Virtuelne zajednice



SEMINARSKI RADPOSLOVNE APLIKACIJETEMA:VIRTUELNE ZAJEDNICE TOC \o "1-3" \h \z \u 1.Uvod PAGEREF _Toc293581742 \h 12.Pojam virtuelne zajednice PAGEREF _Toc293581743 \h 22.1.Primjeri virtuelne zajednice PAGEREF _Toc293581744 \h 22.1.1.Sajtovi za dru?enje PAGEREF _Toc293581745 \h 22.1.2.Internet forumi PAGEREF _Toc293581746 \h 32.1.3.Sobe za ?askanje PAGEREF _Toc293581747 \h 32.1.4.Online kompjuterske igre PAGEREF _Toc293581748 \h 42.1.5.Razvoj programa putem virtuelne zajednice PAGEREF _Toc293581749 \h 42.1.6.Anonymous PAGEREF _Toc293581750 \h 43.Razmjena sadr?aja preko Interneta PAGEREF _Toc293581751 \h 53.1.Web log – blog PAGEREF _Toc293581752 \h 53.2.Podcast PAGEREF _Toc293581753 \h 63.3.Razmjena slika PAGEREF _Toc293581754 \h 63.4.Razmjena video fajlova PAGEREF _Toc293581755 \h 73.5.Razmjena audio snimki PAGEREF _Toc293581756 \h 73.6.P2P mre?e PAGEREF _Toc293581757 \h 74.Sigurnost na Internetu PAGEREF _Toc293581758 \h 104.1.Skrivanje svog profila PAGEREF _Toc293581759 \h 104.2.Javna dostupnost informacija PAGEREF _Toc293581760 \h 104.3.Oprez na Internetu PAGEREF _Toc293581761 \h 105.Zaklju?ak PAGEREF _Toc293581762 \h 126.Literatura PAGEREF _Toc293581763 \h 13Uvod?ta napisati u uvodu u virtuelne zajednice? Otkad je svijeta i vijeka ljudi su se okupljali u zajednice. Prvo oko vatre, a onda u plemena, sela, gradove i tako dalje. Svako vrijeme nosi svoje, pa tako i informati?ko doba. Ljudi se i dalje okupljaju u zajednice, samo se na?in okupljanja promijenio. Vidje?emo neke od na?ina na koje ljudi provode vrijeme sami, a zajedno, u virtuelnim zajednicama.Pojam virtuelne zajedniceOksfordski rje?nik defini?e pojam virtuelno kao ne?to ?to ?fizi?ki ne postoji, ali uz pomo? softvera se na?ini stvarnim“ . To se mo?e primijeniti i na kovanicu virtuelne zajednice. ?Virtuelne zajednice su dru?tvena okupljanja ljudi, koja se stvaraju na Internetu, kada dovoljno ljudi nastavi sa javnim diskusijama dovoljno dugo, sa dovoljno ljudskih osje?aja, da stvori mre?e li?nih odnosa u virtuelnom prostoru“, ka?e Howard Rheingold u svojoj knjizi Virtuelne zajednice. ?ta je onda virtuelna zajednica? Pa upravo to, ljudi koji se na Internetu okupljaju da bi razgovarali, igrali se, razmjenjivali slike, filmove i mi?ljenja. U ?emu se razlikuje od stvarne zajednice? Ne razlikuje se mnogo. Medij komunikacije je mo?da razli?it, ali ljudi su isti. Svakome je ponekad potrebno da sa nekim porazgovara, da se na nekog po?ali, ili da se nekom pohvali. Primjeri virtuelne zajedniceSajtovi za dru?enje Najpoznatiji sajt za dru?enje danas je Facebook (). Osnovan od strane Marka Zukeberga dok je studirao na Harvardu, ovaj sajt trenutno ima oko 600 miliona ?lanova. Na njemu je mogu?e slati poruke, lajkati status i poruke drugih, i postavljati slike i linkove na video isje?ke. Facebook nije bio prvi sajt za dru?enje. Prije njega je bio popularan sajt . Ipak, s vremenom je popularnost Myspace sajta opala, i Facebook je preuzeo vode?u poziciju. Jedna od razlika izme?u sajta Myspace i Facebooka je ta, ?to se na prvom od vas o?ekivalo da se predstavite nadimkom, a na drugom punim imenom i prezimenom. Osim toga, na Myspace sajtu ste mogli da postavite animiranu pozadinu, da postavite muziku koja bi po?ela da svira po u?itavanju stranice, zajedno sa animiranom pozadinom, ?to