SVEUČILIŠTE U ZAGREBU



SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

Ul. Ivana Lučića 3, Zagreb

KLASA: 643-02/11-10/1

URBROJ: 3804-850-11-1

Zagreb, 3. listopada 2011.

P O Z I V

za ____________________________________________

Sazivam sjednicu Vijeća poslijediplomskih studija, koja će se održati u ponedjeljak, 10. listopada 2011. u 10:00 sati u Vijećnici Fakulteta.

Dnevni red

1. Ovjera zapisnika sa sjednice Vijeća poslijediplomskih studija održane 12. rujna 2011.

Izvještaji stručnih povjerenstava za stjecanje doktorata znanosti u doktorskome studiju i odobrenje predložene teme

2. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Ljubimke Hajdin na Poslijediplomskome doktorskome studiju pedagogije pod naslovom Pedagoško okruženje u vrtiću, poticaj za razvoj samoorganiziranih aktivnosti djece, mentorica: dr. sc. Arjana Miljak, red. prof.

str. 6

3. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme mr. sc. Renate Jukić na Poslijediplomskome doktorskome studiju pedagogije pod naslovom Didaktičko strukturiranje kurikuluma ekološkog odgoja i obrazovanja, mentor: dr. sc. Vlatko Previšić, red. prof.

str. 17

3. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Marije Buterin na Poslijediplomskome doktorskome studiju pedagogije pod naslovom Interkulturalna osjetljivost učenika srednjih škola, mentor: dr. sc. Stjepan Jagić, izv. prof. (Odjel za pedagogiju Sveučilišta u Zadru).

str. 28

3. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Dijane Drandić na Poslijediplomskome doktorskome studiju pedagogije pod naslovom Interkulturalna osjetljivost nastavnika kao pretpostavka razvoja interkulturalne osjetljivosti učenika, mentorica: dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš, red. prof.

str. 37

4. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Željke Radovinović na Poslijediplomskome doktorskome studiju informacijskih i komunikacijskih znanosti pod naslovom Model zaštite zvučnih zapisa hrvatske glazbene baštine postupkom digitalizacije, mentor: dr. sc. Hrvoje Stančić, doc.

str. 52

5. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Josipe Caktaš na Poslijediplomskome doktorskome studiju informacijskih i komunikacijskih znanosti doktorskog rada pod naslovom Komunikacijski procesi između medija i škola na primjeru grada Splita, mentor: dr. sc. Josip Vidaković, red. prof. Sveučilišta u Zadru.

str. 63

6. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Vedrana Juričića na Poslijediplomskome doktorskome studiju informacijskih i komunikacijskih znanosti pod naslovom Detekcija plagijata u višejezičnom okruženju, mentor: dr. sc. Vladimir Mateljan, red. prof.

str. 71

7. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Lorene Lazarić na Poslijediplomskome doktorskome studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture pod naslovom Četiri lica Bruna Maiera, mentor: dr. sc. Mladen Machiedo, red. prof.

Molba za pisanje rada na talijanskome jeziku.

str. 80

8. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Dee Vidović na Poslijediplomskome doktorskome studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture pod naslovom Razvoj novonastajućih kultura u gradu Zagrebu od 1990. do 2010., mentorica: dr. sc. Andrea Zlatar Violić, red. prof.

str. 88

9. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Jelene Bulić na Poslijediplomskome doktorskome studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture pod naslovom Terrae incognitae ili austrijske Siberije: britanski putopisi i putopisci po Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji od Bečkoga kongresa do Prvoga svjetskog rata., mentor: dr. sc. Dean Duda, red. prof.

str. 97

10. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Majde Bojić na Poslijediplomskome doktorskome studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture pod naslovom Sjećanje i identitet u djelu Miltona Hatouma, mentori: dr. sc. Nikica Talan, red. prof. i dr. sc. Paulo Astor Soethe, Universidade Federal do Paraná, Paraná, Brazil.

Molba za pisanje rada na portugalskome jeziku. str. 107

11. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Saše Ceraja na Poslijediplomskome doktorskome studiju hrvatske kulture pod naslovom Doprinos dr. Ivana Merza i Hrvatskog orlovskog saveza hrvatskoj kulturi, posebice tjelesnoj kulturi, mentor: dr. sc. Božidar Nagy, red. prof. Filozofski fakultet Družbe Isusove Sveučilišta u Zagrebu.

str. 116

12. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Martine Bašić na Poslijediplomskome doktorskome studiju kroatistike pod naslovom Kvantitativna sociolingvistička analiza crikveničkoga govora, mentorica: dr. sc. Mira Menac-Mihalić, red. prof.

str. 125

13. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Maje Zeman na Poslijediplomskome doktorskome studiju medievistike pod naslovom Transformacija rimskih vila na području srednje Dalmacije tijekom kasne antike i ranog srednjeg vijeka, mentor: dr. sc. Miljenko Jurković, red. prof.

str. 136

14. Izvještaj stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Marije Bilić predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike i prihvaćanje teme pod naslovom Jezična obilježja tekstne razumljivosti, mentorica: dr. sc. Zrinka Jelaska, red. prof.

str. 149

15. Izvještaj stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. spec. Vesne Antičević predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija iz psihologije i prihvaćanje teme pod naslovom Odrednice seksualnoga zadovoljstva u muškaraca i žena - uloga stila privrženosti i kognitivno-emocionalnih aspekata seksualnosti, mentorica: dr. sc. Nataša Jokić-Begić, red. prof.

str. 159

Imenovanje stručnih povjerenstava za stjecanje doktorata znanosti u doktorskome studiju i odobrenje predložene teme

16. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Vladimira Reidera predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija pedagogije i prihvaćanje teme pod naslovom Razvoj kurikuluma obrtničkog školstva u Hrvatskoj, mentorica: dr. sc. Koraljka Posavec, doc.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Vlatko Previšić, red. prof.

2. dr. sc. Koraljka Posavec, doc.

3. dr. sc. Neven Hrvatić, red. prof.

17. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Ksenije Romstein predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija pedagogije i prihvaćanje teme pod naslovom Dimenzije inkluzivne prakse u institucionalnom predškolskom odgoju, mentor: dr. sc. Ana Sekulić-Majurec, red. prof.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Mirjana Šagud, doc.

2. dr. sc. Ana Sekulić-Majurec, red. prof.

3. dr. sc. Neven Hrvatić, red.prof.

18. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Zlate Bosnić predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija pedagogije i prihvaćanje teme pod naslovom Utjecaj radne škole i reforme pedagogije na odgojnu teoriju i praksu u BiH u prvoj polovici 20. st., mentor: dr. sc. Vlatko Previšić, red. prof.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Koraljka Posavec, doc.

2. dr. sc. Vlatko Previšić, red. prof.

3. dr. sc. Marko Palekčić, red.prof.

19. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Anje Gvozdanović predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija sociologije i prihvaćanje teme pod naslovom Dimenzije socijalnog kapitala hrvatskih studenata, mentorica: dr. sc. Jasminka Lažnjak, izv. prof.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Nenad Karajić, izv. prof.

2. dr. sc. Jasminka Lažnjak, izv. prof.

3. dr. sc. Vlasta Ilišin, znan. savj. (Institut za društvena istraživanja Zagreb)

20. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Johna Vice Batarela predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija sociologije i prihvaćanje teme pod naslovom Od klasične do fluidne dijaspore. Poslijeratno hrvatsko iseljeništvo i njihovi potomci u Sydneyju, mentor: dr. sc. Saša Božić, red. prof. (Sveučilište u Zadru).

Molba za pisanje rada na engleskom jeziku.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Milan Mesić, red. prof.

2. dr. sc. Nenad Karajić, izv. prof.

3. dr. sc. Saša Božić, izv. prof. (Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru)

21. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Ivane Rončević predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike pod naslovom Njemački jezik u hrvatskoj znanosti i visokom školstvu u kontekstu višejezičnosti, mentori: dr. sc. Siegfried Gehrmann, izv. prof., Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Velimir Piškorec, red. prof.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi, red. prof.

2. dr. sc. Siegfried Gehrmann, izv. prof., Učiteljski fakultet, Zagreb

3. dr. sc. Velimir Piškorec, red. prof.

22. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Lucie Miškulin Saletović predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike pod naslovom Tekstna vrsta reklama za kozmetičke proizvode u hrvatskim i njemačkim ženskim časopisima, mentorica: dr. sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi, red. prof.

Stručno povjerenstvo:

1. dr.sc. Mislava Bertoša, doc.

2. dr.sc. Nada Ivanetić, red. prof., Ekonomski fakultet, Rijeka

3. dr.sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi, red. prof.

23. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Martine Lotar predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija iz psihologije pod naslovom Odrednice podložnosti vršnjačkom pritisku u adolescenciji, mentorica: dr. sc. Željka Kamenov, izv. prof.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Željka Kamenov, izv. prof..

2. dr. sc. Gordana Keresteš, izv. prof.

3. dr. sc. Marija Lebedina Manzoni, izv. prof.

24. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Damira Marinića predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija iz psihologije pod naslovom Uloga strukturalnih varijabli samopoimanja u dinamizmu samoevaluacije: provjera modela "društva pojma o sebi", mentor: dr. sc. Denis Bratko, red. prof.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Denis Bratko, red. prof.

2. dr. sc. Predrag Zarevski, red. prof.

3. dr. sc. Vesna Buško, izv. prof.

Molbe za promjenu mentora na poslijediplomskim stručnim studijma

25. Prijedlog Vijeća poslijediplomskoga studija psihologije da se Vedrani Kelec odobri promjena mentora za izradu stručnoga magistarskoga rada pod naslovom Evaluacija obuke prodajnih predstavnica u izravnoj prodaji kozmetičkih proizvoda. Dosadašnji mentor bio je dr. sc. Branimir Šverko, a kandidatkinja za novoga mentora predlaže dr. sc. Zvonimira Galića.

Nastavni predmeti

26. Očitovanje Vijeća poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike na žalbu mr. sc. Branke Pavlović od 26. srpnja 2011.

str. 170

27. Prijedlog Vijeća poslijediplomskoga doktorskoga studija filozofije da se Luciji Barjašić odobri prijelaz s Doktorskoga studija filozofije na Filozofskome fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu na Poslijediplomski doktorski studij filozofije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu s time da joj se na temelju dosadašnjih postignuća priznaje 120 ECTS bodova i pravo upisa u 5. semestar navedenoga studija.

28. Prijedlog Vijeća poslijediplomskoga doktorskoga studija ranoga novoga vijeka za upis kandidata na studij u ak. god. 2011/2012.

29. Razmatranje studentskih molbi za odobrenje produžetka roka za predaju i obranu magistarskih znanstvenih i stručnih radova.

30. Razno

prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju

|OPĆI PODACI I KONTAKT PRISTUPNIKA/PRISTUPNICE: |

|IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI |LJUBIMKA HAJDIN |

|PRISTUPNICE: | |

|SASTAVNICA: | |

|Naziv studija: | |

| |Poslijediplomski doktorski studij pedagogije |

|Matični broj studenta: |6419 |

|Odobravanje teme za stjecanje |□x u okviru doktorskog studija |□ izvan doktorskog studija |□ na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti: (molimo zacrniti | | | |

|polje) | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Ana i Ivan Jutreša |

|Datum i mjesto rođenja: |30.11.1954. Čakovec |

|Adresa: |Ognjena Price 24, 42000 Varaždin |

|Telefon/mobitel: |091/794-0486 |

|e-pošta: |djecjisvijet@vz.t-com.hr |

|ŽIVOTOPIS PRISTUPNIKA/PRISTUPNICE: |

|Obrazovanje |2006.-danas Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - |

|(kronološki od novijeg k starijem |1973.-1978. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – prof. pedagogije i sociologije |

|datumu): |1969.-1973. Gimnazija Varaždin – opći smjer |

| |1961.-1969. II. osnovna škola |

|Radno iskustvo |1.02.1995. – danas: Dječji vrtić „Dječji svijet“, Varaždin |

|(kronološki od novijeg k starijem |17.08.1987. - 31.01.1995.: Dječji vrtić „Varaždin“, Varaždin |

|datumu): |15.08.1986. – 16.08.1987.: Općina Varaždin |

| |1.11.1978. – 14.08.1986.: 6. osnovna škola Varaždin |

| |3.10.1977. – 29.04.1978.: 2.osnovna škola, Varaždin |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |POPIS RADOVA: |

|na kongresima: |Hajdin, Lj. (2007), Pedagoška dokumentacija kao pomoć u boljem razumijevanju djeteta. U: Previšić,V., Šoljan,|

| |N.N., Hrvatić,N. (ur), (2007), Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Svezak 2. |

| |Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo. ( str. 216-223) |

| |Hajdin, Lj.( 2008), Dijalog – jedan od uvjeta cjeloživotnog učenja i održivog razvoja. U:Uzelac,V.,Vujičić, |

| |L., (ur) (2008), Cjeloživotno učenje za održivi razvoj. Sv 2. Rijeka: Sveučilište u rijeci, Učiteljski |

| |fakultet u Rijeci. ( str. 233 – 238) |

| | |

| |Hajdin, Lj. (2008), Od odgajatelja početnika do refleksivnog praktičara. Zbornik Međunarodnog |

| |znanstveno-stručnog skupa: Perspektive cjeloživotnog obrazovanja učitelja i odgajatelja, Zadar 2008. (u |

| |tisku). |

| | |

| |Hajdin, Lj. (2009), Od strogo vođenih do samoorganizirajućih aktivnosti djece u dječjim vrtićima (u kojima |

| |načelo integracije dolazi do punog izražaja). Znanstvena monografija. Interdisciplinarni pristup učenju – put|

| |ka kvalitetnijem obrazovanju djeteta. Rijeka. Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Pedagpški fakultet |

| |Sveučilišta u Mariboru. ( str. 111-122). |

| | |

| |POPIS SUDJELOVANJA: |

| |Zagreb, 19.-21. rujna 2007. Prvi kongres pedagoga Hrvatske sa sadržajem Pedagogija: prema cjeloživotnom |

| |obrazovanju i društvu znanja – izlaganje pod naslovom: Pedagoška dokumentacija kao pomoć u boljem |

| |razumijevanju djeteta. |

| |Plitvice, 21.-23.05.2008. Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem na temu Cjeloživotno učenje za|

| |održivi razvoj – izlaganje pod naslovom: Suradničko učenje djece predškolske dobi jedan je od preduvjeta |

| |održivog razvoja. |

| |Plitvice, 21.-23.05.2008. Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem na temu Cjeloživotno učenje za|

| |održivi razvoj – izlaganje pod naslovom: Dijalog – jedan od uvjeta cjeloživotnog učenja i održivog razvoja. |

| |Mostar, 16.-18. listopad 2008. Međunarodna znanstvena konferencija na temu Kontroverze suvremene pedagogije i|

| |praksa odgoja i obrazovanja – izlaganje na temu: Dječji vrtić – organizacija koja uči. |

| |Opatija, 12.-14.listopad 2009. Međunarodni stručno-znanstveni skup na temu Integracijski pristup kao načelo u|

| |radu s djecom predškolske dobi – izlaganje na temu: Od strogo vođenih samoorganizirajućih aktivnosti djece u |

| |dječjim vrtićima (u kojima načelo integracije dolazi do punog izražaja) |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: | Pedagoško okruženje u vrtiću kao poticaj za samoaktivnosti djece |

|Engleski: | |

| |Educational Environment of the Kindergarten as a Stimulus for Children's Self-Activities |

| | |

|Jezik na kojem će se pisati rad: |hrvatski jezik |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I)ª |

| |TITULA, IME I PREZIME: |USTANOVA: |E-POŠTA: |

|Mentor 1: |prof. dr. sc. Arjana Miljak |Sveučilište u Zagrebu, Filozofski |amiljak@globalnet.hr |

| | |fakultet | |

|Mentor 2: | | | |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do 5 objavljenih relevantnih radova u zadnjih 5 godina |

|Knjiga: |

|1.Miljak, A. ( 2009): Življenje djece u vrtiću. Zagreb, SM Naklada, str.208. |

|radovi u zbornicima |

|2. Miljak. A. ( 2009) : Integracijski pristupi u ranom odgoju i obrazovanju na konceptualnoj i/ili djelatnoj razini. U : Paragvaj, (ur): |

|Integracijski pristupi kao načelo u radu s djecom predškolske dobi. Opatija, dječji vrtić Opatija i učiteljski fakultet u Rijeci str.11-19. |

|3. Miljak, A. ( 2007): Teorijski okvir sukonstrukcije kurikuluma ranog odgoja. U : Previšić, V. ( ur) : Kurikulum. Zavod za pedagogiju i ŠK. |

|str.205-249. |

|4. Batisic, Zorec, M. ; Miljak, A. ( 2005) :Early Childhood. In : Drafting New Curricula in South-East Europe. UNESCO, CEPS- Ljubljana. str.39-43..|

| |

|Mentor 1: |prof. dr.sc. Arjana Miljak |

|Ime i prezime | |

|Mentor 2: | |

|Ime i prezime | |

|OBRAZLOŽENJE TEME: |

|Sažetak na hrvatskom jeziku | Istraživanja aktivnosti djeteta rane dobi toliko su promijenila teoriju o djetetu da se tu promjenu naziva |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |promjenom paradigme (Gopnik i dr., 2003.). Okruženje i organizacija predškolskih ustanova nisu se mijenjali |

|mjestima): |već godinama. Poznato je koliko okruženje može djelovati na odgoj i obrazovanje djece. |

| |Već je Piaget (1985.) istaknuo kako je zadaća odraslih stvaranje uvjeta za samostalno učenje djece.Druga |

| |važna promjena jest isticanje važnosti zajednice. Življenje djece u zajednici, može imati značajno djelovanje |

| |na sve njezine članove. Tu koncepciju zastupaju brojni suvremeni znanstvenici počevši od Brunera (2000.), |

| |Fullana (2003., 2005.), Gardnera (2001.), Hentinga (1998.), Malaguzzija (1998.), Rinaldija (2006.), Sengea |

| |(2007.) i drugih. |

| |Radom ćemo više pozornosti usmjeriti na stvaranje uvjeta i takvu organizaciju ustanove koja će se najviše |

| |približiti prirodnom obliku zajedničkog življenja djece i odraslih. |

|Sažetak na engleskom jeziku |Research of children’s early age activities has changed the theory of children’s development so much that the |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |change has been referred to as the change of the paradigm (Gopnik at al. 2003). Both the environment and the |

|mjestima): |organization of preschool institutions have not changed for years. We know how much the environment may |

| |influence children’s education. |

| |Piaget (in 1985) emphasized that the duty of the adults was to create conditions for children’s independent |

| |learning. Another important change is to emphasize the importance of the community. Children living in the |

| |community may considerably influence the life of all its members. The concept has been supported by numerous |

| |contemporary scientists, e.g. Bruner (2000), Fullan (2003, 2005), Gardner (2001), Henting (1998), Malaguzzi |

| |(1998), Rinaldi (2006), Senge (2007), etc. |

| |The thesis will focus on creating conditions and organization of institutions which will be as close as |

| |possible to the natural form of children and adult community. |

|Uvod (maksimalno 2000 znakova s praznim mjestima) |

|Suvremena znanstvena istraživanja djeteta rane dobi i djetinjstva toliko su promijenila teoriju o djetetu da se tu promjenu s pravom naziva |

|promjenom paradigme (Gopnik i dr., 2003.). Što bi trebalo učiniti u vrtiću, kakvu organizaciju provesti, kako urediti i oblikovati okruženje da bi |

|bilo sukladno tim promjenama? Okruženje i organizacija ovih ustanova nisu se mijenjali već godinama. U znanosti je poznato koliko okruženje može |

|djelovati na učenje, odgoj i obrazovanje djece općenito, a posebice one rane dobi. |

| |

|Zašto se tolika važnost pridaje upravo samostalno organiziranim i zajednički upravljanim aktivnostima djece? Već je Piaget u svojoj razrađenoj |

|teoriji spoznajnog razvoja djece (1985.) istaknuo kako je zadaća nas odraslih stvaranje uvjeta za samostalno učenje djece. Poučavanje valja svesti |

|na najmanju moguću mjeru, a provoditi ga samo tamo gdje je to nužno. Druga važna promjena glede razvoja, odgoja i obrazovanja djece, a posebice |

|njihovog učenja, jest isticanje važnosti zajednice. Življenje djece u zajednici, ako je ona primjereno pedagoški organizirana i oblikovana, može |

|imati značajno djelovanje na sve njezine članove. Tu koncepciju zastupaju brojni suvremeni znanstvenici počevši od Brunera (2000.), Fullana (2003.,|

|2005.), Gardnera (2001.), Hentinga (1997.), Malaguzzija (1998.), Rinaldija (2006.), Sengea (2007.) i drugih. |

| |

|Zbog svega navedenog, uz još neke razloge, držimo kako je potrebno više pozornosti usmjeriti na stvaranje takve organizacije ustanove i uvjeta u |

|njoj koji će se najviše približiti prirodnom obliku zajedničkog življenja djece i odraslih (kao u obitelji) u kontekstu vrtića, kako bismo |

|pridonijeli boljem razumijevanju procesa prirodnog razvoja odgoja i učenja djece, učenja koje je samomotivirajuće, emocionalno obojeno i odvija se |

|s lakoćom i brzinom kakva se rijetko kada više postiže (Fullan, 2005.). |

| |

| |

|Pregled dosadašnjih istraživanja (maksimalno 5000 znakova s praznim mjestima) |

| Još početkom 20. stoljeća u teoriji su postavljeni temelji za pedagoški pristup usmjeren na dijete. O tome pišu John Dewey, Maria Montessori, Erik|

|Erikson, Jean Piaget , Lev Vygotsky, |

|Celestin Freinet. |

|Sedamdeset godina prošlog stoljeća, u sjvernoj Italiji Loris Malaguzzi (1920-1994) počinje ostvarivati u praksi ideje J. Deweya, J. Piageta i |

|L.Vigotskog. Program rada predškolskih ustanova, poznat kao Reggio pristup, temeljen je na konstruktivizmu, učenju činjenjem , sudjelovanjem i |

|odgojno - obrazovnim postupcima kojima se ustanova otvara prema zajednici. |

| |

|Krajem 80-tih godina prošlog stoljeća kod nas. Miljak vrši istraživanje o međusobnoj povezanosti pedagoške teorije, odgojno-obrazovnih programa i |

|pedagoške prakse. U Srbiji Pešić vrši evaluaciji njihovog odgojno-obrazovnog programa u vrtićima. Sve je to potaknulo brojne praktičare na |

|promišljanje odnosa između teorije, prakse i organizacije ovih ustanova. |

|90-tih godina prošlog stoljeća Senge sa suradnicima istražuje odnose teorije , prakse i različitih načina organizacije na području obrazovanja |

|menađera, koja se postupno proširila i na obrazovanje u školama ( Schools that Learn, 2000) kao institucijama koje se vrlo teško mijenjaju. |

|O pedagoškoj teoriji za osnovne i srednje škole problematikom samoorganizacije pišu brojni autori s područja didaktike: Desforges, Terhart, Meyer.|

|U novije vrijeme o življenju djece u zajednici, pedagoški organiziranom i oblikovanom okruženju , koje teži prema samoorganizaciji, istražuju i |

|pišu Miljak i Slunjski. Petrović Sočo istražuje kontekst u ustanovama ranog odgoja i obrazovanja, Vujičić piše o organizacijskoj kulturi ustanova|

|ranog odgoja a Šagud o važnosti drugačijeg obrazovanja odgojitelja sukladno zahtjevima vremena, konkretnim potrebama i zahtjevima kulture i |

|tradicije u kojima ustanova živi. |

| |

|Cilj i hipoteze istraživanja (maksimalno 700 znakova s praznim mjestima) |

| Djeca od rane dobi mogu samostalno organizirati i razvijati svoje aktivnosti, bilo individualne ili u zajednici s drugom djecom, što im |

|omogućuje pedagoški poticajno okruženje. Naznačit ćemo organizaciju i okruženje u dječjem vrtiću koje podržava i potiće razvoj ovih aktivnosti|

|djece . |

|Samoaktivnosti djece doprinose razvoju samostalnosti djece, njihovom samopoimanju, razvoju uravnoteženih socijalnih odnosa u konteksu dječje |

|ustanove pri čemu dijete kroz igru stječe iskustvo međusobne suradnje i komunikacije individualnog i zajedničkog življenja, načina rješavanja |

|problema kako onih iz svakodnevnog života tako i onih iz drugih područja. |

| |

| |

|Materijal, metodologija i plan istraživanja (maksimalno 6500 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Istraživanje problematike razvoja samoaktivnosti djece u kontekstu dječjeg vrtiću, provest ćemo kvalitativnom metodologijom, etnografskim |

|pristupom istraživanju s elementima akcijskog istraživanja. Elemente akcijskog istraživanja koristit ćemo kako bismo, na temelju postignutih |

|samoaktivnosti djece, odredili preduvjete njihova nastanka, te mijenjali pedagoško okruženje, kako bi samoaktivnosti djece postale svakodnevne |

|i uobičajene aktivnosti djece za vrijeme njihova boravka u predškolsim ustanovama. |

|Etnografskim pristupom prikupt ćemo foto – dokumentaciju o samoaktivnostima djece tijekom boravka djece u vrtiću, u svim dobnim skupinama. |

|Analizirat ćemo učestalost pojavljivanja samoaktivnosti djece i uvjete koji takove aktivnosti podržavaju i omogućuju, ili sprječavaju njihovo |

|nastajanje ili pak trajanje. |

|Očekivano vrijeme istraživanja je dvije godine u jednoj predškolksoj ustanovi, s najamnje 150 djece, različitih dobnih skupina djece u dobi od |

|navršene prve godine života do polaska u osnovnu školu.. |

|Prikupljene materijale (etnografske zapise) o samoaktivnosti djece ćemo analizirati kako bi utvrdili koje radnje djeca tijekom tih aktivnosti |

|koriste, ponavljaju i razloge tome. Radi praćenja socijalnih interakcija i izgradnje socijalnih odnosa izradit će se tzv. radni sociogram grupe |

|koja je sudjelovala u samoaktivnosti, a pomoću grafikona, kojim će se prikazati vrijeme uključenosti pojedinog djeteta u praćenu aktivnost, |

|nastojat ćemo procijeniti značaj samoaktivnosti za dijete. Također ćemo pomoću grafikona uključenosti djece u aktivnost odrediti koje dijete |

|najkraće sudjeluje u tim aktivnostima, te ćemo pomoću etnografskih snimki i njihove analize odrediti što su sadržaji aktivnosti takvog djeteta u |

|vrtiću, način na koji takva djeca provode vrijeme u vrtiću i koliko na njihovu samoorganizaciju utječe pedagoško okruženje u vrtiću. |

|Opisom etnografskih snimki (video zapisa, fotografija, fono zapisa, pismenih bilješki itd.) prikazanih kroz mentalne mape pratit će se razvoj |

|ideja i konstrukcija koje imaju o određenoj gradnji ili zajedničkoj aktivnosti. Odredit ćemo kako djeca ostvaruju“zonu aktualnog i slijedećeg |

|razvoja” (Vigotski) tijekom samoaktivnosti. |

|.Pratit ćemo i analizirati pedagošku dokumentaciju odgajatelja, kako bismo utvrdili omogućuju li i podržavaju li svoje aktivnosti usmjerene |

|prema djetetu, te kako djeca shvaćaju i interpretiraju svoje promjene, razumiju li različite razine rješavanja problemskih situacija koje |

|nastaju tijekom samoaktivnosti. Također ćemo pomoću dokumentacije odgajatelja, kojom prate i interpretiraju dječje samoaktivnosti, pratiti moguće |

|promjene odgajatelja u razumijevanju djece, što je važna zadaća našeg istraživanja. |

|Interpretiranjem prikupljenih etnografskih zapisa utvrdit ćemo koji pedagoški uvjeti utječju i omogućuju samoaktivnosti djece, pokušat ćemo |

|ustanoviti može li na njih djelovati kako ih poticati i kako ih podržati i razvijati. |

|Analizom ćemo utvrditi načine organizacije ustanove koji pridonose kvalitetnijem življenju i prirodnijem načinu učenja djece i odraslih, |

|ostvarujući integrativne odnose kroz mrežu, a ne hijerarhiju odnosa. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (maksimalno 500 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Očekujemo da će rezultati istraživanja omogućiti razumijevanje dječjih samoaktivnosti i preduvjete njihova nastanka i razvijanja, u pedagoškom |

|okruženju, koje omogučuje učenje djece, koje je samomotivirajuće i odvija se s lakoćom i brzinom kakva se rijetko kada više postiže (Fullan, |

|2005.).Rezultati istraživanja dječjih samoaktivnosti pridonijet će boljem razumijevanju djeteta i njegovih sposobnosti općenito, posebice onih koji|

|će im trebati u budućnosti a sada se mogu samo naslućivati. |

| |

| |

|Popis citirane literature (maksimalno 15 referenci) |

| |

|Bain, A. (2007), The self-organizing school: next – generation comprehensive school reforms, Toronto: Rowman & Littlefield Education. |

|Bruner, J. (2000); Kultura obrazovanja, Zagreb: Educa |

|Creswell, W. J.,(2003), Research design: Qualitative, Quantitative, and Mixed |

|Methods Approaches. California: Sage Publications, Inc., |

|Fullan,M.(2003.), Leadership end Sustainbility. Sage . |

|Gandini,L., Etheredge, S., Hill,L. (2008), Insights and Inspirations from Reggio Emilia. Worcester: Davis Publications, Inc. |

|Gardner, H.(1993.): Multiple Intelligencea. New York: BasicBook. |

|Gopnik, a.,Meltzoff, A. N., Kuhl,P.K. (2003) Znanstvenik u kolijevci – što nam rano učenje kazuje o umu. Zagreb: Educa |

|Henting, H.(1997.),Humaan škola. Zagreb: Educa. |

|Malaguzzi,L. (1998), The Hundred languages of Children – The Reggio Emilia Approach, Advenced Reflectiona. London: Ablex Publishing Corporation. |

|Marjanović, A. (1987.): Dečji vrtić kao otvoreni sistem. U: Petrov, N (ur.), |

|Predškolsko dete. Beograd: Savez pedagoških društava Jugoslavije. 57.-67. |

|Miljak, A. (2007), Teorijski okvir sukonstrukcije kurikuluma ranog odgoja.U: Previšić, V., (ur), Kurikulum. Zagreb:Zavod za pedagogiju Filzofskog |

|fakulteta i Školska knjiga,177– 215. |

|Miljak, A.(2009),Življenje djece u vrtiću Novi pristup u shvaćanju, istraživanju i organiziranju odgojno – obrazovnog procesa u dječjim vrtićima. |

|Zagreb:SM Naklada d.o.o. |

|Petrović – Sočo, B. (2009.), Mijenjanje konteksta i odgojne prakse dječjih vrtića – akcijsko istraživanje s elementima etnografskoga pristupa. |

|Zagreb: Mali professor. |

|Senge, P. M. (2003.), Peta disciplina- principi i praksa učeće organizacije. |

|Zagreb: Mozaik knjiga. |

|Rinaldi, C.(2006): In Dialogue with Reggio Emilia. London i New York: Routledge. |

| |

| |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorsku disertaciju s istovjetnom temom ni na jednom drugom Sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, _____________________________ Potpis _____________________________ |

|Ime i prezime |

|Napomena (po potrebi): |

| |

| |

| |

| |

ª Navesti mentora 2 ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo

b Navesti minimalno jedan rad iz područja teme doktorskog rada (disertacije)

Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime pristupnika.doc

Molimo Vas da ispunjeni Obrazac DR.SC.-01pošaljete u elektroničkom obliku i u tiskanom obliku – potpisano - u referadu Sastavnice. Sastavnica prosljeđuje ispunjeni Obrazac DR.SC.-01 zajedno s obrascima DR.SC.-02 i DR.SC.-03 u elektroničkom obliku (e-pošta: jandric@unizg.hr) i u tiskanom obliku – potpisano i s pratećom dokumentacijom - u pisarnicu Sveučilišta u Zagrebu (Trg maršala Tita 14).

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[1] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Ljubimka Hajdin |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. |

|Naziv studija: | |

| |Poslijediplomski doktorski studij pedagogije. Smjer: Rani odgoj i obrazovanje u obiteljskom i |

| |institucijskom okruženju |

| | |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |6419 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Pedagoško okruženje u vrtiću, poticaj za razvoj samoorganiziranih aktivnosti djece. |

| |Engleski |Pedagogical Environment of the Kindergarten as a Stimulus for Children's Self-Organizing Activities |

|Područje/polje: |Znanstveno područje: društvene znanosti |

| |Polje: pedagogija |

| |Grana: pedagogija ranog i predškolskog odgoja |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |1. dr. sc. Arjana Miljak, red. prof. |Filozofski fakultet, |amiljak@globalnet.hr |

| |predsjednica povjerenstva |Sveučilište u Zagrebu | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.dr. sc. Arjana Miljak, red. prof. u |Vitezićeva 84 Zagreb |amiljak@ globalnet.hr |

| |miru | | |

| |2.dr. sc. Mirjana Šagud, docent |Filozofski fakultet, |msagud@ffzg.hr |

| | |Sveučilište u Zagrebu | |

| |3.dr. sc. Dubravka Maleš, red. prof. |Filozofski fakultet, |dmales@ffzg.hr |

| | |Sveučilište u Zagrebu | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanoj 27. siječnja 2010. pod točkom |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|28. (u zapisniku sjednice pod točkom 29.) imenovano je Stručno povjerenstvo koje bi trebalo utvrditi |

|Povjerenstvo |ispunjava li Ljubimka Hajdin sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija |

| |pedagogije i može li se odobriti tema pod naslovom: Pedagoško okruženje u vrtiću - poticaj za |

| |samoaktivnosti djece. Mentorica: dr. sc. Arjana Miljak, red. prof. |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |Znanstveno-istraživačko etičko povjerenstvo Odsjeka za pedagogiju razmatralo je nacrt istraživačkog |

|je odobren prijedlog istraživanja |projekta i utvrdilo da terensko istraživanje koje uključuje sudjelovanje djece neće ni na koji način |

| |narušiti nijedno etičko načelo istraživanja s djecom. |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Pristupnica je 4. srpnja 2009. obranila sinopsis doktorske radnje na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Obrani su prisustvovali|

|studenti poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije i članovi povjerenstva u sastavu: A. Miljak, M. Šagud i D. Maleš. Nakon kraće rasprave u |

|kojoj su sudjelovali studenti poslijediplomskog studija, članovi povjerenstva i kandidatkinja, zaključeno je da je tema dobro odabrana i iznimno |

|važna za problematiku ranog i predškolskog odgoja. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

| Suvremene znanstvene spoznaje o razvoju, odgoju i obrazovanju djece rane i predškolske dobi značajno su promijenile sliku ili teoriju o djetetu, |

|njegovim mogućnostima, sposobnostima, posebice o mogućnostima odgoja i obrazovanja u institucijama. Umjesto bojazni od ovih institucija |

|namjenjenih djeci ove dobi, ističu se njihove prednosti ako su kvalitetno ustrojene i organizirane, kao primjerice u Švedskoj. Studije Taguchi, |

|2010, Sommer i dr., 2010., Vechije, 2010, Olsson, 2009. i dr. naglašavaju važnost pedagoškog okruženja u dječjem vrtiću, a pod tim se |

|podrazumijeva stručno pedagoški pripremljen i osmišljen prostor vrtića, svakog boravka ponaosob, i isto tako pedagoški osmišljen izbor opreme, |

|materijala, igračaka i sredstava koji će djecu izravno poticati na aktivnosti, posebice na njihovu samoorganizaciju. Uređenju prostora, opremi, |

|materijalima i dr. poklanja se posebna pozornost. Za razliku od lingvističkog, taj tzv. materijalni zaokret ( Taguchi, 2010) ima veliku važnost |

|upravo u institucijama ranog odgoja i to ne samo za intelektualni razvoj djeteta ,nego za njihov cjelokupni razvoj i odgoj. Odnos djeteta s |

|materijalom nazivaju intraaktivnost , za razliku od interaktivnosti. Materijali koje dijete koristi, a koji izravno djeluju na razvoj njegovih |

|živčanih putova i mozga , toliko su važni da su cjelokupni sustav djelovanja materijala, opreme, uređenja prostora itd. na djecu koja u njima žive|

|nazvali intraaktivna pedagogija. U intraaktivnoj pedagogiji odrasli koji se bavi djecom ove dobi morao bi dobro razmisliti i predvidjeti kako |

|djeluje prostor u kojem djeca žive i kakve aktivnosti omogućuje ponuđeni materijal, a promatrajući djecu vidjeti i zabilježiti osim predviđenih |

|aktivnosti i nove koje oni izmišljaju. Jer kako tvrde , materijali nisu pasivni, oni imaju određena djelovanja na djecu ovisno o samom materijalu,|

|ali i o dječjem razvoju i odgoju. Upravo u tim aktivnostima može doći do izražaja njihova kreativnost i invencija ako ih odrasli znaju vidjeti i |

|podržati. |

|Druga važna značajka ovako odabrane teme istraživanja je što se izravnom poučavanju djece daje vrlo malo važnosti, dok se učenju putem istraživanja|

|i sudjelovanja u zajedničkim aktivnostima koje su organizirala djeca daje posebna pozornost. Zato se ističe samoorganizacija dječjih ( |

|istraživačkih) aktivnosti, njihovo praćenje, snimanje i analiziranje kako bismo im mogli stvoriti još pogodnije uvjete za njihov razvoj i, isto |

|tako važno, kako bismo što bolje i dublje razumijeli djecu i njihove načine učenja, druženja i življenja u instituciji. Tek se s dubljim |

|razumijevanjem djece mogu se očekivati promjene ne samo u odnosu odgojitelja prema djeci nego i u organizaciji ovih ustanova koja se nije |

|mijenjala već desetljećima. Umjesto " adultocentričkih" (Sommer, i dr .2010,16) ustanova koje su više odgovarale odraslima i njihovom određenju " |

|što je za djecu dobro", potrebno je stvoriti takve ustanove koje će više biti po mjeri djece i u kojima će se zajednički odlučivati ( djeca i |

|odrasli) o tomu kako konstruirati kontekst ustanove za zajedničko učenje i življenje. Samoorganizirajuće aktivnosti djece nisu važne samo za |

|intelektualni razvoj i odgoj djece, za razvoj mozga i njegovih živčanih putova, nego isto tako važne za razvoj njihovih socijalnih i emocionalnih |

|kompetencija koje su im neophodne sada i u budućnosti. Naravno da su važna financijska sredstva, ali još važniji su stručno osposobljeni |

|odgojitelji i cijeli stručni tim jer o njima najvećim dijelom ovisi kako će se i u kojem će se smjeru ustanova razvijati, hoće li biti čuvalište |

|djece dok su im roditelji na poslu ili će biti dječja kuća u koju djeca žele i vole dolaziti, u kojoj vole učiti, istraživati i družiti se sa |

|svojim starijim i mlađim prijateljima. Zato smatramo da je izbor metodologije koji je pristupnica predložila, etnografski pristup, upravo primjeren|

