SGEM2008 - Ruđer Bošković Institute



Section Performing and Visual Arts

VALUE MESSAGES IN THE EUDCATIONAL PROCESS: MUSIC AS A MEDIUM AND A MESSAGE

Teaching Assistant, Antonija Huljev, PhD1

Full Professor, Vesnica Mlinarević, PhD1

1 Faculty of Education, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Republic of Croatia

 

ABSTRACT

This paper proceeds from music, which if applied in teaching as a narrative medium, can be an important identifying factor for student / listener if its background is interpreted meaningfully. Thus this paper interprets song lyrics as a teaching medium whose meaning mediation can motivate students if the teacher places emphasis on understanding the background text of the song instead of emphasizing passive listening. The song is not just a mere decoration, something that accidentally fills one’s environment, whether a person is doing something or simply resting, but as a medium represents much more than that. Apart from melodiousness, while listening to a song, an individual at the same time also “listensˮ to “wordsˮ as a background element used by the artist to send a certain message. Many popular songs, especially if they refer to some of the famous / current events, may be useful as subject teaching correlations. The most impactful are those songs to whose characters and events the listener can identify with. If the music text is viewed as a narrative text with the lesson, it becomes an important medium in mediating value messages in educational process and becomes an educational factor. The paper uses concrete examples to analyse the use of music in the possible mediation of value messages in the teaching process.

Keywords: music; message; teaching; values; narrativity.

 

INTRODUCTION

Glazba je multidisciplinarnoga karaktera i često je način autora da dopre do drugih i komunicira s njima. Glazba s kojom se mladi ljudi, odnosno učenici, najviše susreću svakako je popularna glazba čiji je estetski potencijal često vrlo upitan i stoga se takva glazba odbacuje kao nepoželjna ili glazba koju ne treba konzumirati. Međutim, u vremenu kada gotovo svakodnevno svjedočimo novom popularnom hitu poželjno je učenike obrazovno usmjeriti u značenjsku, vrijednosnu prosudbu glazbenoga djela. U radu se pod glazbenim djelom smatra glazbeni tekst, odnosno, obilježja pojedinih glazbenih oblika u radu se ne razmatraju. Glazbeni se tekst u ovom radu shvaća kao narativni tekst s pričom koja, prema tome, može utjecati na slušatelja. Upravo iz tog razloga glazba kao medij u nastavi može poslužiti kao motivacijsko sredstvo – kao uvod u pojedinu temu ili kao međupredmetna korelacija. Često se smatra da popularnoj glazbi ne treba posvećivati više pažnje, međutim, ukoliko se popularna pjesma u nastavi upotrijebi kao medij s pozadinskim značenjem učenicima će se moći ukazati na vrijednosti i vrijednosne poruke koje donose. Budući da živimo u vremenu duboke krize vrijednosti sve se više aktualizira pitanje prevrednovanja humanih vrijednosti i povratak temeljnim ljudskim vrijednostima. Ukoliko se učeniku glazba predstavi na ovakav način ona postaje medij u posredovanju vrijednosnih poruka i vrijednosti po sebi. Upravo je to razlog važnosti o “učenjuˮ glazbom posredovanih vrijednosnih pouka. David Byrne u svojoj studiji How music works objavljenoj 2012. godini, gdje piše o glazbi kao umjetničkoj formi, dokazuje u kolikoj je mjeri glazba povezana i s kulturološkim i fizičkim kontekstom u kojemu nastaje. Byrne navodi da glazba može pomoći pojedincu tijekom teških životnih razdoblja mijenjajući pritom ne samo način na koji pojedinac doživljava sebe samoga već i način na koji doživljava i sve ono što se nalazi izvan nas. Ovisno o mjestu na kojemu se glazba sluša, u koncertnoj dvorani ili na ulici (pa prema tome i u školskoj učionici), i o tomu što se glazbom želi postići jedan te isti glazbeni komad može se činiti iritantnim, nametljivim, grubim i agresivnim ili pak može potaknuti na ples. Dakle, važno je okružje, tj. mjesto na kojemu slušamo glazbu i trenutak kada ju čujemo. Kako se glazba izvodi, kako se prodaje i distribuira, kako se snima i tko ju izvodi, s kime ju slušamo i naravno, konačno, kako zvuči – sve su čimbenici koji ne određuju samo djeluje li neko glazbeno djelo, odnosno postiže li uspješno ono što nastoji postoji, već što ona zapravo jest [1].