je sve zajedno ote?avalo kori?tenje stranice. ?esto se znalo desiti da odjednom po?nu da sviraju dvije razli?ite muzi?ke numere, ?to je zbunjivalo korisnike.I Google je poku?ao da napravi sajt sli?an kao Facebook, nazvav?i ga Buzzz (buzz). Sajt je od po?etka pra?en problemima sa privatno??u. Va?i kontakti sa Google maila su pratili va?u aktivnost na Google Buzz sajtu, ?to se nekima ba? i nije dopalo. Google je kasnije promijenio pravila u vezi sa sigurno??u, ali nisu uspjeli da dostignu popularnost Facebooka.Postoje i sajtovi kojima je cilj pronala?enje partnera, kao ?to je . Sli?no kao i na drugim sajtovima, popunjavanjem vlastitih podataka, i osobina koje tra?ite, u mogu?nosti ste da prona?ete osobu koja je (mo?da) prava za vas. Ve?ina ovakvih sajtova je besplatna, mada ima i onih kod kojih je za ?lanstvo potrebno izdvojiti odre?enu sumu novca.Internet forumiNa Internet forumima mo?ete da razmjenjujete poruke sa va?im prijateljima. Kao takvi, oni su nastavak newsgroupa, koje su danas gotovo nepostoje?e. Za razliku od, recimo, komunikacija putem glasa, ili videa, poruke na forumima ostaju i nakon ?to vi odete offline. Ve?ina foruma su napravljena tako da im svi mogu pristupati, mada postoje i forumi kod kojih je potrebna registracija da bi se mogao pro?itati sadr?aj, ili pristupiti prika?enim dokumentima.Neki od foruma su: sk.rs/forum, bug.hr/forum. Postoji i forum za studente Apeirona: , napravljen od strane studenata.Pojedini forumi se koriste i za razmjenu programa, naj?e??e neautorizovanu (piratsku). Isti ?esto prelaze na novu adresu, budu?i da agencije za borbu protiv piratstva, kao Business Software Alliance (), tra?e da se forumi zatvore. Sobe za ?askanjeNekada davno, kod nas je bio najpopularniji chat (eng. ?askanje) servis SerbianCaffea na adresi . Danas ljudi ne koriste chat toliko ?esto. Opis sobe za ?askanje bi glasio ovako: Sa lijeve (ili desne) strane programa se nalazi lista korisnika, na dnu se nalazi prostor u koji upisujete tekst, a glavni dio ekrana zauzimaju va?e poruke, i poruke va?ih sagovornika. Budu?i da je komunikacija pisana, izra?avanje osje?anja nije mogu?e glasom. Zato se razvilo izra?avanje osje?aja pomo?u pisanih znakova, takozvanih emotikona. Osmjeh se izra?ava sa :). Za?to ovako? Pa ako malo zaokrenete glavu, vidje?ete da znak li?i na o?i i usta koja se osmjehuju. Oznaka za tu?no lice je :(, namigivanje je ;), i tako dalje.Jedan od naj?e??e kori??enih programa je ?askanje je MIRC Chat program (). Program je veoma popularan, iako je za kori?tenje potrebno kupiti licenciranu verziju. Postoji i veliki broj drugih programa za ?askanje, od kojih su neki besplatni.Online kompjuterske igreNakon ?to su porazgovarali online, virtuelne kom?ije su pomislile: ?Za?to se ne bi malo i poigrali?“. Nakon toga smo dobili i online kompjuterske igre. Nije ba? bilo tako, ali ?injenica je da su online kompjuterske igre odavno postale industrija sa ogromnim prihodima.Najpoznatija online igra je World of Warcraft (). Igra pripada tipu igara Massively multiplayer online game – igra koju igra veliki broj igra?a. U oktobru 2010 ova igra je imala 12 miliona korisnika. Svaki od korisnika vodi svog virtuelnog predstavnika, pomo?u kojeg se bori sa drugim igra?ima, sara?uje sa njima, ili se zajedno bore protiv kompjuterskih vo?enih