|istraživanju ove problematike, a način prikazivanja u obliku tzv. mentalnih mapa sukladan izboru pristupa. Istraživanje će se provoditi u dječjem |

|vrtiću u kojem se djeci svakodnevno nudi izbor aktivnosti koje djeca samostalno i slobodno biraju i stupaju u interakcije s drugom djecom. |

|Praćenje i snimanje njihovih aktivnosti nije novost djeci u ovom vrtiću.Pristupnica će nastojati uključiti djecu u interpretaciju njihovih |

|aktivnosti na način da će im dokumentacija o provedenim aktivnostima ili aktivnostima koje su u tijeku biti dostupna. Na taj će im se način |

|omogućiti nastavak rada na zadatku u bilo kojem vremenu i isto tako važno, bit će im omogućeno upozoravanje odgojitelja ako je pogrešno zabilježio|

|i interpretirao njihovu aktivnost ( važno za razvoj njihove metakognicije). |

|Mišljenje i prijedlog: |

| Povjerenstvo smatra da je ova tema vrlo aktualna i da bi mogla značajno doprinijeti ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i pedagogiji ranog |

|djetinjstva. Istražujući ovu problematiku na način kako pristupnica predlaže ( etnografsko istraživanje), mogli bismo bolje i kvalitetnije |

|razumjeti dijete i njegove, očito još uvijek neotkrivene, potencijale. Što sve dijete može i zna ako boravi i živi u ustanovi koja je njemu |

|namijenjena i tako pedagoški osmišljena i opremljena i koja bi mu ne samo dozvoljavala korištenje njegovih potencijala nego bi podupirala i |

|poticala njegov daljnji razvoj. Smatramo također da je to jedan od važnih putova kako unaprijediti naš sustav ranog odgoja i obrazovanja jer |

|unapređenje " na daljinu" (iz kancelarija) pokazalo se da nema skoro nikakve učinkovitosti smatra Fullan(2005). Valja stvarati "otoke" u kojima se |

|vide različite mogućnosti unapređenja odgojno-obrazovnog rada i postupno od njih stvarati arhipelage. Izgleda da je to, prema sadašnjem stanju u |

|znanosti, jedini način uvođenja kvalitetnih promjena u ovaj sustav. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|Iz sinopsisa kandidatkinje vidljivo je da ona pod samoaktivnošću djece podrazumijeva njihove samostalno organizirane aktivnosti. U tom smislu |

|povjerenstvo predlaže promjenu dijela naslova pa novi naslov glasi: |

|Pedagoško okruženje u vrtiću, poticaj za razvoj samoorganiziranih aktivnosti djece. |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|zimski semestar 2012/ 12. |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |dr.sc. Arjana Miljak, red. prof. u miru | |

| |2.dr. sc. Mirjana Šagud, docent | |

| |3.dr. sc. Dubravka Maleš, red. prof. | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, rujan 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[2] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |mr.sc. Renata Jukić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Doktorski studij pedagogije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|7321 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Ivanka Papeš |

|Datum i mjesto rođenja: |28. srpnja 1972., Osijek |

|Adresa: |Cara Hadrijana 13, 31000 Osijek |

|Telefon/mobitel: |031 502 530 / 091 516 2771 |

|E-mail: |rjukic@ffos.hr |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje | |

|(kronološki od novijeg k starijem |2009. – upisan 5. i 6. semestar sveučilišnog poslijediplomskog studija pedagogije na Filozofskom fakultetu |

|datumu): |Sveučilišta u Zagrebu |

| |2006. - na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekla akademski stupanj magistra znanosti iz |

| |znanstvenog područja društvenih znanosti, polje pedagogija, obranivši magistarski rad pod naslovom |

| |Povezanost provođenja slobodnog vremena srednjoškolaca s konzumiranjem psihoaktivnih tvari (mentor |

| |prof.dr.sc. Vlatko Previšić) |

| |1996. – na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku diplomirala biologiju i |

| |kemiju i stekla zvanje profesora biologije i kemije |

| |1990. – završila srednju medicinsku školu, ŠC “Ruđer Bošković” u Osijeku |

|Radno iskustvo | |

|(kronološki od novijeg k starijem |prosinac 2008. do danas – asistentica na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Osijeku |

|datumu): |travanj 2006. do prosinac 2008. – pedagoginja i zamjenica ravnatelja u Isusovačkoj klasičnoj gimnaziji s |

| |pravom javnosti u Osijeku |

| |rujan 1998. do travanj 2004. – profesorica biologije i kemije u Isusovačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom |

| |javnosti u Osijeku |

| |rujan 1998. do lipanj 1999. - profesorica biologije i kemije u Jezičnoj gimnaziji u Osijeku |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja | |

|na znanstvenim skupovima: |Sudjelovanje u radu sedmog susreta pedagoga Hrvatske s temom „Profesionalne kompetencije pedagoga u |

| |kurikulumu suvremenog odgoja i obrazovanja“, Opatija, 11. – 13. svibnja 2009. |

| |Sudjelovanje s izlaganjem na znanstvenom kolokviju s međunarodnim sudjelovanjem „Kurikulum suvremenog odgoja |

| |i škole“, Brijuni, 4. – 6. rujna 2009. |

| |Sudjelovanje na međunarodnoj konferenciji „Jednakost mogućnosti kao rezultat integracije u obrazovanju“ i |

| |izlaganje rada „ Obrazovanje odraslih, kriza i recesija“, Subotica, 19. rujna 2009. |

| |Sudjelovanje na međunarodnoj znanstvenoj i stručnoj konferenciji „Kreativni pristup osposobljavanju učitelja“|

| |i izlaganje rada „Projektna nastava i kreativnost“, Požega, 28. – 30. rujna 2009. |

| |Sudjelovanje s izlaganjem na osmom susretu pedagoga Hrvatske s temom „Kriza odgoja i/ili odgoj u vrijeme |

| |krize“ |

| |Osijek, 19.-21. travnja 2010. |

| |Sudjelovanje na međunarodnoj konferenciji „Jednakost mogućnosti kao rezultat integracije u obrazovanju“ i |

| |izlaganje rada „Poticanje kreativnosti u nastavi prirode i društva“, Subotica, 23.-24.09. 2010. |

| |Sudjelovanje na 2. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Obrazovanje za interkulturalizam“ i izlaganje rada |

| |„Interkulturalizam u nastavi“, Osijek, 30.09. – 01.10.2010. |

| | |

| |Jukić, R. (2009), Projektna nastava i kreativnost. U: Munk, K. (ur.), Poticanje stvaralaštva u odgoju i |

| |obrazovanju. Zagreb: Profil, str. 297 – 306. |

| |Jukić, R. (2009), Obrazovanje odraslih, kriza i recesija. U: Bene, A. (ur.), A tehetséggondozástól az |

| |élethosszig tartó tanulásig, II. Subotica: Verzal, str. 258-268. |

| |Jukić,R., Kragulj, S. (2010), Poticanje kreativnosti u nastavi prirode i društva, U: Bene, A. (ur.), Modern|

| |Methodological Aspects. Subotica: Verzal. |

| |Kragulj, S., Jukić, R. (2010), Interkulturalizam u nastavi. U: Peko, A., Sablić, M., Jindra, R. (ur.), |

| |Obrazovanje za interkulturalizam. Osijek: Učiteljski fakultet u Osijeku, str. 169-191. |

| | |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Didaktičko strukturiranje kurikuluma ekološkog odgoja i obrazovanja |

|Engleski: |Didactical curriculum structure of ecological education and upbringing |

|Naslov na jeziku na kojem će se |      |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |Društvene znanosti / Pedagogija |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |prof. dr. sc. Vlatko Previšić |Filozofski fakultet Sveučilišta u|vprevisi@ffzg.hr |

| | |Zagrebu | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

| |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Previšić, V. (2006), Spodbujanje ustvarjalnosti učencev pri pouku naravoslovja. U: Naravoslovje v teoriji in šolski praksi. Ljubljana, Zavod |

|Republike Slovenije za šolstvo. |

|Previšić, V. (ur.) (2007), Kurikulum: teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb, Zavod za pedagogiju i Školska knjiga. |

|Previšić, V., Prgomet, A. (2007), Socijalno-pedagoške teorije u Njemačkoj tijekom 20. st. Pedagogijska istraživanja, vol. 4, br. 1. |

|Previšić, V. (2008), Globalne dimenzije održiva razvoja u nacionalnom i školskom kurikulumu. U: Cjeloživotno učenje za održivi razvoj. Rijeka, |

|Učiteljski fakultet. |

|Previšić, V. (2009), John Dewey: Pedagoška misao i praksa – uz 150. Obljetnicu rođenja. Analiza povijesti odgoja, vol. 8. |

|Previšić, V. (2010), Suvremene teorije izgradnje kurikuluma. Hulumtimet ne shkencat e Edukimit (The researches in the educational sciences), vol. |

|7, nr 1. |

|Prvi mentor: |      |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku | |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |U današnjem globaliziranom svijetu ekološka osviještenost postaje obrazovni imperativ. Kurikulumski pristup |

|mjestima): |ekološkom odgoju i obrazovanju u Hrvatskoj uglavnom se odnosi na izolirane opise nastavnih područja, tema i |

| |obrazovnih postignuća, temelji se na obrazovnom učinku nastave, a njegovo didaktičko socijalizacijsko |

| |strukturiranje je zanemareno. Kako je nastava proces kojim se formiraju i socijalne kompetencije te odgojne |

| |vrijednosti, učenik se treba razvijati u kontekstu odgovarajućeg pogleda na svijet, njegovanja stalnog |

| |interesa za učenje, razvijanju sklonosti prema istraživanjima, kreativno- kritičkom duhu te znanstvenoj |

| |objektivnosti. U radu ćemo pokušati utvrditi koji didaktički modeli, s kurikulumskog polazišta, a obzirom na |

| |strategije učenja i metode rada, socijalne oblike nastave, etape odgojno-obrazovnog procesa, školsku |

| |ekologiju, socijalnu i emocionalnu klimu i komunikaciju potiču uspješnu i aktivnu nastavu na području |

| |ekološkog obrazovanja, ali i doprinose stvaranju pozitivne ekološke kulture odgoja i škole. |

|Sažetak na engleskom jeziku | |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |In today's globalized world, ecological awareness is becoming an educational imperative. Curricular |

|mjestima): |approaches to ecological education and upbringing in Croatia are mainly related to isolated teaching area |

| |descriptions, subjects and educational aims, based on the educational impact of teaching, while the |

| |didactical and socialization structuring process remains neglected. As teaching is a process of forming |

| |social competence and educational values, the student should develop in a spirit of a certain view on the |

| |world, fostering a permanent interest for learning, while developing research preferences in a creative and |

| |critical sense for scientific objectivity. This paper aims to identify which didactical models, based on |

| |curriculum benchmarks, strategies and methods, social forms of instruction, the stages of the educational |

| |process, school ecology, the social and emotional climate and communication, encourage successful and active |

| |teaching in the field of ecological education, but also contribute to creating a positive environmental and |

| |educational culture. |

| | |

| | |

| | |

| | |

| | |

| | |

| | |

| | |

| | |

| | |

| | |

| | |

| | |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

| |

|U vremenu globalizacijskih procesa, mnogobrojnih znanstvenih otkrića, novih tehnologija i komunikacija, ekološka osviještenost postaje važan |

|obrazovni imperativ, a škole u tome moraju preuzeti dio svoje zadaće i odgovornosti. Proučavanje pedagoškog pristupa ekološkom odgoju i obrazovanju|

|prijeko je potrebno u znanstvenom osmišljavanju ove tematike. Nažalost, ovo je područje u Hrvatskoj općenito prilično zanemareno, a njegovo |

|didaktičko oblikovanje i strukturiranje prepušteno „snalaženju“ nastavnika. |

|Everyone needs to use scientific information to make choices that arise every day.Everyone needs to be able to engage intelligently in public |

|discourse and debate about important issues that involve science and technology.And everyone deserves to share in the excitement and personal |

|fulfillment that can come from understanding and learning about the natural world.Scientific literacy also is of increasing importance in the |

|workplace.Svaka zemlja treba imatiThe National Science Education Standards present a vision of a scientifically literate populace. Različite |

|društveno-teorijske orijentacije, koje su u 20. st. stvorile osnovu za promjene i u pedagogiji, dovele su do neslaganja koja se najbolje odražavaju|

|u shvaćanju aktualnog kurikuluma (Tanner, 1980; Oliva, 1997; Knoll, 1989; Smith, 2000; Wojtczak 2002; Ornstein, 2004; Milat, 2005; Previšić, 2005;|

|Hrvatić, 2007). Pri izradi kurikuluma pojedinih nastavnih područja možemo se voditi različitim didaktičkim pristupima, ovisno o posebnostima tema, |

|znanstvenom diskursu od kojeg se polazi kao i društvenim okolnostima koje utječu na njegovo kreiranje. Uzmemo li u obzir da kurikulum pokušava |

|pružiti strukturni okvir za razmišljanje na strateškoj razini, a didaktika problematizira temeljna pitanja nastavnog akta, kao i činjenice da |

|postoji fundamentalna napetost između različito kulturalno ukorijenjenih polaznih točaka teorije kurikuluma i didaktike, tematiziranje različitih |

|pitanja s kontekstualnim pretpostavkama, potreban je međusoban dijalog kurikuluma i didaktike u strukturiranju izvedbe pojedinih nastavnih područja|

|( Palekčić, 2007). |

|Ekologija danas postaje pojam koji se sve više različito teorijski tumači i praktično implementira. Tako su ekološki odgoj i obrazovanje |

|zastupljeni u nastavi kroz integrirane i zasebne predmete te međupodručnim temama. Proučavanje ekoloških tema preduvjet je održivog razvoja, a |

|primjena stečenih spoznaja izravno utječe na mnoga područja svakodnevnog života. No, ekologija je i kulturalno – antropološki orijentirana, tj. |

|područje djelovanja joj je, uz ostalo, i afirmacija ljudskih vrijednosti. Svaki je čovjek u trostrukom odnosu: „ prema sebi, prema drugim ljudima i|

|prema svemu onome što ga okružuje – prirodi i okolišu“ (Baloban, 2004, 177). Kao što ne postoji općeprihvaćena jedinstvena definicija poimanja |

|kurikuluma, tako i ekologija ima vrlo različita tumačenja (Quinn, 1971; Glavač, 2001; Berkes, Folke, 2000; Gurova, 2002; Cifrić, 2000; 2006; 2007; |

|Uzelac, 2008). Ovdje će se tretirati kao sinoptička, interdisciplinarna i difuzna znanost o uzajamnim odnosima i ovisnostima žive i nežive prirode,|

|koju pokreće briga za očuvanje općih uvjeta života na Zemlji (Crnković, 2005). Sukladno tome, temeljne kompetencije koje učenici moraju steći |

|odnose se na spoznaje o povezanosti globalnih promjena na Zemlji, njihova utjecaja na čovjeka i okoliš, mogućnost prilagođavanja razvoju znanosti i|

|tehnologije, odgovornom odnosu prema prirodi, doprinosu održivom razvoju, ali i svijesti, i uvjerenju, o vlastitoj participaciji u suvremenom |

|svijetu. No, ekološki odgoj i obrazovanje u širem smislu podrazumijevaju djelovanje na stvaranju „nove humanosti“ (Sabato, 2002), koja poučava |

|kvalitetnim socijalnim odnosima i vrijednostima: poštenju, iskrenosti, nesebičnosti, odgovornosti, ljubavi, čovjeku, prirodi i t. sl. |

|Ekološki odgoj i obrazovanje karakteriziraju: interdisciplinarni i holistički pristup (Gurova, 2002); kroskurikulumsko integriranje sadržaja |

|(Polić, 2005); filozofski svjetonazor (Osorio i sur. 2005); didaktička artikulacija koja potiče iskustvenu i anticipativnu nastavu (Botkin, 2006), |

|multi metodično učenje (Pivac, 2009); poticanje stvaranja vrijednosnih kriterija i stavova (McKeown, 2002); problemska nastava (Ivić, 2008); |

|kritičko-stvaralačko mišljenje i kreativnost (Haury, 2005; Simmons, 2005); odgovornost prema sebi i trenutačnoj situaciji (Baloban, 2004); |

|razvijanje sposobnosti donošenja odluka; spremnost razumijevanja globalnog i djelovanja na lokalnoj razini (Keller, 2002; Sellin, 2003). |

|S didaktičkog gledišta, uvođenjem problemski orijentiranog, konstruktivističkog pristupa (Cannella, Reiff, 1994; Teets, Starnes, 1996; MacKinnon, |

|Scarff-Seatter, 1997; Richardson, 1997), u kojem je nastava interaktivna s naglaskom na ulogu učenika, ekološko se obrazovanje usmjerava na |

|rješavanje problema, uočavanje uzročno–posljedičnih veza, razvijanje vještina planiranja i timskog rada, kreativnosti, razvijanje umijeća |

|pronalaženja informacija, ali i socijalnih i komunikacijskih vještina, što je preduvjet za poboljšanje razvitka pozitivne kulture škole. Ekološki |

|odgoj i obrazovanje u našim školama često se svodi samo na izolirane teme iz prirodoznanstvenih predmeta što učenicima ne pruža mogućnost šireg |

|uvida u problematiku, ne aktivira ih, ne stvara svijest o međusobnoj povezanosti svih živih bića, ne razvija socijalno-ekološke odnose. |

|Definiranjem kurikulumskog polazišta, dakle sustava cilja i zadataka odgoja i obrazovanja i njima planiranih ishoda učenja, malo tko se osvrće na |

|krucijalno didaktičko pitanje: Učimo li za školu, ili za život? (Previšić, 2008). Upravo ekološki odgoj i obrazovanje u velikoj mjeri pripremaju |

|učenika za život u suvremenom, „civiliziranom“, globaliziranom, postmodernom svijetu te su istraživanja koja doprinose pedagoško-didaktičkom |

|strukturiranju toga područja, držimo, znanstveno važna i opravdana. |

| |

|Kurikulumski pristup ekološkom odgoju i obrazovanju u nas se uglavnom odnosi na njegovo uključivanje u izolirane opise nastavnih područja, tema i |

|obrazovnih postignuća, temeljenih na obrazovnom učinku nastave, a njegovo didaktičko-socijalizacijsko strukturiranje je zanemareno. Naglašena je |

|usmjerenost izravnih zadaća u vezi s ekologijom tek u nekolikim nastavnim predmetima te izvannastavnim aktivnostima. U ostalima se ekološka |

|problematika samo naslućuje, a njihov utjecaj u razvoju ekološke svijesti minimalan je i uglavnom neizravan. U nastavnim se programima ističe |

|didaktički materijalizam, a zanemaren je odgojni pristup razvoja cjelokupne ličnosti učenika. Kako je nastava proces kojim se formiraju i socijalne|

|kompetencije te odgojne vrijednosti, učenik se treba razvijati u kontekstu odgovarajućeg pogleda na svijet, njegovanja stalnog interesa za učenje, |

|razvijanju sklonosti prema istraživanjima, kreativno- kritičkom duhu i znanstvenoj objektivnosti. |

| |

| |

| |

| |

|Cilj i hipoteze istraživanja[3] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Cilj je istraživanja utvrditi koji didaktički modeli, s kurikulumskog polazišta, a obzirom na strategije učenja i metode rada, socijalne oblike |

|nastave, etape odgojno-obrazovnog procesa, školsku ekologiju, socijalnu i emocionalnu klimu i komunikaciju potiču uspješnu i aktivnu nastavu na |

|području ekološkog obrazovanja, ali i doprinose stvaranju i razvijanju pozitivne ekološke kulture odgoja i škole (Saphier, King, 1985; Peterson, |

|Deal, 2002; Peterson, 2009). Pritom se polazi od hipoteze da u ekološkom obrazovanju nije najdjelotvorniji određeni didaktički model, već |

|eklektički pristup postmoderne didaktike, koja pretpostavlja »didaktičko mnoštvo«, otvorenu nastavu emancipatorskog karaktera i u odnosu na položaj|

|učenika u njoj (Gojkov, 2002). |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Rad se sastoji od prikaza rezultata neempirijskog i empirijskog dijela istraživanja. Polazeći od teorijskih analiza, preko empirijskog istraživanja|

|pokušat će se utvrditi uspješnost didaktičkih modela koji se mogu koristiti u nastavi ekološkog odgoja i obrazovanja. |

|Neempirijsko istraživanje zasniva se na deskriptivnoj i komparativnoj analizi pojmova ključnih za temu: kurikuluma, ekologije i održivog razvoja, |

|ekološkog odgoja i obrazovanja, didaktike kao znanstvene discipline, nastave te odnosa kurikuluma i didaktike u našoj i stranoj znanstvenoj i |

|stručnoj literaturi. |

|Empirijsko istraživanje provodit će se na stratificiranom uzorku učenika i nastavnika srednjih škola. U istraživanju će sudjelovati oko 500 učenika|

|drugih, trećih i četvrtih razreda srednjih škola (prvi razredi su izostavljeni jer pretpostavljamo da još ne mogu procijeniti zastupljenost |

|sadržaja ekološkog odgoja i obrazovanja u srednjoškolskom obrazovanju) i nastavnici različitih predmeta iz istih škola (zastupljeni su nastavnici |

|svih odgojno-obrazovnih područja). |

|Prikupljanje podataka provest ćemo anonimnim anketnim upitnicima koji će se sačiniti za potrebe istraživanja, a sastojat će se od pitanja |

|zatvorenog i otvorenog tipa, skala procjena te pitanja djelomično kombinirane konstrukcije. |

|Svi anketni upitnici u prvom će dijelu sadržavati demografske varijable koje ćemo ispitati standardnim postupkom. |

|Upitnikom za nastavnike različitih odgojno-obrazovnih područja istražit će se što oni podrazumijevaju pod pojmom ekološki odgoj i obrazovanje, kako|

|procjenjuju svoju ekološku osviještenost te što misle o zastupljenosti ekoloških tema u postojećem kurikulumu dotičnog područja (kako su definirani|

|cilj, zadaci i ishodi, jesu li sadržaji primjereni opsegom, aktualnošću…, jesu li u dovoljnoj mjeri međusobno korelirani, postoji li i kakva je |

|didaktičko – metodička struktura kurikuluma, potiče li postojeći kurikulum više misaone aktivnosti (prema Bloomu) i kreativnost, poznaju li metode|

|poticanja kreativnog i kritičkog mišljenja…). |

|Upitnikom za učenike istražit će se kako oni procjenjuju svoju ekološku osviještenost, zastupljenost ekoloških tema u pojedinim nastavnim |

|predmetima, prepoznaju li važnost ekološkog odgoja i obrazovanja u svakodnevnom životu te koje didaktičke modele smatraju poticajnima i efikasnima |

|pri ostvarivanju ciljeva ekološkog odgoja i obrazovanja primjenom modificirane Ljestvice učeničkih iskustava s učenjem i nastavom (Bezinović, |

|2010). Ljestvica se koristi za procjenjivanje različitih predmeta, jer sadrži tvrdnje koje se odnose na opće kognitivne, motivacijske, socijalne i |

|ponašajne aspekte školskog rada koji su važni za sva područja učenja. |

|Istraživanje će se provesti u odabranim srednjim školama Osječko-baranjske županije nakon dogovora o terminu i načinu anketiranja s predstavnicima |

|stručne službe svake pojedine škole. |

|Dobiveni podaci obraditi će se SPSS programom za statističku obradu podataka i izložiti kroz različite statističke pokazatelje, prikaze i |

|interpretacije. Koristit će se osnovna deskriptivna statistika, korelacijska analiza (koeficijent korelacije, regresijska analiza, faktorska |

|analiza) te diskriminativna multifaktorska analiza varijance (MANOVA). Interpretacija rezultata usmjerit će se na faktore koji vode prema stvaranju|

|didaktičkog modela kurikuluma ekološkog odgoja i obrazovanja koji kroskurikulumskim pristupom potiče razvoj sposobnosti i kompetencija, ali i |

|socijalnih i komunikacijskih vještina potrebnih za cjeloživotno učenje. |

| |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Rezultati istraživanja bit će primjenjivi na nekoliko obrazovnih ciklusa, razina i područja: razvitku kurikuluma ekološkog odgoja i obrazovanja i |

|pozitivnog odnosa prema ekologiji u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu; konstrukciji didaktičkog modela nastave ekološkog odgoja i obrazovanja; |

|unaprjeđivanju pedagoške kulture škole. Teorijsko-komparativna analiza i empirijsko istraživanje, trebali bi pomoći definiranju obrazovne politike |

|u neposrednoj školskoj praksi te procesu osuvremenjivanja obrazovnog i odgojnog rada. To se čini važnim kako s gledišta rasterećenja od nepotrebnih|

|sadržaja, tako i uvođenja inoviranih programa kroskurikulumskog pristupa; poboljšanju kvalitete nastavnih sredstava, udžbenika i drugih izvora |

|znanja, te na kraju razvijanju opće kulture ekološkog poimanja svakodnevnog života i međuovisnosti čovjeka i prirode. |

| |

| |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

| |

|Baloban, S. (2004), Suodgovornost za zaštitu čovjekove okoline. U: Pozaić, V. (ur.), Ekologija: znanstveno – etičko – teološki upiti i obzori. |

|Zagreb: Filozofsko – teološki institut Družbe Isusove, str. 177 – 202. |

|Berkes, F., Folke, C. (2000), Linking Social and Ecological Systems. Managements Practices and Social Mechanisms for Building Resilience. UK: |

|Cambridge University Press |

|Cifrić, I. (2007), Motivi čovjekovih postupanja prema živom svijetu. Socijalna ekologija, 16 (1), 79 – 100. |

|Crnković, A. (2005), Ozelenjivanje ekonomije: ekološki porezi. Zbornik pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 26 (2), 883 – 899. |

|Gurova, V. (2002), An Ecological Culture for Teachers. U: Hautecoeur, J.P. (ur.), Ecological Education in Everyday Life - ALPHA 2000. Toronto: |

|UNESCO Institute for Education, University of Toronto Press, str. 94 – 105. |

|Haury, D. (2005), Assesing the educational dimension of environmental education resourcecs provided by non – formal groups. U: E.A. Johnson, M.J. |

|Mappin (ur.), Environmental Education and Advocacy, Changing perspectives of ecology and education. Cambridge: Cambridge University Press, str. 161|

|– 184. |

|Hrvatić, N., Piršl, E. (2007), Kurikulum pedagoške izobrazbe učitelja. U: Previšić, V. (ur.), Kurikulum: Teorije, metodologija, sadržaj, struktura.|

|Zagreb: Zavod za pedagogiju; Školska knjiga, str. 385 – 407. |

|Keller, J. (2002), Education for Regional Sustainable Development. U: Hautecoeur, J.P. (ur.), Ecological Education in Everyday Life - ALPHA 2000. |

|Toronto: UNESCO Institute for Education, University of Toronto Press, str. 109 – 121. |

|MacKinnon, A., Scarff-Seatter, C. (1997), Constructivism: Contradictions and confusion in teacher education. U: V. Richardson (ur.), Constructivist|

|teacher education: building new understandings. Washington, DC: Falmer Press, str. 38 – 55. |

|Milat, J. (2005), Pedagoške paradigme izrade kurikuluma. Pedagogijska istraživanja, 2 (2), 199-208. |

|Oliva, P. (1997), The curriculum: Theoretical dimensions. New York: Longman |

|Ornstein, A. C., Hunkins, F. P. (2004), Curriculum - foundations, principles and issues. USA: Pearson and Allyn and Bacon. |

|Osorio, L. A., Lobato, M. O., Castillo, X. (2005), Debates on Sustainable Development: Towards a Holistic View of Reality. Environment, Development|

|and Sustainability, 7, 501-518. |

|Palekčić, M. (2007), Od kurikuluma do obrazovnih standarda. U: Previšić, V. (ur.), Kurikulum: Teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb: |

|Zavod za pedagogiju; Školska knjiga. |

|Peterson, K. (2009), Shaping School Culture. Excerpts from an interview Apple Learning Exchange, preuzeto sa: |

| |

|Pivac, J. (2009), Izazovi školi. Zagreb: Školska knjiga i Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. |

|Polić, M. (2005), Integralna nastava kao odgovor na suvremene nastavne potrebe. Metodički ogledi, 12, 62 – 73. |

|Previšić, V. (2005), Kurikulum suvremenog odgoja i škole: metodologija i struktura. Pedagogijska istraživanja, 2 (2), 165 - 173. |

|Previšić, V. (ur.) (2007), Pedagogija i metodologija kurikuluma. U: Previšić, V. (ur.), Kurikulum: Teorije, metodologija, sadržaj, struktura. |

|Zagreb: Zavod za pedagogiju; Školska knjiga, str. 15 – 37. |

|Richardson, V. (1997), Constructivist teaching and teacher education: Theory and practice. U: Richardson, V. (ur.), Constructivist teacher |

|education: building new understandings. Washington, DC: Falmer Press, str. 3 – 14. |

|Simmons, D. (2005), Developing Guidelines for environmental education int he United States: the National Projects for Exellence in Environmental |

|Education. U: Johnson, E.A., Mappin, M. J. (ur.), Environmental Education and Advocacy, Changing perspectives of ecology and education. Cambridge: |

|Cambridge University Press str. 161 – 184. |

|Tanner, D., Tanner, L. (1980), Curriculum development: Theory into practice. New York: Macmillan. |

|Teets, S. T., Starnes, B. A. (1996), Constructivism for teachers and learners. Action in teacher education, 18 (2), 31 - 39. |

|Uzelac, V. (2007), Promišljanje odgoja i obrazovanja za održivi razvoj u predškolskoj i ranoškolskoj dobi. U: Previšić, V. i sur. (ur.), Pedagogija|

|prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, str. 452 - 466. |

|Uzelac, V. (2008), Teorijsko-praktični okvir cjeloživotnog učenja za održivi razvoj. U: Uzelac, V., Vujičić, L. (ur.), Cjeloživotno učenje za |

|održivi razvoj. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet u Rijeci, str. 1 – 23. |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|      |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |Istraživanje će se u potpunosti financirati samostalno. |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[4] | |

|Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis       |

|(ime i prezime predloženog mentora) |

| |

| |

|Potpis       |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 21.veljače 2011. Potpis      |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[5] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |mr.sc. Renata Jukić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Doktorski studij pedagogije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |7321 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Didaktičko strukturiranje kurikuluma ekološkog odgoja i obrazovanja |

| |Engleski |Didactical curriculum structure of ecological education and upbringing |

|Područje/polje: |Društvene znanosti / Pedagogija |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Vlatko Previšić, red. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta|vprevisi@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.dr. sc. Vladimir Jurić, red. prof. u |Filozofski fakultet Sveučilišta|vjuric@ffzg.hr |

| |miru |u Zagrebu | |

| |2.dr. sc. Vlatko previšić, red.. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta|vprevisi@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu | |

| |3.dr. sc. Vesna Buljubašić - |Filozofski fakultet u Osijeku |vbuljubasic@ffos.hr |

| |Kuzmanović, doc. | | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |      |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano| |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |      |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Javna obrana teme doktorskog rada pristupnice Renate Jukić pod naslovom "Didaktičko strukturiranje kurikuluma ekološkog odgoja i obrazovanja" |

|održana je 27. svibnja 2011. godine u 14.30 zaključno s 15.15 h na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pred članovima povjerenstva za ocjenu teme u |

|sastavu; prof. dr. sc. Vladimir Jurić, prof. dr. sc. Vlatko Previšić i doc. dr. sc. Vesna Buljubašić u prisustvu studenata doktorskog studija |

|pedagogije |

|Pristupnica je pred auditorijem izložila zamisao obrade teme, obrazložila korake u obradi s naglaskom na metodologijskom pristupu te navela |

|očekivane ishode važne kao znanstveni doprinos i kao korisnost za odgojno obrazovnu praksu. Nakon izlaganja pristupnice i obrazloženja teme, |

|članovi povjerenstva su uputili pitanja na koja su dobili prihvatljive odgovore. Istodobno je pristupnica prihvatila niz sugestija za daljnji rad |

|na temi. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|U ocjeni teme smatramo važnim istaknuti njezinu aktualnost. Znano je da se pitanjima ekologije posvećuje sve veća pozornost i da se traga za |

|uspješnim modelima ekološkog odgoja i obrazovanja. Pristupnica će nastojati unijeti više sustavnosti i jasnije definirati pojmovni aparat (posebno |

|kada se odnosi na brojne sintagme) kako bi se jasno odredila spram modela koji bi djelovali kompenzacijski sa stajališta didaktičkog i |

|socijalizacijskog strukturiranja nastave. Očekuje se dizajniranje didaktičkih modela kurikularno utemeljenih (s naglaskom na kompetencijama |

|učenika) koji bi poduprli učinkovite strategije učenja i metodički blok, školsku ekologiju, socijalno i emocionalno ozračje s ciljem razvoja |

|ekološke kulture. |

|Teorijskom analizom kao i empirijskom provjerom nastojat će se utvrditi uspješnost didaktičkih modela koji se mogu primijeniti u nastavi ekološkog |

|odgoja i obrazovanja. Koristit će se upitnik za učenike koji će se odnositi na ispitivanje ekološke osviještenosti, percepciju ekoloških sadržaja |

|unutar nastavnih predmeta kao i projekciju spoznaja i stavova na svakodnevno odnošenje spram ekoloških problema. |

|Podaci će se obraditi osnovnom deskriptivnom statistikom, korelacijskom analizom te diskriminatorskom multifaktorskom analizom varijance.. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Pristupnica je ispunila sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog studija pedagogije (položila sve propisane ispite s prosječnom ocjenom |

|izvrstan (5), sudjelovala u radu projekta Kurikulum socijalnih kompetencija (nositelj prof. dr. sc. Vlatko Previšić), sudjelovala na znanstvenim i |

|stručnim skupovima, predala sustavan i temeljito razrađen sinopsis doktorskog rada. Stručno povjerenstvo predlaže Fakultetskom vijeću Filozofskog |

|fakulteta u Zagrebu da prihvati temu i pristupnici odobri izradu doktorskog rada pod vodstvom mentora dr. sc. Vlatka Previšića, red. prof. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|      |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|      |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |dr. sc. Vladimir Jurić, red. prof. u miru, Filozofski | |

| |fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Republika Hrvatska | |

| |2.dr. sc. Vlatko Previšić, red. prof., Filozofski fakultet | |

| |Sveučilišta u Zagrebu, Republika Hrvatska | |

| |3.dr. sc. Vesna Buljubašić - Kuzmanović, doc., Filozofski | |

| |fakultet u Osijeku, Republika Hrvatska | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 20. rujna 2011. godine M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[6] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Marija Buterin |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij pedagogije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|6773 |

|Odobravanje teme za stjecanje |■ u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Ljiljana i Vladimir Buterin |

|Datum i mjesto rođenja: |19. 02. 1981., Zadar |

|Adresa: |Ruđera Boškovića 2, 23 000 Zadar |

|Telefon/mobitel: |098 177 6619 |

|E-mail: |buterin@unizd.hr |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje | |

|(kronološki od novijeg k starijem |2007. – danas: Poslijediplomski doktorski studij pedagogogije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u |

|datumu): |Zagrebu. Smjer: Kurikulum suvremenog odgoja i škole. |

| | |

| |2000. – 2007. : Dvopredmetni diplomski studij pedagogije i povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zadru |

| |(Stručni naziv: profesor pedagogije i diplomirani povjesničar umjetnosti). |

| | |

| |1995. – 1999.: Gimnazija ''Vladimir Nazor'', Zadar. |

| | |

| |1987. - 1995.: OŠ ''Petar Preradović'', Zadar. |

|Radno iskustvo | |

|(kronološki od novijeg k starijem |2007. - danas: asistentica na Odjelu za pedagogiju, Sveučilište u Zadru. |

|datumu): | |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja | |

|na znanstvenim skupovima: |RADOVI: |

| | |

| |Buterin, M. (2009), Razredno-nastavno ozračje – afirmacija interkulturalizma. Acta Iadertina, god. 6, str. |

| |73-81 (pregledni rad, znanstveni). |

| | |

| |Buterin, M. (2009), Zavičajno znanje u funkciji održivog razvoja. U: Mrkonjić, A. (ur.), Zavičajna baština – |

| |komparativna prednost i temeljnica održivog razvoja Zabiokovlja. Split: Književni krug, str. 58-67 (pozvano |

| |predavanje, domaća recenzija, objavljeni rad, znanstveni). |

| | |

| |AKTIVNA SUDJELOVANJA NA ZNANSTVENIM SKUPOVIMA: |

| | |

| |Osmi susret pedagoga Hrvatske ''Kriza odgoja i/ili odgoj u vrijeme krize'', Osijek, Hrvatska, 19. - 21. |

| |travnja 2010. (Tema: Afirmacija osnovne škole kao odgojne zajednice – uloga refleksije školskog ozračja). |

| | |

| |Treća znanstveno-stručna konferencija s međunarodnim sudjelovanjem ''Zavičajna baština - komparativna |

| |prednost i temeljnica održivog razvoja Zabiokovlja'', Vrgorac, Hrvatska, 7. i 8. svibnja 2009. (Tema: |

| |Zavičajno znanje u funkciji održivog razvoja). |

| | |

| |Međunarodna znanstvena konferencija ''Kontroverze suvremene pedagogije i praksa odgoja i obrazovanja'', |

| |Mostar, Bosna i Hercegovina, 16. - 18. listopada 2008. (Tema: Kulturna baština u školi: stanje i |

| |mogućnosti). |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Interkulturalna osjetljivost učenika srednjih škola |

|Engleski: |Intercultural Sensitivity of High School Students |

|Naslov na jeziku na kojem će se |- |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |Društvene znanosti/pedagogija |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |Prof. dr. sc. Stjepan Jagić |Odjel za pedagogiju Sveučilišta u|sjagic@unizd.hr |

| | |Zadru, Republika Hrvatska | |

|Drugi mentor: |- |- |- |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

| |

|Jagić, S. (2009), Mladežni turizam. U: Mrkonjić, A. (ur.), Zavičajna baština - komparativna prednost i temeljnica održivog razvoja Zakiokovlja. |

|Zbornik radova. Split: Književni krug, str. 292-300. |

|Jagić, S. (2008), Interkulturalizam i turizam: nove dimenzije slobodnog vremena. Pedagogijska istraživanja, god. 5., br. 2., str. 233-247. |

|Jagić, S. (2007), Problem kauzalnosti u pedagogijskom istraživanju. U: Previšić, V., Šoljan, N. N. i Hrvatić, N. (ur.), Pedagogija prema |

|cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja, Svezak 1., Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, str. 58-67. |

|Jagić, S. (2006), Interkulturalno-pedagoški čimbenici turizama. Pedagogijska istraživanja, god. 3., br. 1., str. 73-86. |

|Jagić, S. (2006), Učenička putovanja u slobodnom vremenu. Odgojne znanosti, Vol. 8, br. 1, Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. |

|251-161. |

|Jagić, S. i Jurčić, M. (2006), Uloga temeljnih čimbenika razredno-nastavnog ozračja u zadovoljstvu učenika nastavom. Acta Iadertina, god. 3., str. |