THEORETICAL FRAMEWORK

Miliša i Perić navode da današnje adolescente više no nikada prije, obilježava konfuzija identiteta i uloga. “Sveopća kriza autoriteta i odgojna nemoć škole i obitelji jedan su od temeljnih problema krize identiteta. Prema Dayu četiri su važna izvora koja izravno utječu na formiranje vrijednosti, stavova i orijentacija djece i mladih, a to su: ʽobitelj, pripadnost skupini, uzori i društvene institucijeʼ. Izostavljeni su medijiˮ [2]. Nedvojbeno da je da mladima i glazba može biti uzor te da se mogu identificirati s pojedinom glazbenom supkulturom u kojoj glazba koja se preferira utječe na formiranje vrijednosti, stavova i vrijednosnih orijentacija djece i mladih. Dakle, glazba može imati i ima performativnu ulogu. Više nije važno je li tekst pjesme “istinit” i je li “činjenično” to što tekst poručuje već je važan učinak koji taj tekst proizvodi te utjecaj kakav ima na slušatelja. Nadalje, u svom radu “Glazba kao povijesni izvor: socijalna povijest i glazbeni tekstovi” (2005) Gilbert piše o odvojenim načinima na koje glazba može obogatiti i rasvijetliti naše razumijevanje određenih povijesnih konteksta. Rad je potaknut primjerima pjesama stvorenih u nacističkim getima i koncentracijskim logorima za vrijeme Drugoga svjetskog rata te pokazuje da glazba, uzeta uz druge povijesne izvore iz određenog razdoblja, može pružiti uvid u to kako su pojedinci i zajednice, zatočeni pod nacistima, odgovorili na to i interpretirali ono što im se dogodilo. Vrijednost se ovih pjesama ogleda dvostruko: prvo, u području u kojem mnogi izvori datiraju iz poslijeratnog razdoblja oni su značajan korpus tekstova koji ima podrijetlo u samom tom vremenu. Uz to, oni se među tim suvremenim izvorima ističu kao usmeni tekstovi koje se širilo i, napokon, sačuvalo unutar okvira skupine. Oni nam ne otkrivaju samo retrospektivno shvaćanja pojedinaca koji su preživjeli rat, kao što to čine poslijeratna svjedočanstva, nego i nesigurne i promjenjive perspektive zatvoreničkih zajednica suočenih s dnevnom stvarnošću tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Gilbert na taj način smješta važnost glazbe kao povijesnog izvora i istražuje njegove potencijalne vrijednosti u okviru nekoliko metodoloških kategorija. Naglasak je stavljen na ulogu glazbe kao usmene sudioničke djelatnosti, osobito u okolnostima kada je pisanje ili dokumentiranje bilo krajnje teško, a članak se dotiče i odnosa između glazbe i pamćenja te načina na koje glazba upotrijebljena retrospektivno, osobito na komemoracijama, može pomoći promicanju posebnog razumijevanja određene prošlosti. Kao ogledni slučaj, članak je namijenjen ne samo da osvijetli ovaj posebni povijesni kontekst, nego i da potakne raspravu o drugim kontekstima u kojima vrijednost glazbe kao povijesnog izvora može biti primijenjena na sličan način [3]. Međutim, kada se govori o kontekstima u kojima je pojedina pjesma nastala valja istaknuti da tekst pjesme mijenja značenja u drugim kontekstima. David Byrne daje primjer: kada je sa svojim glazbenim sastavom nastupao u Lubbocku (Texas), u klubu su preko cijele pozornice postavili “THIS AIN'T NO DISCOˮ, neprimjereno citirajući stih pjesme “Life During Wartimeˮ i tako ga pretvarajući u antidisko, a samim time i u antigay i anticrnačku himnu. Brđanović (2013) navodi da su pitanja temeljnih, općih, kulturnih vrijednosti i temeljnih spoznaja o čovjekovoj prirodi ustuknula danas u zapadnom, potrošačkom društvu, pred konzumerizmom i kičem. Tako je i glazba postala proizvod, a dobra prodaja glavno mjerilo kvalitete. Brđanović u svom članku “Glazba u 21. stoljeću – između dokolice i kičaˮ raspravlja o razumijevanju glazbe, te o prevladavajućoj sveopćoj, pa tako i glazbenoj površnosti. Razmatra se pojam dokolice i odnos dokolice i glazbe te velikom utjecaju glazbe na razvoj djeteta, stoga je briga o dostupnosti kvalitetnih glazbenih sadržaja važna društvena zadaća od općeg interesa i ne može biti prepuštena slučaju ili tržištu. Zadaća škole trebala bi se ogledati u težnji da se djeci omogući spoznaja o važnosti kvalitete, a time i traženje, prepoznavanje i razumijevanje kvalitete i u glazbi. Znanje o glazbi – slušati, čuti i razumjeti, osnova je potpunog glazbenog doživljaja, uvjet za istinsku glazbenu dokolicu, navodi isti autor [4].