neprijatelja.Jo? neke od poznatijih igara su Counter Strike Source (), u kojem se dva tima igra?a bore za pobjedu na odre?enoj mapi. Mapa predstavlja mjesto doga?aja, tipa skladi?te ili aerodrom.Razvoj programa putem virtuelne zajednicePrimjer virtuelnih zajednica je i razvoj programa putem virtuelnih zajednica programera. U pitanju su naj?e??e programi kod kojih je izvorni kod programa dostupan svima. Jedan od primjera ovakvog razvoja programa je Linux distribucija Debian (). Osim toga, ?ak i jezgro (eng. kernel) operativnog sistema Linux (), se razvija putem virtuelne zajednice programera, koji naj?e??e nisu u istom gradu, dr?avi, a ponekad niti na istom kontinentu.AnonymousPored pozitivnih primjera, postoje i negativni. Jedan od takvih je i grupa Anonymous. To je grupa labavo povezanih ljudi koja svojom brojno??u provodi vlastitu ?pravdu“ na Internetu. Naj?e??e uzrokuju pad Internet servera firmi za koje smatraju da su prekr?ile njihovo vi?enje eti?kog koda. Neki od ovakvih primjera su napad na servere Sony Playstation Networka, ili poku?aj napada na Amazonove servere ili Paypal servere. U slu?aju Paypal, smatrali su da firma Paypal nije trebala da zatvori dotok uplata za sajt . U slu?aju Playstation, smatrali su da je firma Playstation pogrije?ila ?to je podigla tu?bu protiv Georgea Hotza zbog navodnog razbijanje za?tite na Playstation konzoli. Anonymous tvrdi da, iako su napali Sony Playstation Network, nemaju ni?ta sa kra?om korisni?kih naloga, i informacija o kreditnim karticama.Razmjena sadr?aja preko InternetaRazmjena sadr?aja je bila ote?ana prije nego ?to je broadband (eng. ?irokopojasni) Internet postao odoma?en. Sada, me?utim, kada je normalno da imamo Internet velike propusnosti u ku?ama, razmjena sadr?aja je olak?ana. Jedno vrijeme je bilo popularno i primanje podataka sa Interneta preko satelita, ali pojavom ADSL (eng. Asymmetric Digital Subscriber Line = asimetri?na digitalna linija za korisnike), takvi na?ini prenosa sadr?aja postaju prevazi?eni. Web log – blogIzraz blog je nastao spajanjem dva izraza: web i log. Web na engleskom jeziku zna?i mre?a, a log zna?i zapis. Kada ta dva izraza spojimo, dobijemo izraz blog – zapis na mre?i. Postoji jedan broj sajtova na koje mo?ete postaviti va? blog, i obogatiti Internet jo? jednim autorskim djelom. Poznatiji hostovi (eng. host=doma?in, onaj ko daje mjesto za postavljanje strana) su: , blog.hr. Neko vrijeme se smatralo da su blogovi opasnost za novinare i novinske izdava?e. To se nije desilo. Ve?ina blogera nakon nekog vremena ili pre?e na pla?eni posao, tj. po?ne pisati za firmu koju ih pla?a, ili jednostavno prestanu dodavati novi sadr?aj na svoj blog. S vremenom ljudi shvate da blog, kao i svaki drugi posao, zahtijeva trud. Bez konstantnog dodavanja novog sadr?aja, broj ?italaca opada, a time i ?elja blogera za odr?avanje bloga.Poznati blog je i , na kojem se objavljuju najnoviji tra?evi. Iako je ovaj sat veoma popularan, to ne zna?i da se blogovi ne mogu koristiti i u druk?ije svrhe. Na primjer u svrhu umjetnosti.Neki od pisaca, kao Amanda Hockings, shvataju mo? blogera. Da li je to ?irenje sadr?aja, ili ?irenje spoznaje o sadr?aju? Amanda Hockings ka?e: ?A onda, u junu, desilo se ne?to zaista ?arobno. Otkrila sam blogere, koji pi?u o knjigama koje su pro?itali. Nisam