|29-43, Zadar: Sveučilište u Zadru. |

|Prvi mentor: |Prof. dr. sc. Stjepan Jagić |

|Drugi mentor: |- |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Djeca i mladi XXI. stoljeća žive u globaliziranom svijetu u kojem je susret različitih kulturnih identiteta |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |postao dijelom svakodnevice. Međutim, kulturalne i druge razlike se još uvijek doživljavaju i manifestiraju |

|mjestima): |kroz predrasude, diskriminaciju i sukobe. Kao odgovor na navedene izazove, u suvremenom pedagoškom diskursu i|

| |literaturi kao jedan od zadataka odgojno-obrazovanog djelovanja ističe se promicanje načela |

| |interkulturalizma. S obzirom da interkulturalno obrazovanje još uvijek nije sustavno uključeno u hrvatske |

| |srednje škole, naglašava se važnost prepoznavanju prepreka i potencijala te stvaranju uvjeta za poticanje |

| |uzajamnog razumijevanja i prihvaćanja pripadnika različitih kultura. Stoga je ovaj rad usmjeren na |

| |istraživanje interkulturalne osjetljivosti srednjoškolaca kao budućih nositelja razvoja interkulturalnih |

| |odnosa, kao i odnosa navedenog konstrukta s određenim čimbenicima kako bi se odredile bitne smjernice |

| |interkulturalnog kurikuluma, a time i prikladne pedagoške intervencije. |

|Sažetak na engleskom jeziku | |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |Children and the youth of the 21st century live in a globalized world where the encounter of different |

|mjestima): |cultural identities has become a part of everyday life. However, cultural and other differences are still |

| |viewed and manifested through prejudice, discrimination and conflicts. As an answer to such challenges, |

| |contemporary pedagogical discourse and literature emphasize the promotion of the intercultural principle as |

| |one of the goals of educational activities. Since intercultural education still has not been included |

| |systematically in Croatian high schools, what is emphasized is the relevance of identifying the obstacles and|

| |potentials of creating the conditions to encourage mutual understanding and acceptance of members of |

| |different cultures. Therefore, this work focuses on the investigation of intercultural sensitivity of high |

| |school students as future bearers of the development of intercultural relationships, as well as the |

| |relationship between such a construct and various factors in order to determine the crucial guidelines for |

| |intercultural curriculum and an appropriate pedagogical intervention. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Djeca i mladi XXI. stoljeća žive u progresivno globaliziranom svijetu u kojem je susret raznolikih kulturnih identiteta postao sastavnim dijelom |

|svakodnevice. No, unatoč povećanim prilikama za uspostavljanje konstruktivnog međukulturalnog dijaloga, kulturalne i druge razlike se još uvijek |

|doživljavaju i manifestiraju kroz predrasude, diskriminaciju i sukobe. Stoga se u suvremenom pedagoškom diskursu i literaturi sve češće kao jedan |

|od zadataka odgojno-obrazovanog djelovanja ističe promicanje načela interkulturalizma. |

|Iako mu se pripisuju brojna značenja, interkulturalizam se najčešće definira kao uspostava pozitivnih odnosa razmjene, aktivno razumijevanje, |

|jednakopravna mogućnost razvoja kulturnog identiteta i međusobno obogaćivanje pripadnika različitih kultura (Perotti, 1995; Previšić i sur., 2004; |

|Jagić, 2005). Njegovo određenje polazi od ideje interakcije koja predstavlja središnji koncept u definiranju kulture i kulturnog identiteta, te |

|poimanju čovjeka kao aktivnog stvaraoca kulture (Perotti, 1995; Rey, 1997). |

|Uvođenje interkulturalizma u škole sastavni je dio suvremenih europskih promjena. S jedne strane, ono se javlja kao odgovor na kulturno |

|usložnjavanje društava pod utjecajem migracija i raznovrsnih stilova života, a s druge strane, na afirmaciju etničkih identiteta nedominantnih |

|društvenih skupina (Spajić-Vrkaš i sur., 2004). Na tom tragu, interkulturalizam je odnedavno uveden i u hrvatske srednje škole unutar Građanskog |

|odgoja i obrazovanja kao međupredmetne teme koju su svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti obvezni ostvarivati (Nacionalni okvirni kurikulum |

|za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, 2010). Za razliku od prethodnih pedagoških pristupa kulturnoj |

|raznolikosti, interkulturalno obrazovanje predstavlja mnogo više od postojanja svijesti o različitosti (Hrvatić i Piršl, 2007). Ono podrazumijeva |

|nužnost očuvanja kulturnih posebnosti svih etničkih skupina držeći ih jednakovrijednima većinskoj, te ohrabrivanje interkulturalnog dijaloga u |

|kojem se uzajamno na jednakim osnovama usvajaju elementi drugačije kulture. Njegov temeljni cilj je mladu generaciju učiniti svjesnom vlastitog |

|nacionalnog i kulturnog identiteta uz istodobno njegovanje, razumijevanje i prihvaćanje različitosti (Spajić-Vrkaš, 1993). Kako bi se navedeno |

|realiziralo, potreban je suvremeno strukturirani školski kurikulum koji će, uvažavajući nacionalni identitet i interkulturalne odnose, artikulirati|

|sadržaje, programe, metode i postupke koji se neće odnositi samo na stjecanje znanja, već će razgrađivati stereotipe, predrasude i stigmatizaciju |

|među ljudima u neposrednim dodirima (Previšić, 1996). Navedeno se utemeljuje na Allportovoj tezi kontakta (Allport, 1954) koja ističe kako se |

|vjerojatnost razvoja pozitivnih odnosa među pripadnicima etničkih skupina povećava ukoliko im se omogući kontakt na ravnopravnoj osnovi te koji je |

|dovoljno čest, suradnički i normativno podupiran. To potvrđuju rezultati istraživanja koja su provedena u školskom okruženju (DuBois i Hirsch, |

|1990; Howes i Wu, 1990; Pettigrew, 1997). |

|Iako je interkulturalno obrazovanje prepoznato kao iznimno važna sastavnica u izgradnji demokratskog pluralnog društva, još uvijek postoji raskorak|

|između retorike i prakse. U vezi s navedenim, Perotti (1995) upozorava na važnost izbjegavanja zamke ''apstraktnog interkulturalizma'' koja se |

|pojavljuje kao izraz otpora ali i nespremnosti na interkulturalno učenje, odnosno nedostataka interkulturalne svijesti i osjetljivosti. |

|Interkulturalna osjetljivost, koja se poima kao sposobnost razumijevanja i prihvaćanja kulturalnih razlika (Hammer i sur., 2003) prema nekim |

|autorima predstavlja ključnu pretpostavku razvoja interkulturalne kompetencije (primjerice Spitzberg, 1996; Chen i Starosta, 2000), te mogućnosti i|

|uspjeha provedbe interkulturalnog obrazovanja. S obzirom da ne predstavlja ljudsku osobinu koja je urođena već koja se stječe tijekom života, |

|obrazovanje i osposobljavanje imaju važnu ulogu u njenom razvoju (Paige, 1993; Pruegger i Rogers, 1994). Stoga, uz obitelj, škola ima društvenu |

|odgovornost sve više odgajati, prenositi sustav vrijednosti, potpomagati osobni razvoj, te utjecati na oblikovanje identiteta u skladu s načelima |

|interkulturalizma (Čačić-Kumpes, 1996). |

|S obzirom da interkulturalno obrazovanje još uvijek nije sustavno uključeno u hrvatske srednje škole, ističe se važnost promišljanja i |

|razumijevanja postojećeg stanja, odnosno stupnja u kojem učenici iskazuju interkulturalnu osjetljivost, kao i čimbenika povezanih s navedenim |

|konstruktom kako bi se odredile bitne smjernice interkulturalnog kurikuluma, a time i prikladne pedagoške intervencije. To je osnovni motiv izbora |

|problema ovog istraživanja. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[7] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Cilj rada je utvrditi u kojem stupnju učenici srednjih škola Republike Hrvatske iskazuju interkulturalnu osjetljivost, istražiti i ustanoviti odnos|

|navedenog konstrukta s obzirom na određena sociodemografska i obrazovna obilježja ispitanika te, slijedom toga, predložiti smjernice |

|interkulturalnog kurikuluma. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Istraživanje će se provesti na uzorku učenika srednjih škola Republike Hrvatske. Za potrebe istraživanja, konstruirat će se odgovarajući upitnik |

|koji će se sastojati od dva dijela. Prvi dio će sadržavati pitanja kojima će se ispitati interkulturalna osjetljivost učenika (na temelju stavova |

|prema pripadnicima drugačijih kultura). U drugom dijelu upitnika prikupit će se sljedeći podaci o ispitanicima: spol, dob, nacionalnost, |

|vjeroispovijest, mjesto boravka, obrazovanje roditelja, vrsta srednje škole, školski uspjeh, poznavanje stranih jezika, interkulturalni kontakti i |

|stavovi prema obrazovanju nacionalnih manjina. |

|Prikupljeni podaci bit će statistički obrađeni (postupci deskriptivne i inferencijalne statistike). Dobiveni rezultati će se usporediti sa |

|sličnim istraživanjima stranih i domaćih autora te poslužiti za izradu smjernica interkulturalnog kurikuluma |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|S obzirom na nedovoljnu istraženost pedagogijske i pedagoške dimenzije interkulturalne problematike u Republici Hrvatskoj, očekuje se da će |

|rezultati ovog istraživanja doprinijeti deskripciji i boljem razumijevanju interkulturalne osjetljivosti učenika srednjih škola, kao i odnosa |

|navedenog konstrukta s određenim čimbenicima. Istraživanje također može poslužiti kao smjernica za strukturiranje interkulturalnog kurikuluma, a |

|time i kao polazište za planiranje, kreiranje, realizaciju i (samo)evaluaciju odgojno-obrazovnih sadržaja koje podržavaju razvoj interkulturalne |

|osjetljivosti učenika. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

| |

|Allport, G. W. (1954), The nature of prejudice. Cambridge, MA: Perseus Books. |

|Chen, G. M., & Starosta, W. J. (2000), The development and validation of the international communication sensitivity scale. Human Communication, |

|br. 3, str. 2-14. |

|Čačić-Kumpes, J. (1996), Obrazovanje i tolerancija. Društvena istraživanja, Vol. 5, br. 2, str. 307-319. |

|DuBois, D. & Hirsch, B. (1990), School and neighborhood friendship patterns of Blacks and Whites in early adolescence. Child Development, god. 61, |

|br. 2, str. 524–536. |

|Hammer, M .R., Bennett, M. J. & Wiseman, R. (2003), Measuring intercultural sensitivity: The intercultural development inventory. International |

|Journal of Intercultural Relations, br. 27, str. 421-443. |

|Hrvatić, N. i Piršl, E. (2007), Kurikulum pedagoške izobrazbe učitelja. U: Previšić, V. (ur.), Kurikulum: teorije, metodologija, sadržaj i |

|struktura. Zagreb: Školska knjiga, str. 385-407. |

|Howes, C. i Wu, F. (1990), Peer interactions and friendships in an ethnically diverse school setting. Child Development, god. 61, br. 2, str. |

|537–541. |

|Jagić, S. (2005), Etnocentrizam i sociodemografska obilježja u Hrvatskoj. Acta Iadertina, god. 2, str. 37-51. |

|Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2010), Zagreb: Ministarstvo |

|obrazovanja, znanosti i športa. |

|Paige, R. (1993), On the nature of intercultural experiences and intercultural education. U: Paige, R. (Ed.), Education for the intercultural |

|experiences. Yarmouth ME: Intercultural Press, str. 1-20. |

|Perotti, A. (1995), Pledoaje za interkulturaini odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa. |

|Pettigrew, T. (1997), Generalized intergroup contact effects on prejudice. Personality and Social Psychology Bulletin, god. 23, br. 2, str. |

|173–185. |

|Previšić, V. (1996), Uz temu – Izazovi interkulturalizma. Društvena istraživanja, Vol. 5, br. 5-6, str. 829-830. |

|Previšić, V., Hrvatić, N. i Posavec, K. (2004), Socijalna distanca prema nacionalnim ili etničkim i religijskim skupinama. Pedagogijska |

|istraživanja, br. 1 (1), str. 105-119. |

|Pruegger, V. J. & Rogers, T. B. (1994), Cross-cultural sensitivity training: Methods and Assessment. International Journal of Intercultural |

|Relations, br. 18, str. 369-387. |

|Rey, M. (1997), Identités culturelles et interculturalité en Europe. Genève: Centre Européen de la Culture/ACTES SUD. |

|Spajić-Vrkaš, V. (1993), Kultura i škola. U: Drandić, B. (ur.), Priručnik za ravnatelje. Zagreb: Znamen, str. 147-177. |

|Spajić-Vrkaš, V., Stričević, I., Maleš, D. i Matijević, M. (2004), Poučavati prava i slobode. Zagreb: Istraživačko-obrazovni centar za ljudska |

|prava i demokratsko građanstvo, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. |

|Spitzberg, B. (1996), A model of intercultural communication competence. U: Samovar, L. & Porter, R. (Eds.), Intercultural communication: A reader.|

|New York: Wadsworth Publishing Company, str. 379-391. |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

| |

|Procjenjujemo da će troškovi istraživanja iznositi oko 25.000,00 kn. |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |''Interkulturalne promjene pod utjecajem |Prof. dr. sc. Stjepan Jagić | |

|financiranje |turizma u Hrvatskoj'' | | |

|Međunarodno |-      |-      |-      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |-      |-      |-      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |Da |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|- |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[8] | |

|Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis       |

|(Prof. dr. sc. Stjepan Jagić) |

| |

| |

|Potpis       |

|(Marija Buterin) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 4. ožujka 2011. Potpis      |

|(Marija Buterin) |

| |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[9] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Marija Buterin |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij pedagogije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |6773 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Interkulturalna osjetljivost učenika srednjih škola |

| |Engleski |Intercultural Sensitivity of High School Students |

|Područje/polje: |Društvene znanosti/pedagogija |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Stjepan Jagić, izv. prof. |Sveučilište u Zadru, Odjel za |sjagic@unizd.hr |

| | |pedagogiju, Republika Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1. dr. sc. Neven Hrvatić, red. prof. |Filozofski fakultet |nhrvatic@ffzg.hr |

| | |Sveučilišta u Zagrebu, | |

| | |Republika Hrvatska | |

| |2. dr. sc. Stjepan Jagić, izv. prof. |Sveučilište u Zadru, Odjel za |sjagic@unizd.hr |

| | |pedagogiju, Republika Hrvatska | |

| |3. dr. sc. Vlatko Previšić, red. prof. |Filozofski fakultet |vprevisi@ffzg.hr |

| | |Sveučilišta u Zagrebu, | |

| | |Republika Hrvatska | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica Vijeća poslijediplomskih studija od 10. svibnja 2011., Ad. 44. |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|Sjednica Fakultetskoga vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 25. svibnja 2011., Ad. 100. |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |Sjednica Etičkog |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Javna obrana teme doktorskog rada ''Interkulturalna osjetljivost učenika srednjih škola'' održana je 27. svibnja 2011. godine u okviru redovite |

|nastave na Poslijediplomskom doktorskom studiju pedagogije. |

|Izlaganje nacrta teme doktorskog rada obuhvatilo je predstavljanje osnovnih pojmova iz područja interkulturalnog odgoja, pregled relevantnih |

|teorijskih polazišta i empirijskih spoznaja dosadašnjih istraživanja. Potom je izloženo uže područje, cilj i metodologija izrade doktorskog rada. U|

|završnom dijelu izlaganja istaknut je znanstveni i praktični doprinos disertacije. Dobro pripremljen nacrt doktorskog rada pristupnica je sustavno |

|i kompetentno predstavila i obrazložila. Na postavljena pitanja, komentare i sugestije članova povjerenstva i nekoliko studenata, pristupnica je |

|argumentirano i konkretno odgovorila. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Povjerenstvo smatra da je pristupnica predložila nedovoljno istraženu te pedagoški aktualnu i relevantnu temu. Susreti različitih kulturnih |

|identiteta dio su svakodnevice svih nas, a osobito mladih. Za suvremenu pedagogiju ovo je nezaobilazna tema budući da se kulturalne i druge razlike|

|još uvijek doživljavaju i iskazuju kroz predrasude, diskriminaciju i sukobe. S obzirom da interkulturalno obrazovanje još uvijek nije sustavno |

|uključeno u hrvatske srednje škole, naglašava se važnost istraživanja i stvaranja uvjeta za poticanje uzajamnog razumijevanja i prihvaćanja |

|pripadnika različitih kultura. Stoga je rad pristupnice primarno usmjeren na istraživanje interkulturalne osjetljivosti srednjoškolaca kao budućih|

|nositelja interkulturalnih odnosa te istraživanje odnosa navedenog konstrukta i određenih potencijalno relevantnih čimbenika. Očekuje se da će |

|rezultati ovog istraživanja doprinijeti boljem razumijevanju interkulturalne problematike u hrvatskom društvu te mogu poslužiti kao smjernice pri |

|izradi interkulturalnog kurikuluma. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Izloženi sinopsis doktorskog rada ukazuje na sustavan pristup temi te upoznatost s relevantnom literaturom. Povjerenstvo utvrđuje da je pristupnica|

|izvršila sve uvjete koje Program poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije predviđa za prijavu teme doktorskog rada. U svojstvu asistenta |

|sudjeluje u izvedbi kolegija i znanstveno-istraživačkog projekta koji se bave navedenom problematikom. Izlagala je na znanstvenim i stručnim |

|skupovima te objavila nekoliko radova iz ovoga područja i bliže tematike. Pristupnica je predložila sinopsis doktorskog rada za koji držimo da će |

|rezultirati relevantnim i korisnim znanstvenim rezultatima. Na temelju iznesenog, predlažemo da se tema ''Interkulturalna osjetljivost učenika |

|srednjih škola'' prihvati te da se pristupnici odobri izrada doktorskog rada pod mentorstvom dr. sc. Stjepana Jagića, izv. prof. (Odjel za |

|pedagogiju Sveučilišta u Zadru), koji se ovom problematikom bavi preko petnaest godina. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|nema |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|nema |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|Ljetni semestar ak. god. 2011./2012. |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|nema |

| |

| |

| |

| |

|Potpis    |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|nema |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |dr. sc. Neven Hrvatić, red, prof., Filozofski fakultet | |

| |Sveučilišta u Zagrebu, Republika Hrvatska | |

| |2. dr. sc. Stjepan Jagić, izv. prof., Sveučilište u Zadru, | |

| |Odjel za pedagogiju, Republika Hrvatska | |

| |3. dr. sc. Vlatko Previšić, red. prof., Filozofski fakultet | |

| |Sveučilišta u Zagrebu, Republika Hrvatska | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 29. lipnja 2011. M.P. |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT PRISTUPNIKA/PRISTUPNICE: |

|IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI |DIJANA DRANDIĆ |

|PRISTUPNICE: | |

|SASTAVNICA: |FILOZOFSKI FAKULTET |

|Naziv studija: | |

| |POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ PEDAGOGIJE |

| | |

|Matični broj studenta: |6754 |

|Odobravanje teme za stjecanje |□ u okviru doktorskog studija |□ izvan doktorskog studija |□ na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti: (molimo zacrniti | | | |

|polje) | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Milena i pok. Nediljko Rako |

|Datum i mjesto rođenja: |26. kolovoza 1962. Knin |

|Adresa: |52100 Pula, Porta Stovagnaga 10 |

|Telefon/mobitel: |052/ 211-865; 091/1122656 |

|e-pošta: |d.drandic@ ; / ddrandic@ffzg.hr |

|ŽIVOTOPIS PRISTUPNIKA/PRISTUPNICE: |

|Obrazovanje |Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta povijest (2007) - Sveučilište u Zadru / |

|(kronološki od novijeg k starijem |Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece |

|datumu): |Nastavnik razredne nastave (1984) - Sveučilište u Splitu / Filozofski fakultet u Zadru / OOUR Prirodoslovno |

| |matematičkih znanosti i studija odgojnih područja |

| |Suradnik u nastavi (1981) - Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje Split |

|Radno iskustvo |01.10.2008. i dalje Pučko otvoreno učilište Pula |

|(kronološki od novijeg k starijem |/voditelj obrazovnih skupina-predavač/ |

|datumu): |01.06.2005-20.09.2009. Coden d.o.o. |

| |/voditelj razvoja: definiranje i vođenje razvojnih projekata/ |

| |01.07.2003-30.05.2005. Poticajna regionalna institucija |

| |/voditelj: organizacija i izvođenje predavanja i seminara/ |

| |05.11.2001.-15.05.2003. Centar za poduzetništvo |

| |/voditelj: organizacija i izvođenje predavanja i seminara/ |

| |01.03.2001.-31.08.2001. Dima d.o.o. |

| |/voditelj poslovanja: administrativni i opći poslovi/ |

| |01.10.1997.-04.12.2000. Artido shop |

| |/voditelj: organizacija i izvođenje predavanja i seminara/ |

| |01.05.1994. - 30.09.1997.Artido d.o.o. |

| |/voditelj: organizacija i izvođenje nastave stranih jezika/ |

| |02.11.1990. - 30.04.1994. F- servis |

| |/voditelj: organizacija i posredovanje pri zapošljavanju studenata/ |

| |01.11.1984. - 01.11.1990. Skupština općine Split |

| |/tajnik: administrativni i opći poslovi/ |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |Radovi u zbornicima skupova s međunarodnom recenzijom: |

|na kongresima: | |

| |Drandić, D. (2008), Tradicijska glazba Istre u programima nastave |

| |glazbene kulture. U: Vrandečić, T. i Vidović (ur.), Glas i glazbeni |

| |instrument u procesu edukacije učenika i studenata. Zagreb: Učiteljski |

| |fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 144 – 152. (predavanje, |

| |međunarodna recenzija, znanstveni, objavljen rad) |

| |Drandić, D. (2008), Regionalna raznolikost Istre i cjeloživotno |

| |obrazovanje učitelja. U: Bacalja, R. (ur.), Perspektive cjeloživotnog |

| |obrazovanja učitelja i odgojitelja. Zadar: Sveučilište u Zadru, Odjel za |

| |izobrazbu učitelja i odgojitelja (predavanje, međunarodna recenzija, |

| |rad u tisku) |

| | |

| |Sažeci u zbornicima međunarodnih skupova: |

| | |

| |Drandić, D. (2008), Kompetencije učitelja u multikulturalnom |

| |okruženju. U: Kontroverze suvremene pedagogije i praksa odgoja i |

| |obrazovanja / Knjiga sažetaka. Mostar: Fakultet prirodoslovno- |

| |matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, Odsjek za |

| |pedagogiju, str. 34-35. |

| |Drandić, D. (2008), Tradicijska glazba Istre u programima nastave |

| |glazbene kulture. U: Glas i glazbeni instrument u procesu edukacije |

| |učenika i studenata – Predzbornik radova. Zagreb: Učiteljski fakultet |

| |Sveučilišta u Zagrebu, str, 92-93. |

| |Drandić, D. (2008), Regionalna raznolikost Istre i cjeloživotno |

| |obrazovanje učitelja. U: Bacalja,R. (ur.), Perspektive cjeloživotnog |

| |obrazovanja učitelja i odgojitelja, Knjiga sažetaka. Zadar: Sveučilište |

| |u Zadru, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja, str. 42-43. |

| | |

| |Izlaganje na međunarodnom znanstvenom skupu: |

| | |

| |Drandić, D. (2008), Kompetencije učitelja u multikulturalnom |

| |okruženju. Međunarodni znanstveno-stručni skup: Kontroverze |

| |suvremene pedagogije i praksa odgoja i obrazovanja /Mostar 2008: |

| |Fakultet prirodoslovno- matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta |

| |u Mostaru, Odsjek za pedagogiju. |

| | |

| |Prikazi stranih knjiga: |

| | |

| |Drandić, D. (2008), Parker J. Palmer THE COURAGE TO TEACH: |

| |Exploring the Ineer Landscape of a Teacher s Life. 2007., San |

| |Francisco, U.S., Jossey-Bass Inc., 248 p. U: Metodika, Vol 9, br.17, |

| |478 – 481 |

| |Drandić, D. (2008), Carl A. Grant and Christine E. Sleeter DOING |

| |MULTICULTURAL EDUCATION FOR ACHIEVEMENT AND |

| |EQUITY , 2007., New York: Routledge – Taylor & Francis Group, |

| |267 p. U: Pedagogijska istraživanja, 5 (2), 252 – 254 |

| | |

| |Organizacija međunarodnog znanstvenog skupa |

| | |

| |Član organizacijskog odbora : Prvog međunarodnog simpozija |

| |glazbenih pedagoga, Pula, 2009. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. |

| | |

| | |

| | |

| | |

| | |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Interkulturalna osjetljivost nastavnika kao pretpostavka razvoja interkulturalne osjetljivosti učenika |

|Engleski: | |

| |Intercultural sensitivity of teachers as precondition for the development of intercultural sensitivity of |

| |pupils |

| | |

|Jezik na kojem će se pisati rad: | |

| |Hrvatski jezik |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I)ª |

| |TITULA, IME I PREZIME: |USTANOVA: |E-POŠTA: |

|Mentor 1: | | | |

| |Prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš |Filozofski fakultet Sveučilišta u |vedrana.spajic-vrkas@zg.t-com.hr |

| | |Zagrebu | |

|Mentor 2: | | | |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do 5 objavljenih relevantnih radova u zadnjih 5 godina b |

|Mentor 1: | |

|Ime i prezime |Spajić-Vrkaš, V. (2007). Europske integracije i obrazovanje za |

| |demokratsko građanstvo u cjeloživotnoj perspektivi. U: Previšić, V., |

| |Šoljan, N. N., Hrvatić, N. (ur.) Pedagogija: Prema cjeloživotnom |

| |obrazovanju i društvu znanja. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, |

| |380-394. |

| |Spajić-Vrkaš, V. (2007). Obrazovanje za ljudska prava i ljudska prava u |

| |obrazovnom sustavu. Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih |

| |prava od 2008. – 2011. godine. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, |

| |Ured za ljudska prava, 90-98.  |

| |ljudskaprava-vladarh.hr/fgs.axd?id=1239 (20.06.2010.) |

| |Bîrzéa, C., Cecchini, M., Harrison, C., Krek, J., Spajić-Vrkaš, V. (2005). |

| |Tool for Quality Assurance of Education for Democratic |

| |Citizenship in Schools. Pariz: UNESCO, Council of Europe, CEPS. |

| |Gollob, R., Huddleston, E., Krapf, P., Salema, M. H., Spajić-Vrkaš, V. |

| |(2005). Tool on Teacher Training for Education for Democratic |

| |Citizenship and Human Rights Education. Strasbourg: Council of |

| |Europe, doc. DGIV/EDU/CIT (2004) 44. |

| |Spajić-Vrkaš, V. (2004),The Emergence of Multiculturalism in Education: |

| |From Ignorance to Separation Through Recognition. In: Mesić, M. |

| |(ed.) PERSPECTIVES of multiculturalism - western and transitional |

| |Countries. Zagreb : Faculty of Philosophy : Croatian Commission for |

| |UNESCO, 87-103. |

| | |

|Mentor 2: | |

|Ime i prezime | |

|OBRAZLOŽENJE TEME: |

|Sažetak na hrvatskom jeziku | |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |Interkulturalna kompetencija je važan dio profesionalnih kompetencija nastavnika budući da je ona preduvjet za|

|mjestima): |uspostavljanje pozitivne interakcije i komunikacije s osobama druge kulture. Polazeći od shvaćanja da je |

| |interkulturalna osjetljivost nastavnika bitan dio njihove interkulturalne kompetencije o kojoj u velikoj mjeri|

| |ovisi razvoj interkulturalne osjetljivosti učenika, rad će se u jednom dijelu baviti analizom i |

| |sistematizacijom teorijske rasprave, perspektive i modela razvoja interkulturalne osjetljivosti, s posebnim |

| |osvrtom na tekstove i istraživanja koji se odnose na nastavnike, a drugim dijelom istraživanjem |

| |interkulturalne osjetljivosti nastavnika koristeći Skalu interkulturalne osjetljivosti (Intercultural |

| |Sensitivity Scale – ISS) koju su razvili Chen i Starosta (1996, 2000) u sklopu svog modela interkulturalne |

| |komunikacijske kompetencije. Na temelju rezultata teorijske i empirijske analize izradit će se smjernice za |

| |izobrazbu nastavnika u području interkulturalnog obrazovanja. |

| | |

| |Ključne riječi: interkulturalne kompetencje, interkulturalno obrazovanje, interkulturalna osjetljivost, |

| |nastavnik, učenik. |

|Sažetak na engleskom jeziku | |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |Intercultural competence is an important part of professional competences of the teacher as it is the |

|mjestima): |precondition for establishing positive interactions and communication with the persons of a different culture.|

| |Starting with a comprehension that intercultural sensitivity of teachers is an essential part of their |

| |intercultural competence upon which development of intercultural sensitivity of pupils largely depends, the |

| |paper will in one part deal with an analysis and systematization of theoretic discussion, perspective and |

| |models of intercultural sensitivity with a special review of texts and research concerning teachers, and in |

| |the other part it will tackle the research of intercultural sensitivity of teachers by using the Intercultural|

| |Sensitivity Scale – ISS developed by Chen and Starosta (1996, 2000) within their model of intercultural |

| |communication competence. Some guidelines will be developed for the training of teachers in the area of |

| |intercultural education based on the results of theoretic and empiric analysis. |

| | |

| |Key words: intercultural competence, intercultural education, intercultural sensitivity, teacher, pupil. |

|Uvod (maksimalno 2000 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Masovne migracije i postizanje međunarodnog konsenzusa nakon Drugoga svjetskog rata o uređenju suvremenih država na načelima prava i sloboda |

|pojedinca, jednakosti i nediskriminacije, potakli su procese preispitivanja i redefiniranja jedinstvenog kolektivnog identiteta u kulturno |

|pluralnim demokratskim državama, što je imalo značajan utjecaj na pedagogijsku teoriju i odgojno-obrazovnu praksu. Prihvaćanje ideje da kulturne |

|razlike pridonose društvenom bogatstvu značilo je napuštanje asimilacionizma, u sklopu kojega je zadatak škole bio prijenos i učvršćivanje |

|društveno dominantne kulture uz prešućivanje ili marginalizaciju tzv. manjinskih kultura. Uvođenje multikulturalizma kao društvene teorije, |

|politike i prakse, otvorilo je pitanje učinkovitih instrumenata izgradnje i očuvanja nedominantnih kultura, a time i društva u cjelini, među kojima|

|multikulturalno ili interkulturalno obrazovanje dobiva središnje mjesto (Banks, 1995, 1997; Garcia 1982; Gundara, 2000; Perotti, 1995). |

|Brojnost teorijskih rasprava, istraživanja i normativnih tekstova o kulturnim razlikama, multi/interkulturalizmu i multi/interkulturalnom |

|obrazovanju u posljednjih četrdesetak godina nedvojbeno potvrđuje važnost pitanja unaprjeđenja odnosa među različitim kulturama putem |

|multi/interkulturalnog obrazovanja. Konceptualna neujednačenost koja prati to područje odraz je različitih društvenih potreba, političkih projekata|

|te odgojno-obrazovnih i pedagoških tradicija. |

|Pregled dosadašnjih istraživanja (maksimalno 5000 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Autori s engleskog govornog područja (Banks, 1989, 1991, 2006; Benson 1978; Grant i Sleeter, 2003, 2007; Kymlicka, 1995; Nieto, 1997, 1999; Parekh,|

|2000), kao i dio hrvatskih autora (Mesić, 2004, 2006), u pravilu koriste termine „multikulturalizam“ i „multikulturalno obrazovanje“, dok se u |

|europskom prostoru češće susreću termini „kulturno pluralno društvo“ i „interkulturalno obrazovanje“ (Gobbo, 2007; Borrelli, 2001; Čačić-Kumpes, |

|1996, 2004; Gundara, 2001; Huber–Kriegler, Lazar i Strange, 2003; Katunarić, 1997; Previšić, 1994, 2008; Spajić-Vrkaš 2005). Za američke autore |

|multikulturalno obrazovanje prvenstveno predstavlja strategiju osiguranja jednakih šansi u obrazovanju za pripadnike manjina, pod što ubrajaju sve |

|povijesno diskriminirane grupe, kao što su Afro-Amerikanci, starosjedioci Indijanci i Latinoamerikanci, ali i žene, homoseksualci, lezbijke i osobe|

|s posebnim potrebama, budući da se ostvarenje jednakih šansi uzima kao temeljna pretpostavka izgradnje pravednijeg društva (Banks i Banks, 1995; |

|Grant i Sleeter, 2007; Sleeter, 1992). |

|Europski autori su, osim obrazovanja nacionalnih manjina, zaokupljeni pitanjem jačanja društvene kohezije u kontekstu osiguranja prava na |

|različitost i nediskriminaciju (Gundara 2001), zbog čega se u teoriji, politici i praksi interkulturalno obrazovanje u novije vrijeme sve više |

|povezuje s građanskim obrazovanjem i obrazovanjem za nenasilje (Byram, 2006). Na pitanje o tome kakvo treba biti multi/interkulturalno obrazovanje |

|da bi pripadnici različitih kultura razumjeli, priznali i poštivali jedni druge, nema jedinstvenog odgovora. Ovisno o teorijskoj perspektivi (Banks|

|i Banks 1995; Gibson 1978; Spajić-Vrkaš 2005), pojedini autori stavljaju naglasak na učenje o drugim kulturama; drugi govore o potrebi |

|osvještavanja i oslobađanja od stereotipa, predrasuda i etnocentrizma (Bennett i Bennett, 2004); treći zagovaraju sveobuhvatne promjene kurikuluma |

|i školske organizacije (Banks, 1991, 1997), a četvrti traže da se multi/interkulturalno obrazovanje usmjeri prema osiguranju društvene pravde kroz |

|interkulturalni dijalog i društvenu akciju (Sleeter, 1996, 2001; Burbules, 1999; Giroux, 2005). |

|Posebnu grupu čine autori (Bennett, 1993; Chan i Starosta, 1996, 2000; Byram 2006) koji središnje mjesto daju razvoju interkulturalne osjetljivosti|

|i komunikacije, a u sklopu rasprava o razvoju interkulturalne kompetencije kod nastavnika kao pretpostavke razvoja takve kompetencije kod učenika. |

|Područje interkulturalne kompetencije terminološki i sadržajno nije ujednačeno. U literaturi se mogu naći sljedeće sintagme: multikulturalne |

|kompetencije“ (Pope i Reynolds, 1997), „različitost |

|kompetencija“ (Cox i Beale, 1997), „interkulturalne kompetencije“ (Chen, 1998; Dinges, 1983; Taylor, 1994; Hrvatić i Piršl, 2005), „kroskulturna |

|učinkovitost“ (Kealey, 1989), „kroskulturne kompetencije“ (Ruben, 1987), „kroskulturna komunikacijska učinkovitost“ (Ruben, 1987), „interkulturalna|

|učinkovitost“ (Hannigan, 1990; Cui i Van Den Berg, 1991) i „interkulturalne komunikacijska kompetencije“ (Kim, 1991; Spitzberg, 1989; Piršl, 2005).|

|Sukladno tome, i određenja su različita, iako svi autori naglašavaju da je riječ o kompetenciji koju čini više međusobno povezanih dimenzija. Za |

|Taylora (1994) su bitne sastavnice interkulturalne kompetencije vještine i sposobnosti potrebne za život i rad u kulturno različitim sredinama, te |

|sposobnost prilagodbe uz inkluzivni i interaktivni pogled na svijet različitosti. King i Baxter-Magolda (2002) daju prednost socijalnim vještinama |

|i razvoju osobnih značajki, kao što su tolerancija i otvorenost prema kulturno drugačijima. Fantini (1991) naglašava pozitivne odnose, učinkovito |

|komuniciranje i suradnju s kulturno drugačijima te objašnjava da je riječ o kombinaciji vještina, stavova, znanja i svijesti koji potiču pozitivne |

|odnose među ljudima iz različitih kultura, rasa i religija. |

|Interkulturna kompetencija tijesno je povezana s razvojem interkulturalne osjetljivosti i komunikacije. Bennett (1993) opisuje razvoj |

|interkulturalne osjetljivosti kao prijelaz iz etnocentrizma u etnorelativizam kroz šest međusobno povezanih faza, kao što su nijekanje, obrana i |

|umanjivanje (etnocentrizam) te prihvaćanje, prilagodba i uključivanje (etnorelativizam). Chen i Starosta (1996, 2000) su razvili model |

|interkulturalne komunikacijske kompetencije povezujući tri perspektive: afektivnu (interkulturalna osjetljivost), kognitivnu (interkulturalna |

|svijest) i ponašajnu (interkulturalna spretnost). Cilj je promicanje interakcije, priznavanja, razvoja pozitivnih emocija, poštivanja i integracije|

|kulturnih razlika. Značajan dio istraživanja u ovom području bavi se modelima stjecanja i razvoja interkulturalne kompetencije nastavnika kao |

|pretpostavke interkulturalnog obrazovanja i razvoja interkulturalne kompetencije učenika (Van Hook, 2000; DeJaeghere i Zhang, 2008; Jokikokko, |

|2005; Manjarres, 2009). Prema Byramu (1997) interkulturalna kompetencija je važan dio profesionalnih kompetencija nastavnika jezika budući da je |

|ona preduvjet za uspostavljanje pozitivne interakcije i komunikacije s osobama druge kulture. Byram i Zarate (1997) i Byram (1997) su među prvima |

|profesionalni razvoj nastavnika povezali s razvojem općih i interkulturalnih kompetencija i pri tome naglasili pet ključnih elemenata profesije: |

|stavovi, znanje, vještine interpretiranja, vještine otkrivanja i interakcije, kritika kulturne svijesti i političko obrazovanje. |

| |

| |

| |

|Cilj i hipoteze istraživanja (maksimalno 700 znakova s praznim mjestima) |

| |

| |

|Rad ima dvostruki cilj: prikupit će se, analizirati i sistematizirati teorijske rasprave, perspektive i modeli razvoja interkulturalne |

|osjetljivosti, s posebnim osvrtom na tekstove i istraživanja koji se odnose na nastavnike, te provest istraživanje interkulturalne osjetljivosti |

|nastavnika. |

|Hipoteze istraživanja: |

|H1: Nastavnici razredne i predmetne nastave interkulturalno su osjetljivi. |

|H2: Postoje razlike u stupnju i dimenzioniranosti interkulturalne osjetljivosti između nastavnika razredne i nastavnika predmetne nastave. |

|H3: Postoje razlike u stupnju i dimenzioniranosti interkulturalne osjetljivosti između nastavnika s obzirom na spol. |

|H4: Postoje razlike u stupnju i dimenzioniranosti interkulturalne osjetljivosti između nastavnika s obzirom godine radnog staža provedene u |

|nastavi. |

| |

|Materijal, metodologija i plan istraživanja (maksimalno 6500 znakova s praznim mjestima) |

