pri Slovanih. Zgodovinski časopis, 50:163-185.
TOPOROV, Vladimir Nikolaevič (1988): О ритуале. Введение в проблематику. U: Архческий ритуал в фольклорных и раннелитературных памятниках, Moskva, 7-60.
TŘEŠTÍK, Dušan (1999): Král muž. Slovanský ethnogonický mýtus v Čechách 9.-10. století. U: Nový Mars Moravicus aneb Sborník příspěvků jež věnovali Prof. Dr. Josefu Válkovi jeho žáci a přátelé k sedmdesátinám, B. Chocholáč, L. Jan, T. Knoz, Brno, 71-85.
WATKINS, Calvert (1995): How to kill a Dragon. Aspects of Indo-European Poetics. Oxford.
Studentske obveze: Postdiplomandi su dužni napisati i prezentirati jedno izlaganje o pročitanoj literaturi te sudjelovati u terenskom istraživanju (ili samostalno istraživati), a rezultate prezentirati usmeno i u pisanu obliku.
Način polaganja ispita: usmeni ispit.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska anketa.
2) Naziv predmeta: Mitsko zaposjedanje domovine
Nastavnik: dr. sc. Vitomir Belaj
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, po potrebi engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet modula "Tradicijsko vjerovanje i svjetonazor"
Oblik nastave: kombinacija predavanja, seminara i terenskoga rada
Uvjeti za upis predmeta: nema, upisuje se nakon 1. semestra. Ne upisuje se istodobno s predmetom "Mitsko tumačenje prostora".
Sadržaj predmeta: Ovo je izborni predmet modula. U njemu se detaljnije razrađuju neki problemi načeti u jezgrenom predmetu. Tematika mu se nadovezuje na izborni predmet "Mitsko tumačenje prostora". Glavne jedinice su:
- etnogenetski mitovi, posebice u naroda sa slavenskom mitskom tradicijom;
- posebna pažnja posvetit će se mitovima o tri brata i o sedmero braće (i sestara) kao začetnicima naroda;
- mitski uobličene predaje o dolasku u novu postojbinu (Biblija, Landnamabok, Dalimilova kronika i sl.);
- tragovi obreda pri zaposjedanju novoga prostora.
Obrađivat će se pojedini važni teorijski pristupi problematici duhovne baštine. Naglasci u procesu nastave:
- prikupljanje postojeće literature,
- kritičko vrednovanje dosadašnjih teorijskih objašnjenja (s diskusijom),
- donošenje "konačnoga" zaključka.
Individualni rad rezultira pisanjem teksta i prezentiranjem zaključaka, a usmjeren je na temu koju postdiplomand namjerava obraditi u disertaciji.
Studenti uvježbavaju kritički pristup postojećim teorijskim objašnjenjima i poznatome gradivu te, zajedno s voditeljem, pokušavaju doći do zaključaka koji upotpunjuju dosadašnje spoznaje o nekim ključnim trenucima hrvatske nacionalne prošlosti.
Literatura:
A. Obvezna:
BELAJ, Vitomir (2006): Mit u prostoru. Mošćenički zbornik, 3:5-39.
KATIČIĆ, Radoslav (2006): Perunovo svetište u svjetlu toponimije i topografije. Mošćenički zbornik, 3:41-51.
PILAR, Ivo (1931): O dualizmu u vjeri starih Slovjena i o njegovu podrijetlu i značenju. Zbornik za narodni život i običaje, 28:1-86.
TŘEŠTÍK, Dušan (1999): Král muž. Slovanský ethnogonický mýtus v Čechách 9.-10. století. U: Nový Mars Moravicus aneb Sborník příspěvků jež věnovali Prof. Dr. Josefu Válkovi jeho žáci a přátelé k sedmdesátinám, B. Chocholáč, L. Jan, T. Knoz, Brno, 71-85.
B. Dopunska:
DUMÉZIL, Georges (1958): L‘Idéologie tripartie des Indo-Européens. Bruxelles.
GARETT, Olmstedt (1994): The Gods of the Celts and the Indo-Europeans (=Archaeolingua Vol. 6), Budapest.