imala pojma da takvi ljudi postoje. Ljudi koji samo pro?itaju knjigu, i onda pi?u o njoj na blogu. Ne mislim "samo". Koriste svoje slobodno vrijeme da razgovaraju o knjigama, i da se pove?u sa onima koji ih prate, piscima i drugim ?itaocima"Postoji i veliki broj umjetnika koji koriste blog da bi podijelili svoje radove sa publikom. Naj?e??e se radi o likovnoj ili muzi?koj umjetnosti. Jedna takva lista umjetnika se mo?e na?i na .Blog se ?esto koristi i u marketin?ke svrhe, u cilju promovisanja proizvoda ili usluga, kao na primjer . U pitanju je blog firme Google o njihovim proizvodima i uslugama. Ili , blog kompanije Nokia. Na njemu mo?ete na?i informacije o programima i igricama za Nokia telefone.Jo? jedna vrsta blogginga, poznatija kao microblogging, je Twitter (). Za razliku od ?punokrvnog“ bloga, twitterom se ?alju micro obavijesti, koje obi?no sadr?e manje koli?ine podataka. Naj?e??e se opisuju dnevne aktivnosti, tipa gdje je neko i ?ta radi.PodcastPodcast ozna?ava audio ili video fajlove koji se mogu skinuti preko Interneta. Za razliku od uobi?ajenog skidanja fajlova putem web adrese za svaki faj, adresa podcast fajlova se naj?e??e daje kroz formu RSS feeda. RSS feed zna?i Really Simple Syndication (eng. stvarno jednostavna distribucija vijesti).Naziv podcast dolazi od kovanice Ipod + casting (eng. casting = emitovanje). Prvi podcasti su se prenosili na program Itunes, a sa njega na Ipod. Danas vi?e Ipod nije obavezan, (mada je po?eljan), a podcaste mo?ete na?i na mnogim adresama na Internetu. Neke od poznatijih podcast emitera su radio B92: , ili BBC radio . Kolekcija podcast kanala se mo?e na?i na od kreativnih na?ina kori?tenja podcasta je i postavljanje komentara za film Fountain, koji je iz nekog razloga izostao sa DVD izdanja istog. Autor Darrenu Aronofskom se to nije svidjelo, pa je postavio fajl na svoj blog. Fajl Fountain_commentary.mp3 je u me?uvremenu obrisan sa sajta, ali se mo?e na?i na Internetu putem Internet pretra?iva?a. Razmjena slikaSlike, za razliku od audio, a pogotovo od video fajlova, su daleko manje veli?ine. Samim tim, razmjena slika je po?ela prije nego razmjena drugih multimedijalnih formata. Slike su se razmjenjivale ?ak i u vrijeme BBSova i konekcija putem modema. Tada su bile uglavnom crno bijele, ili u 256 boja (popularni GIF format), ali su bile slike. Pove?anjem brzine prijenosa podataka, pove?ava se i glad za kvalitetom slika. Ve?ina slika zauzima do 100 KB, ali slike velike rezolucije mogu da zauzmu i mnogo vi?e. Ipak, u pore?enju sa video fajlovima, to je jo? uvijek malo.Velik broj umjetnika koristi web sajtove kao ?to su devianART (), gdje je autorima omogu?eno postavljanje vlastitih radova. Korisnici su u mogu?nosti da preuzimaju radove, koriste ih kao pozadinu za desktope, i da komentiraju radove. Kao jedan od najve?ih sajtova ove vrste, devianART je u avgustu 2010., za svoju desetogodi?njicu, imao 14.400.000 registrovanih korisnika.Za razliku od devianARTa, gdje autori-korisnici uglavnom postavljaju crte?e, na sajtu Flickr () se naj?e??e postavljaju fotografije. Sli?an sajt je i Photobucket (). Na oba sajta je mogu?e postavljati i video fajlove.Razmjena video fajlovaPrethodna dva sajta dozvoljavaju postavljanje videa na njih, ali nisu ni?ta u pore?enju sa gigantom za takve stvari: Youtube (). Youtube