| |

|U empirijskom dijelu rada utvrdit će se predmet istraživanja, cilj, te definirati pojmovi, postaviti hipoteze, definirati varijable, odabrati |

|uzorci, metode i instrument istraživanja. Nakon istraživanja i obrade prikupljenih podataka uslijedit će njihova obrada i analiza. |

|Istraživanje će započeti cjelovitijom analizom i sistematizacijom teorijskih rasprava i modela iz područja interkulturalnih kompetencija i |

|interkulturalne osjetljivosti. |

|Istraživanje će biti provedeno na uzorku od 300 nastavnika razredne i predmetne nastave iz 11 osnovnih škola grada Pule. Za istraživanje stupnja |

|interkulturalne osjetljivosti, koristit će se Skala interkulturalne osjetljivosti (Intercultural Sensitivity Scale – ISS) koju su razvili Chen i |

|Starosta (1996, 2000) u sklopu svog modela interkulturalne komunikacijske kompetencije, a koja će za potrebe ovoga istraživanja biti prevedena i |

|sondažno provjerena. Skala mjeri interkulturalnu osjetljivost kroz 24 varijable grupirane u 5 faktora. Svakoj varijabli/tvrdnji iz upitnika |

|priložena je peterostupanjska skala procjene Likertova tipa. Skali će biti pridružene i 4 nezavisne varijable koje definiraju ispitanike, kao što |

|su: smjer obrazovanja, radno mjesto, spol i godine staža |

|Opis i razvoj instrumenta |

|Originalni, inicijalni instrument (Intercultural Sensitivity Scale – ISS, autora Chen i Starosta, čiju ćemo finalnu verziju koristiti u našem |

|istraživanju, nastao je još 1996. godine, u sklopu razvijanja modela interkulturalne komunikacijske kompetencije. Valjanost i pouzdanost |

|instrumenta, autori su provjeravali kroz nekoliko faza istraživanja. Prvo istraživanje je provedeno na 168 ispitanika/studenata sa instrumentom |

|koji je imao 73 tvrdnje, mjereći interkulturalnu osjetljivost , uz korištenje peterostupanjske skale procjene Likertova tipa, pri čemu su sve |

|tvrdnje nakon faktorske analize s faktorom opterećenja > 0.50 uzete u obzir za daljnje istraživanje, a ostale tvrdnje su zanemarene. Za potrebe |

|slijedećeg istraživanja ISS skala je imala 44 tvrdnje. Nakon toga, slijedi novo istraživanje interkulturalne osjetljivosti 414 studenata, sa |

|skalom od 44 tvrdnje, te je faktorskom analizom smanjen broj tvrdnji na 24, što predstavlja finalnu verziju ISS skale koju ćemo koristiti u našem |

|istraživanju. |

|Instrument: Skala interkulturalne osjetljivosti – ISS (prevedena i sondažno provjerena) |

|Uživam u interakciji s ljudima iz drugih kultura. |

|Mislim da su ljudi iz drugih kultura uskogrudni. |

|Prilično sam siguran/na u sebe u interakciji s ljudima iz drugih kultura. |

|Jako mi je teško govoriti pred ljudima iz drugih kultura. |

|Uvijek znam što reći u interakciji s ljudima iz drugih kultura. |

|U interakciji s ljudima iz drugih kultura mogu biti druželjubiv/a koliko to želim. |

|Ne volim biti s ljudima iz drugih kultura. |

|Poštujem vrijednosti ljudi iz drugih kultura. |

|U interakciji s ljudima iz drugih kultura lako se uzrujam. |

|Osjećam se sigurno u interakciji s ljudima iz drugih kultura. |

|Obično ne formiram mišljenje na prvi pogled o sugovornicima iz drugih kultura. |

|Često postanem malodušan/na kad sam s ljudima iz drugih kultura. |

|Ljudima iz drugih kultura pristupam bez predrasuda. |

|Vrlo sam obziran/na u interakciji s ljudima iz drugih kultura. |

|Često se osjećam beskorisnim/om u interakciji s ljudima iz drugih kultura. |

|Poštujem načine na koji se ponašaju ljudi iz drugih kultura. |

|Pokušavam dobiti što je moguće više informacija u interakciji s ljudima iz drugih kultura. |

|Ne bih prihvatio/la mišljenje ljudi iz drugih kultura. |

|Osjetljiv/a sam na nejasna značenja u interakciji sa sugovornikom/icom iz druge kulture. |

|Mislim da je moja kultura bolja od drugih kultura. |

|Često dajem sigurne odgovore u interakciji sa sugovornikom/icom iz druge kulture. |

|Izbjegavam situacije u kojima ću morati imati posla s ljudima iz drugih kultura. |

|Često pokazujem svoje razumijevanje verbalnim ili neverbalnim znakovima sugovorniku/ici iz druge kulture. |

|Uživam u razlikama između mene i sugovornika/ice iz druge kulture |

| |

|Tvrdnje u našem istraživanju grupirane u 5 faktora interakcije (prema ISS skali): |

|Faktor angažiranje su tvrdnje : 1; 11; 13; 21; 22; 23; 24 |

|Faktor poštivanje kulturnih razlika su tvrdnje: 2; 7; 8; 16; 18; 20. |

|Faktor povjerenje su tvrdnje: 3; 4; 5; 6; 10. |

|Faktor uživanje su tvrdnje: 9; 12; 15. |

|Faktor pažnja su tvrdnje: 14, 17; 19. |

| |

|Interpretacija rezultata usmjerit će se na razlike, faktore interakcije i korelacijske odnose. |

|Podaci će se obraditi osnovnom deskriptivnom statistikom, t-testom, korelacijskom analizom (koeficijent korelacije, faktorska analiza) koristeći |

|računalni programski paket SPSS. |

|Na varijablama, priređenim za statističku obradu, obavit će se slijedeće analize i postupci: |

|univarijatna analiza: |

|- utvrđivanje distribucije odgovora |

|bivarijatna analiza: |

|izračunavanje značajnosti razlika upotrebom χ² ­ testa |

|izračunavanje značajnosti razlika primjenom analize varijacije |

|multivarijatni postupci: |

|hijerarhijska faktorska analiza pod komponentnim modelom, do broja utvrđenog Kaiser-Guttmanovim kriterijem i primjenom verimax rotacije. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (maksimalno 500 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Istraživanje bi trebalo rezultirati cjelovitijom analizom i sistematizacijom teorijskih rasprava i modela u ovom području kao prilog razvoju |

|teorije interkulturalnog obrazovanja. Uz to, rad bi trebao potaknuti daljnja istraživanja interkulturalne osjetljivosti, uključujući provjeru |

|valjanosti i pouzdanost te usporedbu postojećih skala za mjerenje interkulturalne osjetljivosti u našoj zemlji. |

|Znanstveni i metodološki doprinos rada trebao bi pridonijeti razvoju odgojno-obrazovne praksu kroz izradu smjernica za izobrazbu nastavnika u svrhu|

|ostvarenja ciljeva interkulturalnog obrazovanja usmjerenog na razvoj interkulturalne osjetljivosti učenika. |

|Popis citirane literature (maksimalno 15 referenci) |

| |

|Banks, J.A. (1991), “Key Concepts for the Multicultural Curriculum” in Teaching Strategies for |

|Ethnic Studies. Needham Heights, MA: Allyn & Bacon. |

|Bennett, M.J. (1993), Towards Ethnorelativism: A Developmental Approach to Training for |

|Intercultural Sensitivity. In: Paige, M. R. (Eds.) Education for the Intercultural Experience, |

|Yarmouth, ME: Intercultural Press, 21 – 71. |

|Benett, J.M. & Benett, M.J. (2004), Developing intercultural sensitivity: An Integrative approach to |

|global and domestic diversity. In: D. Landis, Benett, J.M. & Benett, M.J. (Eds.), Handbook of |

|intercultural training , 147-165.Thousand Oaks, CA: Sage |

|Byram, M.S. (1997), Teaching and Assessing Intercultural Communicative Competence. |

|Multilingual Matters Ltd. |

|Byram, M. and Zarate, G. 1997, Definitions, objectives and assessment of sociocultural competence. |

|In: M. Byram, G. Zarate and G. Neuner Sociocultural Competence in Language Learning and |

|Teaching. Strasbourg: Council of Europe |

|Chen, G. M., & Starosta, W. J. (2000), The development and validation of the intercultural |

|sensitivity scale. Human Communication, 3, 1-15. |

|Chen, G. M., & Starosta, W. J. (1996), Intercultural communication competence: A synthesis. |

|Communication Yearbook, 19, 353-384. |

|Garcia, R.L. (1982), Teaching in a pluralistic society: Concepts, models, strategies. New York: |

|Harper and Row. |

|Grant, C.A. & Sleeter, C.E. (2003), Turning on learning: Five approaches for multicultural teaching |

|plans for race, class, gender, and disability (3rd edition). New York: Wiley. |

|Gundara, J. S. (2001), Interculturalism, Education and Inclusion. Paul Chapman Educational |

|Publishing. |

|Mesić,M. (2006), Multikulturalizam – društveni i teoretski izazovi. Zagreb: Školska knjiga |

|Piršl, E. (2005), Verbalna i neverbalna interkulturalna komunikacija. U: Benjak, M. (ur.), Bez |

|predrasuda i stereotipa. Rijeka : Izdavački centar Rijeka, str. 50 - 90. |

|Sleeter, C. E. (1996), Multicultural education as social activism. State University of New York |

|Press. |

|Taylor, E. W. (1994), Intercultural competency: A transformative learning process. Adult Education |

|Quarterly, 44(3), p. 154 - 174. |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorsku disertaciju s istovjetnom temom ni na jednom drugom Sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 29.06.2010. Potpis |

|_____________________________ |

|Dijana Drandić |

|Napomena (po potrebi): |

| |

| |

ª Navesti mentora 2 ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo

b Navesti minimalno jedan rad iz područja teme doktorskog rada (disertacije)

Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime pristupnika.doc

Molimo Vas da ispunjeni Obrazac DR.SC.-01pošaljete u elektroničkom obliku i u tiskanom obliku – potpisano - u referadu Sastavnice. Sastavnica prosljeđuje ispunjeni Obrazac DR.SC.-01 zajedno s obrascima DR.SC.-02 i DR.SC.-03 u elektroničkom obliku (e-pošta: jandric@unizg.hr) i u tiskanom obliku – potpisano i s pratećom dokumentacijom - u pisarnicu Sveučilišta u Zagrebu (Trg maršala Tita 14).

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[10] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |DIJANA DRANDIĆ |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU |

|Naziv studija: |POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI DOKTORSKI STUDIJ PEDAGOGIJE |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |6754 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |HRVATSKI JEZIK |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |INTERKULTURALNA OSJETLJIVOST NASTAVNIKA KAO PRETPOSTAVKA RAZVOJA INTERKULTURALNE OSJETLJIVOSTI UČENIKA |

| |Engleski |INTERCULTURAL SENSITIVITY OF TEACHERS AS PRECONDITION FOR THE DEVELOPMENT OF INTERCULTURAL SENSITIVITY OF |

| | |PUPILS |

|Područje/polje/grana (ako se doktorski |DRUŠTVENE ZNANOSTI - PEDAGOGIJA - POSEBNE PEDAGOGIJE |

|studij izvodi u grani): | |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |PROF. DR.SC. VEDRANA SPAJIĆ-VRKAŠ |FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA|vedrana.spajicvrkas@xnet.hr |

| | |U ZAGREBU, HRVATSKA | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.PROF.DR.SC. NEVEN HRVATIĆ |FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA|nhrvatic@ffzg.hr |

| | |U ZAGREBU,HRVATSKA | |

| |2.PROF.DR.SC. VEDRANA SPAJIĆ-VRKAŠ |FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA|vspajic@ffzg.hr ; |

| | |U ZAGREBU, HRVATSKA |vedrana.spajicvrkas@xnet.hr |

| |3.PROF.DR.SC. MARKO PALEKČIĆ |FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA|mpalekci@ffzg.hr |

| | |U ZAGREBU, HRVATSKA | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |SJEDNICA FAKULTETSKOG VIJEĆA FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU, ODRŽANA 14.SRPNJA 2011., TOČKA DNEVNOG REDA |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|BR. 91.. |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |      |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Javnom prezentacijom i obranom teme svog doktorskog rada "Interkulturalna osjetljivost nastavnika kao pretpostavka interkulturalne osjetljivosti |

|učenika" pristupnica je potvrdila da solidno poznaje teorijske i metodološke dimenzije problema kojega kani istražiti. Izlaganje je logički |

|strukturirala. U uvodnom dijelu je temu smjestila u kontekst masovnih migracija nakon Drugoga svjetskog rata i postizanja međunarodnog konsenzusa o|

|uređenju suvremenih država na načelima prava i sloboda pojedinca, jednakosti i nediskriminacije, što je dovelo do preispitivanja i redefiniranja |

|jedinstvenog kolektivnog identiteta u kulturno pluralnim demokratskim državama. Potom je objasnila utjecaj tih promjena na pedagogijsku teoriju i |

|odgojno-obrazovnu praksu u razvijenim zemljama svijeta, osobito onaj koji se odnosi na uvođenje različitih modela interkulturalnog obrazovanja. |

|Ispravno je naglasila da je konceptualna neujednačenost koja prati to područje odraz različitih društvenih potreba, političkih projekata te |

|odgojno-obrazovnih i pedagoških tradicija. U izlaganju se oslonila na najvažnije autore i radove u području interkulturalizma, interkulturne |

|osjetljivosti i interkulturnog obrazovanja te korektno navodila teorijske koncepte, istraživačke perspektive i modele razvoja interkulturne |

|kompetencije učenika i nastavnika, ali i ukazala na nejasnoće i izazove koji se u tom području pojavljuju u znanstvenoj i stručnoj literaturi. U |

|izlaganju je dostatno objasnila vezu između interkulturalne kompetencije učenika i interkulturalne kompetencije nastavnika, ulogu obrazovanja u |

|razvoju te kompetencije te odredila interkulturalnu osjetljivost kao njezinu bitnu dimenziju. Ukratko je opisala različite instrumente koji se |

|koriste u istraživanjima interkulturalne osjetljivosti i objasnila razlike među njima. Kako bi empirijski provjerila najvažnije teorijske |

|zaključke, odlučila se za korištenje poznate skale za mjerenje interkulturne osjetljivosti autora Chena i Staroste, koju je prevela i adaptirala za|

|potrebe istraživanja u našoj zemlji. Određenje ciljeva istraživanja, uzorka ispitanika, istraživačkog instrumentarija, metoda obrade i |

|interpretacije podataka kao i cjelokupan istraživački postupak prikupljanja podataka usklađen je s prethodnom teorijskom analizom, a jedno i drugo |

|s temom doktorske radnje. Rezultatati istraživanja bit će korišteni za izradu smjernica za izobrazbu nastavnika u svrhu ostvarenja ciljeva |

|interkulturalnog obrazovanja usmjerenog na razvoj interkulturalne osjetljivosti učenika. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Ova doktorska radnja ima tri ključna cilja. S jedne strane, selekcija, analiza i interpretacija dostupne literature trebala bi rezultirati |

|sistematizacijom teorijskih rasprava i modela interkulturalnog obrazovanja, s posebnim osvrtom na razvoj interkulturalne osjetljivosti kao jedne od|

|najvažnijih dimenzija u tom području. S druge strane, u radnji će se provjeriti primjenjivost međunarodno korištene skale za ispitivanje |

|interkulturalne osjetljivosti u hrvatskom kontekstu. S treće strane, podaci koji se dobiju istraživanjem bit će korišteni kao polazište za izradu |

|smjernica za izobrazbu nastavnika u svrhu ostvarenja ciljeva interkulturalnog obrazovanja usmjerenog na razvoj interkulturalne osjetljivosti |

|učenika. Prva dva cilja znanstveno su relevantna, jer nose potencijal za unaprjeđenje teorije i metodologije istraživanja interkulturalnog |

|obrazovanja, a time i pedagogijske teorije. Ti rezultati bi mogli potaknuti daljnja istraživanja interkulturalne osjetljivosti kod nas, uključujući|

|provjeru primjenjivosti drugih skala za mjerenje interkulturalne osjetljivosti na hrvatskim učenicima i/ili nastavnicima. Ostvarenje trećeg cilja, |

|pak, relevantno je za praksu interkulturalne izobrazbe nastavnika, čime se ispunjava i zahtjev da rezultati znanstvenih pedagogijskih istraživanja |

|budu primjenjivi u odgojno-obrazovnoj praksi u svrhu unaprjeđenja te prakse. Tako zamišljeno, istraživanje je ostvarivo. Polaznica je tijekom |

|doktorskog studija stekla potrebna znanja i vještine, što dokazuje korektno izrađenim planom istraživanja. U svezi s tim, odabrala je istraživački |

|postupak koji je i organizacijski i financijski izvediv. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Budući da je pristupnica Dijana Drandić ispunila sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije (položila je sve |

|propisane ispite na doktorskom studiju pedagogije s prosječnom ocjenom 5, sudjelovala u znanstvenoistraživačkom radu i izradila predviđene |

|seminarske radove; sudjelovala je na znanstvenim i stručnim skupovima, predala je cjelovit i sustavan sinopsis doktorskog rada), stručno |

|povjerenstvo predlaže da Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu prihvati temu i pristupnici odobri izradu doktorskog rada pod vodstvom|

|mentorice dr. sc. Vedrane Spajić Vrkaš, red. prof.       |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|      |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|Kraj zimskog semestra akademske godine 2011. - 2012. |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

|Potpis |

|      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |PROF.DR.SC. NEVEN HRVATIĆ | |

| |FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | |

| |2.PROF.DR.SC.VEDRANA SPAJIĆ-VRKAŠ | |

| |FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | |

| |3.PROF.DR.SC.MARKO PALEKČIČ | |

| |FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu,       M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[11] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Željka Radovinović |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|6276 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Edita i Stjepan Dolić |

|Datum i mjesto rođenja: |07.11.1963., Zagreb |

|Adresa: |Ksaver 37, Zagreb |

|Telefon/mobitel: |091 5538752 |

|E-mail: |zradovinovic@ |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |Stručni ispit iz bibliotekarstva (1991.) |

|(kronološki od novijeg k starijem |Dodiplomski studij bibliotekarstva - Filozofski fakultet u Zagrebu – nedovršen |

|datumu): |Diplomirani muzikolog i profesor povijesti glazbe - Muzička akademija u Zagrebu (1987.) |

| |Novinski izvjestitelj – srednjoškolska diploma - Centar za kulturu i umjetnost (1981.) |

| |Glazbenik instrumentalist – klavirist – srednjoškolska diploma pri GŠ P. Markovca u Zagrebu (1981.) |

|Radno iskustvo |Diplomirani knjižničar u Knjižnici Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu |

|(kronološki od novijeg k starijem |Bibliotekar u Glazbenim školama Zagreb |

|datumu): |Bibliotekar u Glazbenoj zbirci zagrebačke Gradske knjižnice |

| |Profesor glazbene kulture u I. tehničkoj školi Nikole Tesle u Zagrebu (zamjena) |

| |Nastavnik glazbenog odgoja u O.Š. Edvarda Kardelja u Zagrebu (zamjena) |

| |= 23 godine radnog staža, od toga 20 u glazbenim knjižnicama |

| |Redovita suradnica – urednica u Glazbenom programu Hrvatskog radija (1993.-2004.) |

| |Suradnica – kritičar i publicist u dnevnom i periodičnom tisku |

| |Producent festivala Muzički biennale u Zagrebu (1993., 1995.) |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |POPIS RADOVA |

|na znanstvenim skupovima: |• Reproduktivna djelatnost pijanista Svetislava Stančića u ogledalu kritike : diplomski rad na Muzičkoj |

| |akademiji u Zagrebu, II. odsjek za muzikologiju i glazbenu publicistiku, 1987. |

| |- sažetak objavljen kao: |

| |DOLIĆ, Željka: Repertoar pijanističkih nastupa Svetislava Stančića (Summary: The Repertoire of Piano Recitals|

| |Given by Svetislav Stančić; Zusammenfassung: Das Repertoire der Klavierabende von Svetislav Stančić) // Arti |

| |Musices 19(1988)1, 71-102. |

| |• Condition of Croatian Music Heritage. Croatian Art Music Sound Recordings : pregledni članak. // |

| |INFuture2007: “Digital Information and Heritage”, Zagreb, 7-9 November 2007, Zagreb : odsjek za informacijske|

| |znanosti, Filozofski fakultet, 2007., str.125-137. |

| |• Organizacija informacija o glazbi : glazba i folksonomija. // 11. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji. |

| |Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko |

| |društvo, 2008. str.65-76. |

| |• Digitalni repozitorij zvučnih glazbenih snimaka pred zidom copyrighta. // Knjižnice: kamo i kako dalje? |

| |Knjižnice i očuvanje kulturne baštine. Knjižnice bez granica: digitalni repozitoriji. Knjižnični softver. 11.|

| |dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica Opatija, 01.-04. travnja 2009. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko |

| |društvo, 2010., str. 174-188. |

| |• Bibliografija radova o Josipu Andreisu i njegovim radovima. // Arti Musices 40(2009) 1-2, 311-318. |

| |• Očuvanje elektroničke i elektroakustičke glazbe u Hrvatskoj : inicijativa za osnivanje digitalnog |

| |repozitorija // Audiovizualna građa građa i nasljeđe : zbornik radova, Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, |

| |2010., str. 91-104. |

| | |

| |AKTIVNO SUDJELOVANJE NA SKUPOVIMA |

| |• Međunarodni stručni skup Audiovizualna građa i nasljeđe, Gradska knjižnica u Zagrebu, 26. listopada 2007. |

| |(sudjelovanje s izlaganjem) |

| |• međunarodni skup: INFuture2007: “Digital Information and Heritage”, Zagreb, 7-9 November 2007. |

| |(sudjelovanje s izlaganjem) |

| |• Arhivi knjižnice muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture |

| |11. seminar, Poreč, 21.-23. studeni 2007. (sudjelovanje s izlaganjem) |

| |• međunarodni skup: International Association of Music Libraries, Archives and Documentation Centres Annual |

| |Meeting, Naples 20-25 July 2008 (aktivno sudjelovanje s posterom: Condition of Croatian Music Heritage: Art |

| |Music Sound Recordings) |

| |• 36. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva. Pula 01.10.2008 - 04.10.2008 (aktivno sudjelovanje s |

| |izlaganjem: Web 2.0 i glazba) |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Zaštita zvučnih zapisa hrvatske glazbene baštine postupkom digitalizacije |

|Engleski: |Digitisation as a Method for Preservation of Sound Recordings from Croatian Musical Heritage |

|Naslov na jeziku na kojem će se |      |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |Društvene znanosti / Informacijske i komunikacijske znanosti |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |doc. dr.sc. Hrvoje Stančić |Filozofski fakultet Sveučilišta u|hrvoje.stancic@zg.t-com.hr |

| | |Zagrebu Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Prvi mentor: |1. Stančić, Hrvoje. Digitalizacija. Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti|

| |Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2009. |

| |2. Rajh, Arian; Stančić, Hrvoje. Planiranje, izgradnja i uspostava digitalnog arhiva. // Arhivski vjesnik. 53|

| |(2010) ; 41-62 |

| |3. Stančić, Hrvoje. Digital Heritage Preservation // Space, Heritage & Future / Kereković, Davorin (ur.). |

| |Zagreb : Hrvatski Informatički Zbor - GIS Forum, Zagreb, Hrvatska / University of Silesia, Katowice, Poljska,|

| |2010. 282-289 |

| |4. Stančić, Hrvoje. Značaj planiranja procesa dugoročnog očuvanja e-gradiva // 12. seminar Arhivi, knjižnice,|

| |muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture / Faletar Tanacković, Sanjica |

| |(ur.). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009. 10-21 |

| |5. Stančić, Hrvoje; Rajh, Arian. Integracija digitaliziranog i digitalnog gradiva u jedinstveni arhiv |

| |elektroničkih zapisa // 12. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne |

| |informacijske infrastrukture / Faletar Tanacković, Sanjica (ur.). Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, |

| |2009. 53-70 |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Hrvatska je rano uhvatila korak s nastankom industrije zvuka. Sustavnim očuvanjem hrvatske zvučne baštine ne |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |bavi se još nitko. |

|mjestima): |U svijetu je uvriježeno mišljenje, da je trenutno najbolja zaštita analogne zvučne građe migracijom u |

| |digitalni medij. Svi se postupci pritom standardiziraju na nacionalnim razinama, uz uvažavanje preporuka |

| |stručnih udruga (Međunarodne udruge zvučnih arhiva - IASA). |

| |Svaka migracija dokumenta vrsta je kopiranja, te podliježe odredbama zakona o autorskim pravima. U zemljama u|

| |kojima se vodi briga o zvučnoj nacionalnoj baštini, spomenutim se zakonima predviđa mogućnost kopiranja u |

| |svrhu zaštite. |

| |Izdavačka tvrtka Croatia Records posjeduje vrijednu zbirku zvučnih snimaka vlastite produkcije. Temeljem |

| |istraživanja njezina sadržaja, ovim će se radom dati opis nastanka i trenutnog stanja zbirke, te prijedlog za|

| |njezinu fizičku zaštitu migracijom u digitalni medij i očuvanje u digitalnom repozitoriju. Uz prijedlog za |

| |izmjenu hrvatskog Zakona o autorskim i srodnim pravima, predložit će se i mrežna prezentacija snimaka u |

| |znanstvene i obrazovne svrhe. |

|Sažetak na engleskom jeziku |Croatia came up early with the beginnings of sound industry. Nobody is taking care of Croatian sound heritage|

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |systematically, yet. |

|mjestima): |It is worldwide accepted opinion that the best way to preserve analogue sound materials is by migration into |

| |digital form. All processes are standardized on the national level, according to the recommendations of |

| |professional associations (IASA). |

| |Every migration of a document is copying, therefore subject of the copyright law. In the countries where the |

| |concern of the national sound heritage is intensive, the copyright law anticipates the possibility of copying|

| |for the purpose of preservation. |

| |The Croatia Records company owns a valuable collection of the sound materials from its own production. On the|

| |grounds of its content research, this thesis will give a proposal for the collection description, its |

| |physical preservation by migration to the digital media, and long time preservation in a digital repository. |

| |Along with the proposal for the change of Croatian copyright law, it will propose the web presentation of |

| |records for the scientific research and education. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Hrvatska je zemlja proporcionalno bogate glazbene kulture. Produkcija zvučnih snimaka na njenom je tlu započela već 1908., kada je inženjer |

|Slavoljub Penkala urezivao gramofonske ploče. Prva velika diskografska kuća u Hrvatskoj je osnovana 1927. godine, s nazivom Edison Bell Penkala – |

|kao filijala engleske tvrtke Edison Bell International. Godinu nakon prestanka s radom EBP, 1939. se osniva nova tvornica Elektroton (IZLOŽBA, |

|1997.). Nakon II. Svjetskog rata tvrtka je nacionalizirana i dobila novo ime Jugoton. Njezina je izvorna i licencna produkcija pokrivala područje |

|čitave tadašnje jugoslavenske federacije. U novoj hrvatskoj državi, tvrtka je u privatnom vlasništvu i nosi ime Croatia Records. |

|Zvučna baština – segment snimaka umjetničkih djela hrvatskih skladatelja i znamenitih hrvatskih interpreta, nije do sada bila predmetom sustavnog |

|istraživanja i brige (ČELAN, 2007.). Snimci se čuvaju u različitim fizičkim uvjetima, dostupnost podataka o njihovom postojanju je manje ili više |

|javna. Najveće su zbirke: Hrvatski državni arhiv, Fonoteka Hrvatskoga radija u Zagrebu, Glazbena zbirku Nacionalne i sveučilišne knjižnice u |

|Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Muzičke akademije u Zagrebu i Arhiv izdavačke kuće Croatia Records. |

|Svrha ovoga rada je prikaz stanja zvučnih zapisa hrvatske glazbene baštine glazbene baštine, posebno zbirke tvrtke Croatia records. Temeljem |

|međunarodno prihvaćenih standarda i dobre prakse, donijeti će prijedlog postupaka za organizaciju i način zaštite građe digitalizacijom; opremanje |

|digitalnih dokumenata potrebnim metapodacima; objedinjavanje građe u zajedničkom digitalnom repozitoriju; te iskorištavanje digitalnog medija za |

|mogućnost mrežne prezentacije u granicama koje određuje zakon. Pritom će predstaviti i prepreke koje pritom postavlja hrvatski Zakon o autorskom i |

|srodnim pravima, te u skladu sa svjetskim postignućima, donijeti prijedlog za izmjenu Zakona u području koje se odnosi na znanstveno istraživanje i|

|edukaciju. |

|Neizbježna sustavna digitalizacija nosača zvuka vrijednih za očuvanje nacionalne glazbene baštine složen je, skup i dugotrajan proces. Potrebno je,|

|stoga, i u Hrvatskoj odrediti prioritete za konverziju građe, u segmentu umjetničke glazbe hrvatskih autora uzimajući u obzir stanje materijala |

|nosača zvuka; kulturni, znanstveni i akademski značaj sadržaja i rijetkost naslova -prema preporučnoj listi IASA (IASA Task force, 2004.). Kako je |

|glazba umjetnost u čijem neprestanom ponovnom stvaranju, uz skladatelja sudjeluju i interpreti, pri odabiru bi prednost trebalo dati i vrijednim |

|interpretacijama umjetnika koji su svojom djelatnošću označili pojedino razdoblje hrvatske povijesti. Snimci nekih ostvarenja postoje samo u |

|dokumentarnom obliku (npr. živi snimak koncerta), na magnetofonskoj vrpci, dok su druga objavljena na više medija i/ili izdanja. Neke skladbe, |

|naročito novijih autora, ne postoje u notnom zapisu, ili sadrže element improvizacije, što snimke izvedbi čini jedinstvenima. Pri izboru prioriteta|

|za zaštitu snimaka digitalizacijom u obzir treba uzeti parametre trajnosti pojedinih nosača zvuka, zastarijevanje uređaja za reprodukciju i |

|nestanak stručnjaka za rukovanje građom i uređajima (ibid.). |

|Navedeni prijedlozi za provedbu digitalizacije građe u Hrvatskoj, temeljit će se na proučavanju istraživanja i postojeće dobre prakse - |

|digitalizacija zvuka u informacijskim ustanovama diljem svijeta započela je već devedesetih godina 20. stoljeća. Prednjačile su bogatije države |

|razvijene arhivske i knjižnične tradicije (Australija, SAD, Velika Britanija, Norveška itd.). Iz njihove su se prakse ubrzo razvili standardi – |

|najprije na nacionalnoj razini, a s vremenom i na razini međunarodne strukovne zajednice. Kao novi predmet znanstvenih i stručnih istraživanja, |

|iznjedreno je i niz relevantnih studija, koje onima koji su tek na početku mogu olakšati u traženju vlastitih rješenja. (Digitisation, 2004.; |

|Europe’s cultural etc.; Fleischhauer, 2003.; DeWitt, 1998.) |

|Tako je Međunarodna druga zvučnih arhiva (IASA) dala preporučnu listu za kriterije selekcije sadržaja za digitalizaciju (Task); u studiji Moving |

|Images and Sound Archiving Study AHDS preporučeni su tehnički standardi za pohranu digitaliziranih zvučnih snimaka (IASA TC-3, TC-4). |

|Za organizaciju zbirke digitaliziranih snimaka i mogućnost pristupa informacijama potrebno je zbirku opisati. Cjelina opisa svodi se na tri |

|skupine: tehničke podatke, administrativne i podatke za pretraživanje i uporabu. Pojedine su ustanove razradile standarde za opis (Dublin Core, CD |

|Terms, PB Core, METS, PREMIS. AudioMD i sl.). Ekstrakcija metapodataka sve je više automatizirana. |

|Audio-vizualne su zbirke pohranjene i daju se na korištenje u različitim organizacijama, od kojih su neke bolje, a druge lošije funkcionalno |

|opremljene. Kako bi zaštita i dostupnost informacijama bila što bolja, prema prilikama se bira hoće li se repozitorij vezati uz instituciju, |

|postati dijelom kolaborativnog servisa skupine drugih repozitorija, ili dati na upravljanje eksternoj agenciji ili nekom nacionalnom servisu. |

|Praksa je dokazala, da je najisplativije razviti model zasebnih ali umreženih zbirki, uz upotrebu mrežne tehnologije i pomagala poput Storage |

|Resource Broker (SRB). (Xiaohui Shen, 2001.) |

|Suvremeni zvučni arhivi sakupljaju, čuvaju, organiziraju i osiguravaju pristup sadržaju svojih zbirki znanstvenicima, studentima i izvođačima. Oni |

|su izvor informacija o glazbenoj praksi – naročito za povijesno istraživanje. Profesionalni standardi i etika u arhivima zahtijevaju poštivanje |

|osobne privatnosti, tajnosti i diskrecije, ali i osiguravanje pristupa informacijama i materijalima. Mnogi su arhivi objavili upute za uporabu i |

|mogućnosti kopiranja materijala. |

|Pristup građi, mogućnost reprodukcije i kopiranja temelji se na odredbama zakona o autorskom pravu. Dugotrajna ignorancija kulturne važnosti zvuka |

|i slike vidljiva je iz činjenice da su ti mediji tek nedavno uključeni u zakonske propise većine zemalja (Danska 1.1.1998.). Unatoč bijednim |

|prilikama, zalaganjem pojedinaca i nekih javnih institucija, sačuvana je većina AV produkcije 20. st. Suvremene ustanove u kulturi – knjižnice i |

|arhivi – osnivaju multimedijske odjele, s tendencijom izjednačavanja položaja tiskanog i AV medija. (Frith i Marshall, 2004.) |

|Nacionalni AV arhivi imaju premalo sredstava i osoblja i ogromne količine fizički ugroženih neregistriranih historijskih materijala. Novi digitalni|

|mediji nude mogućnosti zaštite digitalizacijom i olakšanog pristupa preko mreže. Najveći problem pritom su autorska prava. |

|Zakoni o autorskim i srodnim pravima razlikuju se od države do države, no u pravilu priječe kopiranje i otvoreni pristup većini materijala, |

|stavljajući skrbnike vrijednih povijesnih zbirki u položaj konja kojeg s jedne strane tjeraju naprijed, u nove projekte, a s druge zaustavljaju |

|nizom administrativnih prepreka. Kako se razvijala svijest o potrebi poštivanja autorskih i srodnih prava i trgovina intelektualnim djelima, te |

|kako se na kraju zakonodavstvom koje je štiti doveo u pitanje sam opstanak stvaralačke baštine na polju zvučnih snimaka glazbe, tema je mnogih |

|radova. (Gervais, 2001., Von Hielmcrone, 2001.) |

|Cilj i hipoteze istraživanja[12] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Ciljevi: pregled stanja zvučnih zapisa iz područja hrvatske glazbene baštine hrvatske zvučne baštine; opis zbirke Croatia Records; istraživanje |

|inozemnih iskustava i preporuka; izrada prijedloga za njihovu primjenu na primjeru zbirke CR; prijedlog za prilagodbu Zakona o autorskim pravima; |

|prijedlog za osnivanje digitalnog repozitorija / digitalnog zvučnog arhiva i za način diseminacije pohranjene građe |

|Hipoteze: Hrvatsku glazbenu baštinu je potrebno adekvatno zaštititi, digitalizirati te digitalnu kopiju zaštititi i dati na |

|korištenje u skladu sa zakonskim odredbama |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Istraživanje začetaka zvučnih zapisa hrvatske glazbene baštine treba smjestiti u povijesni kontekst - najprije iz literature istražiti povijest |

|snimanja zvuka. |

|Druga je predviđena faza istraživanja, također temeljena na dostupnoj literaturi, istraživanje povijesti snimljenoga zvuka u Hrvatskoj. Produkcija |

|zvučnih snimaka na njenom je tlu započela već 1908., kada je inženjer Slavoljub Penkala urezivao gramofonske ploče. Prva velika diskografska kuća u|

|Hrvatskoj je osnovana 1927. godine, s nazivom Edison Bell Penkala (EDP) – kao filijala engleske tvrtke Edison Bell International. U vrijeme svoje |

|produkcije od 1927.-1933. Edison Bell Penkala je snimila veliki broj ploča. Udio je domaćih izvođača oko 5%. Godinu nakon prestanka s radom EBP, |

|1939. je osnovana nova tvornica Elektroton. Nakon II. Svjetskog rata tvrtka je nacionalizirana i dobila novo ime Jugoton. U samostalnoj hrvatskoj |

|državi jugoslavenska državna tvrtka je postala privatnom kompanijom imena Croatia Records. |

|Treća predviđena faza istraživanja je snimanje stanja zvučnih zapisa glazbene baštine u Hrvatskoj. Metodom ankete i uvida u zbirke na terenu, |

|pregledati će se njihovi popisi građe, mjesta pohrane, fizičko stanje nasumično odabranih materijalnih primjeraka te razgovorom s osobama koje se |

|brinu o zbirkama o njihovim postupcima i planovima za očuvanje. Podrobnije će biti prikazana zbirka izdavačke tvrtke Croatia Records (CR) u |

|Zagrebu, najveća zvučna zbirka neke produkcijske kuće u državi. Proglašena nacionalnim kulturnim dobrom, te iako u privatnom vlasništvu, pod |

|nadzorom je Hrvatskog državnog arhiva. Prikaz će obuhvatiti povijest tvrtke i zbirke, fizičke uvjete u kojima se zbirka danas čuva, njezin sadržaj,|

|popise koji je opisuju te mogućnosti i planove za zaštitu. |

|Peta se faza odnosi na prikupljanje iskustava i odrednica standarda iz zemalja u kojima se proces zaštite starije zvučne građe digitalizacijom |

|provodi već dvadesetak godina (SAD, Australija, Velika Britanija, Nizozemska), te preporuka koje je objavila stručna udruga IASA (Međunarodna |

|udruga zvučnih arhiva). Standardi se odnose na odabir građe za digitalizaciju, s obzirom na trajnost pojedinih vrsta nosača zvuka, na načine |

|migracije u digitalni medij, na tehničke uvjete za trajnu pohranu digitalnih zvučnih dokumenata, na oblikovanje metapodataka koji opisuju zbirku, |

|te na organizaciju digitalnih baštinskih zvučnih repozitorija. |

|Šesta će se faza istraživanja baviti odredbama hrvatskog Zakona o autorskim i srodnim pravima i njegovog odnosa prema srodnim zakonima u zemljama u|

|kojima je digitalizacija baštinske građe uznapredovala – kako u Europi, tako naročito u SAD. Proučavanje će sadržavati i uvid u najnovije dokumente|

|organizacija WIPO i EBLID-a, koji se odnose na autorska prava. Plod tog istraživanja biti će prijedlog izmjena hrvatskog Zakona o autorskim i |

|srodnim pravima, kako bi se omogućila zaštita zvučnih glazbenih dokumenata digitalizacijom, te njihova mrežna diseminacija – s olakšicama za |

|potrebe obrazovanja i znanstvenog proučavanja. |

|Zaključna se faza sastoji u nizu preporuka o postupcima kojima bi se trebala sustavno zaštititi baštinska zbirka tvrtke Croatia Records. Zaštita bi|