LINCOLN, Bruce (1980): Priests, Warriors, and Cattle: A Study in the Ecology of Religions (Hermeneutics, Studies in the History of Religions V.). University of California Press.
PLETERSKI, Andrej (1996): Strukture tridelne ideologije pri Slovanih. Zgodovinski časopis 50:163-185.
3) Naziv predmeta: Mitsko tumačenje prostora
Nastavnik: dr. sc. Vitomir Belaj
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, po potrebi engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet modula "Tradicijsko vjerovanje i svjetonazor"
Oblik nastave: kombinacija predavanja, seminara i terenskoga rada
Uvjeti za upis predmeta: nema, upisuje se nakon 1. semestra. Ne upisuje se istodobno s predmetom "Mitsko zaposjedanje domovine".
Sadržaj predmeta: Ovo je izborni predmet modula. U njemu se detaljnije razrađuju neki problemi načeti u jezgrenom predmetu. Tematika mu se nadovezuje na izborni predmet "Mitsko zaposjedanje domovine". Glavne jedinice su:
- smještaj mitskoga zbivanja u prostor;
- uloga vode (rijeka, more, površina vode) kao razdjelnice između dvaju svjetova;
- opredmećenje zbivanja u konkretnom životnom prostoru;
- iščitavanje mita iz prostora.
Obrađivat će se pojedini važni teorijski pristupi problematici duhovne baštine. Naglasci u procesu nastave:
- prikupljanje postojeće literature,
- kritičko vrednovanje dosadašnjih teorijskih objašnjenja (s diskusijom),
- donošenje "konačnoga" zaključka.
Individualni rad rezultira pisanjem teksta i prezentiranjem zaključaka, a usmjeren je na temu koju postdiplomand namjerava obraditi u disertaciji.
Studenti uvježbavaju kritički pristup postojećim teorijskim objašnjenjima i poznatome gradivu te, zajedno s voditeljem, pokušavaju doći do zaključaka koji upotpunjuju dosadašnje spoznaje nekim ključnim trenucima hrvatske nacionalne prošlosti.
Literatura:
A. Obvezna:
BELAJ, Vitomir (2006): Mit u prostoru. Mošćenički zbornik, 3:5-39.
ONDRUŠ, Šimon (1975): Die Behausungen der alten Slaven im Lichte der Linguistik. Ethnologia Slavica, VII:65-83.
PLETERSKI, Andrej (1996): Strukture tridelne ideologije pri Slovanih. Zgodovinski časopis 50:163-185.
B. Dopunska:
GARETT, Olmstedt (1994): The Gods of the Celts and the Indo-Europeans (=Archaeolingua Vol. 6), Budapest.
JEŽIĆ, Mislav: (2006): Indoeuropska pozadina Perunova kulta. Mošćenički zbornik, 3:53-62.
KATIČIĆ, Radoslav (2006): Perunovo svetište u svjetlu toponimije i topografije. Mošćenički zbornik, 3:41-51.
KATIČIĆ, Radoslav (2003): Die Hauswirtin am Tor. Auf den Spuren der großen Göttin in Fragmenten slawischer und baltischer sakraler Dichtung. (= Schriften über Sprache und Texte br. 6, Peter Lang GmbH, Frankfurt am Main.
MENCEJ, Mirjam (1996): Pomen vode v predstavah starih Slovanov ob posmrtnem življenju in šegah ob smrti. Magistarski rad, Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani.
PILAR, Ivo (1931): O dualizmu u vjeri starih Slovjena i o njegovu podrijetlu i značenju. Zbornik za narodni život i običaje, 28:1-86.
4) Naziv predmeta: Hodočašće i hodočasničko mjesto
Nastavnik: dr. sc. Marijana Belaj
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet modula "Tradicijsko vjerovanje i svjetonazor"
Oblik nastave: kombinacija predavanja, seminara i terenskoga rada
Uvjeti za upis predmeta: nema
Sadržaj predmeta: Slijedi okvir sadržaja; konačno definiranje i realizacija sadržaja, kao i studijska literatura, ovisit će o interesu polaznika studija. Glavne jedinice su:
- uvodno objašnjenje sadržaja predmeta i načina rada; okvirne definicije osnovnih pojmova (religija, religioznost, sveto, hodočašće); osnovne značajke i okvirni pregled hodočašćenja i hodočasničkih mjesta u svjetskim religijama;
- pristupi istraživanju hodočašća (antropologija hodočašća);
- sveto mjesto u kulturnim konceptima i oblici njegove egzistencijalnosti;
- raznovrsni aspekti i višeznačnost hodočašća i hodočasničkih mjesta (kontinuitet i promjene, suglasje i konflikti i dr.);
- svjetovna hodočašća i "sveta" mjesta; religijski turizam.