U istraživanju o glazbenim preferencijama učenika srednje glazbene škole s obzirom na dob, tj. razred koji polaze, objavljenom 2014. godine, sudjelovalo je 134 učenika srednjih glazbenih škola iz Bjelovara u Republici Hrvatskoj. Istražene su i razlike u glazbenim preferencijama između učenika prvih i četvrtih razreda srednje glazbene škole Križevaca, Varaždina i Zagreba u Republici Hrvatskoj. Dobiveni rezultati pokazuju kako su rock, pa zatim klasika i pop, omiljene glazbene vrste ispitanika. Učenici četvrtoga razreda iskazali su značajniju preferenciju prema klasičnoj glazbi i glazbi drugih kultura, od učenika prvog razreda [5]. Iz navedenih je istraživanja razvidan utjecaj koji glazba može imati na slušatelja pa se na taj način i njezina primjena u nastavi treba prevrednovati. Autori Ostlund i Kinnier tvrde da “a summary of the messages or values that are either stated of implied in these songs may provide some insight for educators and counselors into how many teenagers view themselves and the worldˮ [6].

RESEARCH AIM AND METHODS

Tekst popularne pjesme u radu se promatra kao pripovjedni tekst pa se stoga govori o performativnoj koncepciji pripovjednoga teksta, tj. utjecaju glazbe na oblikovanje osobnoga identiteta i vrijednosnih orijentacija subjekata u odgojno-obrazovnom procesu. Odgajatelji posredstvom glazbe koju odgajanici slušaju mogu mnogo toga saznati o njima samima. Praktičari upoznati s trenutno popularnim pjesmama imaju više saznanja o adolescentskim subkulturama te mogu bolje pomoći adoslescentima u razumijevanju uobičajenih problema s kojima se susreću [6]. Pavao Pavličić navodi da popularna pjesma nudi dvije komponente koje čitatelj traži: identifikaciju i demokratičnost, a okrenutost sadašnjosti čini neke od popularnih pjesama trajnima. Naš odnos prema popularnoj pjesmi nije ni izbliza onako neutralan i racionalan kao kada je riječ o kakvim drugim fenomenima, poput primjerice, interneta ili telefona. Taj je odnos na izrazit način ispunjen emocijama i neizmjerno je osobniji nego odnos prema drugim široko rasprostranjenim fenomenima. Popularne su pjesme upravo zbog svoje široke rasprostranjenosti daleko čvršće povezane s našom intimnom biografijom jer nas podsjećaju na neke događaje iz našega života. Prema popularnoj pjesmi pojedinac ne može biti ravnodušan, niti se o njoj može suditi hladno i trijezno jer je “popularna pjesma nešto važnoˮ. Popularna je pjesma vezana za zabavu i slobodno vrijeme. Popularna pjesma ne obavezuje svoga slušatelja kao što to čini ozbiljna glazba. Slušatelj ozbiljne glazbe mora sjediti mirno posvećujući se posve glazbenom doživljavaju dok slušatelj popularne glazbe pjesmu može slušati uz rad, u prometu, čitajući ili razgovarajući, tj. s “pola uhaˮ, a može uz nju i pjevušiti [7]. Također, “the lyrics seem to reflect