|se trebala provesti postupkom digitalizacije, te organizirati digitalni repozitorij - svojevrsni virtualni digitalni glazbeni arhiv s javnim |

|pristupom u skladu s odredbama Zakona o autorskim i srodnim pravima. Spomenute bi se preporuke mogle primijeniti i na ostalu nezaštićenu hrvatsku |

|baštinsku zvučnu građu, te poslužiti kao standard pri osnivanju potencijalnog državnog arhivskog repozitorija – državnog digitalnog zvučnog arhiva.|

|Izvori za istraživanje su sljedeći: |

|• dostupna suvremena relevantna literatura – u tiskanom i elektroničkom obliku: knjige, članci u časopisima i mrežne stranice, na hrvatskom, |

|engleskom i njemačkom jeziku |

|• arhivski i knjižnični popisi građe u zemlji i inozemstvu |

|• zakoni o autorskim i izvođačkim (srodnim) pravima – hrvatski i inozemni, te prateća dokumentacija WIPO i EBLIDA |

|• zvučni dokumenti pohranjeni na različitim medijima (magnetofonske vrpce, zvučne kasete, gramofonske ploče, DAT, CD) |

|• za istraživanje povijesti i zbirke tvrtke Croatia Records proučiti će se arhiv dokumenata o njenom radu, te popise arhiva zvučnih snimaka |

|Istraživanje će se provesti sljedećim metodama: |

|1. istraživanjem literature i prikupljanjem podataka o: |

|- tijeku svjetske povijesti snimljenog zvuka, s naročitim osvrtom na hrvatsku povijest |

|- medijima za pohranu snimljenog zvuka |

|- fizičkim karakteristikama pojedinih medija s naglaskom na trajnost |

|- metodama za čuvanje i zaštitu nosača zvuka |

|- metodama digitalizacije zvučnih snimaka |

|- načinima pohrane i očuvanja digitalnih presnimaka glazbe |

|- metodama opisa digitalnih presnimaka glazbe (metapodaci) |

|- iskustvima digitalizacije zvučnih snimaka u razvijenim zemljama, posebno SAD, Australiji, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj |

|- standardima zaštite zvuka digitalizacijom uspostavljenima na razini pojedinih država, odnosno predloženima od međunarodnog |

|udruženja zvučnih arhiva (IASA) |

|- uvaženim/predloženim standardi pratećih opisa digitalizirane zvučne građe (metapodataka) |

|- mjeri u kojoj zakonodavstva pojedinih država, posebno Hrvatske, prati potrebu očuvanja baštinskih zvučnih snimaka digitalizacijom |

|- preporukama WIPO, EBLID-e i IASA-e za prilagodbu zakonodavstva |

|- načinima organizacije postojećih digitalnih baštinskih repozitorija snimljenog zvuka |

|- modusima korištenja baštinskih digitalnih repozitorija snimljenog zvuka |

|Izvori literate su računalna mreža, te zbirke knjižnica i arhiva u Hrvatskoj i izvan nje. |

| |

|2. usporedbom - arhivskih i knjižničnih popisa građe u zemlji i inozemstvu, koji opisuju analognu i digitaliziranu zvučnu građu |

|- prihvaćenih standarda i njihove funkcionalnosti |

|Relevantni popisi većih arhiva i knjižnica slobodno su dostupni na računalnoj mreži. |

| |

|3. metodom razgovora s djelatnicima većih hrvatskih zvučnih arhiva, te s djelatnicima i direktorima tvrtke Croatia Records , |

|razgovorom s djelatnicima Hrvatskog državnog arhiva |

| |

|4. istraživanjem „na terenu“ |

|- arhiv tvrtke Croatia Records – uvidom u popise građe – analogne i digitalne; |

|- pregledom građe i njezinog fizičkog smještaja |

|- istraživanjem dokumentacije vezane uz povijest i status CR – u HDA i CR |

| |

|5. metodom analize i sinteze – za oblikovanje niza metapodataka za digitaliziranu hrvatsku zvučnu baštinsku građu |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Rad će dati model za zaštitu hrvatske baštinske glazbene zvučne građe digitalizacijom koji proizlazi iz sljedećeg: |

|- popisa posjednika baštinske glazbene zvučne građe u Hrvatskoj |

|- povijesnog pregleda nastajanja i prikupljanja građe |

|- pregleda fizičkog stanja građe |

|- pregleda planova za zaštitu |

|- analize hrvatskog Zakona o zaštiti autorskih i srodnih prava (ZAPSP i prijedlog izmjena ) s obzirom na zaštitu zvučne građe |

|- pregleda svjetskih iskustava i smjernica za digitalizaciju zvučne građe |

|- standarda za oblikovanje metapodataka koji opisuju digitaliziranu zvučnu građu |

|- standarda za trajno očuvanje digitaliziranih snimaka |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

| |

|1. Čelan, J. Hrvatska je gluha za svoju zvučnu baštinu // Nedjeljna Slobodna Dalmacija, 04.02.2007., str. 34-35. |

|2. DeWitt, D. Going digital: strategies for access, preservation, and conversion of collections to a digital format. New York ; London : |

|The Haworth Press, 1998. |

|3. Digitisation of Records. Better practices Checklist. Version 1, (2004.) |

|collaboration/better-practice-checklists/docs/BPC18.pdf (14.03.2011.) |

|4. COMMISSION OF THE EUROPEAN COMMUNITIES. Europe’s cultural and scientific heritage at a click of a mouse. [SEC(08) |

|2372]. (Brussels,2008.) |

|(13.04.2011.) |

|5. Fleischhauer, C. The Library of Congress Digital Audio Preservation Prototyping Project. (2007.) |

| . (14.03.2011.) |

|6. Frith, S., Marshall, L. Music and Copyright : New York : Routledge, 2004. |

|7. Gervais, D. J. Transmissions of Music on the Internet: an Analysis of the Copyright Laws of Canada, France, Germany, Japan, the |

|United Kingdom, and the United States // Vanderbilt Journal of Transnational Law, Vol. 34, str. 1363, studeni 2001. |

|8. IASA Task force to establish selection criteria of analogue and digital audio contents for transfer to data formats for preservation |

|purposes. (2004.) . (13.03.2011.) |

|9. IASA-TC 03. The Safeguarding of the Audio Heritage: Ethics, Principles and Preservation Strategy, Version 3, December 2005. |

|IASA Technical Committee, Dietrich Schüller, Editor. |

|(13.03.2011.) |

|10. IASA-TC 04. Guidelines on the Production and Preservation of Digital Audio Objects. Kevin Bradley, Editor, Aarhus, Denmark: |

|IASA, 2004. ¬_publications.asp (14.03.2011.) |

|11. IZLOŽBA fonografija u Hrvatskoj 1927-1997 (1997-1998, Zagreb). Zagreb : Tehnički muzej, 1997. |

|12. Von Hielmcrone, H. von : The development of copyright within the european Union, (2001.) |

| (15.03.2011.) |

|13. Xiaohui Shen … [et al.].Remote I/O Optimization and Evaluation for Tertiary Storage Systems through Storage Resource Broker |

|Proceedings of IASTED Applied Informatic, Inssbruck, Austria, 2001. (15.03.2011.) |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|10000,00 kn |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |10000,00 kn |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[13] | |

|Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis doc.dr.sc. Hrvoje Stančić |

|(ime i prezime prvog predloženog mentora) |

| |

|Potpis       |

|(ime i prezime drugog predloženog mentora) |

| |

|Potpis Željka Radovinović |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 5. travnja 2011. PotpisŽeljka Radovinović |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|M.P. |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[14] |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Željka Radovinović |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: | |

| |Poslijediplomski doktorski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti |

| | |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |6276 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Model zaštite zvučnih zapisa hrvatske glazbene baštine postupkom digitalizacije |

| |Engleski |Model for preservation of sound recordings of Croatian musical heritage by the digitisation process |

|Područje/polje/grana (ako se doktorski |Društvene znanosti / informacijske i komunikacijske znanosti |

|studij izvodi u grani): | |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Hrvoje Stančić, doc. |Filozofski fakultet Sveučilišta|hrvoje.stancic@zg.t-com.hr |

| | |u Zagrebu | |

|Drugi mentor: |     - |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1. dr. sc. Goran Zlodi, doc. |Filozofski fakultet Sveučilišta|gzlodi@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu | |

| |2. dr. sc. Hrvoje Stančić, doc. |Filozofski fakultet Sveučilišta|hrvoje.stancic@zg.t-com.hr |

| | |u Zagrebu | |

| |3. dr.sc. Silvija Babić, |Hrvatski državni arhiv (Zagreb)|sbabic@arhiv.hr |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |redovna sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu održana 14. srpnja 2011. |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano| |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |Kako nije predviđeno uključivanje ispitanika u rad, nije bilo potrebno odobrenje Etičkoga povjerenstva. |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Održana je javna obrana teme doktorskog rada nakon koje je pristupnica uvažila primjedbe povjerenstva vezane uz hipoteze rada. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Predviđeno istraživanje Željke Radovinović ima za svrhu prikazati stanje zvučnih zapisa hrvatske glazbene baštine (posebice izdavačke tvrtke Croatia|

|records) te temeljem međunarodno prihvaćenih standarda i dobre prakse donijeti prijedlog postupaka za organizaciju i način zaštite vrijedne građe |

|digitalizacijom, opremanje digitalnih dokumenata potrebnim metapodacima, objedinjavanje građe u zajedničkom digitalnom repozitoriju te |

|iskorištavanje digitalnog medija za mogućnost mrežne prezentacije. Jedan od rezultata navedenog rada očekuje se i u prijedlogu za izmjenu hrvatskog |

|Zakona o autorskim i srodnim pravima, kojim bi se prilagodio značajkama digitalnog medija. |

|Povjerenstvo smatra kako je predložena tema znanstveno relevantna, da kandidatkinja pokazuje dobro poznavanje predmeta i stručne literature, te da |

|je naznačena metodologija rada primjerena zadanom istraživačkom problemu. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Na temelju priloženih dokumenata te sinopsisa doktorske disertacije povjerenstvo utvrđuje da pristupnica Željka Radovinović ispunjava sve uvjete |

|predviđene programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija informacijskih i komunikacijskih znanosti. |

|Na osnovu iznijetog, predlažemo Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da odobri |

|pristupnici Željki Radovinović pisanje doktorskog rada s temom "Model zaštite zvučnih zapisa hrvatske glazbene baštine postupkom digitalizacije", |

|pod vodstvom mentora dr. sc. Hrvoja Stančića, doc. Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|/      |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|/      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

| |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

|Potpis |

|      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1. dr.sc. Goran Zlodi, doc. | |

| |2. dr.sc. Hrvoje Stančić, doc. | |

| |3. dr.sc. Silvija Babić | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 5.9.2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[15] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT PRISTUPNIKA/PRISTUPNICE: |

|IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI |Josipa Caktaš |

|PRISTUPNICE: | |

|SASTAVNICA: |Filozofski fakultet |

| |Odsjek za Informacijske znanosti |

|Naziv studija: |Poslijediplomski sveučilišni studij informacijskih znanosti |

|Matični broj studenta: |7551 |

|Odobravanje teme za stjecanje |■ u okviru doktorskog studija |□ izvan doktorskog studija |□ na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti: (molimo zacrniti | | | |

|polje) | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Josip Poljak |

|Datum i mjesto rođenja: |21. ožujka 1974. |

|Adresa: |Donja Rupotina 51, 21 231 Klis |

|Telefon/mobitel: |021 240 096 / 098 138 28 17 |

|e-pošta: |josipa.caktas@ |

|ŽIVOTOPIS PRISTUPNIKA/PRISTUPNICE: |

|Obrazovanje | |

|(kronološki od novijeg k starijem |2009. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru stekla akademski stupanj magistra znanosti (znanstveno |

|datumu): |područje: društvene znanosti, znanstveno polje: informacijske i komunikacijske znanosti, znanstvena grana: |

| |komunikologija). |

| |1999. diplomirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu odgojno-obrazovnih područja Sveučilišta u Splitu |

| |zvanjem profesora biologije i kemije. |

|Radno iskustvo |2010. kao koordinator komunikoloških radionica za djecu i odrasle u organizaciji udruge Link Link. |

|(kronološki od novijeg k starijem |2008., 2009., 2010. kao predavač u programu osposobljavanja za glasnogovornika i PR managera Suvremenog |

|datumu): |učilišta u Splitu. |

| |od 2009. na dalje kao nastavnik biologije u OŠ Plokite - Split (sadašnje radno mjesto). |

| |od 2007. na dalje kao nastavnik kemije u OŠ Meje - Split (sadašnje radno mjesto). |

| |2006. kao nastavnik biologije i kemije u OŠ Kneza Branimira - Muć i PO Brštanovo. |

| |2005. kao nastavnik biologije i kemije u OŠ Braća Radić - Vrba i PO Ogorje. |

| |2002.-2003. stručni savjetnik za zaštitu okoliša, tvrtka Sinj. |

| |2002. kao nastavnik biologije i kemije, u OŠ Bol - Split i OŠ Petra Kružića - Klis. |

| |2000.-2002. kao voditelj franchisnih ureda te kao predavač na mjesečnim seminarima (sa tematikom strategija |

| |komuniciranja), u tvrtkama za posredovanje u osiguranju. |

| |2000. kao voditelj programa za izobrazbu odraslih, u poslovnoj školi ST Semafor. |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja | |

|na kongresima: |RADOVI IZLAGANI I OBJAVLJENI U MEĐUNARODNIM ZNANSTVENIM ČASOPISIMA I ZBORNICIMA MEĐUNARODNIH ZNANSTVENIH |

| |SKUPOVA |

| | |

| |Maretić, M., Caktaš, J. Zavičajna baština u funkciji očuvanja hrvatskog identiteta. // Zavičajna baština – |

| |HNOS i kurikulum : zbornik radova / urednik Nenad Cambi. Split : Književni krug, 2007. Str. 87-96. |

| | |

| |Roguljić, M., Caktaš, J., Maretić, M. Internet u odgoju i obrazovanju. // Međunarodni znanstveni skup Društvo |

| |i tehnologija 2002. / urednik Juraj Plenković. Rijeka : Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2002. Str. |

| |152-156. |

| | |

| |SUDJELOVANJE NA MEĐUNARODNOM ZNANSTVENOM SKUPU |

| |Roguljić, M., Caktaš, J., Maretić, M. Uloga Interneta kao novog komunikacijskog sredstva u turizmu srednje |

| |Dalmacije /The role of the Internet as a new communication medium in tourism in middle Dalmatia // Međunarodni|

| |skup Communication and public relations, Dubrovnik, 2002. (predavanje, međunarodna recenzija, neobjavljen rad,|

| |znanstveni). |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Komunikacijski procesi između medija i škola na primjeru grada Splita |

|Engleski: | |

| |Communication processes between the media and schools : the case of the city of Split |

|Jezik na kojem će se pisati rad: | |

| |Hrvatski |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I)ª |

| |TITULA, IME I PREZIME: |USTANOVA: |E-POŠTA: |

|Mentor 1: | | | |

| |prof. dr. sc. Josip Vidaković |Sveučilište u Zadru |jvidakov@unizd.hr |

|Mentor 2: | | | |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do 5 objavljenih relevantnih radova u zadnjih 5 godina b |

| |

| |

| |

| |

| |

|Mentor 1: | |

|Ime i prezime |AUTORSKE KNJIGE |

| |1. VIDAKOVIĆ, J. ŠIBENSKA „HRVATSKA RIEČ“. ŠIBENIK: GRADSKA KNJIŽNICA JURAJ ŠIŠGORIĆ, ZADAR: ODJEL ZA |

| |INFORMATOLOGIJU I KOMUNIKOLOGIJU, 2005. |

| |2. VIDAKOVIĆ, J. POVIJEST ŠIBENSKOG NOVINSTVA (XIX. I XX. ST.). ŠIBENIK: GRADSKA KNJIŽNICA JURAJ ŠIŠGORIĆ, |

| |ZADAR: ODJEL ZA INFORMATOLOGIJU I KOMUNIKOLOGIJU, 2005. |

| | |

| |POGLAVLJA U KNJIZI |

| |1. RAZOVIĆ, M., ZGRABLJIĆ ROTAR, N., VIDAKOVIĆ, J. TRADITIONAL VALUES AND POSTMODERN CHALLENGES OF CULTURAL |

| |TOURISM. // MANAGERIAL ENTREPRENEURIAL DEVELOPMENTS IN THE MEDITERRANEAN AREA / EDITED BY: DEMETRIS VRONTIS, |

| |CYPRUS: THE EUROMED RESEARCH BUSINESS INSTITUTE, UNIVERSITY OF NICOSIA, 2010. |

| | |

| |ZNANSTVENI RADOVI |

| |1. VIDAKOVIĆ, J. PROSVJETITELJSKA ULOGA „KRALJSKOG DALMATINA“ // ZBORNIK RADOVA S MEĐUNARODNOG ZNANSTVENOG |

| |KONGRESA „HRVATI I ILIRSKE POKRAJINE“, ZAGREB-ZADAR-SPLIT, 1-3. LISTOPADA 2009. (U TISKU) |

| |2. VIDAKOVIĆ, J., KALAJŽIĆ, V., RAŽNJEVIĆ, M. O TURIZMU NA STRANICAMA „NARODNOG LISTA“ (1895-1905), |

| |MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP „MEDIJI I TURIZAM“, 2009., ZADAR (U TISKU) |

| |3. VIDAKOVIĆ, J. NOVINSTVO U STAROM RIMU // ZBORNIK RADOVA KRALJSKI DALMATIN-200 GODINA ZADARSKOG I EUROPSKOG |

| |NOVINSTVA U EUROPSKOM KONTEKSTU. ZADAR: ODJEL ZA INFORMATOLOGIJU I KOMUNIKOLOGIJU, 2007. |

| | |

| | |

| | |

| | |

|Mentor 2: | |

|Ime i prezime | |

|OBRAZLOŽENJE TEME: |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Istraživanje se temelji na prikupljanju informacija vezanih za komunikacijske procese kojim bi bili obuhvaćeni|

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |mediji (relevantni za lokalnu zajednicu) te ravnatelji 23 osnovne i 26 srednjih škola grada Splita. Prikupile |

|mjestima): |bi se dobivene informacije iz lokalnih i regionalnih radio i TV postaja, analizirao sadržaj iz tiskovina |

| |Slobodna Dalmacija i Školske novine te proveo intervju s ravnateljima osnovnih i srednjih škola grada Splita |

| |(dobili bi se podaci o: njihovoj percepciji o ugledu škole na lokalnoj razini, iskustva s pojedinim medijima, |

| |utvrdili alati internog i eksternog komuniciranja te njihov odnos, kao i stav ravnatelja za potrebom |

| |educiranja na tematiku odnosa s javnostima i medijima (prilagođene za školstvo)). Ovime bi se dobila potpuna |

| |slika za utvrđivanje okvira djelovanja osnovnih i srednjoškolskih ustanova u kojima bi upravljanjem odnosa s |

| |medijima stavili u funkciju osnovno i srednjoškolsko obrazovanje u širi društveno korisni i obrazovni |

| |kontekst. |

|Sažetak na engleskom jeziku |This research is based on gathering information on communication processes; it would involve the media (those |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |relevant for the local community) and headmasters of 23 primary schools and 26 secondary schools in Split. |

|mjestima): |Information would be obtained from the local and regional radio and TV stations, texts from newspapers |

| |Slobodna Dalmacija and Školske Novine would be analysed and headmasters of primary and secondary schools would|

| |be interviewed (by means of which certain data would be received on: their perception of the school’s |

| |reputation on a local level, experience with certain media; means of internal and external communication and |

| |their relations would be determined, as well as the headmasters´ attitude towards the need for education |

| |regarding public and media relations (customized for the school system)). This would provide us with the whole|

| |picture for setting up a framework in which primary and secondary facilities would put primary and secondary |

| |education in function in a wider social and educational context by managing their relations with the media. |

|Uvod (maksimalno 2000 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Svako društvo, društvena grupa ima mogućnost da međusobnim komuniciranjem priopće što žele, znaju i što su iskusili. U suvremenim društvenim |

|procesima načini i mogućnosti komuniciranja u modernom poslovanju pretpostavljaju aktivno sudjelovanje te razvijanje komunikacijskih (medijskih) |

|kompetencija. Prema Maloviću (2007) suvremeno je školstvo također podređeno potrebama suvremenog života koji traži u praksi brzu primjenu novih |

|stečenih znanja. Tako se, prema Ivasu (2005), škole moraju same pojmiti kao medij koji mnoštvo drugih medija slojevito uključuje. ”Suvremena |

|tehnologija znači stalno nove mogućnosti u medijskoj industriji i stalno nove zahtjeve za izobrazbom medijskih korisnika.” (Zgrabljić Rotar, 2005: |

|12). |

|Dok pojedina istraživanja upućuju na aktualnost i potrebu medijskog opismenjavanja, postavlja se pitanje na koji način (upravo sada) odgovorni u |

|osnovnim i srednjim školama ostvaruju komunikaciju s medijima, postoje li komunikacijski planovi, smatraju li da bi škola, kao važan faktor |

|društva, trebala poduzeti jači angažman u odnosima s medijima za osvještavanje važnosti i odgovornosti nastavničkog posla te za informiranje o |

|uspješnim projektima, uspjehu rada djece i nastavnika, koje škole potiču i za koje su odgovorne. Usmjeravanje javne pozornosti na obrazovna i druga|

|društvena postignuća mogu postati interesom i obvezom odgovornih (ravnatelja) u odgojno-obrazovnim ustanovama (osnovnim i srednjim školama). |

|“Način na koji mediji predstavljaju svijet može utjecati na to kako publike razumiju taj svijet u kojem žive i kako se prema njemu odnose.” (Tench,|

|Yeomans, 2009: 255). Masovna komunikacija olakšava društvenu interakciju jer mediji osiguravaju izvor informacija koji su teško dostupni u |

|interpersonalnim mrežama. Mediji mogu biti od iznimne važnosti za svaki tip organizacije koja će upravljanje odnosa s medijima prilagoditi |

|vlastitim potrebama. Stoga je polazišna točka istraživanja utvrditi komunikacijske procese između medija i škola, kako i na koji način osnovne i |

|srednje škole grada Splita formiraju odnose s medijima. |

|Pregled dosadašnjih istraživanja (maksimalno 5000 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Dosadašnja istraživanja su pokazala da je za uspješnu preobrazbu školstva jedan od najznačajnijih čimbenika sama uloga medija kao oblika |

|komuniciranja. “Unapređivanje komunikacija, na relacijama prosvjetna vlast i uredništvo medija je bitan čimbenik unaprjeđivanju odgojnoobrazovnog |

|rada.” (Miliša, 2005: 14). Zgrabljić Rotar definira pojam medijske pismenosti i načela na kojima se ista zasniva navodeći kako bi znanstvene |

|institucije trebale snažnije poticati istraživanja o medijima. “Komunikacijske znanosti i medijska pismenost kao dio te discipline istražuju pojam |

|medija i njegovo značenje u sustavu masovnog komuniciranja.” (Zgrabljić Rotar, 2005: 16). Vršena su istraživanja o utjecaju medija na stvaranje |

|slike o nastavničkom zanimanju (Kolega, Hrpka, Buljan Flander, 2009) prema kojima analiza sadržaja članaka u novinama pokazuje nepopularnost |

|nastavničkog zanimanja što upućuje na potrebu osviješćivanja utjecaja koji definiraju i oblikuju sliku nastavničke profesije. Tolić (2009) navodi |

|mogućnost integriranja medijske kompetencije u hrvatski školski sustav kroz radionice o temi medijske manipulacije i nasilja. Miliša i Ćurko (2010)|

|navode između ostalog i o potrebi novog školskog kurikuluma koji bi imao prijedloge i o kritičkom procesuiranju informacija koje provode (novi) |

|mediji. Obradović i Bogdanović (2010) navode da komuniciranje putem medija s ciljanim javnostima ima svrhu izgradnje povjerenja i jačanja ugleda |

|organizacije. Provedena istraživanja o temi učinkovitosti školskog vođenja upućuju na potrebu za sustavnom izobrazbom ravnatelja koji trebaju |

|razviti dobre komunikacijske vještine. “Povećanjem upravljačkih sposobnosti ravnatelja, unaprijedit će se upravljanje odgojno-obrazovnom |

|ustanovom. “ (Peko, Mlinarević, Gajger, 2009: 70). |

|Cilj i hipoteze istraživanja (maksimalno 700 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Istraživački problem temelji se na detaljnom proučavanju komunikacijskih procesa, korištenja tehnika, načina i elemenata komuniciranja u kojima se |

|ostvaruje odnos djelovanja na relaciji: mediji-osnovne i srednje škole grada Splita, koji rezultiraju medijskom slikom spomenutih ustanova u |

|javnosti. Cilj istraživanja je utvrditi na koji su način odnosi s medijima uključeni u poslovanje osnovnih i srednjih škola grada Splita, postoje |

|li razlike/sličnosti, čime su iste uvjetovane. Glavna hipoteza: osnovne i srednje škole grada Splita nemaju aktivni pristup prema medijima. Pomoćne|

|hipoteze: ravnatelji škola smatraju edukaciju za odnose s medijima korisnom, smatraju da je loša slika o odgojno-obrazovnoj djelatnosti slijed |

|negativnog konteksta u medijskim napisima. |

|Materijal, metodologija i plan istraživanja (maksimalno 6500 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Proučavanje relevantne literature na temu strategija odnosa s javnostima, odnosa s medijima, mogućnosti komuniciranja u suvremenom poslovanju, |

|proučavanje rezultata istraživanja na temu školstva i medija izdanim u relevantnim znanstvenim časopisima, prikupljanje istraživačkog materijala iz|

|određenih tiskovina predstavlja okosnicu za razradu plana istraživanja koje će se vršiti kroz jednogodišnji intenzivan rad. Isti uključuje |

|korištenje kvalitativne i kvantitativne istraživačke metode i postupaka kao temelja istraživačkog djelovanja za potrebe izrade doktorskog rada. |

|Slijedom proučavanja relevantne literature, prikupljanje, a potom i obrada informacija (podataka), vršit će se kroz korištenje više znanstvenih |

|metoda i tehnika poput: dubinskog intervjua, analize sadržaja, metode analize i sinteze, induktivne, deduktivne te metode deskripcije. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (maksimalno 500 znakova s praznim mjestima) |

| |

|U radu će se s aspekta komunikološke znanosti analizirati i evaluirati elementi komunikacijskih procesa po kojima škole u gradu Splitu mogu |

|proaktivno djelovati u odnosima s medijima (informiranju javnosti, promoviranju odgojno-obrazovne tematike, formiranju pozitivnog ugleda i |

|djelovanju u kriznim situacijama). Rad bi trebao pokazati način aktivnog uključivanja škola u komunikaciju putem medija koje zahtjeva suvremeno |

|poslovanje i moderna služba ravnateljstva što je izravan doprinos svim sudionicima komuniciranja (školama, medijima i ciljanim skupinama), ali i |

|znanstvenoj grani (komunikologiji) koja otvara put za istraživanja komunikacijskih procesa u obrazovanju općenito. |

|Popis citirane literature (maksimalno 15 referenci) |

| |

|Bauer,T. Mediji za otvoreno društvo. Zagreb : Sveučilišna knjižara, 2007. |

|Ivas, I. Govorna kultura u odgoju za mlade. // Medijska pismenost i civilno društvo / Zgrabljić Rotar, N. (ur.). Sarajevo : Mediacentar, |

|2005. Str. 257-300. |

|Kolega, M., Hrpka, H., Buljan Flander, G. Slika nastavnika u dnevnim novinama. // Odgojne znanosti. Vol . 11, No. 2 (18) , prosinac |

|2009. URL: . (01.09.2010.) |

|Košir, M., Zgrabljić, N., Ranfl, R. Život s medijima: priručnik o medijskom odgoju za roditelje, nastavnike i učitelje. Zagreb: Doron, |

|1999. |

|Malović, S. Mediji i društvo. Zagreb : ICEJ i Sveučilišna knjižara, 2007. |

|Miliša, Z. Rakrižja struke i politike. Zadar : Gradska knjižnica, 2005. |

|Miliša, Z., Ćurko, B. Odgoj za kritičko mišljenje i medijska manipulacija. // Medianali. Vol. 4, No. 7, travanj 2010., str. 57-72. |

|Obradović, Đ., Medo Bogdanović, I. Holistički odnosi s medijima organizacija u kulturi. // Medianali. Vol. 4, No. 7, travanj 2010., str. |

|73-90. |

|Peko, A., Mlinarević, V., Gajger, V. Učinkovitost vođenja u osnovnim školama. // Odgojne znanosti. Vol. 11, br. 2, 2009., str. 67-84. |

|Tench, R., Yeomans, L. Otkrivanje odnosa s javnošću. Zagreb: PRint, 2009. |

|Tolić, M. Medijska kompetencija kao prevencija pri sprječavanju medijske manipulacije u osnovnim školama. // Medianali. Vol. 3, |

|No. 6, prosinac 2009., str. 195-212. |

|Zgrabljić Rotar, N. Mediji-medijska pismenost, medijski sadržaji i medijski utjecaji. // Medijska pismenost i civilno društvo / |

|Zgrabljić Rotar, N. (ur.). Sarajevo : Mediacentar, 2005. Str. 9-45. |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorsku disertaciju s istovjetnom temom ni na jednom drugom Sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, _____________________________ Potpis _____________________________ |

|Ime i prezime |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[16] |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |mr. sc. Josipa Caktaš |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: | |

| |Poslijediplomski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti |

| | |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |7551 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Komunikacijski procesi između medija i škola na primjeru grada Splita |

| |Engleski | |

| | |Communication processes between the media and schools : the case of the city of Split |

|Područje/polje/grana (ako se doktorski |Društvene znanosti/ informacijske i komunikacijske znanosti/ komunikologija |

|studij izvodi u grani): | |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: | | | |

| |dr. sc. Josip Vidaković, red. prof. |Sveučilište u Zadru |jvidakov@unizd.hr |

|Drugi mentor: |     - |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1. dr. sc. Goran Zlodi, doc. |Filozofski fakultet Sveučilišta|gzlodi@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu | |

| | | | |

| |2. dr. sc. Josip Vidaković, red. prof. |Sveučilište u Zadru |jvidakov@unizd.hr |

| |3. dr. sc. Marina Čizmić Horvat, doc. |Filozofski fakultet Sveučilišta|mfruk@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |redovna sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu održana 17. prosinca 2010. |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano| |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj | |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Nije predviđena javna obrana teme. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Povjerenstvo zaključuje iz priloženog sinopsisa doktorskog rada da je predložena tema disertacije pod naslovom Komunikacijski procesi između medija |

|i škola na primjeru grada Splita, znanstveno relevantna i dosad nedovoljno istražena, te da će pristupnica proučavanjem relevantne literature i |

|izvora te odabranim metodološkim postupcima u prikupljanju i obradi informacija, detaljno istražiti elemente komuniciranja kojima se ostvaruje |

|suradnja osnovnih i srednjoškolskih ustanova s medijima na lokalnoj razini. Time će pridonijeti istraživanju suvremenih komunikacijskih procesa |

|odgojno-obrazovnih ustanova i medija, s ciljem utvrđivanja novih, poboljšanih načina usmjeravanja javne pozornosti na odgojna i obrazovna društveno |

|korisna postignuća putem medija. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Temeljem uvida u dokumentaciju o studiju te sinopsis doktorskog rada, ocjenjujemo da pristupnica mr.sc. Josipa Caktaš ispunjava sve uvjete |

|predviđene programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija informacijskih i komunikacijskih znanosti. |

|Na osnovu iznijetog, predlažemo Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da odobri |

|pristupnici mr.sc. Josipi Caktaš izradu doktorske disertacije pod naslovom teme "Komunikacijski procesi između medija i škola na primjeru grada |

|Splita", pod vodstvom mentora dr. sc. Josipa Vidakovića, red. prof. Sveučilišta u Zadru. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|/      |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|/      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

| |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

|Potpis |

|      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1. dr.sc. Goran Zlodi, doc. | |

| |2. dr.sc. Josip Vidaković, red. prof. (Sveučilište u | |

| |Zadru) | |

| |3. dr.sc. Marina Čizmić Horvat, doc. | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 12.9. 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[17] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Vedran Juričić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij informacijskih znanosti |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|6920 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Mladen Juričić |

|Datum i mjesto rođenja: |17.4.1982. |

|Adresa: |Borisa Papandopula 13, Sesvete, Zagreb |

|Telefon/mobitel: |01 / 400 - 36 - 32 098 / 600 - 059 |

|E-mail: |vedran.juricic@ |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje | |

|(kronološki od novijeg k starijem |2008. – Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu |

|datumu): |Poslijediplomski doktorski studij informacijskih znanosti |

| |2000. – 2005. Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu |

| |Studij računarstva, diplomirani inženjer računarstva |

|Radno iskustvo | |

|(kronološki od novijeg k starijem |2007. – Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu |

|datumu): |Odsjek za informacijske znanosti, asistent |

| |2006. – 2007. Siemens d.d. |

| |Program and System Engineering, software developer |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja | |

|na znanstvenim skupovima: |1. Mateljan, Vladimir; Peter, Krunoslav; Juričić, Vedran. |

| |An Optimization of Command History Search // Digital Resources and Knowledge Sharing / Bawden, David ; Boras,|

| |Damir ; Dizdar, Senada ; Fraser, Alexander ; Krauwer, Steven ; Lasić-Lazić, Jadranka ; Seljan, Sanja ; |

| |Slavić, Aida ; Stančić, Hrvoje ; Tuđman, Miroslav (ur.). Zagreb : Department of Information Sciences, Faculty|

| |of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, 2009. Str. 299-307. |

| |2. Mateljan, Vladimir; Đambić, Goran; Juričić, Vedran. |

| |Modern Presentetion Technologies in Distant Learning Systems. // Infomedia, The International Journal on |

| |Informatics and New Media in Education. 2 (2009) , 1; 48-51 (pregledni rad, znanstveni). |

| |3. Mateljan, Vladimir; Juričić, Vedran; Drenovac, Sergej. |

| |Authentication of Student's Assignments. // Infomedia, The International Journal on Informatics and New Media|

| |in Education. 2 (2009) , 1; 52-55 (originalni znanstveni rad, znanstveni). |

| |4. Mateljan, Vladimir; Juričić, Vedran; Đambić, Goran. |

| |Content Management Systems in Education. // The International Journal on Informatics and new Media in |

| |Education INFOMEDIA. 1 (2008) ; 103-108 (članak, znanstveni). |

| |5. Illeš, Davor; Juričić, Vedran; Alajbeg, Iva; Valentić-Peruzović, Melita. |

| |ICT Supported Students' Knowledge Evaluation // Proceedings of 31st International Conference on Information |

| |Technology Interfaces. 2009. (poster,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). |

| |6. Mateljan, Vladimir; Juričić Vedran; Đambić Goran. |

| |Content management systems in educational environment // Mipro 2008 / Čičin-Šain Marina, Turčić Prstačić |

| |Ivana, Sluganović Ivanka, Uroda Ivan (ur.). Rijeka : Hrvatska udruga za informacijsku i komunikacijsku |

| |tehnologiju, elektroniku i mikrorlektroniku - MIPRO, 2008. 66-71 (međunarodna recenzija,objavljeni |

| |rad,znanstveni). |

| |7. Mateljan, Vladimir; Juričić, Vedran; Šimović, Vladimir. |

| |Content Management Systems Functionality // CECiiS / Boris Aurer, Miroslav Bača, Kornelije Rabuzin (ur.). |

| |Varaždin : Faculty of Organization and Informatics, 2008. 665-671 (predavanje,međunarodna |

| |recenzija,objavljeni rad,znanstveni). |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |SUSTAV ZA DETEKCIJU PLAGIJATA U VIŠEJEZIČNOM OKRUŽENJU |

|Engleski: |PLAGIARISM DETECTION SYSTEM IN THE MULTILANGUAGE ENVIRONMENT |

|Naslov na jeziku na kojem će se |Hrvatski |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |područje društvenih znanosti / polje informacijske znanosti |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |prof. dr. sc. Vladimir Mateljan |Filozofski fakultet, Sveučilište |vladimir.mateljan@ |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Prvi mentor: | |

| |1. Mateljan, Vladimir; Peter, Krunoslav; Juričić, Vedran. |

| |An Optimization of Command History Search // Digital Resources and Knowledge Sharing / Bawden, David ; Boras,|

| |Damir ; Dizdar, Senada ; Fraser, Alexander ; Krauwer, Steven ; Lasić-Lazić, Jadranka ; Seljan, Sanja ; |

| |Slavić, Aida ; Stančić, Hrvoje ; Tuđman, Miroslav (ur.). |

| |Zagreb : Department of Information Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb,|

| |2009. Str. 299-307. |

| | |

| |2. Vladimir, Mateljan; Krunoslav Peter; Vedran Juričić. |

| |An Optimization of Command History Search // The future of information sciences - Digital resources and |

| |knowledge sharing / Hrvoje Stančić (ur.). |

| |Zagreb : Vjesnik, 2009. Str. 299-308. |

| | |

| |3. Mateljan, Vladimir; Đambić, Goran. |

| |Dekompozicija relacijske sheme bez gubitka informacija // The Future of Information Sciences INFuture2007: |

| |Digital Information and Heritage / Seljan, Sanja ; Stančić (ur.). |

| |Zagreb : Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, 2007. Str. 335-341. |

| | |

| |4. Mateljan, Vladimir; Požgaj, Željka; Peter, Krunoslav. |

| |Značaj skriptnih jezika za administraciju operacijskih sustava // The Future of Information Sciences |

| |INFuture2007: Digital Information and Heritage / Seljan, Sanja ; Stančić (ur.). |

| |Zagreb : Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, Zagreb, 2007. Str. 445-456. |

| | |

| |5. Mateljan, Vladimir; Širanović, Željko; Širanović, Željka. |

| |Načela oblikovanja edukativnog multimedijskog sadržaja u online sinkronom Web okruženju // The Future of |

| |Information Sciences INFuture2007: Digital Information and Heritage / Seljan, Sanja ; Stančić, Hrvoje (ur.). |

| |Zagreb : Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, 2007. Str. 483-492. |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku | |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |Sustavi za računalno potpomognutu detekciju plagijata utvrđuju sličnost između tekstualnih dokumenata. Ovisno|

|mjestima): |o upotrebljenom algoritmu i izvedbi, sustavi pokazuju različite, ali prihvatljive rezultate nad istim skupom |

| |dokumenata pisanima istim prirodnim jezikom. Detekcija sličnosti između dokumenata pisanima različitim |

| |jezicima, odnosno detekcija sličnosti u višejezičnom okruženju je specifičan i kompleksan postupak. U ovom |

| |radu utvrdit će se specifičnosti i zahtjevi sustava za detekciju plagijata u višejezičnom okruženju, |

| |predložit će se model navedenog sustava i testirati njegova uspješnost. |

|Sažetak na engleskom jeziku | |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |Computer-aided plagiarism detection systems determine the similarity between textual documents. Depending on |