Obrađivat će se pojedini važni teorijski pristupi problematici hodočašća i hodočasničkih mjesta. Naglasci u procesu nastave:
- prikupljanje gradiva o odabranome problemu (terensko istraživanje; postojeće arhivirano ili objavljeno gradivo),
- kritičko razmatranje građe,
- oblikovanje vlastita preliminarnog suda,
- kritičko čitanje relevantnih teorijskih tekstova s diskusijom,
- donošenje "konačnoga" zaključka.
Rad svakog postdiplomanda rezultira pisanim tekstom i prezentiranjem zaključaka, a po mogućnosti je usmjeren na temu koju namjerava obraditi u disertaciji. Cilj ovoga izbornog predmeta je razvijanje kritičkog promišljanja postojećih jezičnih praksi, teorijskih koncepata i odabranoga gradiva, stjecanje uvida u složenost i višeznačnost religijskih pojava te stvaranje vlastita kulturnoantropološkog pogleda na religiju i religioznost. U okviru predmeta proučavat će se hodočašća kao višedimenzionalna kulturna pojava te, u uskoj vezi s njima, mjesta koja se doživljavaju svetima.
Literatura:
A. Obvezna:
BADONE, E., S. ROSEMAN (ur.) (2004): Intersecting Journeys: The Anthropology of Pilgrimage and Tourism. University of Illinois Press, Urbana (odabrana poglavlja).
COLEMAN, Simon, John EADE (2004): Reframing Pilgrimage: Cultures in Motion. Routledge (odabrana poglavlja).
EADE, J., M. J. SALLNOW (ur.) (1991): Contesting the Sacred. The Anthropology of Christian pilgrimage. Routledge, London i New York (odabrana poglavlja).
MORINIS, Alan (ur.) (1992): Sacred Journeys: The Anthropology of Pilgrimage. Greenwood Press, Westport, CT (odabrana poglavlja).
SHELDRAKE, Philip (2001): Spaces for the Sacred: Place, Memory and Identity. SCM Press, London (odabrana poglavlja).
B. Dopunska:
BELAJ, Marijana (2006): Tito poslije Tita – kip Josipa Broza kao žarište obrednog ponašanja. U: ur. Nevena Škrbić Alempijević i Kirsti Mathiesen Hjemdahl, O Titu kao mitu: Proslava Dana mladosti u Kumrovcu, Srednja Europa i FF Press, Zagreb.
BELAJ, Vitomir (1991): Kulturološka obilježja hodočašćenja. Dometi, 24(1/2/3):157-161, Rijeka.
ČAPO, Jasna (1991): Sveti likovi, svete vodice i zavjeti. O hodočašćima hrvatskog življa u mađarskoj Baranji. Etnološka tribina, 14:17-50, Zagreb.
DUBISCH, Jill (1990): Pilgrimage and Popular Religion at a Greek Holy Shrine. U: ur. E. Badonne, Religious Orthodoxy and Popular Faith in European Society, Princeton University Press, Princeton, 113-139.
EBERHART, Helmut (2004): Romanje. Sodobne težnje in raziskovalni prijemi. Traditiones, 33/1:35-56.
HUBERT, J. (1997): Sacred beliefs and beliefs of sacredness. U: ur. Carmichael, D. L. et al., Sacred Sites, Sacred Places, Routledge, London i New York, 9-19.
MARCINIAK, K. (1997): The perception and treatment of prethistoric and contemporary sacred places and sites in Poland. U: ur. Carmichael, D. L. et al. Sacred Sites, Sacred Places, Routledge, London i New York, 140-151.