su osnovala trojica biv?ih zaposlenika firme Paypal, u februaru 2005., a u novembru 2006 firmu je kupio Google, za 1.65 milijardi USD. Da biste postavili video na youtube, morate biti registrovani korisnik. Za gledanje videa nije potrebno biti registrovan korisnik. Osim postavljanja kratkih isje?aka i video spotova muzi?kih zvijezda, Youtube je po?eo prikazivati i filmove. Na adresi se mo?e pogledati mala kolekcija besplatnih filmova, koje ?e s vremenom vjerovatno rasti.Jedan od konkurenata sajtu Youtube je i Dailymotion (). Sajt radi sli?no kao i Youtube, i ima ne?to manje publike, 70.000.000 korisnika mjese?no.Razmjena audio snimkiRazmjena audio snimki nije toliko popularna kao razmjena video fajlova. Jedan od sajtova vrijednih pomena se nalazi na adresi . Na sajtu se mogu na?i i drugi multimedijalni fajlovi, kao ?to su video zapisi i slike. Sav sadr?aj ovog sajta se mo?e distribuisati pod dozvolom Attribution-ShareAlike 3.0 Unported (CC BY-SA 3.0), koja dozvoljava slobodnu distribuciju materijala, uz uslov da se ostavi ime autora. Vi?e o ovoj vrsti licence se mo?e saznati na . P2P mre?eP2P mre?e ozna?avaju Peer to Peer (eng. korisnik do korisnika) mre?e, gdje korisnici dijele programe ili fajlove me?u sobom. Za razliku od direktnog na?ina prenosa podataka, korisnici ovih programa za vrijeme preuzimanja podataka i primaju i ?alju podatke drugim korisnicima. Ovo je omogu?ilo veliku brzinu prenosa podataka. Ali ovo je i omogu?ilo kompanijama kao ?to su RIAA - Recording Industry Association of America (Udru?enje muzi?ke industrije Amerike) i MPIAA - Motion Picture Industry Association of America (Udru?enje filmske industrije Amerike) da tu?e korisnike programa koji koriste P2P mre?e, kao i firme koje prave neke od tih programa. Budu?i da korisnici i ?alju podatke drugim korisnicima, mogu?e ih je optu?iti za distribuciju audio i video fajlova. Kao rezultat toga, neki od programa, kao na primjer Frostwire, tra?e od korisnika da potvrde prilikom instalacije programa da ne?e kr?iti Zakon o autorskim pravima uz pomo? ovog programa.Firmi Limewire () je zbog presude Suda zabranjena distribucija programa. To se mo?e vidjeti i ako posjetite njihov sajt, na kojem se korisnici obavje?tavaju da je zbog presude Suda od 26.10.2010. zabranjena distribucija programa Limewire.Jedan od na?ina za kori?tenje P2P mre?a je da pokrenete program na svom ra?unaru, odaberete fajlove koje ?ete u?initi dostupnim ostalim korisnicima i odaberete opciju da se pove?ete na neku od mre?a koje program podr?ava. Frostwire (), i Shareaza () su predstavnici ovakvih programa.Drugi na?in dijeljenja sadr?aja je putem protokola BitTorrent (). BitTorrent protokol je razvio Bram Cohen 2.4.2001. Prilikom kori?tenja BitTorrenta, nije potrebno odabrati koje fajlove ?elite dijeliti sa drugima. Nakon skidanja torrent fajla, koji sadr?e informacije o samim fajlovima, kao i adresu sajta koji distribui?e listu servera sa fajlovima, pokre?e se program koji razmjenjuje podatke koriste?i po?etni torrent fajl. Sve ?to je potrebno nakon toga je da kliknete na dugme start u va?em programu.Ono ?to je osobina oba ova programa je da u velikoj mjeri zagu?uju vezu prema Internetu. Dakle, ako koristite neki od ovih programa u firmi, ili u ku?noj mre?i, nemojte se iznenaditi kada se va?e kolege