|mjestima): |the used algorithm and design, systems show different, but acceptable results over the same set of documents |

| |written in the same natural language. Detection of similarity between documents written in different |

| |languages, that is, detection of similarity in the multilanguage environment, is specific and complex |

| |process. This paper will determine specific characteristics and requirements of the plagiarism detection |

| |systems in the multilanguage environment, propose a model of this system and test its performance. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Osnova računalno potpomognute detekcije plagijata u dokumentima je utvrđivanje sličnosti među dokumentima koja je proporcionalna broju elemenata |

|koji se preklapaju, odnosno udjelu zajedničkih elemenata u promatranim dokumentima. Najzahtjevniji korak utvrđivanja sličnosti, koji istodobno ima |

|i najveći utjecaj na rezultat analize, je proces inicijalne prilagodbe dokumenta i njegova priprema za analizu. U spomenutim procesima određuju se |

|elementi i njihova semantička vrijednost, nakon čega se na temelju jednog od poznatih algoritama utvrđuje sličnost dokumenata. Budući da su odabir |

|i kasnija prilagodba elemenata vezani uz jezik, stil i rječnik koji se upotrebljavaju u dokumentu, postupak je vrlo složen ako se radi o usporedbi |

|dokumenata pisanima na različitim jezicima. |

| |

|Metode detekcije sličnosti u dokumentima pisanima prirodnim jezikom dijele su u tri skupine: metode temeljene na gramatici, semantici i hibridne |

|metode. Gramatičke metode fokusiraju se na gramatičku strukturu dokumenta, pri čemu se koriste standardni algoritmi za usporedbu tekstualnih nizova|

|kako bi se izračunala sličnost dokumenata. Metode temeljene na semantici koriste model vektorskog prostora i statistički izračun frekvencija riječi|

|kako bi se dobio karakteristični vektor. Karakteristični vektori dokumenata uspoređuju se kosinus metodom ili se računa njihov skalarni produkt na |

|temelju čega se dobiva koeficijent sličnosti vektora, a time i dokumenata. Hibridna metoda kombinira metode temeljene na gramatici i semantici kako|

|bi se postigli bolji rezultati usporedbe. Sve navedene metode su efikasne isključivo ako se radi o dokumentima pisanima istim prirodnim jezikom. |

| |

|Osnovni elementi od kojih se tvori karakteristični vektor dokumenta mogu biti riječi u svojem izvornom obliku, ili se, pomoću postupaka |

|korjenovanja i lematizacije, dobivaju njihovi korijeni i leme. Provedena su istraživanja u kojima su se za identificiranje sličnosti dokumenata u |

|višejezičnom okruženju koristile postojeće metode za detekciju sličnosti i prijevodi lema dobiveni upotrebom rječnika. Ovakvi modeli nisu |

|zadovoljavajući i pokazuju iznimno nisku preciznost, posebno u slučaju nekorištenja ontologije. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[18] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Cilj istraživanja je razvoj modela koji će omogućiti usporedbu tekstualnih dokumenata pisanima različitim jezicima. U skladu s tim, razvit će se |

|metoda koja će primijeniti postojeće modificirane algoritme za usporebu te koja će podržati usporedbu tekstova i izračun njihove sličnosti u |

|višejezičnom okruženju. Dokazat će se da transformacijom dokumenata iz jednog jezika u drugi, ne dolazi do bitne promjene njihovog odnosa, i da |

|međusobna sličnost dokumenata ostaje sačuvana unutar prihvatljivih granica. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

| |

|U radu će biti definirani problemi koje se javljaju kod analize sličnosti dokumenata pisanima na jednom i više jezika. Bit će opisani postojeći |

|modeli i algoritmi, pozitivne i negativne posljedice njihove primjene te će biti izložen prijedlog njihovih promjena kako bi bili prikladniji za |

|ovo istraživanje. |

|Uspješnost predloženog modela i valjanost hipoteze testirat će se matematičkim, a posebno statističkim metodama. |

|Baza dokumenata nad kojima će se vršiti transformacije i koji će se analizirati, izgradit će se uz pomoć postojećih tekstova dostupnih putem |

|Interneta, u prvom redu novinskih članaka preuzetih s web stranica poznatih domaćih i svjetskih novinskih agencija i portala. |

| |

|Kao prilog radu modela, razvit će se aplikacija za analizu i izračun sličnosti dokumenata. Dobiveni rezultati usporedit će se s rezultatima |

|postojećih sustava za detekciju plagijata, te će se ocijeniti uspješnost predloženog modela. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Znanstveni doprinos istraživanja je razvoj metode za izračun sličnosti i detekciju plagijata u skupovima dokumenata u višejezičnom okruženju. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

| |

|[1] Verco, L. K., Wise, M. J., Software for Detecting Suspected Plagiarism: Comparing Structure and Attribute-Counting Systems, Proceedings of the |

|1st Australasian conference on Computer science education, 2009, str 81-88. |

|[2] Caseli, M. H., Volpe Nunes, M. G., Evaluation of Sentence Alignment Methods on Portuguese-English Parallel Texts, Scientia, 2003, str 1-14. |

|[3] Kang, N., Gelbukh, A., Han, S. Y., PPChecker: Plagiarism Pattern Checker in Document Copy Detection, Lecture Notes in Computer Science, 2006, |

|str 661-667. |

|[4] Lin C. ROUGE: A Package for Automatic Evaluation of Summaries, Proc. ACL workshop on Text Summarization Branches Out, 2004, str 25-26. |

|[5] Liu, C., Chen, C., Han, J., Yu, S. P., GPLAG: detection of software plagiarism by program dependence graph analysis, Proceedings of the 12th |

|ACM SIGKDD international conference on Knowledge discovery and data mining, 2006, str 872-881. |

|[6] Buttler, D. A Short Survey of Document Structure Similarity Algorithms, International Conference on Internet Computing, 2004, str 3-9. |

|[7] Lyon, C., Malcolm, J., Dickerson, B., Detecting Short Passages of Similar Text in Large Document Collections, Proceedings of the 2001 |

|Conference on Empirical Methods in Natural Language Processing, 2001, str 118-125. |

|[8] Cohen, W., Ravikumar, P., Fienberg, S. E., A Comparison of String Distance Metrics for Name-Matching Tasks, Proceedings of IJCAI-03 Workshop |

|on Information Integration, 2003, str 73-78. |

| |

| |

|[9] Wise, M.J., String Similarity via Greedy String Tiling and Running Karp−Rabin Matching, Basser Dept. of Computer Science, University of Sydney,|

|1993. |

|[10] Irving, R. W., Plagiarism and Collusion Detection using the Smith-Waterman Algorithm, DCS Technical Report, Dept of Computing Science, |

|University of Glasgow, 2004. |

|[11] Bernstein, Y., Zobel J., Accurate discovery of co-derivative documents via duplicate text detection, Inf. Syst. 31/ 7, 2006, str 595-609. |

|[12] Hummel B., Juergens E., Heinemann, L., Conradt, M., Index-based code clone detection: incremental, distributed, scalable, Proceedings of the |

|2010 IEEE International Conference on Software Maintenance, 2010, str 1-9. |

|[13] Hoad, T. C., Zobel, J., Methods for identifying versioned and plagiarized documents, J. Am. Soc. Inf. Sci. Technol. 54/3, 2003, str 203-215. |

|[14] Bao, J., Lyon, C., Lane, P., Ji, W., Malcolm, J., Comparing Different Text Similarity Methods, UH Computer Science Technical Report 461, 2007.|

|[15] Evans, D. K., Identifying Similarity in Text: Multi-Lingual Analysis for Summarization, PhD thesis, Graduate School of Arts and Sciences, |

|Columbia University, 2005. |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|      |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |      |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[19] | |

|Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis prof. dr. sc. Vladimir Mateljan |

|(ime i prezime prvog predloženog mentora) |

| |

|Potpis       |

|(ime i prezime drugog predloženog mentora) |

| |

|Potpis Vedran Juričić |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 04.05.2011. Potpis Vedran Juričić |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|M.P. |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[20] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Vedran Juričić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij informacijskih znanosti |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |6920 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |Hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |DETEKCIJA PLAGIJATA U VIŠEJEZIČNOM OKRUŽENJU |

| |Engleski |PLAGIARISM DETECTION IN THE MULTILANGUAGE ENVIRONMENT |

|Područje/polje/grana (ako se doktorski |područje društvenih znanosti / polje informacijske znanosti |

|studij izvodi u grani): | |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Vladimir Mateljan, red.prof. |Filozofski fakultet, |vladimir.mateljan@ |

| | |Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska| |

|Drugi mentor: | | | |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1. dr. sc. Damir Boras, |Filozofski fakultet |dboras@ffzg.hr |

| |red. prof. |Sveučilište u Zagrebu | |

| | |Hrvatska | |

| |2. dr. sc. Vladimir Mateljan, |Filozofski fakultet |vladimir.mateljan@ |

| |red. prof. |Sveučilište u Zagrebu | |

| | |Hrvatska | |

| |3. dr. sc. Božidar Tepeš, |Učiteljski fakultet, |bozidar.tepes@ufzg.hr |

| |red. prof. |Sveučilište u Zagrebu | |

| | |Hrvatska | |

| |4. | | |

| |5. | | |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |9. redovna sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu održana 16. lipnja 2011. |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|točka dnevnog reda: Ad 77. |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj | |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Doktorand je javno iznio temu doktorskog rada i obrazložio ciljeve, hipoteze i očekivani znanstveni doprinos istraživanja. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Na temelju izlaganja doktoranda, zaključuje se da je očekivani znanstveni doprinos izvorni, a istraživanje je ocjenjeno kao izvedivo. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Mišljenje povjerenstva je da se prihvati predložena tema doktorskog rada. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|Nema. |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|Nema. |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|ljetni semestar, ak.god. 2011/2012 |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

| |

| |

| |

| |

|Potpis |

| |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

| |

| |

| |

| |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1. dr. sc. Damir Boras, red. prof., | |

| |Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska | |

| |2. dr. sc. Vladimir Mateljan, red. prof., | |

| |Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska | |

| |3. dr. sc. Božidar Tepeš, red. prof., | |

| |Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska | |

| |4. | |

| |5. | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 21. rujna, 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[21] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Lorena Lazarić, prof. |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |      Filozofski fakultet u Zagrebu |

|Naziv studija: |      Poslijediplomski studij književnosti |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|     4920 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |      Milka rođ. Brščić, Anton |

|Datum i mjesto rođenja: |      30.05.1964., Pula |

|Adresa: |      Studenčeva 26, 52100 PULA |

|Telefon/mobitel: |      091/5078717 |

|E-mail: |      lorena.lazaric@ |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |      Filozofski fakultet u Puli – Odjel talijanistika |

|(kronološki od novijeg k starijem |COUO „Branko Semeliċ“, Pula |

|datumu): |OŠ „Foška Doblanović“, Svetvinčenat |

|Radno iskustvo |      Sveučilište Jurja Dobrile u Puli |

|(kronološki od novijeg k starijem |OŠ Jurja Dobrile, Rovinj |

|datumu): |OŠ Vladimira Nazora, Rovinj |

| |Turistička agencija „Flores“, Rovinj |

| |Turistička agencija „Kompas“, Rovinj |

| |Turističko naselje „Valalta“, Rovinj |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |      „Zadaće učitelja u školi po mjeri učenika“, ISBN 978-953-7498-24-5, UKD 37.02(063) |

|na znanstvenim skupovima: |„Dani Mate Demarina“, Pula/Medulin, 2009. |

| |„Edukacija nastavnika za budućnost“, Zenica, 2010. |

| |„Neverbalna komunikacija. Znaju li je roditelji prepoznati kod djeteta?“, Pula/Motovun, 2010. |

| |„Agresivno i nasilno ponašanje kod djece predškolske dobi“, Osijek, 2010. |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |      Četiri lica Bruna Maiera |

|Engleski: |      Four faces of Bruno Maier |

|Naslov na jeziku na kojem će se |      I quattro volti di Bruno Maier |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |      Humanističke znanosti, filologija |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |Dr.sc. Mladen Machiedo, redoviti |Filozofski fakultet u Zagrebu, |- |

| |prof. u trajnom zvanju |Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|      |

|Prvi mentor: |Preko rubova, Književni krug, Split, 2006 |

| |Ancora controcorrente, FF Press, Zagreb, 2007 |

| |O da sam ... Hrvatski pjesnici 20.st. – 1 (antologija), DHK, Zagreb, 2007 (talijansko izdanje Oh, s'io fossi |

| |..., Testuale, 2006) |

| |Leonardo da Vinci i poezija, MH, Zagreb, 2009 (novo izdanje) |

| |Futurizam 100 godina kasnije, DHK, Zagreb, 2010 |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Bruno Maier, jedan je od najznačajnijih talijanista i književnih kritičara posljednjih desetljeća koji je |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |istraživao povijest talijanske književnosti imajući, kao predmet interesa svojih kritičkih «putovanja», brojne |

|mjestima): |književnike i razdoblja talijanske književnosti. U ovoj disertaciji posebna će pozornost biti posvećena |

| |povijesnom razdoblju i teritorijalnom okruženju u kojemu je Maier živio i stvarao i njihovom utjecaju na njegov|

| |stvaralački rad. Analizirat ću Maierov roman „Assente“ („Odsutan“ u prijevodu), pripovijetku „Case a |

| |Capodistria“, njegove kritičke osvrte na djela tršćanskih književnika, osobito Sabe i Sveva, te neke njegove |

| |pjesme. Zadnje će poglavlje biti namijenjeno Maieru kao čovjeku gdje će figurirati misli bliskih mu osoba, |

| |poznanika, suradnika i studenata u cilju doprinosa njegovoj kozmopolitskoj osobnosti. |

| | |

|Sažetak na engleskom jeziku |      |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim | |

|mjestima): | |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|      Bruno Maier je u svom jedinom romanu napisao «Živio sam za književnost, od književnosti. Nisam vidio ništa osim književnosti. |

|Sve je ostalo za mene bilo bezvrijedno ili je mnogo manje značilo …» Ove tri, naizgled jednostavne rečenice obuhvaćaju jedan cijeli |

|životni vijek i potakle su moj interes da bolje upoznam ovog velikog kritičara. Maier je puno pisao o drugima, ali malo je tko pisao o |

|njemu. Tijekom pretraživanja pisanog materijala Bruna Maiera i o Bruno Maieru uglavnom sam se susrela s kratkim osvrtima kolega i |

|suradnika na njegov rad koji su nakon njegove smrti objavljeni u dnevnom tisku “Il piccolo”, časopisima “La Battana” i “Misure critiche” |

|kao spomen na ovog velikog kritičara. Izdvojila bih jedno jedino veće djelo “Ricordo di Bruno Maier” supruge Enze Giammancheri i |

|Pietra Zovatta objavljeno nakon njegove smrti, koje ima kao nit vodilju život i djela Bruna Maiera. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[22] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|      Cilj je istraživanja analiza djela Bruna Maiera kao kritičara, pisca i pjesnika kroz kritički osvrt na njegova djela, oslikati njegova osobna |

|motrišta u ulozi kritičara tršćanske književnosti 20.stoljeća, s posebnim osvrtom na Itala Sveva čija je djela Maier njegovao s osobitim kritičkim |

|žarom, argumentirati prisustvo autobiografske okosnice u jedinom Maierovom romanu (L'assente), te predočiti njegovu povezanost s područjem u kojem je|

|živio i radio i utjecaj istog na njegovu poeziju i prozu. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|      U prvom ću se poglavlju baviti biografijom i bibliografijom Bruna Maiera, kako bih dočarala svestrani radni vijek tog kritičara, pjesnika i |

|pisca. |

|Kritički opus Bruna Maiera pokriva gotovo cijeli teritorij Italije: od oca talijanske književnosti, Dantea, do manje poznatih, ali ne i manje važnih,|

|ponajprije za podneblje uz granicu, tršćanskih pisaca i pjesnika Ceccovinija, braće Stuparić, Line Galli, ... Drugi bi dio mog rada bio posvećen |

|upravo potonjima iz razloga, sličnih Maierovim pretpostavljam, ljubavi i želji za upoznavanjem ponajprije svojih bližnjih. Osvrnula bih se dakle na |

|Maierove kritike Sveva i Sabe, kako i na one vezane uz mlađe generacije pisaca i pjesnika tršćanske književnosti 20.stoljeća. |

|U trećem bih se poglavlju usredotoćila na Maiera kao pisca te se kritički osvrnula na njegov jedini roman „L'Assente“ (u prijevodu „Odsutan“) i na |

|pripovijetku „Case a Capodistria“. U biografiji koju je napisao prijatelj Bruna Maiera, Pietro Zovatto u suradnji sa Maierovom suprugom Enzom |

|Giammancheri spominje se i zbirka „Catarsi e altri racconti“, koju je nažalost nemoguće pronaći. Maier je pisao i poeziju, kako stoji u već |

|spomenutoj biografiji „Ricordo di Bruno Maier“ („Sjećanje na Bruna Maiera“), međutim u popisu Maierovih djela „Bibliografia di Bruno Maier“ |

|(Bibliografija Bruna Maiera) Diega Rediva, nije spomenuto tiskanje niti jedne zbirke pjesama, tako da će se moj rad u četvrtom poglavlju zasnivati na|

|pretraživanju časopisa: La Battana, Misure critiche, La porta Orientale, Vernice, Ausonia, Pagine istriane, Il Mulino i dr., u nadi pronalaženja i |

|objedinjavanja istih. |

|Čitajući njegov jedini roman zaintrigirala me osoba čovjeka Bruna Maiera pa sam odlučila u petom poglavlju, kroz razgovore s prijateljima i kolegama |

|koji su ga poznavali, približiti osobu Bruna Maiera svima onima koji budu zainteresirani i zaintrigirani njegovim budnim profesorskim umom. |

|Koristit ću analitičko-kritički i komparativni postupak, te interpretaciju tekstova u njihovom kulturnopovijesnom kontekstu. Pokušat ću utvrditi |

|koliko je okolina u kojoj je živio utjecala na djela Bruna Maiera i koliko je svog života unio u roman, pripovjetke i pjesme. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|      Glavni uvjet pozitivnoga ishoda ovoga istraživanja leži u skretanju pozornosti na književni i kritički doprinos Bruna Maiera u književnosti |

|20.stoljeća, s posebnim osvtom na tršćansku književnost. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|Maier B. (1994) L'assente, Studio Tesi, Pordenone |

|Giammancheri E., Zovatto P. (2003) Ricordo di Bruno Maier, Edizioni Parnasso, Trieste |

|Maier B. (1972) Saggi sulla letteratura del Novecento, Mursia, Milano |

|Bianchi O.H. i dr. (ur.) (1968) Scritori triestini del '900, LINT, Trieste |

|Maier B. (1990) Gioco dell’alfabeto, Istituto giuliano di storia, cultura e documentazione, Gorizia |

|Maier B. (1991) Case a Capodistria, u “La battana”, br.99-102 god.XXVIII, EDIT, Rijeka, str.159-176 |

|Maier B (1952) Profilo della critica su Italo Svevo (1892-1951), Università di Trieste, Trieste |

|Maier B. (1958) Invito alla letteratura triestina del Novecento, Circolo della Cultura e delle Arti, Trieste |

|Maier B. (1959) Introduzione a Svevo, Edizioni dall'Oglio, Milano |

|Maier B. (1980) Italo Svevo, Mursia, Milano |

|Maier B. (1990) La letteratura triestina del Novecento, LINT, Trieste |

|Maier B. (1972) Saggi sulla letteratura triestina del Novecento, Mursia, Milano |

|Maier B. (1991) Iconografia sveviana (u suradnji s Letizijom Svevo Fonda Savio), Studio Tesi, Pordenone |

|Maier B. (1987) Dimensione Trieste. Nuovi Saggi sulla letteratura triestina, Istituto Propaganda Libraria, Milano |

|Maier B. (1996) La letteratura italiana dell'Istria dalle origini al Novecento, Edizioni Italo Svevo, Trieste |

|Machiedo M. (1999) Slatkogorka Italija. Tri desetljeća s piscima, Matica hrvatska, Zagreb |

|Maier B. (2002) Compositori di vita, Hammerle, Trieste |

| |

| |

|Maier B. (1996.97) Letteratura e cultura in Istria nel Novecento u Annali del Museo Storico Italiano della Guerra, Rovereto, str. 65-73; |

|AA.VV. (2001) Tra autobiografia e memoria: la "Vita di Svevo", Museo sveviano, Trieste |

|Časopisi: La Battana, EDIT, Rijeka; Misure critiche, La Fenice, Salerno; La porta Orientale, Compagnia volontari giuliani e dalmati, Trieste; |

|Vernice, Genesi, Torino; Ausonia, La società, Roma; Pagine istriane, Centro di cultura adriatica; Il Mulino, Bologna |

|Dnevni tisak: Trieste oggi; Il piccolo; |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|      10.000 kuna |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |      X |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[23] | |

|Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis       |

|Dr.sc. Mladen Machiedo |

|(ime i prezime predloženog mentora) |

|Potpis       |

|Lorena Lazarić |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu,       Potpis      |

|Lorena Lazarić |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[24] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Lorena Lazarić, prof. |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij književnosti |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |4920 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |talijanski: I quattro volti di Bruno Maier |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Četiri lica Bruna Maiera |

| |Engleski |Four Faces of Bruno Maier |

|Područje/polje: |humanističke znanosti / filologija |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |Dr.sc. Mladen Machiedo, red. prof. u |Filozofski fakultet u Zagrebu, |tel.: 01/4647296 |

| |trajnom zvanju |Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.Dr.sc. Mladen Machiedo, red. prof. u |Filozofski fakultet u Zagrebu, |tel.: 01/4647296 |

| |trajnom zvanju |Hrvatska | |

| |2.Dr.sc. Sanja Roić, red. prof. |Filozofski fakultet u Zagrebu, |sroic@ffzg.hr |

| | |Hrvatska | |

| |3.Dr.sc. Tatjana Peruško, izv. prof. |Filozofski fakultet u Zagrebu, |tperusko@ffzg.hr |

| | |Hrvatska | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 29. listopada 2007. |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano| |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |Nije bilo potrebno odobrenje Etičkoga povjerenstva. |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Nije propisana programom studija. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Ako se izuzme jedno neposredno biografsko sjećanje ('Ricordo di Bruno Maier'), što se duguje autorovu prijatelju Pietru Zovattu u suradnji s |

|Maierovom suprugom Enzom Giammancheri, tršćanski kritičar, romanopisac i pjesnik, uz to sveučilišni profesor (1922-2001), nije monografski obrađen.|

|A riječ je o nezaobilaznom poznavatelju tršćanske književnosti (osobito Itala Sveva), kao i istarske književnosti na talijanskom. Doktorandica |

|predviđa pet poglavlja na kojima bi se usredotočila na: 1. biografiju i bibliografiju Bruna Maiera; 2. njegov kritički opus, kronološki od Dantea |

|do 20. st.; 3. njegov jedini biografski sintezni roman 'L'Assente' ('Odsutan'), preveden na hrvatski (u kojem se autor udvostručuje između lika |

|urednika i pisca), kao i jedinu pripovijetku; 4. neproučenu poeziju, korpus koje valja "rekonstruirati" pretraživanjem časopisa; 5. usmena |

|svjedočanstva autorovih prijatelja i kolega. |

|Rad bi se temeljio na kritičko-analitičkom postupku, kao i na interpretaciji tekstova u književno-povijesnom kontekstu u kojem su nastajali. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Na temelju početnog popisa primarne literature, kao i usmenih kontakata, vidljivo je da doktorandica prilazi predloženoj temi ozbiljno i |

|sveobuhvatno. Kako je tršćanska književnost posebice (u rasponu od Sveva preko Slatapera i Stuparicha do Sabe) tvorila možda najpoticajniju jezgru |

|talijanske kulture za hrvatsku književnost 20. st. (podsjetnik: Ivaniševićev Trst, Čalini prijevodi Sabe, Fabriovo 'Vježbanje života'...), nije |

|riječ tek o usko talijanističkoj ili pak istarskoj problematici, dočim Maier i kao kasni (autobiografski) romanopisac zaslužuje dodatnu pozornost. |

|Tek prividno ograničena regionalno, tema upućuje na nužno multikulturalni kontekst u idealnom spoju mediteranizma i srednje Europe, pa se valja |

|nadati da će, mimo monografskog okvira, obogatiti i naše neposrednije poznavanje bliskog, pograničnog Drugog. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|      |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|2012. |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |Dr.sc. Mladen Machiedo, red. prof. u trajnom zvanju | |

| |2.Dr.sc. Sanja Roić, red. prof. | |

| |3.Dr.sc. Tatjana Peruško, izv. prof. | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 20. rujna 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[25] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Dea Vidović |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski studij književnosti |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|5155 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Branka i Dejan Vidović |

|Datum i mjesto rođenja: |18/03/1976, Sarajevo, R Bosna i Hercegovina |

|Adresa: |Lanište 5, Zagreb |

|Telefon/mobitel: |098 63 29 63 |

|E-mail: |dea.vidovic@ |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |2002 – Poslijediplomski studij književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu |

|(kronološki od novijeg k starijem |1995-2001 – Studij komparativne književnosti i indologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu |

|datumu): |1990-1994 – Prva gimnazija, Sarajevo, R BiH |

|Radno iskustvo |2005 – ... glavna urednica i voditeljica portala Kulturpunkt.hr, Savez udruga Klubtura / Kurziv – Platforma |

|(kronološki od novijeg k starijem |za pitanja kulture, medija i društva, Zagreb |

|datumu): |2007 – ... urednica na web platformi , European Cultural Foundation, Amsterdam, Nizozemska |

| |2000-2005 – organizatorica UrbanFestivala, Lokalna baza za osvježavanje kulture, Zagreb |

| |2002-2004 – koordinatorica sadržaja web centra CultureNet Croatia, Ministarstvo kulture RH, Zagreb |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |Mrduljaš, Maroje i Vidović, Dea (2010) Dizajn i nezavisna kultura. Zagreb: UPI2M BOOKS d.o.o, Klubtura, |

|na znanstvenim skupovima: |Kurziv |

| |Vidović, Dea (2010) “Taktičke prakse u pristupima lokalnim kulturnim politikama u Zagrebu”, Život umjetnosti,|

| |časopis za suvremena likovna zbivanja, br. 86. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 22 – 35 |

| |Vidović, Dea (2010) “Kulturne politike devedesetih u Hrvatskoj”, časopis Kazalište, br. 41-42. Zagreb: |

| |Hrvatski centar ITI, 72-77 |

| |Vidović, Dea (2008) “Kulturna i umjetnička praksa u javnim prostorima – UrbanFestival, Zagreb”, u Dragojević,|

| |S. i Žiljak, T. (ur) Organizacijski razvoj i strateško planiranje u kulturi: Grad Zagreb. Zagreb: Pučko |

| |otvoreno učilište Zagreb, 210-225 |

| |Vidović, Dea (ur) (2007) Clubture – Kultura kao proces razmjene (2002-2007). Zagreb: Savez udruga Klubtura |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Razvoj novonastajućih kultura u gradu Zagrebu od 1990. do 2010. |

|Engleski: |The development of emerging cultures in the city Zagreb (1990-2010) |

|Naslov na jeziku na kojem će se |      |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |Humanističke znanosti / Književnosti |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |Prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić |Filozofski fakultet Sveučilišta u|azviolic@ffzg.hr |

| | |Zagrebu, Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|      «Kulturne politike u Hrvatskoj u razdoblju tranzicije», u Prostor grada, prostor kulture, Zagreb 2008, str. 15-41 |

|     «Od strategije kulturnog razvitka do menadžmenta u kulturi», u Prostor grada, prostor kulture, Zagreb 2008, str. 42-64 |

|     «Lokalne kulturne strategije i europska iskustva», u Prostor grada, prostor kulture, Zagreb 2008, str. 65-81 |

|     «Strategijsko planiranje i kulturna politika u gradu Zagrebu (2001-2005)», u Prostor grada, prostor kulture, Zagreb 2008, str. 82-101 |

|     «Heterotopijski Zagreb», u Prostor grada, prostor kulture, Zagreb 2008, str. 101-123 |

|Prvi mentor: |Prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Konzervativno shvaćanje kulture, organizirano oko nacije, tradicije i autoriteta koje je dominiralo hrvatskom|

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |kulturnom politikom tijekom 1990-ih potpuno je zanemarilo subkulture i kritičke umjetničke prakse. Kao |

|mjestima): |odgovor na takve tendencije formira se niz inicijativa koje možemo razmatrati unutar koncepta novonastalih |

| |kultura (Williams, 1977). Kako bi se istražila društvena i politička težina ovih kulturnih praksi unutar |

| |hrvatskih tranzicijskih uvjeta, neophodno ih je razmatrati u širem društvenom kontekstu te u okviru kulturne |

| |politike. Na temelju elemenata kružnog toka kulture (Johnson, 1996) disertacija će analizirati uvjete |

| |kulturne proizvodnje ovih praksi, a s obzirom na njihovu poziciju prema dominantoj kulturnoj matrici. Pokazat|

| |ćemo kako su umjetnici i kulturni radnici kroz samoorganizirano i umreženo djelovanje afirmirali različite |

| |oblike progresivnih umjetničkih praksi i aktivno zagovaranje promjena kulturnog sustava te stvorili nove |

| |modele (kritičkog) djelovanja. |

|Sažetak na engleskom jeziku |The conservative understanding of culture, organized around the nation, tradition and authority, which was |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |dominant in the Croatian cultural policy during the 1990s completely neglected subculture and critical |

|mjestima): |artistic practice. In response to these trends a series of initiatives that we can observe within the concept|

| |of emergent culture (Williams, 1977) have formed. In order to explore the social and political importance of |

| |these cultural practices within the Croatian transitional conditions, it is necessary to consider them in the|

| |broader social context and within the framework of cultural policy. Based on the elements of circuit of |

| |culture (Johnson, 1996) this thesis will analyze the conditions of cultural production of these practices, |

| |considering their position versus the dominant cultural matrix. We will show how artists and cultural workers|

| |through self-organized action and networking have affirmed various forms of progressive art practices and |

| |active advocating for the cultural systems' changes and created new models of (critical) action. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Kulturni proces pokazuje u svakoj epohi dominaciju određene kulture koju treba analizirati s obzirom na interakcije s tendencijama koje se |

|razvijaju izvan i unutar dominantne kulture, bez obzira je li riječ o nastojanju da ih se podrži ili, posve suprotno, da ih se isključi i |

|marginalizira. Stoga je nužno govoriti o hegemoniji dominantne kulture, ali i rezidualnim i novonastalim kulturama (Williams, 1977). Williamsova |

|teorija o dinamičnim procesima kulturnog razvitka omogućava analizu subverzivnih i opozicijskih identiteta i pokreta s obzirom na dominantnu |

|kulturu (Bourne Taylor, 2010). Danas se pored tržišnog modela kulturne razmjene, razvijaju i kulturne vrijednosti izvan tržišnih zakonitosti. Jedan|

|od političkih odgovora na globalizaciju ostvaren je kroz uspostavljanje programa kolektiviteta i njegovog očuvanja, a nauštrb individualnog i |

|pojedinačnog koji je propagiran od strane globalnog sustava. Kolektivno djelovanje potiče nove načine promišljanja u čijem oblikovanju sudjeluju |

|umjetnici i kulturni radnici. Takve kulturne inicijative predstavljaju otvoren prostor društvenog, umjetničkog i kulturnog eksperimenta i odgovora |

|na postojeću kulturnu ponudu. Kada je riječ o tranzicijskoj Hrvatskoj, kulturna politika nije stimulirala razvoj ovakvih lokalnih inicijativa. |

|Stoga su organizacije koje se danas često determiniraju pripadnošću polju tzv. “nezavisne kulture” i određuju različitim terminima, poput |

|subkultura, kontrakultura, alternativa kultura, kultura mladih itd, bile one koje su stvorile mjesto i trenutak za uspostavljanje novih |

|progresivnih i kritičkih gledišta koja nadilaze preokupacije državne kulturne politike izražene u afirmaciji nacionalnih, tradicionalnih i |

|povijesnih vrijednosti. Ova novonastajuća kultura intenzivno se razvija u Hrvatskoj u posljednjih dvadeset godina, a najbrojnija je u glavnom gradu|

|zemlje, i svojevrsni je odgovor kako na nacionalni i lokalni kontekst, tako i na promjene u globalnom okruženju. |

| |

|U domaćoj društvenoj i humanističkoj znanosti do sada nisu proučavane novonastajuće kulture kako ni na lokalnim, tako niti na nacionalnoj razini, a|

|koje bi se temeljile na razmatranju i pokušaju čitanja i tumačenja ovih praksi kroz teorijski kategorijalni aparat kulturalnih studija, kao ni |

|disciplina na čija znanja i dostignuća se oslanjaju kulturološka istraživanja, primjerice sociologiju, povijest, antropologiju itd. Jedino |

|sociološko istraživanje novonastajućih kultura, odnosno “nezavisnog kulturnog sektora u Hrvatskoj” (Kardov i Pavić, 2007), što je najčešći termin |

|koji se koristi za određenje ovih praksi, inicirali su sami protagonisti ovog kulturnog polja - Savez udruga Klubtura, a istraživanje je zbog |

|financijskih ograničenja bilo limitirano isključivo na organizacije okupljene oko Klubture. Druga istraživanja (npr. Višnić, 2008; Mrduljaš i |

|Vidović, 2010) primarno su bila okrenuta prikazu uvjeta proizvodnje ovih kulturnih praksi u okviru nacionalne i lokalnih kulturnih politika, |

|diskurzivnoj reprezentaciji te njihovoj historijskoj retrospekciji, ali ne i detaljnim teorijskim čitanjima novonastajućih kulturnih procesa s |

|obzirom na njihove veze s društvenim odnosima i moći te ulogu koju imaju u procesima društvenih preobrazi što ih ostvaruju sve kulturne prakse |

|(Eagleton, 2002). U istraživanjima o vremenu socijalističke Jugoslavije, subverzivne, alternativne i progresivne kulturne i umjetničke prakse u |

|Hrvatskoj uglavnom nisu bile predmetom teorijskih i znanstvenih te publicističkih istraživanja, osim u rijetkim primjerima kao što su sociološki |

|opis fenomena “alternativne kulture u hrvatskoj verziji samoupravnog socijalizma” (Tomić-Koludrović, 1993), sociološka studija o stvaranju i |

|razvoju subkultura u Hrvatskoj (Perasović, 2001), povijesnoumjetnička rasprava o EXAT-u 51 i Novim tendencijama (Denegri, 2000), historijsko |

|razmatranje avangardne, neoavangardne i post-avangardne umjetnosti u Jugoslaviji od 1918. do 1991. godine (Đurić i Šuvaković, 2006), ili |

|publicistički projekti poput knjiga Sretno dijete (Mirković, 2004) i Moj život je novi val (Kostelnik, 2004). Izostanak sustavnog istraživanja |

|kulturnih i umjetničkih praksi izvan dominantnih matrica kulture onemogućava kreiranje dugoročnih strategija djelovanja protagonista novonastajućih|

|kultura, otežava razumijevanje kompleksnosti ovog kulturnog polja, a u okviru kulturne politike doprinosi polarizaciji cjelokupnog kulturnog polja |

|koje se svodi na suprotstavljene pozicije između javnih kulturnih institucija i organizacija novonastajućih kultura. Međutim, nedostatak |

|istraživanja i informacija (podaci o financiranju kulture, statistički podaci i sl) nisu problem koji vezujemo isključivo uz novonastajuće kulture,|

|nego i uz cjelokupnu hrvatsku kulturu, o čemu su pisali stručnjaci okupljeni oko nacionalnog izvještaja kulturne politike Republike Hrvatske |

|(Cvjetičanin i Katunarić, 1998) i strategije kulturnog razvitka (Katunarić i Cvjetičanin, 2001). |

| |

|Disertacija će rastvoriti problemsko područje shvaćanja heterogenih kulturnih polja koja nije moguće svesti na žanrovsku praksu ili jedno područje |

|i polje, a koja se razvijaju u međuprostoru između elitne i popularne kulture ili unutar njih. Rad će prikazati ključne spoznaje i genezu |

|problematike teorijskog shvaćanja novonastajućih kultura u kontekstu tranzicijskog i neoliberalnog kapitalizma. Namjera ovog istraživanja je |

|analizu novonastajućih kultura provesti na temelju ključnih spoznaja kulturalnih studija o povezanosti kulture s društvenim odnosima i moći te |

|shvaćanja kulture kao prostora društvenih sukoba (Bennett, De Certeau, Gramsci, Hall, Jefferson, Perasović, Williams i dr). Pored teorijskih i |

|empirijskih razmatranja te analize nacionalne kulturne politike (Cvjetičanin i Katunarić, 1998. i 2001) i kulturne politike Grada Zagreba |

|disertacija će političku organizaciju kulture sagledati kroz čitanje konkretnih primjera kulturnih praksi grada Zagreba. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[26] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Hipoteze istraživanja su da su, usprkos marginaliziranom položaju, zanemarivanju od strane administracije i nedostatnim resursima (materijalnim i |

|ljudskim), novonastajuće kulture: a) najdinamičnije kulturno polje u zagrebačkom kontekstu; b) ključni akter koji se zalaže za reformu kulturnog |

|sustava; c) formiranjem novih modela organiziranja postepeno započele integraciju u dominantnu kulturu. Cilj istraživanja je rasvijetliti kulturne,|

|društvene i političke aspekte novonastajućih kultura i njihovu ulogu u razvoju grada Zagreba kroz analizu formi kulturnih praksi, uvjeta kulturne |

|proizvodnje, odnosa prema elitnoj i popularnoj kulturi te dominantnim kulturama i javnim kulturnim institucijama. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Ishodište i teorijsko uporište istraživanja smješteno je u kulturalnim studijima koji različite kulturne fenomene suvremenog društva čitaju |

|kategorijalnim aparatom književne teorije. Proučavanje novonastajućih kultura oslonit će se na elemente kružnog toka kulture (Johnson, 1996), pri |

|čemu će se posebno usredotočiti na analizu uvjeta proizvodnje i čitanje formi kulturnih praksi. Rad će se temeljiti na desk istraživanju i analizi |

|dostupne literature i službenih dokumenata (zakoni, izvješća o kulturnoj politici, strategije kulturne politike, rezultati odobrenih programa |

|javnih potreba u kulturi RH i Grada Zagreba, itd). Zbog nemogućnosti jednoznačnog određenja novonastajućih kultura potrebno je uključiti široki |

|raspon teorija iz književnosti i kulturalnih studija, sociologije i kulturnog menadžmenta. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Ovo će biti prva kulturološka analiza razvoja i pokušaj određenja uloge novonastajućih kultura u Zagrebu od 1990. do 2010. Budući da u društvenim i|

|humanističkim znanostima u Hrvatskoj ne postoje slična teorijska istraživanja, namjera disertacije je pružiti prikaz razvojnog procesa, ključnih |

|problema i dostignuća ovih kulturnih praksi, ponuditi sustavnu analizu njihova djelovanja unutar hrvatskog i zagrebačkog konteksta te razmotriti |