and, perhaps, may have affected the social and political movements of the timeˮ [6]. Popularne pjesme stvaraju ljudi bez književne naobrazbe, a tekstove pišu takoreći spontano govoreći zapravo o onome što ih se neposredno tiče ili što se neposredno tiče njihove publike [7]. U čitanju glazbenoga teksta ne smije se zanemariti ni ideološki aspekt stvaranja glazbe i njezine produkcije. Činjenica je da se glazba može stvarati u svrhu poticanja nacionalističkih poriva ili skladati u službi pobune i svrgavanja etablirane kulture. Često je političkoga ili generacijskoga karaktera. Glazba postoji otkada su se ljudi počeli okupljati u zajednice, nikada neće nestati, no načini na koji se koristi te njezino značenje razvijaju se i dalje [1]. Glazba služi svojim tekstom jer donosi individualna iskustva ili iskustva društvenih grupa [7]. U tom smislu autorice rada odabrat će nekoliko reprezentativnih glazbenih primjeraka čiji su tekstovi nadahnuti (političkim) događajima iz nedavne hrvatske povijesti, a koje, ukoliko se učenicima objasni pozadinsko značenje, tj. poruke koje donose, mogu poslužiti kao motivacija u nastavi te svojevrsna predmetna korelacija. Također, rad polazi od pretpostavke da pojedine, odabrane popularne pjesme, stavljane u valjani kontekst nastavne jedinice, motiviraju te dinamiziraju nastavu kao oblik suvremene nastavne metode. Naime, radi se o spoznaji da je ono što je napisano, naslikano, oblikovano, ispjevano ili izvedeno, u velikoj mjeri određeno kontekstom [1]. Pjesma budi pozitivne osjećaje, kreativnost učenika, ali i odgaja i obrazuje. Za čitatelja i slušatelja važno je da u tekstu pjesme prepozna vlastite misli i osjećaje te da zaključi kako bi i sam sve to rekao baš onako kako je rekao pjesnik/pjevač, samo da je znao. Mogućnost identifikacije iz visoke je poezije naprosto nestala, a ostala je važnim, pa čak i glavnim sastojkom popularne pjesme različitih vrsta. Gotovo da nema situacije u ljudskom životu, gotovo da nema osjećaja niti svjetonazora koji nisu u popularnoj pjesmi tematizirani u prihvatljivoj formi i uz adekvatnu glazbenu pratnju. Dok sam pjevuši pjevačeve riječi ili dok ih glasno pjeva kao posjetitelj na koncertu, u zboru s drugim slušateljima, pojedinac ima osjećaj kao da govori o sebi, da ispovijeda vlastiti život i da je u tom životu sve baš onako, ili gotovo onako, kako govori tekst pjesme [7].

Examples

Pavao Pavličić, u smislu svojevrsnoga klasifikacijskog nacrta, navodi skupine popularnih pjesama te ih razgraničava na dvije skupine. Prvu skupinu čine ljubavne i svjetonazorske pjesme, a drugu skupinu čine domoljubne/rodoljubne/vjerski nadahnute pjesme te pjesme s političkom porukom/protestne pjesme [7]. U prvoj skupini dominira prvo lice jednine, dok u drugu skupinu spadaju pjesme u kojima se govori iz perspektive prvoga lica množine.