po?nu ?aliti kako im je iznenada prestao raditi Internet. Ako ba? morate ostavite program da radi no?u, kad niko ne koristi vezu prema Internetu.P2P mre?e se ne koriste samo za prenos audio i video podataka, ili samo za piratske stvari. Veliki broj distribucija Linux operativnih sistema koristi bittorrent za distribuiciju instalacionih fajlova, koji ponekad zauzimaju i vi?e DVDova. I na stranici firme koju je osnovao Bram Cohen, , mogu se na?i i linkovi na neke od distributera (legalnog) sadr?aja.?to se ti?e zajednice, ve?ina ih se okuplja na sajtovima kao ?to su The Pirate Bay (), koji je tako?e imao problema sa zakonom, zbog nedefinisanog odnosa prema torrent fajlovima u zakonu. Stvar je u tome da The Pirate Bay ne dr?i nikakav nelegalan materijal na svom sajtu, ve? samo torrent fajlove, koji sadr?e adresu ma?ine koja koordini?e preuzimanje fajlova me?u korisnicima.Neki od P2P programa omogu?uju korisnicima da koriste integrisan chat, za vrijeme skidanja programa sa Interneta. To je slu?aj sa programom Frostwire, gdje ste u mogu?nosti da se pove?ete na chat server direktno iz programa.Sigurnost na Internetu"The only privacy that's left is the inside of your head"Enemy of the State (1998)Prilikom surfanja Internetom, ne treba zaboraviti na sigurnost. Neko ?e se mo?da upitati kakva sigurnost, pa kod ku?e sam, u zaklju?anom stanu, ispred ra?unara. Upravo to ?to pi?emo na ra?unaru mo?e predstavljati problem. Ve?ina ljudi ne razmi?lja o tome koliko podataka ostavlja na mre?ama i u zajednicama kojima pristupa. Skrivanje svog profilaSkoro svi zajednice kojima ?elite da pristupite, tra?e od vas va?e podatke. To mogu biti osnovni podaci, tipa korisni?ko ime i ?ifra, a mo?e biti i zahtjev za mnogo detaljnijim podacima. ?ta se de?ava sa tim podacima? U slu?aju da ne isklju?ite detaljno prikazivanje va?ih podataka, oni mogu biti dostupni drugim korisnicima, ili ?ak i grupama van va?e zajednice. U prvom redu ogla?iva?ima. A onda i provalnicima. Zato nemojte biti kao osoba koje je napisala na svom Facebook profilu da je oti?la sedmicu dana na more, sa javno dostupnim adresom stana ili ku?e. Takvi potezi su poziv za provalnike.Ve?ina online zajednica omogu?uju sakrivanje svog profila. Izuzetak nije ni Facebook, koji je bio ?esto na udaru javnosti zbog neobra?anja dovoljno pa?nje na za?titu privatnih podataka korisnika. Na samom sajtu Facebook mogu?e je potpuno isklju?iti prikazivanje va?ih podataka, ili ostaviti da se prikazuju samo osnovni podaci.Javna dostupnost informacijaSve informacije koje objavite na Internetu su javno dostupne. Neke od njih su dostupne samo va?im prijateljima, a nekima od njih mogu pristupati svi. Obratite pa?nju prilikom pisanja informacija. Ako ne ?elite da se ne?to sazna, nemojte to ni postavljati na Internet. ?ak i ono ?to odaberete da bude dostupno samo va?im odabranim prijateljima mo?e ?procuriti“ u ?iru javnost.Ovo ima i pozitivnu stranu, a to je da se informacije od dr?avnih vlasti mogu zatra?iti pod Zakonom o slobodi pristupa informacija, koje su obavezne da tra?ene informacije predaju. Zakon je na snazi u mnogim dr?avama, me?u kojima je i Bosna i Hercegovina.Oprez na InternetuNa Internetu nikada ne znate s kim komunicirate. Svako mo?e da se predstavi kao mlad ili star, mu?ko ili ?ensko. Postoji ?ala koja ka?e da su