MILOVAN, Vjekoslav (1974): Hodočašća kao osobit oblik štovanja Marije i svetaca. Bogoslovska smotra, XLIV(1):105-118, Zagreb.
O'CONNOR, Mary (1999): The Pilgrimage to Magdalena. U: ur. S. D. Glazier, Anthropology of Religion. A Handbook, Praeger, Westport, 369-389.
POST, Pauj (1994): The Modern Pilgrim. A Study of Contemporary Pilgrim’s Accounts. Ethnologia Europea, 24:85-100.
5) Naziv predmeta: Štovanje svetaca u pučkoj pobožnosti
Nastavnik: dr. sc. Marijana Belaj
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, po potrebi engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet modula "Tradicijsko vjerovanje i svjetonazor"
Oblik nastave: kombinacija predavanja, seminara i vlastitog istraživanja
Uvjeti za upis predmeta: nema
Sadržaj predmeta: Ovo je izborni predmet modula. U njemu se detaljnije razrađuju neki problemi načeti u jezgrenom predmetu. Glavne jedinice su:
- uvodno objašnjenje sadržaja predmeta i načina rada; okvirne definicije osnovnih pojmova (pučka pobožnost, svetac, kult);
- povijest i oblici štovanja svetaca (uopće te posebno u pučkoj pobožnosti);
- sveci zaštitnici u hrvatskoj pučkoj pobožnosti;
- oblici komunikacije sa svecima zaštitnicima;
- aspekti štovanja svetaca zaštitnika;
- štovanje nekanoniziranih svetaca.
Obrađivat će se pojedini važni teorijski pristupi problematici štovanja svetaca u pučkoj pobožnosti. Naglasci u procesu nastave:
- prikupljanje gradiva o odabranome problemu (terensko istraživanje; postojeće arhivirano ili objavljeno gradivo),
- kritičko razmatranje građe i oblikovanje vlastita preliminarnog suda,
- kritičko čitanje relevantnih teorijskih tekstova s diskusijom,
- donošenje "konačnoga" zaključka.
Rad svakog postdiplomanda rezultira pisanim tekstom i prezentiranjem zaključaka, a po mogućnosti je usmjeren na temu koju namjerava obraditi u disertaciji.
Cilj predmeta je razvijati kritičko promišljanje različitih pristupa i poznatoga gradiva u smjeru produbljivanja i upotpunjavanja dosadašnjih spoznaja o ulozi, mjestu i značenju svetaca zaštitnika u životu vjernika.
Literatura:
A. Obvezna:
CHRISTIAN, William A., Jr. (21989): Person and God in a Spanish Valley. Princeton University Press, Princeton. (poglavlje The Saints: Shrines and Generalized Devotions: 44-113; poglavlje Person and God: 114-187)
HOŠKO, Franjo Emanuel (2001): Temeljni oblici štovanja svetaca tijekom povijesti Crkve. U: Franjevci i poslanje Crkve u kontinentalnoj Hrvatskoj, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 363-379.
B. Dopunska:
BAJSIĆ, Vjekoslav (1974): Osjećaj za čudo i čudesno kao sastavni dio štovanja svetaca. Bogoslovska smotra, XLIV(1):53-58, Rimokatolički bogoslovski fakultet, Zagreb.
BEHAR, Ruth (1990): The Struggle for the Church: Popular Anticlericalism and Religiosity in Post-Franco Spain. U: ur. E. Badone, Religious Orthodoxy and Popular Faith in European Society, Princeton University Press, Princeton, New Jersey, 76-112.
BELAJ, Marijana (2006): Sveci zaštitnici u hrvatskoj pučkoj pobožnosti. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
McKEVITT, Christopher (1991): San Giovanni Rotondo and the shrine of Padre Pio. U: ur. J. Eade i M. J. Sallnow, Contesting the sacred: the anthropology of Christian pilgrimage, Routledge, London and New York, 77–97.
RIGELHAUPT, Joyce F. (1973): Religious Action in Portugal. American Anthropologist, 75(3):835-851, Washington D. C.