|njihovu ulogu u kulturnom životu Zagreba i potencijalnu moć za mijenjanje sveokupnog kulturnog sustava. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|Bennett, Tony (2005) Kultura. Znanost reformatora. Zagreb: Golden marketing, Tehnička knjiga |

|Bourne Taylor, Jenny (2010) “Dominant / residual / emergent”, u: Payne, M. i Barbera, J. R. (ur) A Dictionary of Cultural and Critical Theory: |

|Second Edition. Oxford: Blackwell Publishing, 200 – 201 |

|Cvjetičanin, Biserka i Katunarić, Vjeran (1998) Kulturna politika Republike Hrvatske. Nacionalni izvještaj. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike |

|Hrvatske |

|Cvjetičanin, Biserka i Katunarić, Vjeran (2001) Hrvatska u 21. stoljeću. Kultura. Zagreb: Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske |

|De Certeau, Michel (1988) The Practice of Everyday Life. Berkeley, Los Angeles, London: University of California Press. |

|Denegri, Jerko (2000) Umjetnost konstruktivnog pristupa. Exat 51, Nove tendencije. Zagreb: Horetzky |

|Đurić, Dubravka i Šuvaković, Miško (2006) Impossible Histories. Historic Avant-Gardes, Neo-Avant-Gardes, and Post-Avant-Gardes in Yugoslavia, |

|1918-1991. London: MIT Press |

|Eagleton, Terry (2002) Ideja kulture. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk |

|Gramsci, Antonio (1971) Selections from the Prison Notebooks. London: Lerence i Wishart |

|Hall, Stuart i Jefferson, Tony (ur) (2003) Resistance Through Rituals. Youth subcultures in post-war Britain. London: Routledge |

|Johnson, Richard (1996) “What is cultural studies anyway?”, u: Storey, J. (prir) What is Cultural Studies? A Reader. London: Arnold, 75 – 114 |

|Kardov, Kruno i Pavić, Ivana (2007) “Clubture: Profil organizacija i suradničkih praksi, u: Dea Vidović (ur) Clubture: Kultura kao proces razmjene |

|2002 – 2007. Zagreb: Savez udruga Klubtura, 85 – 113 |

|Kostelnik, Branko (2004) Moj život je novi val. Zaprešić: Fraktura |

|Mirković, Igor (2004) Sretno dijete. Zaprešić: Fraktura |

|Mrduljaš, Maroje i Vidović, Dea (2010) Dizajn i nezavisna kultura. Zagreb: UPI2M BOOKS d.o.o, Klubtura, Kurziv |

|Perasović, Benjamin (2001) Urbana plemena: sociologija subkultura u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada |

|Tomić-Koludrović, Inga (1993) “Alternativna kultura kao oblik otpora u samoupravnom socijalizmu”. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena|

|pitanja, god. 2, br. 4-5(6-7). Zagreb: Institut za primijenjena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, 835-862 |

|Višnić, Emina (2008) Kulturne politike odozdo. Nezavisna kultura i nove suradničke prakse u Hrvatskoj. Amsterdam, Bukurešt, Zagreb: European |

|Cultural Foundation, ECUMEST Association i Clubture Network |

|Williams, Raymond (1977) Marxism and Literature. Oxford: Oxford University Press |

|Williams, Raymond (1985) Keywords. A vocabulary of culture and society. New York: Oxford University Press |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|      |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |      |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[27] | |

|Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis Prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić |

|(ime i prezime predloženog mentora) |

| |

| |

|Potpis Dea Vidović |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 08/03/2011 Potpis Dea Vidović |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|M.P. |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[28] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Dea Vidović |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski studij književnosti |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |5155 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Razvoj novonastajućih kultura u gradu Zagrebu od 1990. do 2010. |

| |Engleski |The development of emerging cultures in the city of Zagreb (1990-2010) |

|Područje/polje: |humanističke znanosti/teorija i povijest književnosti |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |dr.sc. Andrea Zlatar Violić, red. prof.|Filozofski fakultet Sveučilišta|azviolic@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.dr.sc. Dean Duda, red.prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta|dean.duda@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |2.dr.sc. Andrea Zlatar Violić, red. |Filozofski fakultet Sveučilišta|azviolic@ffzg.hr |

| |prof. |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |3.dr.sc. Vjeran Katunarić, red.prof. |Sveučilište u Zadru, Hrvatska |vjeran.katunaric@zg.t-com.hr |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |7. redovna sjednica Vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu održana 19. travnja 2011., točka dnevnog reda |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|86. |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |Kako nije predviđeno uključivanje ispitanika u rad, nije bilo potrebno odobrenje Etičkog povjerenstva |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Nije predviđena javna obrana teme. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Kandidatkinja polazi od teze da je konzervativno shvaćanje kulture, utemeljeno na naciji, tradiciji i autoritetu, koje je dominiralo hrvatskom |

|kulturnom politikom tijekom 1990-ih, posve zapostavilo subkulture i kritičke umjetničke prakse. Kao odgovor na takvo stanje nastaje niz inicijativa|

|koje se mogu opisati kategorijalnim aparatom R. Williamsa kao emergentne ili novonastale kulturne prakse. Cilj istraživanja jest njihova analiza i |

|značenje unutar hrvatskih tranzicijskih uvjeta odnosno razmatranje njihove društvene i političke težine u okviru kulturne politike, osobito na |

|primjeru Zagreba. Na temelju kružnog toka kulture, elaboriranog u britanskim kulturalnim studijima, istražit će se uvjeti proizvodnje novonastalih |

|kulturnih praksi i njihov položaj u odnosu na dominantnu kulturnu matricu kako bi se pokazalo da su umjetnici i kulturni radnici kroz |

|samoorganizirano i umreženo djelovanje afirmirali različite oblike progresivnih umjetničkih praksi, aktivno zagovarali promjenu kulturnog sustava i|

|stvorili nove modele kritičkog djeliovanja. |

|U domaćim društvenim i humanističkim znanostima novonastajuće kulture nisu do sada nisu proučavavane kako na nacionalnoj tako ni na lokalnim |

|razinama. Kandidatkinja namjerava analizu nastajućih kultura provesti na teorijskoj i praktičnoj razini, od spoznaje i geneze problematike u okviru|

|kulturalnih studija preko njezina mjesta unutar dominantnog modela tranzicijskog i neoliberalnog kapitalizma do sučeljavanja nacionalne kulturne |

|politike i kulturne politike grada Zagreba na temelju konkretnih kulturnih praksi. Ishod istraživanja trebao bi potvrditi hipoteze prema kojima su |

|novonastale kulturne prakse u Zagrebu najdinamičnije kulturno polje, ključni akter u reformi sustava i formativni model koji se postupno integrira |

|u dominantnu kulturu. |

|Istraživanje je sustavno i metodološki domišljeno. Njegov je predmet uvelike izvan interesnog dosega domaćih društvenih i humanističkih znanosti. |

|Kandidatkinja raspolaže spoznajama iz kulturalnih studija, analize kulturnih politika, sociologije i kulturnog menadžmenta, kao i različito |

|profiliranom građom samih aktera novonastalih kultura, službenih dokumenata (strategija, izvještaja i dr.), odobrenih gradskih i nacionalnih |

|kulturnih programa. Uključena je relevantna stručna literatura, slijed istraživanja je veoma dobro razložen, ključni su problemi elaborirani, pa se|

|može očekivati vrijedan doprinos studiju recentnog kulturnog polja, njegovih praksi i dosega. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Pristupnica je ispunila sve uvjete Poslijediplomskog studija književnosti i ima potrebne stručne i znanstvene sposobnosti za izradu doktorskog |

|rada. Stoga predlažemo da se prihvati tema disertacije. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|      |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|2011/12. zimski semestar |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |dr.sc. Dean Duda, red.prof., Filozofski fakultet Sveučilišta| |

| |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |2.dr.sc. Andrea Zlatar Violić, red. prof., Filozofski | |

| |fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska | |

| |3.dr.sc. Vjeran Katunarić, red.prof., Sveučilište u Zadru, | |

| |Hrvatska | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 23. rujna 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[29] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |JELENA BULIĆ |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU |

|Naziv studija: |POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ KNJIŽEVNOSTI, KULTURE, IZVEDBENIH UMJETNOSTI I FILMA |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|6774 |

|Odobravanje teme za stjecanje |( u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |ZDRAVKA, STIPAN |

|Datum i mjesto rođenja: |24/10/1982, ZAGREB |

|Adresa: |MAKSIMIRSKA 109, 10000 ZAGREB |

|Telefon/mobitel: |0038598652510 |

|E-mail: |bulic.jelena@ |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |2001-2007 STUDIJ TALIJANSKOG I ENGLESKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI (DIPL. ANGLIST I TALIJANIST) |

|(kronološki od novijeg k starijem |2003-2006 DODATNI STUDIJ PORTUGALSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI |

|datumu): | |

|Radno iskustvo |2007- ZNANSTVENI NOVAK NA HRVATSKOM INSTITUTU ZA POVIJEST, PROJEKT „Vojna krajina: društveno-kulturni |

|(kronološki od novijeg k starijem |integracijski procesi i nacionalni identitet“ |

|datumu): | |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |Save the Whale! Promjene predodžbe kita u suvremenoj kulturi (Naše more, 57/1-2, 2010,) 92-99. |

|na znanstvenim skupovima: |Kongresi: |

| |Listopad 2010, Mid-nineteenth century British travelers on the Border between Austrian and Ottoman Empires, |

| |Annual Meeting of Austrian Centres, Center Austria, University of New Orleans, New Orleans. |

| |Lipanj 2010, Croatia, Dalmatia and varnishes of civilization in A.A. Paton’s “Highlands and Islands of the |

| |Adriatic” (1849), “Writing Central Eastern Europe”, Jagellonian University, Krakow, |

| |Srpanj 2009, Representations of ‘Militärgrenze’ in European Travel Books, Fifth |

| |International and Interdisciplinary Conference Alexander Von Humboldt , Freie Universität Berlin, Berlin. |

| |Svibanj 2008, Slavic Vigour and Italian Elegance: Dalmatia in 19th century British travelogue(s), 11th |

| |Annual International Congress of the Mediterranean Studies Association, Luneburg. |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Britanski putopisi i putopisci po Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji od Bečkoga kongresa do Prvoga svjetskog |

| |rata |

|Engleski: |British travel writing and travel writers in Croatia, Slavonia and Dalmatia from the Congress of Vienna to |

| |the First World War |

|Naslov na jeziku na kojem će se |HRVATSKI JEZIK |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |Humanističke znanosti/znanost o književnosti |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |Dr.sc. DEAN DUDA |FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU |dduda@ffzg.hr |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|1. Towards a modernist travel culture, u Balkan Departures (ur. Wendy Bracewell), New York, Berghahn Books, 2009. |

|2. Prema modernističkoj kulturi putovanja, u Poetika pitanja. Zbornik radova u povodu 70. rođendana Milivoja Solara, (ur.Gordana Slabinac, Andrea |

|Zlatar, Dean Duda), Zagreb, FFpress, 2007, 267-286. |

|3. Književnost, etnografija i kapitalizam, u Šta čini dobru knjigu? (ur. Svetlana Gavrilović), Beograd, Narodna Biblioteka Srbije, 2007, 271-282. |

|4. urednik zbornika, Politika teorije: zbornik radova iz kulturalnih studija, Zagreb, Disput, 2006. |

|5. Ostavljeno veslo na galiji nacije: književni modernizam i kultura, u Reč: časopis za književnost i kulturu, i društvena pitanja¸ 2005, 97-117. |

|Prvi mentor: |      |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Od 1815. i završetka napoleonskih ratova do 1914. i početka Prvog svjetskog rata, na europski se je kontinent|

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |uputio veliki broj britanskih putnika od kojih su mnogi i objavili svoje putopisne tekstove. Iako je |

|mjestima): |Dalmacija rijetko bila krajnje odredište, a Hrvatska i Slavonija još rjeđe, ona djela u kojima se ti krajevi |

| |obrađuju, pokazuju koje mjesto zauzimaju na putnikovoj zamišljenoj geografskoj karti Europe. Putopisi o |

| |Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji smješteni su u kontekst devetnaestostoljetnog putovanja kao kulturne i |

| |političke prakse koristeći teorijski aparat postkolonijalnih studija. |

|Sažetak na engleskom jeziku |From 1815 and the end of Napoleonic wars until 1914 and the start of the First World War, many a British |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |traveller set on a journey to the European continent and subsequently many published their travel narrative. |

|mjestima): |Although Dalmatia was rarely the choice and final destination, and Croatia and Slavonia even less so, the |

| |travel texts in which these areas appear show their location on the imaginative-geographical map of Europe. |

| |Travel narratives on Dalmatia, Croatia and Slavonia are situated in the context of nineteenth century travel |

| |seen as a cultural and political practice using the theoretical framework of postcolonial studies. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Politički događaji devedesetih godina prošloga stoljeća vratili su Istočnu i Jugoistočnu Europu u središte zanimanja zapadnoeuropskih, pa tako i |

|britanskih putopisaca. Velik broj tiskanih putopisa u tom razdoblju te u njima ustaljeni obrasci u reprezentaciji naroda ovih krajeva koji |

|nastavljaju devetnaestostoljetnu putopisnu produkciju, naveli su povjesničare, te književne i kulturne teoretičare na proučavanje zapadnoeuropskih |

|putopisa o zemljama Istočne Europe, posebice Balkana i ispisivanje i analiziranje predodžbi koje su o tim prostorima stvorili (Todorova 1997, |

|Norris 1999) . Balkan je tako redovito shvaćan kao generički termin koji obuhvaća zemlje bivše Jugoslavije, Albaniju, Rumunjsku, Bugarsku i Grčku |

|(Todorova, 1997). Rijetko su, s druge strane, zemlje Balkana i/ili (Srednje) Istočne Europe proučavane u svojim posebnostima, što vrijedi i za |

|putopise i putnike. Istodobno, putopis je isključivo korišten kao izvor, a rijetko kao žanrovski određeni tekst, koji je najčešće nazivan hibridnim|

|ne-fikcionalnim žanrom (Cambell 1988, Korte 2000, Borm 2003, Zilcosky 2008). Pretpostavka o heterogenosti Balkana kao i putopisnog žanra morala bi |

|uključivati i proučavanje jedinica koje tvore generički Balkan te povijesno-književnih elemenata samih putopisa, kao i individualnih društvenih i |

|kulturnih parametara putnika-putopisaca. Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, poslužimo se imenima koja su im dali britanski putnici kasnog 19. |

|stoljeća, jesu terrae incognitae ili austrijske Siberije u znanstvenim tekstovima o putopisnoj književnosti po Balkanu. |

| |

|Dosad nisu sustavno proučavani britanski putopisi po Hrvatskoj, tj. Dalmaciji, Slavoniji, Hrvatskoj, Istri i Hrvatsko-slavonskoj Vojnoj Krajini, |

|kao niti većina britanskih putopisnih tekstova u kojima se ti krajevi spominju. Tek se posljednjih dvadeset godina proučavaju britanski putopisi po|

|Balkanu i to iz kasnog 19. i iz 20. stoljeća. Maria Todorova (1997) postavila je temelje, a Andrew Hammond (2004, 2007) i Vesna Goldsworthy (2008) |

|nadogradili su teorijske postavke u proučavanju diskursa što se na tragu Saidova orijentalizma naziva balkanističkim. Navedeni se autori koriste |

|britanskim tekstovima kako bi pokazali zapadnjačko negativno viđenje Balkana i njegovu ambivalentnu poziciju između Istoka i Zapada. No, u djelima |

|navedenih autora rubna područja nekadašnjeg Austrijskog Carstva, kasnije Austro-Ugarske Monarhije, zauzimaju jednako tako rubno mjesto, - kao i |

|razdoblje prije Prvoga svjetskog rata. Najnovije djelo Neval Berber (2010), koja se slijedeći Todorovu i Hammonda, bavi britanskim putopisima po |

|Bosni i Hercegovini u navedenom razdoblju rabeći teorijski aparat postkolonijalnih studija pokazuje da je prikaz Bosne u tim tekstovima izrazito |

|kompleksan, kao i da se razlikuje od prikaza i Srbije i ostalih otomanskih zemalja. Naznačena djela ne ulaze u raspravu o samom žanru putopisa te |

|ne nude određen teorijski pristup za interpretaciju putničkog itinerara i vlastito smještanje u kontekst ostalih putopisa devetnaestoga stoljeća i |

|pogled na putovanje kao oblik kulturne prakse. Takav su kulturološki pristup odabrali Buzard (1993), Morgan (2001) i Youngs (Uvod, 2006), koji |

|razmatraju sam proces putovanja britanskih putnika na europski kontinent, a ne čitaju putopise kao isključiv aparat u reprezentaciji i konstrukciji|

|„Drugog“. U hrvatskoj su anglistici jedina djela o britanskim putopiscima u hrvatskim krajevima radovi Ive Mardešića (1993, 1995, 1997, 1999) koji |

|se bavio putopisima J.G. Wilkinsona (1848), A.A. Patona (1849) i T.G.Jacksona (1887) i njihovim viđenjem dalmatinskih obalnih gradova. Ne postoje |

|ni opširnija djela koja se bave britanskim putopisima po drugim krajevima Austrijskoga Carstva. Tek je Bugge (2009) objavio rad o putovanju po |

|Bohemiji i njegovoj vezi s putovanjem po Europi, koje je obilježilo britansko 19. stoljeće. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[30] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Cilj je istraživanja prikazati društveno-povijesni kontekst prostora kojeg opisuju britanski putnici i odrediti partikularni kulturni kontekst u |

|kojem su putopisi nastajali. S obzirom da se navedeni geografski prostor nalazio u drukčijoj političkoj tvorevini nego ostale balkanske zemlje, |

|pružit će se novo i drukčije čitanje putopisnih tekstova po hrvatskim zemljama, kao i Balkanu, koje će proširiti granice analize putopisa kao |

|sredstva u konstrukciji „Drugog“ i povezati s drugim oblicima devetnaestostoljetnog putovanja koje nadilaze kako prostor Balkana, tako i |

|balkanistički diskurs. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Završetkom napoleonskih ratova došlo je do otvaranja kontinenta za britanske putnike (Buzard 1993) što je dovelo i do većeg broja putopisa koji su |

|uključivali i zemlje izvan ustaljenih osamnaestostoljetnih destinacija. S druge strane, Prvi svjetski rat predstavlja zatvaranje kontinenta za |

|veliki broj putnika, ali i promjenu paradigme putovanja i putopisa. Ovo će se istraživanje stoga koncentrirati na djela onih britanskih |

|putopisaca koji su posjetili ove krajeve i objavili svoje putopise u razdoblju od 1815. do 1914. Osim poznatijeg djela spomenutog A.A. Patona |

|Highlands and the islands of the Adriatic (1849) i djela J.G. Wilkinsona Dalmatia and Montenegro (1848) i T.G. Jacksona Dalmatia, the Quarnero, and|

|Istria (1887) , obradit će se djela W.F. Wingfielda A Tour in Dalmatia, Albania, and Montenegro (1859), G.A. Spottiswoodea A tour in civil and |

|military Croatia (1860), R.H.R. Rambles in Istria, Dalmatia and Montenegro (1875), G.R. Gleiga Germany, Bohemia, and Hungary, visited in 1837 |

|(1839), W. Roylea Dalmatia Illustrata (1901), M. Holbach Dalmatia: the Land where East meets West (1910). Uz same britanske putopisne tekstove u |

|istraživanju će se koristiti njihove recenzije u relevantnim periodičkim izdanjima 19. stoljeća kako bi se ujedno uputilo na njihovu recepciju. U |

|radu će se povijesno-kritički pristupiti britanskim putopisima u njihovu geopolitičkom i kulturno-književnom kontekstu koji su neraskidivo povezani|

|u devetnaestostoljetnoj putopisnoj produkciji. Kulturni kontekst podrazumijeva kulturne i književne karakteristike i njihovu povezanost s ostalim |

|tekstovima putopisnog žanra 19 st. Geopolitički kontekst, o kojem kulturni kontekst ovisi, bit će obrađen u svojim geografskim, povijesnim i |

|političkim sastavnicama. S obzirom na to da je malen broj putopisa isključivo posvećen prostoru koji obuhvaća današnju Hrvatsku, fokus će biti i na|

|unutar-putopisnim odnosima i putnom kontekstu u kojem se ta područja pojavljuju. Koristeći postojeći teorijski aparat postkolonijalne kritike kao i|

|najnovija istraživanja o putopisnim tekstovima (travel studies) iščitavat će se putnička kulturna taksonomija i politički krajolik kako je |

|konstruiran u putopisima po hrvatskim zemljama te sukladno tomu odrediti koje mjesto zauzimaju odabrani putopisi u cjelokupnoj slici britanske |

|devetnaestostoljetne putopisne produkcije. |

| |

|U uvodnom dijelu doktorskog rada koji će biti podijeljen na dvije veće cjeline obradit će se dosadašnja istraživanja putopisa po Jugoistočnoj i |

|Srednjoj Europi u sklopu balkanističkih studija. Djela Todorove, Hammonda, Kostove i Goldsworthy kritički će se ispitati kao i njihova relevantnost|

|za prostor Dalmacije, Hrvatske i Slavonije u navedenom razdoblju. U drugom dijelu iznijet će se najnoviji pristupi putopisnim tekstovima u njihovim|

|kulturnim značajkama, kao i putovanju kao kulturnoj praksi. Objasnit će se i terminologija britanskih devetnaestostoljetnih putnika koja uključuje |

|turista, putnika i istraživača (avanturista) (Fussell, 1980), kao i vrste putopisnih tekstova: privatni, akademski, popularni, službeni. Nakon |

|uvodnog dijela slijedi kratki pregled britanskih putnika po tim krajevima do 1815, kao i njihovi različite vrste putovanja i putopisnih tekstova. U|

|središnjem dijelu rada čija će poglavlja biti određena kronološko-topološki, obradit će se putopisi gore navedenih autora i smjestiti u kulturni i |

|književni kontekst, a potom i društveni i geopolitički, kao i kritički iščitati i ispisati diskurzivni okvir navedenih tekstova. Također će se |

|istražiti kako različiti narativni modeli putopisnog teksta konstruiraju susret s hrvatskim „Drugim“ i kako se na prema njemu iskazuje |

|britanski/engleski identitet, s obzirom da je svako putovanje prvenstveno ispisivanje samog sebe. Heterogenost Balkana i njegova klasifikacija kao|

|europske periferije, čitanjem putopisnih tekstova po rubnim dijelovima Austrijskog Carstva, ispitat će se, za razliku od Todorove i Hammonda, koji |

|putopise po Balkanu čitaju s osvrtom na njihovo otomansko naslijeđe, uzimajući u obzir austrijsko, mađarsko i talijansko naslijeđe. U zaključnom |

|djelu rada devetnaestostoljetni reprezentativni modeli povezat će se s putničkom kulturnom i geopolitičkom zamišljenom kartom Europe i njezinom |

|pojavljivanju u različitim narativnim modelima. |

| |

|S obzirom da su neki od navedenih materijala dostupni na internetskim arhivskim bazama i ponajviše u Britanskoj nacionalnoj knjižnici, te do sada |

|nije postojao jedinstveni popis devetnaestostoljetnih britanskih putopisa po Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, takva će lista biti priložena na |

|kraju doktorskog rada. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|U ovome je radu fokus na istodobnom kulturološkom čitanju britanskih tekstova, ponajprije kao putopisnog žanra, i lociranju hrvatskih krajeva u |

|topološki sustav britanskih devetnaestostoljetnih putopisa. To će omogućiti smještanje britanskih putopisaca i putopisa po rubnim područjima |

|Austrijskoga Carstva u kontekst devetnaestostoljetnog putovanja kao kulturne i političke prakse te daljnje proučavanje kasnijih britanskih putopisa|

|po hrvatskim zemljama i njihovo lociranje na putničkoj, te na kulturnoj karti Europe 19. stoljeća. Ovaj će rad također doprinijeti boljem |

|razumijevanju i čitanju suvremenih britanskih putopisa koji i nakon cijelog stoljeća preuzimaju devetnaestostoljetne obrasce. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|John Gardner Wilkinson, Dalmatia and Montenegro, London, 1848. |

|Andrew Archibald Paton, Highlands and islands of the Adriatic, London, 1849. |

|William.Frederic.Wingfield, A Tour in Dalmatia, Albania, and Montenegro, London, 1859. |

|R.H.R., Rambles in Istria, Dalmatia and Montenegro, London, 1875. |

|Thomas Graham Jackson, Dalmatia, the Quarnero and Istria, London, 1887. |

|William Royle, Dalmatia Illustrata, London, 1901. |

|Frederick Hamilton Jackson, The Shores of the Adriatic, London, 1906. |

|Maude Holbach, Dalmatia: the Land where East meets West, London, 1910. |

| |

|Neval Berber, Unveiling Bosnia-Herzegovina in British travel literature: (1844 - 1912) , doktorski rad, Pisa, Pisa University Press, 2010. |

|Peter Bugge, “'Something in the View Which Makes You Linger': Bohemia and Bohemians in British Travel Writing, 1836–1857”, Central Europe |

|(2009/7-1), 3-29. |

|James Buzard, The beaten track: European tourism, literature, and the ways to culture, 1800-1918, Oxford, New York, OUP, 1993. |

|Paul Fussell, Abroad: British literary travelling between the Wars, Oxford, OUP, (1982.), 1994. |

|Vesna Goldsworthy, Inventing Ruritania: the imperialism of imagination, New Haven, Yale University Press, 1998. |

|Andrew Hammond, The Debated Lands: British and American representations of the Balkans, Cardiff, Cardiff University Press, 2007. |

|Andrew Hammond, British Literature and the Balkans: themes and contexts, Amsterdam, Rodopi, 2010. |

|Barbara Korte, English travel writing from pilgrimages to postcolonial experiences, New York, St. Martin’s Press, 2000. |

|Ludmilla Kostova, Tales of the Periphery: The Balkans in Nineteenth-century British Writing, Veliko Trnovo, PIK, 1997. |

|Marjorie Morgan, National identities and travel in Victorian Britain, New York, Palgrave, 2001. |

|David A. Norris, In the Wake of the Balkan Myth: Questions of Identity and Modernity, New York, St. Martin’s Press, 1999. |

|John Pemble, The Mediterranean passion: Victorians and Edwardians in the South, Oxford, OUP, 1987. |

|Marija Todorova, Imagining the Balkans, Oxford, OUP, (1997.), 2009. (2. Izd.) |

|Tim Youngs (ur.), Travel writing in the nineteenth century: filling the blank spaces, London, New York, Anthem Press, 2006. |

|Tim Youngs, Glen Hooper (ur.), Perspectives on travel writing, Aldershot, Ashgate, 2004. |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|Tri tisuće kuna |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |DA (u cijelosti) |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[31] | |

|Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis       |

|Dr.sc. Dean Duda |

| |

|Potpis       |

|Jelena Bulić |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu,       Potpis      |

|Jelena Bulić |

| |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[32] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Jelena Bulić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU |

|Naziv studija: |POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ KNJIŽEVNOSTI, KULTURE, IZVEDBENIH UMJETNOSTI I FILMA |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |6774 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski jezik |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Britanski putopisi i putopisci po Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji od Bečkoga kongresa do Prvoga svjetskog |

| | |rata |

| |Engleski |British travel writing and travel writers in Croatia, Slavonia and Dalmatia from the Congress of Vienna to |

| | |the First World War |

|Područje/polje: |Humanističke znanosti/teorija i povijest književnosti |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |dr.sc, Dean Duda |Filozofski fakultet u Zagrebu, |dean.duda@ffzg.hr |

| | |RH | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.dr.sc. Borislav Knežević |Filozofski fakultet u Zagrebu, |bknezevi@ffzg.hr |

| | |RH | |

| |2.dr.sc. Dean Duda |Filozofski fakultet u Zagrebu, |dean.duda@ffzg.hr |

| | |RH | |

| |3.dr.sc. Marijana Hameršak |Institut za etnologiju i |marham@ief.hr |

| | |folkloristiku, Zagreb, RH | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |      |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano| |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |      |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|      |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Kandidatkinja je disertaciju zamislila u okviru recentnih istraživanja kulture i politike putovanja, osobito postkolonijalnih studija, gdje se na |

|tragu E. Saida, zahvaljujući studijama M. Todorove, posljednjih godina oblikuje specifična balkanistička problematika putopisnog diskursa. Jasno je|

|definirala razloge, vrijeme, građu, metodologiju i cilj istraživanja, a jednako je tako dobro upućena u stručnu literaturu. Namjerava obraditi |

|britanske putopise po Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji u razdoblju od Bečkoga kongresa do Prvog svjetskog rata. Naime, u to se doba na kontinent |

|uputio veliki broj britanskih putnika od koji su mnogi uobličili svoje iskustvo u putopisnom žanru. Iako im je Dalmacija rijetko bila krajnje |

|odredište, a Hrvatska i Slavonija još rjeđe, tekstovi u kojima se ti krajevi obrađuju, pokazuju mjesto što ga oni zauzimaju na putnikovoj |

|zamišljenoj geografskoj karti Europe. Kandidatkinja namjerava prikazati društveno-povijesni kontekst prostora sa stajališta britanskih putopisaca i|

|pobliže odrediti partikularni kulturni okvir u kojem tekstovi nastaju. Budući da se prostor koji opisuju britanski putopisci nalazio u drukčijoj |

|političkoj konstelaciji od ostalih balkanskih zemalja, ponudit će se novo i drukčije čitanje putopisnih tekstova po hrvatskim krajevima u kontekstu|

|kompleksne konstrukcije Europe, Balkana odnosno europskog i balkanskog Drugog, kao i razmotriti njegove implikacije na kasnija razdoblja i u njima |

|uvriježene putničko-tekstualne prakse. |

|Rad je radno strukturiran u dvije veće cjeline.U prvoj će se obraditi dosadašnja istraživanja putopisa po Jugoistočnoj i Srednjoj Europi u sklopu |

|balkanističkih studija; kritički će se razmotriti radovi M. Todorove, A. Hammonda, L. Kostove i V. Goldsworthy, kao i njihova relevantnost za |

|prostor Dalmacije, Hrvatske i Slavonije u odabranom razdoblju; iznijet će se najnoviji pristupi putopisnim tekstovima u njihovim kulturnim |

|značajkama, kao i putovanju kao kulturnoj praksi; objasnit će se i terminologija britanskih devetnaestostoljetnih putnika koja uključuje turista, |

|putnika i istraživača (P. Fussell), kao i vrste putopisnih tekstova: privatni, akademski, popularni, službeni, uz pregled britanskih putnika po tim|

|krajevima od 1815. i tipologiju putovanja i putopisnih tekstova. U drugom dijelu rada čija će poglavlja biti određena kronološko-topološki, obradit|

|će se putopisi odabranih autora i smjestiti u književni, kulturni, društveni i geopolitički kontekst, a zatim i kritički iščitati i ispisati |

|diskurzivni okvir navedenih tekstova. Jednako tako, istražit će se kako različiti narativni modeli putopisnog teksta konstruiraju susret s |

|hrvatskim Drugim i kako se na prema njemu iskazuje britanski/engleski identitet, s obzirom da je svako putovanje uvelike i ispisivanje samog sebe. |

|Heterogenost Balkana i njegova klasifikacija kao europske periferije, čitanjem putopisnih tekstova po rubnim dijelovima Austrijskog Carstva |

|(odnosno Austro-Ugarske od 1867.), protumačit će se s obzirom na austrijsko, mađarsko i talijansko naslijeđe. U zaključnom poglavlju |

|devetnaestostoljetni reprezentativni modeli povezat će se s putničkom kulturnom i geopolitičkom zamišljenom kartom Europe i njezinom pojavljivanju |

|u različitim narativnim modelima. |

|Kandidatkinja već na razini sinopsisa pokazuje veoma dobru upućenost u odabranu problematiku. raspolaže svim potrebnim znanjima i veoma relevantnim|

|korpusom tekstova. Rad je zamišljen sustavno, metodologija je domišljena i otvara mogućnost novih i drukčijih uvida u temu. Od imagoloških problema|

|preko razine tekstualne izvedbe do načina kodiranja političke i kulturne percepcije prostora, obuhvaćeni su svi potrebni naglasci relevantni za |

|epistemologiju područja, a naznačeni interpretativni pomak i korištenje kategorijanog aparata suvremenih postkolonijalnih studija uvelike jamči |

|nove i relevantne znanstvene spoznaje. Usto će se profilirati poznata i uključiti dosad neistražena građa. Ukratko, istraživanje je izvedivo, |

|iznimno važno i uvelike se očekuje izvorni znanstveni doprinost. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Prihvatiti temu disertacije. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|U dogovoru s kandidatkinjom zaključeno je da se predloženi naslov proširi i u završnoj inačici glasi: Terrae incognitae ili austrijske |

|Siberije: britanski putopisi i putopisci po Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji od Bečkoga kongresa do Prvoga svjetskog rata. |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|zimski semestar 2012./13. |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |dr.sc. Borislav Knežević, izv.prof. | |

| |2.dr.sc. Dean Duda, red.prof. | |

| |3.dr.sc. Marijana Hameršak, zn. sur. | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 10. rujna 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[33] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Majda Bojić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|5751 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Miroslav Bojić |

|Datum i mjesto rođenja: |09.08.1978., Celje, Republika Slovenija |

|Adresa: |Abramovićeva 1, 10 010 Zagreb, Republika Hrvatska |

|Telefon/mobitel: |095/9125934 |

|E-mail: |mbojic@ffzg.hr |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |2003 - upisan Poslijediplomski doktorski studij književnosti |

|(kronološki od novijeg k starijem |2001-2004 - Filozofski fakultet u Zagrebu - Portugalski jezik i književnost (slobodni studij) |

|datumu): |1997-2003 - Filozofski fakultet u Zagrebu - Francuski jezik i književnost i Komparativna književnost |

| |1991-1996 - XIII. gimnazija (prirodoslovno-matematičko usmjerenje), Zagreb |

|Radno iskustvo |2005 - asistentica na Odsjeku za romanistiku (Katedra za portugalski jezik i književnost) |

|(kronološki od novijeg k starijem | |

|datumu): | |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |znanstveni radovi: |

|na znanstvenim skupovima: |Crítica da dimensão política da representação no romance pós-moderno e sua cumplicidade, u: Anais do XI |

| |Congresso Internacional da Associação Brasileira de Literatura Comparada (ur. Sandra Nitrini et. al.), |

| |ABRALIC, São Paulo, 2008. (rad i aktivno sudjelovanje na kongresu Brazilskog društva za komparativnu |

| |književnost, ABRALIC, u São Paulu) |

| | |

| |recenzije: |

| |Pisanje u sjeni smrti, «Književna smotra» Broj 145, 2007. (recenzija knjige Maske sudbine, autorica: Florbela|

| |Espanca, prev. Nikica Talan, Disput, Zagreb, 2007.) |

| |Prepoznavanje krajolika, «Vijenac» Broj 292, 15. svibnja 2005. ISSN 1330-2787 (recenzija knjige Lica, autor: |

| |Rui Nunes, prev. Tanja Tarbuk, Meandar, Zagreb, 2004.) |

| |Zemlja pjesnika, «Vijenac» Broj 286, 17. veljače 2005. ISSN 1330-2787 (recenzija knjige Povijest portugalske |

| |književnosti, autor: Nikica Talan, Školska knjiga, Zagreb, 2004.) |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Sjećanje i identitet u djelu Miltona Hatouma |

|Engleski: |Memory and identity in the work of Milton Hatoum |

|Naslov na jeziku na kojem će se |Memória e identidade na obra de Milton Hatoum |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |humanističke znanosti/filologija/teorija književnosti |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Nikica Talan |Filozofski fakultet, Zagreb, |nikica.talan@ffzg.hr |

| | |Republika Hrvatska | |

|Drugi mentor: |dr. sc. Paulo Astor Soethe |Universidade Federal do Paraná, |paulosoethe@ |

| | |Paraná, Brazil | |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Prvi mentor: |1. Brazilska književnost. 2008. Zagreb: Školska knjiga. |

| |2. Luzoafrička književnost osamdesetih. // Književna smotra : časopis za svjetsku književnost. 4 (2009), 152;|

| |93-103 |

| |3. More u portugalskoj i brazilskoj književosti. // Književna smotra. 40 (2007), 145; 15-27 |

| |4. "Život i djelo Antónije Gertrudes Pusich u kontekstu portugalske književnosti XIX. stoljeća" // Romantizam|

| |i pitanja modernoga subjekta / Užarević, Josip (ur.). |

| |Zagreb : Disput, 2008. Str. 133-147. |

| |5. Gvinejsko pjesništvo. // Mogućnosti. 43 (2007) , 4-6; 46-101 |

|Drugi mentor: |1. Literatura comparada. 1. ed. Curitiba: IESDE, 2009 |

| |2. Im Territorium des Anderen: Fremderfahrung und Umweltethik im brasilianischen Roman "Relato de um certo |

| |oriente". In: Hess-Lüttich, Ernest W. B.. (Org.). Eco-Semiotics: Umwelt- und Entwicklungskommunikation. |

| |Tübingen; Basel: Francke, 2006, v. , p. 367-374. |

| |3. Erinnerung ans unbekannte Land: die ambivalente Mnemonik der Alterität bei Thomas Mann. In: Ehlich, |

| |Konrad. (Org.). Germanistik in/und/für Europa: Faszination Wissen. Bielefeld: Aisthesis, 2006, v. , p. |

| |357-370. |

| |4. Interkulturelle Zusammenarbeit im akademischen Bereich Geschichtsbewusstsein, Multidiziplinarität und |

| |Reziprozität als Rezept für erfolgreiche Projekte. In: Ernest W.B. Hess-Lüttich; Peter Colliander; |

| |Ewald Reuter. (Org.). Wie kann man vom 'Deutschen' leben? Zur Praxisrelevanz der interkulturellen |

| |Germanistik. 1 ed. Frankfurt/M.: Peter Lang, 2009, v. 1, p. 361-376. |

| |5. 'Goethe war ein sertanejo': das selbstreflexive Deutschland-Bild Guimarães Rosas. In: Birle, Peter; |

| |Schmidt-Welle, Friedhelm. (Org.). Wechselseitige Perzeptionen: Deutschland - Lateinamerika im 20. |

| |Jahrhundert. Frankfurt/M.: Vervuert, 2007, v. 116, p. 171-193. |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Rad se bavi analizom uloge sjećanja u opusu suvremenog brazilskog autora Miltona Hatouma, obuhvaćajući ne |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |samo sjećanja i svjedočenja kao pripovjedne mehanizme, nego i prakse sjećanja i pamćenja koji se u romanima |

|mjestima): |pojavljuju u kontekstu konstrukcije identitetâ, kako onih individualnih tako i onih kolektivnih. Budući da je|

| |riječ o romanima koji tematiziraju sredinu snažno obilježenu kulturnom i etničkom raznolikošću obuhvatit ćemo|

| |i analizu reprezentacija različitih identitetâ kao i hibridnih praksi kulturnog posredovanja. |