U nastavku rada razmatraju se popularne pjesme koje svojom tematikom mogu korelirati u nastavi te koje donose vrijednosne poruke, prvenstveno domoljublja i rodoljublja. Često se u hrvatskim popularnim pjesmama proteže tematika prisilnih migracija, bez obzira na to radi li se o političkim ili gospodarskim uzrocima. Pjesme ovakve tematike mogu poslužiti kao medij u nastavi povijesti i hrvatskoga jezika i književnosti kao motivacija. Primjerice, pjesma “Zlatne godineˮ (1993) Zlatana Stipišića Gibonnija i Zrinka Tutića soundtrack je istoimenoga filma, međutim, pjesma je u hrvatskoj populaciji često shvaćena kao pjesma s izričitom ljubavnom tematikom. Iako radnja filma obuhvaća i ljubavnu tematiku, pjesma je nadahnuta političkim pokretom, Hrvatskim proljećem, koji je ishodio policijskim terorom nam hrvatskim narodom u Jugoslaviji krajem 1971. godine i početkom 1972. Posljedice Hrvatskoga proljeća bile su mnogobrojne, od otkaza do masovnoga iseljavanja Hrvata iz Jugoslavije. “Zlatne godineˮ referenca su kulturno-povijesnoga pokreta u hrvatskom narodu koji nije iznjedrio političke slobode u okviru Jugoslavije, a “duge sjeneˮ koje pisac redaka spominje, odnose se na tugu i očaj onih koji su najbolje, “zlatneˮ, godine života prisilno proveli u progonstvu, bez posla i sličnim egzistencijalnim tragedijama prouzrokovanim samo činjenicom da su bili pripadnici pokreta. Tema problematike iseljavanja česta je u hrvatskim popularnim pjesmama. Pjesma “Mama, adioˮ (1995) Vinka Coce nadahnuta je povijesnim hrvatskim migracijskim egzodusom iz Dalmacije. Stih “Tko će zalit' žednu zemlju kada odem ja?ˮ odnosi se na iznimno teške uvjete života u krškom kraju koji je mnogobrojne natjerao da svoju sreću pronađu u prekooceanskim zemljama. Autobiografski nadahnuta pjesma, “Pismo ćali (ćale moj)ˮ, Tomislava Zuppe iste je tematike. Pismo “ćaliˮ (ćale – dijalektizam koji označava oca) zapravo je apel njegova sina da se vrati kući iz tuđine u koju je bio primoran otići zbog loše financijske situacije u obitelji. Sin moli oca da se vrati pa makar “i bez šoldaˮ. “Zemlja dide mogˮ Ive Cetinića izdana je 1993. godine nadahnuta tematikom hrvatskog Domovinskog rata te je izravna molba Hrvatima da ne napuštaju svoju domovinu (tj. zemlju svoga djeda). Izvođačica, Meri Cetinić i godinama je poslije potvrdila da su domoljubne pjesme “odraz vjernosti i odanosti svojoj domoviniˮ [8]. Pjesma Arsena Dedića, snimljena u veljači 1992. godinu koju izvodi Gabi Novak, “Odlaze dječaci, a vraćaju se ljudiˮ, nastala je također za vrijeme Domovinskoga rata, a referira se na mlade ratnike koji su prisiljeni odrasti zbog sudjelovanja u ratu. Pjesma “Mojoj majciˮ glazbenoga sastava Prljavo kazalište često se spominje i kao “Ruža hrvatskaˮ, a Jasenko Houra napisao ju je 1988. godine svojoj preminuloj majci. Budući da pjesma nastaje pred sam pad komunizma u Istočnoj Europi, pa time i Jugoslaviji, pjesma postaje određenom simbolikom i nositeljicom probuđene hrvatske nacionalne svijesti. Prljavo kazalište donosi mnogobrojne pjesme čija bi se tematika mogla analizirati u sklopu nastave povijesti i/ili hrvatskoga jezika i književnosti, primjerice, “Devedesetaˮ, “Lupi petama, reci evo sve za Hrvatskuˮ, “Laku noć, tebi Zagrebeˮ itd. Nadalje, Pjesma “Dajem ti srceˮ čije stihove potpisuju Zrinko Tutić, Zlatan Stipišić Gibonni te Nikša Bratoš objavljena je 1992. godine na istoimenom albumu hrvatske pjevačice Doris Dragović. Pjesma nastaje za vrijeme Domovinskoga rata te opisuje ljepotu domovine. Također, i svojevrstan je apel da se domovina ne napušta, ni u dobru ni u zlu (Dajem ti srce, zemljo moja/