6) Naziv predmeta: Pučka religioznost, moderna religioznost, New Age
Nastavnik: dr. sc. Torunn Selberg
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Trajanje: 15 sati
Oblik nastave: kombinacija predavanja, seminara i terenskog rada
Ciljevi predmeta: Studenti bi trebali steći bolji uvid u razloge iz kojih su pojedina vjerovanja i shvaćanja opisana kao pučka/popularna ili narodna. Kolegij će pokušati odgovoriti na sljedeća pitanja: s kojih se polazišta stvaraju takve definicije; koji su oblici religijskog izričaja u modernom društvu definirani kao pučki ili popularni; kakva je veza između termina tradicijsko vjerovanje, praznovjerje i ideje New Age-a; može li New Age biti definiran kao oblik popularne religije u modernom društvu.
Nastavne metode: Predstaviti će se najvažniji pristupi istraživanju New Age-a ili oblika moderne pučke/popularne religioznosti. Studente će se poticati na kritička čitanja literature. Također će se pažnja posvetiti skupljanju podataka o New Age pokretima te njihovoj analizi. Primjeri na kojima će se bazirati kolegij dolaziti će iz norveškog kulturnog konteksta, dok će se studente upućivati da pronalaze vlastite primjere iz hrvatske kulturne stvarnosti, te da zasnivaju svoje seminarske izvještaje na sličnim studijima slučaja.
Sadržaj kolegija: Predavanja i seminari na ovom kolegiju će obuhvatiti slijedeće teme:
a. što je New Age i moderna religioznost
b. New Age kao oblik (post)moderne popularne religije
c. tradicijski i novi oblici popularne religije u modernom društvu
d. tradicijske naracije o iscjeljenju u modernm društvu
e. predodžbe o prošlosti i tradicija u novoj religioznosti.
Literatura:
A. Obvezna:
HEELAS, Paul (1996): The New Age Movement. The Celebration of the Self and the Sacralisation of Modernity. Blackwell, Oxford.
HEELAS, Paul (ed.) (1998): Religion, Modernity and Postmodernity. Blackwell, London.
HANEGRAAFF, Wouter J. (1998): New Age Religion and Western Culture. Esotericism in the Mirror Secular Thought. State university of New York Press, New York.
SUTCLIFFE, Steven, Marion BOWMAN (eds.) (2000): Beyond New Age. Exploring Alternative spirituality. Edinburgh University Press.
B. Dopunska:
- u dogovoru s nastavnikom, ovisno o specifičnim interesima doktoranda
7) Naziv predmeta: Vještice, magija i popularni sustavi znanja – globalne perspektive
Nastavnik: dr. sc. Torunn Selberg, dr. sc. Nils Gilje
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: Engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet modula "Tradicijska vjerovanja i svjetonazor"
Oblik nastave: kombinacija predavanja, seminara i terenskog rada
Uvjeti za upis predmeta: nema
Sadržaj predmeta: Ovo je izborni predmet unutar doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije. Osnovni cilj kolegija je steći bolje razumijevanje praksi i vjerovanja u vještice, magiju, te popularnih i tradicijskih sustava znanja iz globalne perspektive. Komparativni pristup tim kulturnim oblicima činiti će važan dio ovog kolegija. U kolegiju će se obrađivati brojne studije slučaja iz europskih i izvan-europskih kultura, ali će se kolegij većinom koncentrirati na vještičarenje u ranom modernom dobu u Europi. Jedan od važnih ciljeva jest spoznati povijesni razvoj progona vještica i načina na koji su ti procesi završeni u 18-om stoljeću. Predavanja će se također pozabaviti načinom na koji je vještičarenje postalo dijelom popularnih sustava znanja i magijskog pogleda na svijet. U kolegiju će studenti biti upoznati sa novim teoretskim razmatranjima te teme, uključujući pitanja koja se tiču roda i seksualnosti (primjerice, muškaraca vještaca). Od studenata se očekuje dovoljno znanje engleskog jezika da mogu čitati stranu literaturu, slijediti predavanja i sudjelovati u raspravama na engleskom.