djevojke na Internetu u stvari dje?aci koji se la?no predstavljaju, a da su dje?aci u stvari FBI lovci na pedofile. Zato oprezno. Kada razgovarate sa nekim na interentu nikad nemojte slijepo vjerovati u ono ?to vam ka?u, bez obzira koliko uvjerljivo to djelovalo.Posebnu pa?nju treba obratiti na djecu koji surfaju Internetom bez roditeljskog prisustva. Neki roditelji predla?u ?itanje e-mailova koji pripadaju njihovoj djeci, ali tu se javlja problem naru?avanja privatnosti djece.?to se ti?e zabrane pristupa odre?enim sajtovima postoje programi kao ?to su NetNanny (), kojim se mo?e zabraniti pristup sajtovima koji su nedgovaraju?i za dje?iji uzrast. To ne zna?i da treba djecu pustiti da sami provode neograni?eno vrijeme na Internetu, bez pa?nje roditelja. Bilo bi dobro da upoznate u?ivo neke od njihovih online prijatelja, ako je mogu?e.Ako vam se desi da neko od va?ih novih prijatelja tra?i sken va?eg paso?a ili nekih drugih dokumenata, nemojte ih slati nikome. Iako pri?a mo?e zvu?ati veoma uvjerljivo, u ovom slu?aju sken paso?a ili drugih dokumenata se naj?e??e koristi za falsifikovanje. Mo?da je najbolje ne dodavati nove prijatelje u programe za komunikaciju, dok ih ne upoznate u stvarnom ?ivotu, ili osim ako ih zaista poznajete iz nekih drugih krugova (poslovni prijatelji, ro?aci i sli?no.)Zaklju?ak?ta nas ?eka u budu?nosti? To niko ne mo?e znati sa sigurno??u. Ono ?to je sigurno je da ?e se mre?e razvijati i hvatati nas sve vi?e i vi?e u svoje niti. ?ta o?ekuje generaciju koja je odrastala sa Internetom i Facebokom, i koja ne mo?e da zamisli ?ivot bez njih? Na Internetu se osje?aju kao riba u vodi, a ?ta ?e biti ako Internet nestane? Da li ?e se pona?ati kao riba na suhom?LiteraturaBlizzard Entertainment. (07. 10 2010). Blizzard Entertainment Press Releases. Preuzeto 15. 05 2011 iz Blizzard Entertainment: , N. (05. 01 2011). Goldman to clients: Facebook has 600 million users. Preuzeto 15. 05 2011 iz The Msnbc Digital Network: , B. (2. 7 2001). BitTorrent - a new P2P app. Preuzeto 15. 05 2011 iz Yahoo! Groups: . (08 2010). deviantART 10th Birthday Bash at House of Blues - Angelo Sotira's Closing Speech PT 2. Preuzeto 15. 05 2011 iz Youtube: , A. (27. 08 2010). Amanda Hocking's Blog. Preuzeto 15. 05 2011 iz Amanda Hocking's Blog: an epic tale of how it all happened: ?, D. (08 2006). Podcasting. Preuzeto 15. 05 2011 iz Svet kompjutera: ?, I. (12 2007). Internet zajednice. Preuzeto 15. 05 2011 iz Svet kompjutera: Dictionaries. (2011). definition of virtual from Oxford Dictionaries Online. Preuzeto 16. 05 2011 iz Oxford Dictionaries: , R. (2010). EPIC fail: Google faces FTC complaint over Buzz privacy. Preuzeto 15. 05 2011 iz : , A. (27. 09 2010). Dailymotion Hits 70 Million Monthly Uniques with 57 Percent Jump in North America: Launches in Australia, Next Morocco. Preuzeto 15. 05 2011 iz : , H. (bez datuma). The electronic version of The Virtual Community book. Preuzeto 15. 05 2011 iz 2.0 Specification. (30. 03 2009). Preuzeto 15. 05 2011 iz RSS Advisory Board: . (14. 05 2011). Bittorrent (protocol). Preuzeto 16. 05 2011 iz Wikipedia: (protocol)Youtube. (12. 05 2011). Preuzeto 15. 05 2011 iz Wikipedia: ................
................

In order to avoid copyright disputes, this page is only a partial summary.

Google Online Preview   Download