i bit ću s tobom/u dobru i u zlu/i nema sile da mi te uzme/Ja bit ću s tobom, ostat ću tu). Također, moguće je izdvojiti i brojne primjere pjesama koje povezuju domoljubnu i religijsku tematiku. Takva je pjesma Tomislava Ivčića, “Tamo gdje sam rođenˮ, “Bože, čuvaj Hrvatskuˮ skladatelja i izvođača Đanija Maršana i tekstopisca Drage Britvića, i primjerice, “Croatiaˮ glazbenoga sastava Dalmatino. Nemoguće je izdvojiti sve pjesme čijim bi se tekstom učenika potaknulo i motiviralo na pronalaženje pozadinskih značenja i vrijednosti koje donose, no nekolicina primjera koje smo izdvojili danas su dio hrvatskoga kulturnog nasljeđa. “Čovjek aktivno sudjeluje u procesu definiranja i interpretiranja relevantnih aspekata svojeg kulturnog okruženja prema određenim normama, vrijednostima i očekivanjima te sukladno svojim iskustvima. Prema tome, aktivna uloga slušatelja u konstrukciji glazbenog značenja ne razlikuje se mnogo od konstrukcije semantičkog sadržaja riječiˮ [9].

DISCUSSION

Još u staroj grčkoj civilizacija glazba je bila sveprisutna i vrlo važna u svakodnevnom životu. Iako malo znamo kako je grčka glazba zvučala, klasici nas izvještavaju o tome da je glazba kao umjetnost u staroj Grčkoj bila sastavni dio njihova života. Grci su smatrali da pouka u pjevanju i sviranju treba biti sastavni dio obrazovanja svakog slobodnog građanina. Glazba je bila važno obilježje obiteljskih proslava, svečanosti i religijskih obreda. Čak je i Platon tvrdio: “Mi pridajemo iznimnu važnost glazbenom odgoju jer ritam i harmonija najdublje poniru u unutrašnjost duše i tu zauzimaju najsnažnije uporište, donoseći vrlinu u njihov odgoj, čineći čovjeka krepkim.” Glazba je neodvojiva od ljudskog života jer njom čovjek izražava svoje najdublje osjećaje i raspoloženja, od najtužnijih do najradosnijih. Glazba je postala dio svakodnevice [10]. Ostlund and Kinniner states that, according to Hebdige (1979), rock, and related popular music, has always promoted values and perspectives found outside of the mainstream of adult society. Also, a summary of the messages or values that are either stated or implied in these songs may provide some insights for educators and counselors into how many teenagers view themselves and the worldˮ [6]. Glazba, osim što je oblik čovjekova umjetničkoga stvaralaštva, također je i medij i identifikator, a popularna glazba u tom smislu ima posebno značenje. Pavličić navodi da su popularne pjesme, što se tiče zahtjeva koje se stavljaju pred nju, posljedica čvrste ukorijenjenosti takve pjesme s jedne strane u životu publike, a s druge strane u tržišnim odnosima kojima se takva pjesma podvrgava. Popularna glazba, navodi isti autor, nikada nema nikakva sponzora niti postoji društvena grupa koja bi je bila spremna financijski podupirati samo zato da potvrdi vlastitu socijalnu ekskluzivnost. Popularna je pjesma namijenjena puku i njegovu ukusu pa zato i ne postoje neuspješne popularne pjesme. One ili bivaju prihvaćene ili nestaju u zaboravu. Odnosno, popularna se pjesma redovito mora nekome ponuditi na tržištu i taj netko mora biti spreman platiti prikladan iznos. Tome nastojanju da se ugodi publici prilagođavaju se onda i drugi aspekti pjesme, kao što su lako pamtljiva melodija i popularni ritam u kojem je skladana i slično [7].