Slijedeće točke u grubim crtama naznačuju teme koje će se obraditi u kolegiju. Preciznije određivanje tema ovisiti će o litaraturi koju studenti sami odaberu, njihovim terenskim istraživanjima i znanstvenim interesima. Važno je da studenti sudjeluju u definiranju i planiranju konačnog sadržaja ovog kolegija. Neke od važnijih tema su:
a. Uvod i definiranje osnovnih ciljeva kolegija
b. Predstavljanje doktorskih projekata sudenata
c. Analiza i kritičko promišljanje osnovnih konecepata kao što su vještičarenje, magija, popularni sustavi znanja
d. Predstavljanje novih istraživanja na temu vještica i magije – granice istraživanja
e. drugačiji logički slijed i razvoj progona u zapadnoj i jugoističnoj Europi
f. vještičarenje i magija danas (afričke perspektive)
g. otpori progonu vještica
h. pitanje roda u istraživanju vještičarenja
Ostale teme će biti uvedene u odnosu na interes polaznika. Studentima će biti predstavljene funkcionalistički i moderni interpretativni poststrukturalistički pristupi vještičarenju. Naglasak će se u seminarima staviti na:
a. analize tekstova i arhivskog materijala
b. propitivanje terenskog rada, studija slučaja, komparativnih pristupa
c. propitivanje preliminarnih tekstova (nacrt članka, poglavlja, itd.)
d. kritičko propitivanje teoretskih i metodoloških teksova
Literatura:
A. Obvezna:
ANKARLOO, Bengt, Stuart CLARK and William MONTER (eds.) (2003): The Athlone History of Witchcraft and Magic in Europe. Volume 5: The Eighteenth and Nineteenth Centuries. The Athlone Press, London.
BEHRINGER, Wolfgang (2004): Witches and witch-hunts: a global history. Polity, Cambridge.
HOPPERS, Catherine A. Odora (ed.) (2002): Indigenous Knowledge and the Integration of Knowledge Systems. New Africa Books, Claremont.
KAPFERER, Bruce (ed.) (2002): Beyond rationalism: rethinking magic, witchcraft and sorcery. Berghan, New York.
KLANICZAY, G., E. PÉCOS (eds.) (1992): Witch beliefs and Witch Hunting in Central and Eastern Europe (special issue of Acta Ethnographica Hungarica 37), Budapest.
KORS, Charles, Edward PETERS (eds.) (2001): Witchcraft in Europe 400-1700. A Documentary History. University of Pennsylvania Press, Philadelphia.
NIEHAUS, Isak (2001): Witchcraft, power and politics: exploring the occult in the South African lowveld. Pluto Press, London.
B. Dopunska:
u dogovoru s nastavnikom, ovisno o specifičnim interesima doktoranda
8) Naziv predmeta: Religija, identitet, organizacija
Nastavnik: dr. sc. Goran Pavel Šantek
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, po potrebi engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet modula "Tradicijsko vjerovanje i svjetonazor"
Oblik nastave: kombinacija predavanja i seminara
Uvjeti za upis predmeta: nema, upisuje se nakon prvoga semestra
Sadržaj predmeta: U kolegiju će se dijaloški, na temelju antropoloških teorija, etnografskih zapisa i vlastitih terenskih istraživanja studenata promišljati procesi nastanka i ustrojavanja religijskih organizacija. Osobita će se pažnja posvetiti procesima kojima se institucionaliziraju karizmatski religijski pokreti, dakle oni nastali u direktnom kontaktu osnivača sa svetim. Pomno će se razmotriti kako ovakvi pokreti zadobivaju strukturu i hijerarhiju te formaliziraju ritualni život. U drugomu dijelu kolegija predstavit će se načini na koje sudjelovanje u religijskim obredima može promijeniti ljudsko samopoimanje, tj. razmotrit će se načini na koje intenzivno participiranje u ritualima izaziva stvaranje novoga ljudskog identiteta, ovoga puta izraženoga u svetim karakteristikama.
Literatura:
A. Obvezna:
BOWIE, Fiona (2000): The Anthropology of Religion. An Introduction. Blackwell, Oxford.
B. Dopunska:
BELL, Catherine (1992): Ritual Theory, Ritual Practice. Oxford University Press, Oxford.
DOUGLAS, Mary (2004): Čisto i opasno. Antropološka analiza pojmova nečistoće i tabua. Algoritam, Zagreb.
GELLNER, David (1999): Anthropological approaches. U: ur. Peter Connolly, Approaches to the Study of Religion, Cassell, London, 10-40.