CONCLUSION

Autorice rada izdvojile su 12 pjesama koje, prema Pavličićevoj kategorizaciji, mogu svrstati u drugu skupinu, tj. u domoljubne/rodoljubne/vjerski nadahnute pjesme te pjesme s političkom porukom/protestne pjesme. Budući da je riječ o pjesmama nadahnutim povijesnim događajima u njima se mogu detektirati vrijednosne poruke domoljublja i rodoljublja. Također, mnoge pjesme sadržavaju i religijsku i moralnu vrijednosnu komponentu. Navedene pjesme mogu poslužiti kao motivacija u nastavi upravo iz razloga jer glazba može pomoći u stvaranju posebnog raspoloženja učenika. Glazba se može koristiti i kao pomoć ili dodatak vježbama opuštanja, posebno na početku nastavnog sata ili prije ocjenjivanja, ali i kao pozadina prilikom obrađivanja novog nastavnog gradiva. Nastavnici mogu izabrati posebnu glazbu za ponavljanje nastavnoga gradiva, te kao motivaciju za novo nastavno gradivo (klasična, narodna, popularna glazba ...), a posebnu glazbu tijekom obrađivanja nastavnog gradiva, dok prilikom vježbanja i aktivnog sudjelovanja učenika mogu koristiti posebnu glazbu u kombinaciji s čitanjem teksta ili odgovaranjem na pitanja [11]. Zaključno, iz glazbenih događanja, procesa i alata, moguće je iščitati karakteristike vremena kojem pripadaju, [12] a tome se, dakako, mogu dodati i tekstovi popularnih pjesama.

REFERENCES

[1] David, B. Sve o glazbi [How music works], ed. Malusà Vukašinović, M., Zagreb: Planetopija, 2014.

[2] Miliša, Z., Perić, I., Kriza vrijednosti kao kriza odgoja, Mostariensia: časopis za društvene i humanističke znanosti, vol. 19/issue 2, pp 7-20, 2015.

[3] Gilbert, S., Glazba kao povijesni izvor: socijalna povijest i glazbeni tekstovi, International review of the aesthetics and sociology of music, vol. 36/issue 1, pp 117-134, 2005.

[4] Brđanović, D., Glazba u 21. stoljeću – između dokolice i kiča, Nova prisutnost: časopis za intelektualna i duhovna pitanja, vol. 11/issue 1, pp 89-100, 2013.

[5] Brđanović, D., Glazbene preferencije učenika srednje glazbene škole, Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, vol. 154/issue 1-2, pp 47-64, 2014.

[6] Ostlund, D. R., Kinnier, R. T. Values of Youth: Messages From the Most Popular Songs of Four Decades, Journal of humanistic education and development, vol. 36/issue December, pp 83-91, 1997.

[7] Pavličić, P., Pohvala popularnoj pjesmi, Dani hvarskoga kazališta: Pučko i popularno II, ed. Senker B., Glunčić-Bužančić, V., Zagreb – Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Književni krug, 2018, pp 5-27.

[8] Portal hrvatskoga kulturnog vijeća, Razgovor s hrvatskom glazbenom divom Meri Cetinić, , Accessed 1.2.2019.

[9] Koletić, G., Konstrukcija glazbenog značenja – sociologijski osvrt na racionalistički i empiristički pristup, Socijalna ekologija – časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, 2012, vol. 21/issue 3, pp 263-272.

[10] Međugorac, D., Glazba koja odgaja, Počeci: časopis bogoslova Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, 2015, vol. 12/issue 1, pp 70-71.

[11] Trškan, D., Motivacijske tehnike u nastavi, Povijest u nastavi, 2006, vol. 4/issue 7(1), pp 19-28.

[12] Brđanović, D., Glazbeno obrazovanje i obrazovanje glazbom – neiskorišteni obrazovni potencijal, Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena 5, ed. Vidulin, S., Pula, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2017, pp 431-446.

................
................

In order to avoid copyright disputes, this page is only a partial summary.

Google Online Preview   Download