LEHMANN, Arthur C., James E. MYERS (ur.) (1997): Magic, Witchcraft and Religion: an Anthropological Study of the Supernatural. Mayfield Publishing, Mountain View.
PANDIAN, Jacob (1991): Culture, Religion, and the Sacred Self: A Critical Introduction to the Anthropological Study of Religion. Prentice Hall, Englewood Cliffs.
ŠANTEK, Goran-Pavel (2005): Religijska zajednica, obred prijelaza i rutinizacija. Etnološka tribina, 27-28:39-52, Zagreb.
WEBER, Max (2000): Sociologija religije. Kruzak, Hrvatski Leskovac.
9) Naziv predmeta: Slavonski pučki proroci i sveci
Nastavnik: dr. sc. Žarko Španiček
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, po potrebi engleski
Trajanje: 15 sati
Status: izborni predmet u sklopu modula "Tradicijsko vjerovanje i svjetonazor"
Oblik nastave: kombinacija predavanja i seminarskoga rada
Uvjeti za upis predmeta: nema
Sadržaj predmeta: Okvirni sadržaj predmeta jest:
1. Uvod: Teorijski kontekst i polazišta: Tradicionalna i suvremena hrvatska etnologija i "otkriće" pučke pobožnosti kao novog i poticajnog područja istraživanja.
2. Slavonski pučki proroci i sveci:
a) Predstavljanje teme i pregled dosadašnjih, uglavnom historiografskih istraživanja.
b) Građa: prikupljanje, sistematiziranje i predstavljanje.
c) Pristup istraživanju: određivanje metodičkog pristupa i postavljanje istraživačkog problema. Komparativna analiza građe uz korištenje rezultata historiografskih, teoloških, antropoloških i povijesno-književnih istraživanja.
3. Dosezi i perspektive. Analiza rezultata istraživanja na tri razine:
a) Rezultati istraživanja teme u užem smislu: crkveni i pučki sveci; pučki profetizam i judeo-krćanske profetske tradicije;
b) Pučka pobožnost u svjetlu spoznaja o pučkim prorocima i svecima;
c) Pučka pobožnost u okviru tradicijske kulture;
d) Mogućnosti daljnjeg istraživanja teme u hrvatskim i europskim povijesnim znanostima; pregled novih istraživanja i njihovih rezultata.
Cilj predmeta je studente upoznati s oblikovanjem teorijskih polazišta i poticaja, s načinom prikupljanja podataka i građe, postavljanjem problema i rezultatima istraživanja jedne konkretne teme unutar proučavanja pučke pobožnosti.
Literatura:
A. Obvezna:
ŠPANIČEK, Žarko (2002): Slavonski pučki proroci i sveci. Studija iz pučke pobožnosti Slavonije. Hrvatski institut za povijest, Podružnica Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod.
B. Dopunska:
BADONE, Ellen (ur.) (1990): Religious Orthodoxy and Popular Faith in Europian Society. Princeton University Press, Princeton.
GUREVIČ, Aron (1987): Problemi narodne kulture u srednjem veku. Grafos, Beograd.
HOŠKO, Franjo Emanuel (1983): Sadržajne i povijesne odrednice razvoja i istraživanja pučke pobožnosti. Bogoslovska smotra, 2-3, Zagreb.
LE GOFF, Jacques (1998): Civilizacija srednjovjekovnog Zapada. Golden marketing, Zagreb.
PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOGA DOKTORSKOG STUDIJA ETNOLOGIJE I KULTURNE ANTROPOLOGIJE
Glavni sastavljač:
Dr. sc. Vitomir Belaj, red. prof.
Suradnici u pripremi:
Doc. dr. sc. Tihana Petrović Leš
Doc. dr. sc. Tomislav Pletenac
Doc. dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević
Lektura i korektura:
Petra Kelemen, prof.
Prijevod na engleski:
Tanja Bukovčan, prof.
Planer analitičar:
Božena Jurčić
Zagreb, svibanj 2006. godine
| |
| |
................
................
In order to avoid copyright disputes, this page is only a partial summary.
To fulfill the demand for quickly locating and searching documents.
It is intelligent file search solution for home and business.