|Sažetak na engleskom jeziku |The main objective of this work is the analysis of the role of memory in the work of contemporary Brasilian |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |author Milton Hatoum, regarding not only the memory and confessions as narrative mechanisms but also the |

|mjestima): |practices of remembering and recollection which in the novels appear in the context of the construction of |

| |identities, both individual and collective. As we are dealing with the novels that put in focus a locality |

| |greatly marked by cultural and ethnic diversity, the thesis will also include the analysis of different |

| |identities as well as the place of hybrid practices of cultural transmission. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Književna djela Miltona Hatouma se od strane kritičke recepcije često spominju u vezi s problematikom sjećanja i identiteta. Sukladno tome, naša su|

|istraživanja pokazala kako je, unutar opusa odabranog autora, sjećanje jedan od konstitutivnih elemenata pripovijedanja, kako na tematskoj tako i |

|na strukturalnoj razini, osobito u dva ranija Hatoumova romana, Relato de um certo Oriente (Izvješće o izvjesnom Orijentu) i Dois irmãos (Braća). U|

|samoj ćemo disertaciji upravo prvom romanu pridati najviše pažnje zbog istaknute tematsko-strukturalne artikulacije odnosa sjećanja i identiteta. |

|Kompleksna narativna struktura tog romana sačinjena je od svjedočenja različitih pripovjedača koji jedan drugome predaju ulogu |

|pripovjedača-svjedoka nizu događaja iz života libanonske imigrantske obitelji. Namjera iskaza ovih svjedoka je upotpuniti i ''zaokružiti'' |

|obiteljsku priču unaprijed osuđenu na fragmentarnost i nedovršenost. Autorefleksivni komentari u romanu povezuju problem narativne fragmentarnosti |

|s problematikom inherentnom fenomenu sjećanja i pamćenja upućujući na razlomljenu narativnu strukturu uspomena i ulogu imaginacije u tvorbi |

|narativa o sebi. Općenito možemo ustvrditi kako Hatoumova proza problematizira sam fenomen sjećanja kao i njegov odnos prema pripovijedanju. |

|Sjećanje se tako nameće kao preduvjet pripovijedanja, a pripovijedanje kao uvjet konstitucije sjećanja kao znanja o prošlosti. Nadalje, sam čin |

|pripovijedanja kao svjedočenja često je određen pripovjedačevom potrebom za saznanjima o vlastitom identitetu. Uloga sjećanja pokazuje se odsudnom |

|i u konstrukcij kolektivnih identiteta. Tako su, na tematskoj razini, čest motiv Hatoumovih romana svetkovine, obredi i predmeti koji kao ''mjesta |

|sjećanja'' (Nora) imaju ulogu podržavanja bilo kolektivnih bilo individualnih identifikacija. Zamjetna je pritom dinamika razmjene između |

|individualnog i kolektivnog, primjerice kod figuracija predmeta značajnih za individualna sjećanja i uspomene - predmeta koji ulazeći u kontekst |

|obiteljske prošlosti zadobivaju kolektivnu dimenziju. Kolektivni identiteti prikazuju se kao rezultat različitih kulturnih praksi (religijskih, |

|gastronomskih, jezičnih), dakle kao socijalni konstrukti a ne kao prirodni i postojani modeli. Prikazivanje ovakvih praksi kao problematičnih i |

|izoliranih upućuje na njihovu konstruiranost, a raznorodni elementi prisutni u određenim kulturama ukazuju na njihovu inherentnu heterogenost. |

|Djela Miltona Hatouma prikazuju multikulturnu i multietničku sredinu grada Manausa i njegove okolice kao rezultat kolonijalne prošlosti i one |

|recentnije obilježene imigrantskim naseljavanjima. Stoga se u radu razmatra i dimenzija kulturnih razmjena i hibridnih običaja koji nastaju na tom |

|području. Pritom je osobito bitan teorijski koncept kulturnog hibriditeta. Riječ je o pojmu osobito značajnom unutar latinoameričkog kritičkog |

|diskursa o pitanjima kulturnih sudara, miješanja i razmjena. On predstavlja odmak od funkcionalističkih modela adaptacije i asimilacije |

|razmatrajući kompleksne kulturne interakcije u vidu stalnog kretanja i miješanja kulturnih oblika. U svjetlu tih pitanja možemo ustvrditi kako se u|

|prozi Miltona Hatouma hibridnost pojavljuje na dva načina. S jedne strane, u njegovim romanima nalazimo prikaze hibridizacije kultura, u smislu |

|tematizacije razmjena kulturnih elemenata (osobito u gastronomiji i jeziku). S druge strane, djelima poput romana Orfaõs do Eldorado (Sirotice iz |

|Eldorada), koji preispisuje elemente usmene kulture, možemo pristupiti iz perspektive hibridizacije literarnih tekstova koja propituje odnose |

|europske pismenosti i oralne kulture indigenog stanovništva. |

|U dosadašnjim smo istraživanjima napravili i pregled teorija kulturnog sjećanja i njihove institucionalizacije u vidu tzv. Memory studies, |

|interdisciplinarnog područja istraživanja koje obuhvaća sve veći broj radova posvećenih kulturnom pamćenju. Ustvrdili smo kako je riječ o području |

|istraživanja koje, unatoč još uvijek nedostatnoj metodološkoj i terminološkoj razrađenosti, posjeduje određene prednosti, prije svega zahvaljujući |

|interdisciplinarnom pristupu koji, kroz mogućnosti suradnje između disciplina poput sociologije, antropologije, historiografije i književne |

|znanosti, vodi ka iznalaženju novih pristupa proučavanju načina bilježenja povijesti. U tom smislu ističemo doprinos teorija sjećanja za znanost o |

|književnosti u vidu novih interpretativnih mogućnosti i teorijskih analiza književnog diskursa sjećanja. |

|Književno-povijesnim razmatranjem i analizom kritičke recepcije Hatoumova opusa, ustvrdili smo također kako se djelo ovog autora često spominje u |

|kontekstu regionalističke proze koja predstavlja jedan od dominantnijih žanrova brazilske književnosti. Takva se pozicija tumači prije svega |

|autorovim čestim tematizacijama konkretne sredine, u ovom slučaju one grada Manausa i njegove okolice. Međutim, autorov opus predstavlja |

|svojevrstan odmak od ostalih romana regionalističke književnosti prije svega zbog istaknutog mjesta koje u njegovoj prozi ima pamćenje i općenito |

|zbog specifičnog pristupa figuraciji amazonske sredine lišene (egzotičnih) opisa eksterijera, a u korist analize intimnih obiteljskih drama. |

|Hatoumova se djela također spominju kao dio recentnije pojave romana koji se bave tematikom brazilske imigracije. Ti romani nastavljaju dugu |

|tradiciju problematizacije identiteta unutar brazilske književnosti. Prema književnom povjesničaru Afrâniu Coutinhu, glavni koncept brazilske |

|književnosti jest upravo traganje za identitetom. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[34] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Glavni cilj ove disertacije je diskurzivno-semantička analiza funkcije sjećanja u cjelokupnom opusu Miltona Hatouma. Polazeći od sjećanja kao |

|individualnog i kolektivnog fenomena, pokazat ćemo kako se unutar autorovog opusa isprepliće individualno i kolektivno u samim praksama sjećanja, |

|ali i u slučaju reprezentacija identiteta. Problematiku identiteta promatrat ćemo u njezinoj sprezi sa sjećanjem. Istražit ćemo odnos mehanizama |

|sjećanja i praksi očuvanja kulturnih zajednica. Također ćemo razjasniti pitanja kulturnog hibriditeta s obzirom na odabrani opus. Rad će obuhvatiti|

|i problematiku traumatičnih događaja koji se pojavljuju, nadasve u prvom romanu, kao središnja mjesta svjedočenja. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Teorijski uvod obuhvatit će pregled interdisciplinarnog područja istraživanja sjećanja i pamćenja. Istražit ćemo razvoj diskursa o sjećanju na |

|području humanistike od ranih antičkih bavljenja tim fenomenom do onih suvremenih okupljenih u tzv. Memory studies. Osobitu pažnju usmjerit ćemo na|

|radove autora koji su ostavili značajniji trag na suvremeno područje proučavanja kulturnog pamćenja (Maurice Halbwachs, Pierre Nora te Aleida |

|Assmann). Kraj ovog dijela posvetit ćemo i osvrtu na mogućnosti dijaloga između studija o sjećanju i književne znanosti koristeći se recentnim |

|publikacijama autorica poput Astrid Erll i Renate Lachmann. Također ćemo ispitati ograničenja, nedostatke, ali i prednosti postojanja ovih |

|interdisciplinarnih studija (Wulf Kansteiner i Alon Confino). Polazeći od premise da književnost, prikazujući fiktivne mehanizme sjećanja čini |

|sjećanje ‘’vidljivijim’’ (Astrid Erll), u analizi odabranog teksta posegnut ćemo za različitim teorijama sjećanja i pamćenja kako bi u dijaloškom |

|čitanju s tekstom ustvrdili značaj i specifičnu interpretaciju koncepata pamćenja i sjećanja u djelima Miltona Hatouma. Osobitu pažnju posvetit |

|ćemo autorima koji se bave kolektivnom dimenzijom sjećanja (Maurice Halbwachs, Pierre Nora, Jan i Aleida Assmann). Pritom su za analizu Hatoumovih |

|tekstova osobito važni Halbwachsov koncept kolektivnog pamćenja kao i artikulacija odnosa pamćenja i identiteta zajednica, Noraov koncept ‘’mjesta |

|sjećanja’’ i pojam kulturnog pamćenja Jana Assmanna koji je ustvrdio kako svaka zajednica posjeduje kulturu sjećanja, a najraširenija kultura |

|sjećanja je štovanje mrtvih, motiv često prisutan i u prozi Miltona Hatouma na način koji možemo povezati s očuvanjem kohezije zajednice. Značajno |

|je i Assmannovo tumačenje konektivne strukture koju svaka zajednica stvara i koja se u svojoj vremenskoj dimenziji očituje u sjećanjima na |

|zajedničku prošlost. U rad ću uvrstiti i brazilske teoretičare koji se bave problematikom sjećanja i svjedočenja (Ecléa Bosi, Carlos Brandão, |

|Márcio Seligmann-Silva). Osobito je značajan Márcio Seligmann-Silva koji u narativnim artikulacijama traume nalazi spoj individualnog i |

|kolektivnog. Njegove ćemo ideje razviti na primjeru analize tragičnih događaja oko kojih se stvara narativna okosnica pojedinih romana. Pritom ćemo|

|uvrstiti i argumente teorije traume (Cathy Caruth). |

|Polazeći od podjele teoretičara Astrid Erll i Ansgara Nunninga na tri smjera kojima može krenuti znanost o književnosti koja se bavi sjećanjem |

|(sjećanje književnosti, sjećanje u književnosti i književnost kao medij sjećanja), razmotrit ćemo i sjećanje književnosti, odnosno |

|intertekstualnost, u romanima Miltona Hatouma. Također, koristeći se naratološkom analizom same strukture djela pokazat ćemo kako se sjećanje |

|nameće kao faktor naratološkog strukturiranja romana (Genette, Bal). |

|U disertaciji ćemo se baviti i analizom reprezentacija individualnih i kolektivnih identiteta, osobito u njihovoj interakciji s mehanizmima i |

|praksama sjećanja. Kao teorijsko-metodološki okvir koristit ćemo radove Stuarta Halla, Anthonyja Giddensa, Paula Ricoeura i drugih. Kroz |

|promišljanje o kulturi kao dinamičkom sistemu obuhvatit ćemo pitanja kulturne hibridizacije i prikazivanja imigrantskih zajednica koje dovode u |

|pitanje koherentni identitet nacionalne kulture. Nakon teorijske konceptualizacije kulturne hibridizacije pristupit ćemo analizi hibridnih procesa |

|kulturne transformacije, praksi prevođenja, preoblikovanja i razmjene simboličkih oblika prisutnih u Hatoumovom opusu. Obuhvatit ćemo i Canclinijev|

|termin deteritorijalizacije kojim se nastoji izraziti fluidna pripadnost prostorno razdvojenim zajednicama. U romanima Miltona Hatouma, kulture se |

|prikazuju kao dinamične, fragmentarne i međusobno povezane, a sama sredina kao mjesto susreta (i sukoba) različitih zajednica. Koristeći pojam |

|transkulturacije pokazat ćemo kako imigrantske skupine (kao marginalne) prihvaćaju određene elemente dominantne kulture, pružajući ponekad aktivni |

|otpor. Kao osnovnu literaturu koristit ćemo radove Homija Bhabhe, Edwarda Saida, Nestora Garcije Canclinija i Benedicta Andersona. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Cilj je ovog rada pridonijeti istraživanjima književnih djela autora koji se smatra jednim od najznačajnijih brazilskih autora današnjice. Unatoč |

|značajnoj kritičkoj recepciji, dosadašnji se radovi nisu temeljitije pozabavili problematikom sjećanja i identiteta koju smatram iznimno bitnom ne |

|samo u kontekstu djela i recepcije ovog autora, već i s obzirom na aktualna istraživanja u humanistici. Ukratko, ovaj rad proširuje teorijske i |

|interpretativne mogućnosti pristupa opusu Miltona Hatouma, stavljajući ga u širi okvir problematike sjećanja i identiteta. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|Anderson, B. Comunidades imaginadas. Reflexões Sobre a Origem a a Difusão do Nacionalismo. São Paulo: Companhia das Letras, 2008. |

|Assmann, J. Kulturno pamćenje: pismo, sjećanje i politički identitet u ranim visokim kulturama. Zenica: Vrijeme, 2005. |

|Bakhtin, M. Problemas da poética de Dostoievski. São Paulo/Rio de Janeiro: Forense Universitária, 2005. |

|Bauman, Z. Modernidade e ambivalência. Rio de Janeiro: Jorge Zahar, 1999. |

|Ben-amos; D. Weissberg, L. Cultural memory and the construction of identity. Detroit: Wayne State University Press, 1999. |

|Bergson, H. Matéria e Memória. São Paulo: Martins Fontes, 2006. |

|Bhabha, H. The Location of Culture. London: Routledge, 1994. |

|Burke, P. Hibridismo cultural. São Leopoldo: Editora Unisinos, 2003. |

|Canclini, N.G. Culturas híbridas: estratégias para entrar e sair da modernidade. São Paulo: Edusp, 2003. |

|Cury, Maria Zilda Ferreira. Fronteiras da memória na ficção de Milton Hatoum. Revista Letras, n.26, Janeiro/Junho de 2003. |

|Grabes, H. (org) Literature, Literary History, and Cultural Memory, REAL, 21, Gunter Narr Verlag, Tübingen, 2005. pp 261–294. |

|Hobsbawm, E.; Terence Ranger (eds) The Invention of Tradition. Cambridge: Cambridge University Press, 1983. |

|Erll, A., Nünning, A. (orgs) Gedächtniskonzepte der Literaturwissenschaft: teoretische Grundlegung und Anwendungsperspektiven. Berlin/New York: |

|Walter de Gruyter, 2005. pp 149-178. |

|Erll, A.; Rigney, A. Literature and the Production of Cultural Memory: Introduction. European Journal of English Studies Vol. 10, No. 2, pp |

|111-115, 2006. |

|Halbwachs, M. On collective memory. Chicago and London: The University of Chicago Press, 1992. |

|Hall, Stuart. A Identidade Cultural na Pos-Modernidade. Rio de Janeiro: DP&A, 2002. |

|Kansteiner, W. Finding Meaning in Memory: A Methodological Critique of Collective Memory Studies. History and Theory, Vol. 41, No. 2 (May, 2002) |

|Nora, P. “Entre Memória e História: a problemática dos lugares”, In: Projeto História. São Paulo: PUC, n. 10, pp. 07-28, dezembro de 1993. |

|Olick, J. ''Collective memory'': A memoir and prospect. Memory studies (2008) Vol 1(1) 23-29 |

|Olick, J.; Vinitzky-Seroussi, V.; Levy D. (orgs) The Collective Memory Reader. New York: Oxford University Press, 2011. |

|Ortiz, R. Cultura brasileira e identidade nacional. São Paulo: Brasiliense, 1985. (2005) |

|Radstone, S. Memory and Methodology. Oxford and New York: Berg, 2000. |

|Ricoeur, P. Oneself as Another. Chicago: The U of Chicago P, 1992. |

|Ricoeur, P. A memória, a história, o esquecimento. Campinas: Unicamp, 2007. |

|Rossington, M.; Whitehead, A. Theories of memory. Baltimore: The Johns Hopkins University Press, 2007. |

|Said, E. Orijentalizam. Sarajevo: 1999. Svjetlost. |

|Said, E. Culture and Imperialism. New York: Vintage, 1993. |

|Santos, Luis Alberto Brandão; PEREIRA, Maria Antonieta (Orgs.) Trocas culturais na América Latina. Belo Horizonte: Ed. UFMG, 2000. p. 47-65. |

|Toledo, Marleine Paula Marcondes e Ferreira. Entre olhares e vozes; foco narrativo e retórica em Relato de um certo Oriente e Dois Irmãos, de |

|Milton Hatoum. São Paulo: Nankin Editorial, 2004. |

|Votre, S. J. Linguagem, identidade, representação e imaginação, in: Linguagem, identidade e memória social: novas fronteiras, novas articulações |

|(orgs. Lucia M. A. Ferreira e Evelyn G. D. Orrico). Rio de Janeiro: Faperj/Uni-Rio, 2002. |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|15 000 kn |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |x |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[35] | |

|Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis dr. sc. Nikica Talan |

|(ime i prezime prvog predloženog mentora) |

| |

|Potpis dr. sc. Paulo Astor Soethe |

|(ime i prezime drugog predloženog mentora) |

| |

|Potpis Majda Bojić |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 30. svibnja, 2011. Potpis Majda Bojić |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|M.P. |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[36] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Majda Bojić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |5751 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |portugalski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Sjećanje i identitet u djelu Miltona Hatouma |

| |Engleski |Memory and identity in the work of Milton Hatoum |

|Područje/polje: |humanističke znanosti/filologija/teorija književnosti |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Nikica Talan |Filozofski fakultet, Zagreb, |nikica.talan@ffzg.hr |

| | |Republika Hrvatska | |

|Drugi mentor: |dr. sc. Paulo Astor Soethe |Universidade Federal do Paraná,|paulosoethe@ |

| | |Paraná, Brazil      | |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.dr. sc. Jelena Šesnić |Filozofski fakultet, Zagreb, |jsesnic@ffzg.hr |

| | |Republika Hrvatska | |

| |2.dr.sc. Nikica Talan |Filozofski fakultet, Zagreb, |nikica.talan@ffzg.hr |

| | |Republika Hrvatska | |

| |3.dr.sc. Nenad Ivić |Filozofski fakultet, Zagreb, |nenad.ivic@ffzg.hr |

| | |Republika Hrvatska | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica Vijeća poslijediplomskoga studija Filozofskoga fakulteta u Zagrebu od 4. srpnja 2011.; točka 41. |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|dnevnoga reda. Sjednica Fakultetskoga vijeća Filozofskoga fakulteta u Zagrebu od 14. srpnja 2011.; točka |

|Povjerenstvo |93. dnevnoga reda. |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |      |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Javna obrana teme doktorskoga rada nije predviđena programom poslijdediplomskoga studija koji je pristupnica upisala. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Tema doktorskoga rada Majde Bojić svojom se temeljnom orijentacijom uklapa u najmanje dva ključna interesa suvremenih humanističkih i društvenih |

|znanosti koje općenito možemo definirati kao globalizacija, s jedne strane, te (ne)mogućnost međukulturne komunikacije koju taj proces |

|pretpostavlja i donosi, s druge strane. Svojim istraživanjem, dakle, pristupnica postavlja izuzetno aktualna pitanja nastojeći ponuditi odgovore iz|

|perspektive svoje discipline. Temeljni problemi koji se nastoje proučiti na specifičnom korpusu, u hrvatskoj kulturi gotovo nepoznatom, uključuju |

|hibridnost i pitanja kulturnoga prijenosa i posredovanja. U disertaciji se tim problemima nastoji pristupiti zanimljivom kombinacijom raznih |

|teorijskih pravaca, od naratologije i semiotike do lationameričkoga kritičkoga diskursa, od studija pamćenja do teorije traume. Koristeći konkretne|

|književne tekstove kao polazišta, pristupnica Majda Bojić ističe ključnu povezanost između raznih modusa sjećanja, tehnika pripovijedanja te |

|mogućega znanja o prošlosti, bilo osobnoj bilo kolektivnoj. Njezin interdisciplinarni pristup, ipak čvrsto utemeljen na književnoj teoriji, ali |

|smisleno nadopunjen interdisciplinarnim izvorima, sugerira mogućnost ocrtavanja kulturne poetike zasnovane na sjećanju i na izgradnji identiteta, |

|ne samo na primjeru M. Hatouoma, jednoga od najznačajnijih suvremenih brazilskih pisaca, nego upućuje na jednu od najvažnijih uloga suvremene |

|književnosti i sličnih diskurzivnih formi. Nadalje, u hrvatskome znanstvenom prostoru još su izuzetno rijetki radovi koji bi složenijim teorijskim|

|aparatom koji pristupnica primjenjuje na narativnu građu obrađivali radove iz globalno sve važnije i prisutnije brazilske kulture i portugalskog |

|jezičnog i kulturnog kruga. Stoga disertacija Majde Bojić znači doprinos razvoju hrvatske luzitanistike te omogućava upoznavanje i šire publike s |

|elementima opusa jednoga od najznačajnijih brazilskih autora današnjice u sklopu rastućega globalnog zanimanja za brazilsku kulturu i uočavanja |

|njezine važnosti. Nadalje, u sklopu širih tendencija u humanistici, disertacija Majde Bojić uključuje se u vrlo aktualnu raspravu o važnosti |

|sjećanja i identiteta u njihovoj prožetosti i raznovrsnim implikacijama za suvremena, posebno multikulturna i postkolonijalna, društva. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Pristupnica Majda Bojić ispunila je sve obaveze predviđene programog PDS književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture te je obrazložila |

|opravdanost predložene teme disertacije. Stručno povjerenstvo također smatra da je pristupnica obrazložila potrebu pisanja disertacije na |

|portugalskom jeziku (drugi mentor je izvorni govornik; dio istraživanja odvijao se u Brazilu, a prethodni rad je bio prezentiran na portugalskom; |

|specifičnost teme i odjeci disertacije). Stručno povjerenstvo, stoga, pozitivno ocjenjuje rad pristupnice Majde Bojić te predlaže prihvaćanje teme |

|disertacije "Sjećanje i identitet u djelu Miltona Hatouma". Povjerenstvo je suglasno da prvi mentor bude dr. sc. Nikica Talan, a drugi mentor dr. |

|sc. Paulo Astor Soethe. Nadalje, povjerenstvo podržava prijedlog pristupnice da disertaciju piše na portugalskome jeziku. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|Sjećanje i identitet u djelu Miltona Hatouma |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|Srpanj 2012. |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |dr. sc. Jelena Šesnić | |

| |2.dr. sc. Nikica Talan | |

| |3.dr. sc. Nenad Ivić | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 16. rujna 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[37] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |profesor kineziologije, Saša Ceraj |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|7498 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Smiljka Domac-Ceraj |

|Datum i mjesto rođenja: |28. 09. 1974. |

|Adresa: |Ilica 219, 10000 Zagreb |

|Telefon/mobitel: |01 3774 888 / 091 531 85 10 |

|E-mail: |sasa.ceraj@ |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |- 2009. poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|(kronološki od novijeg k starijem |- 2008. stručno usavršavanje na Preconference School of Kinesiology, Kineziološki fakultet Sveučilišta u |

|datumu): |Zagrebu |

| |- 1999. diplomirao na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu |

| |- 1993. maturirao na Prvoj ekonomskoj školi u Zagrebu |

|Radno iskustvo |- 2009. - danas - voditelj Odjela za programe Europske unije i međunarodnu suradnju - Zagrebački športski |

|(kronološki od novijeg k starijem |savez |

|datumu): |- 2010. - danas - honorarni izvršitelj nastave kolegija Tjelesni odgoj na Studiju povijesti, Hrvatsko |

| |katoličko sveučilište, Zagreb |

| |- 2003. - 2009. savjetnik za vrhunski šport - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske |

| |- 1999. - 2003. profesor tjelesne i zdravstvene kulture - OŠ "Jabukovac", OŠ "Sesvetski Kraljevec", |

| |Prirodoslovna škola "Vladimir Prelog" |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |- Ceraj, Saša, Analysis of Fundamental Values of Olympism and Sociological Aspects Of Changes of These Values|

|na znanstvenim skupovima: |in the Contemporary Society // 5th International Scientific Conference on Kinesiology "Kinesiology research |

| |trends and applications" / Milanović, Dragan ; Prot, Franjo (ur.). Zagreb : Faculty of Kinesiology, |

| |University of Zagreb, 2008. 758-761 (poster,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni). |

| |- Ceraj, Saša, Morals, Ethics and Fair Play as Permanent Values af Sport // 5th International Scientific |

| |Conference on Kinesiology "Kinesiology research trends and applications" / Milanović, Dragan ; Prot, Franjo |

| |(ur.). Zagreb : Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, 2008. 762-764 (predavanje,međunarodna |

| |recenzija,objavljeni rad,znanstveni). |

| |- Ceraj, Saša, Hrženjak, Miroslav, Sportska tijela Vijeća Europe u službi razvoja i suradnje zemalja članica |

| |i društava u cjelini // VII. Konfernecija o športu RZ Alpe - Jadran / Gracin, Fadila ; Klobučar, Borna (ur.).|

| |Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, 2007. 155-164 (domaća |

| |recenzija,objavljeni rad,stručni). |

| |- Ceraj, Saša, Medijska zastupljenost žena u športu - analiza i perspektive // Zbornik radova VIII. |

| |Konfernecija o športu RZ Alpe- Jadran / Gracin, Fadila ; Klobučar, Borna (ur.). Zagreb : Ministarstvo |

| |znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, 2009. 239-247 (domaća recenzija,objavljeni rad,stručni). |

| |- Hrženjak, Miroslav, Jozić, Marijan, Ceraj, Saša, Sport u državama i regijama Alpe-Jadran u službi razvoja i|

| |suradnje država i regija pri Vijeću Europe // VII. Konferencija o športu RZ Alpe - Jadran / Gracin, Fadila ; |

| |Klobučar, Borna (ur.). Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, 2007. 39-51 |

| |(domaća recenzija,objavljeni rad,stručni). |

| |- Romić, Goran, Ceraj, Saša, Specifična izdržljivost u karateu - kumite // 7. godišnja međunarodna |

| |konferencija «Kondicijska priprema sportaša 2009 - Trening izdržljivosti» / Jukić, Igor ; Milanović, Dragan ;|

| |Gregov, Cvita ; Šalaj, Sanja (ur.). Zagreb : Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Udruga |

| |kondicijskih trenera Hrvatske, 2009. 261-265 (predavanje,domaća recenzija,objavljeni rad,stručni). |

| |- Romić, Goran, Ceraj, Saša, Trenažna oprema u treningu brzine, agilnosti i eksplozivnosti u karateu-kumite |

| |// Zbornik radova 8. godišnje međunarodne konferencije «Kondicijska priprema sportaša 2010 – Trening brzine, |

| |agilnosti i eksplozivnosti» / Jukić, Igor ; Gregov, Cvita ; Šalaj, Sanja ; Milanović, Luka ; Trošt-Bobić, |

| |Tatjana (ur.).Zagreb : Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Udruga kondicijskih trenera Hrvatske, |

| |2010. 373-379 (predavanje,domaća recenzija,objavljeni rad,stručni). |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Doprinos dr. Ivana Merza i Hrvatskog orlovskog saveza hrvatskoj kulturi, posebice tjelesnoj kulturi |

|Engleski: |The Contribution of Dr Ivan Merz and the Croatian Eagle Federation to Croatian Culture, particularly to |

| |Physical Culture      |

|Naslov na jeziku na kojem će se |- |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |Humanističke znanosti/povijest |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Božidar Nagy, red. prof. |Filozofski fakultet DI |bnagy@ffdi.hr |

| | |Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska | |

|Drugi mentor: |- |- |- |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Prvi mentor: |1. Nagy, Božidar, Hrvatsko katoličko društvo Kačić 1921. U: Isusovci u Zagrebu u XX. stoljeću. Zbornik |

| |radova. Zagreb, FTI, 2007. str. 116. |

| |2. Nagy, Božidar, Ivan Merz – odgojitelj mladih u vjeri. Ciljevi odgojnog rada. Kateheza, Zagreb, 2008., br. |

| |2, str. 156-162. |

| |3. Nagy, Božidar, Aktualnost Ivana Merza za mladež današnjice. Kateheza, Zagreb, 2008., br. 1, str. 59-64. |

| |4. Nagy, Božidar, Biskup Mijo Škvorc i Ivan Merz. U: Biskup Mijo Škvorc, teolog, filozof, govornik, |

| |književnik. Zbornik radova sa simpozija u Križevcima 3. X. 2009. - Zagreb, FTI, 2010., str. 227-242. |

| |5. Nagy, Božidar, Papa Ivan Pavao II govori Hrvatima, FFDI, Zagreb, 2011. |

|Drugi mentor: |- |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Slijedom ovog istraživanja sagledat će se kronološki razvoj djelovanja dr. Ivana Merza i Hrvatskog orlovskog |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |saveza usmjerenog na područje tjelesne kulture u razdoblju dvadesetih godina 20. stoljeća. Rasvijetlit će se |

|mjestima): |djelovanje dr. Ivana Merza u okviru Hrvatskog orlovskog saveza, te definirati utjecaj na kulturu i društvo |

| |naznačenog razdoblja. Interesno područje pratit će se osobito slijedom prezentacije teorijskog prinosa dr. |

| |Ivana Merza području kineziologije, kao i valorizacijom uspostave edukativno-obrazovnog značaja tjelesne |

| |kulture u cilju formacije i odgoja cjelovite osobnosti. Po prvi će se puta predstaviti neobjavljeni rukopisi |

| |i rad dr. Ivana Merza usmjeren na područje tjelesne kulture i tjelovježbe, te djelovanje Hrvatskog orlovskog |

| |saveza kao jednog od segmenata hrvatskog kulturnog korpusa. Istraživanje će pokušati dokazati |

| |multidisciplinarno djelovanje dr. Ivana Merza i Hrvatskog orlovskog saveza u kontekstu tjelesne kulture kao |

| |jedne od sastavnica kulture u širem smislu. |

|Sažetak na engleskom jeziku |This research will follow the chronology of the work of Dr Ivan Merz and the activities of the Croatian Eagle|

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |Federation in the area of physical culture during the 1920s. The work of Dr Merz in the Croatian Eagle |

|mjestima): |Foundation will be shown, his influence on the culture and society of the time defined. The area of interest |

| |will be followed in the sequence of the presentation of the theoretical contribution of Merz to the area of |

| |physical education and an assessment of the educational importance of physical culture for the purpose of the|

| |formation of a complete personality. It will present for the first time manuscripts and the work of Dr Merz |

| |in the area of physical culture and exercise, as well as the work of the Croatian Eagle Federation, as |

| |segment of Croatian culture. The research will endeavour to show the multidisciplinary nature of the work of |

| |Dr Ivan Merz and the Croatian Eagle Federation, and also show that physical culture is one of the components |

| |of culture in a wider sense. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Dr. Ivan Merz rodio se 16. prosinca 1896. godine u Banjoj Luci, te je diplomirao književnost na Université Sorbonne u Parizu. Doktorirao je 1923. |

|godine s disertacijom pod naslovom „L'influence de la liturgie sur les écrivains français“ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nakon |

|čega započinje s objavljivanjem brojnih studija i članaka u stručnoj periodici i dnevnom tisku, ostavivši za sobom značajan broj neobjavljenih |

|djela u obliku rukopisa čiji broj premašuje 3000 listova. Jedno od značajnih interesnih usmjerenja unutar višeznačnog djelovanja dr. Ivana Merza |

|odnosi se na područje tjelesne kulture što predstavlja u potpunosti nepoznatu i do sada nedostatno obrađenu dionicu autorova rada, te stoga |

|zahtijeva temeljiti istraživački pristup uz provedbu pripadajuće kontekstualizacije i uspostavu valorizacije interesnog područja. |

|Sudjelujući u osnivanju Hrvatskog orlovskog saveza 1923. godine, dr. Ivan Merz aktivno se uključuje u stvaranje relevantne kulturno-društvene |

|platforme kojom je naznačen početak intenzivnog djelovanja na području obrazovanja, posebice tjelesne kulture, te stoga omogućen značajan utjecaj |

|na kulturne prilike razdoblja. |

| |

|Uvidom u relevantna arhivska vrela utvrđena je potreba detaljne provedbe znanstvenog istraživanja i klasifikacije iscrpne građe kako bi se na taj |

|način omogućilo cjelovito sagledavanje interesne dionice rada dr. Ivan Merza, odnosno, uspostava valorizacije djelovanja Hrvatskog orlovskog |

|saveza. Stoga će se doktorski rad zasnivati na neposrednim rezultatima istraživanja i stručnoj obradi ostavštine, te prezentaciji onog dijela |

|klasificirane građe koja se odnosi na interesno područje tjelesne kulture kao prepoznatljivog i vitalnog dijela hrvatskog kulturnog korpusa |

|naznačenog razdoblja. Istraživanje će se ponajprije provesti u Arhivu Ivana Merza u Zagrebu gdje je pohranjena iscrpna građa ostavštine koja sadrži|

|pisane dokumente (rukopise i strojopise neobjavljenih djela, tematske studije, korespondenciju i dnevnične zapise), fotografsku dokumentaciju, |

|zbirku osobnih predmeta i dokumenata, te stoga predstavlja jedinstven i visokovrijedan izvor relevatnih podataka neophodnih za istraživanje i |

|uspostavu nove valorizacije autorova djelovanja na području hrvatske, posebice tjelesne kulture. Osobitu vrijednost predstavljaju do sada u |

|potpunosti nepoznate studije dr. Ivana Merza s područja tjelesne kulture koje se u obliku rukopisa čuvaju u navedenom Arhivu, kao i neobjavljeni |

|Zapisnici sa sjednica Hrvatskog orlovskog saveza (1923.-1927.) pohranjeni u osobnoj ostavštini dr. Lava Znidarčića u Zagrebu. Nadalje, u Osobnom |

|arhivskom fondu Franje Bučara smještenom u Hrvatskom športskom muzeju u Zagrebu proučit će se dragocjeni osvrti i komparativne analize dr. Franje |

|Bučara o djelovanju Hrvatskog orlovskog saveza i dr. Ivana Merza. Također će se obuhvatno sagledati građa smještena u Hrvatskom državnom arhivu, |

|Državnom arhivu u Zagrebu, te Arhivu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a osobito u biblioteci Juraj Habdelić gdje se nalazi značajan dio|

|knjižnog fonda relevantan za ovo istraživanje. |

| |

|Teorijskom osnovom istraživanja konzultirat će se djela onih autora koji su osobito doprinijeli poznavanju života i djela dr. Ivana Merza i |

|Hrvatskog orlovskog saveza, posebice Merčevih suvremenika dr. Ive Protulipca, dr. Dragutina Kniewalda i Josipa Vrbaneka, te aktualnih istraživača |

|prof. dr. sc. Božidara Nagya, dr. sc. Marina Škarice, dr. sc. Zdravka Matića i dr. sc. Stjepana Ribića koji su značajno rasvijetlili problemsko |

|područje. Uz navedena polazišta istraživanje će obuhvatiti i relevatnu bibliografiju domaće i međunarodne stručne periodike usmjerene na djelovanje|

|dr. Ivana Merza i Hrvatskog orlovskog saveza (Glasilo Postulature Ivan Merz, Hrvatska misao, Luč, Novi život, Obnovljeni život, Orao zlatnih krila,|

|Orlovska straža, Službeni vjesnik zagrebačke Nadbiskupije, Život; te L'osservatore Romano, Rycerz krzyza bialego i dr.). Temeljito će se ispitati |

|izdavačka djelatnost i zbir tiskane građe Hrvatskog orlovskog saveza. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[38] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Cilj je rada istražiti, obraditi i prezentirati dionicu djelovanja dr. Ivana Merza usmjerenu na interesno područje tjelesne kulture, te utvrditi |

|značenje rada autora u Hrvatskom orlovskom savezu valoriziracijom doprinosa hrvatskoj kulturi slijedom kineziološkog diskursa. U tom smislu |

|razjasnit će se pojam orlovstva, organizacijski modeli, smjernice i metodologija djelovanja kako bi se ukazalo na djelatno uključenje Društva u |

|kulturne prilike dvadesetih godina 20. stoljeća u Hrvatskoj. Po prvi puta predstavit će se prinos dr. Ivana Merza i Hrvatskog orlovskog saveza |

|području tjelesne kulture i tjelovježbe kao svojevrsnog specifikuma hrvatskog kulturnog korpusa naznačenog razdoblja. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Istraživanje se primarno zasniva na proučavanju, klasifikaciji i sistematskoj raščlambi, te konačnoj analizi arhivske građe i rukopisne ostavštine |

|pohranjene u Arhivu Ivana Merza u Zagrebu uz uvid u ostala arhivska vrela. Slijedom teorijskih polazišta domaće i međunarodne literature, provest |

|će se komparacija mogućih sličnih obilježja djelovanja tjelovježbeno-kulturnih organizacija naznačenog razdoblja, te na taj način osigurati |

|odgovarajuća problemska platforma za uspostavu kritičkog proučavanja navedene tematike. Obzirom na uočeni značaj interesnog područja, usporedno će |

|se istražiti značajke pristupa ostalih tjelovježbenih organizacija razdoblja, a osobito uključenjem u interkulturalni kontekst doprinijet će se |

|boljem poznavanju i detaljnijoj profilaciji Hrvatskog orlovskog saveza. Temeljem dobivenih rezultata pristupit će se konačnoj sintezi, te izvesti |

|zaključak i potvrditi postavljeni cilj istraživanja, odnosno, znanstveni doprinos do sada potpuno neobrađenoj problematici. Istraživanjem će se |

|sagledati kronološki razvoj djelovanja dr. Ivana Merza i Hrvatskog orlovskog saveza usmjerenog na područje tjelesne kulture u razdoblju dvadesetih |

|godina 20. stoljeća. Interesno područje pratit će se slijedom autorova rada, osobito prezentacijom teorijskog prinosa području kineziologije, te |

|valorizacijom karakterističnog edukativno-obrazovnog pristupa tjelovježbi u cilju formacije i odgoja cjelovite osobnosti. U tom smislu predstavit |

|će se polazišne osnove promišljanja dr. Ivana Merza o značaju tjelesne kulture u kontekstu filozofsko-moralnih vrijednosti, te će se na taj način |

|definirati značajan utjecaj na kulturno-društvene prilike razdoblja. |

| |

|Doktorski rad bit će strukturiran u razlučiva razdoblja i tematske cjeline djelovanja dr. Ivana Merza i Hrvatskog orlovskog saveza. U uvodnom |

|dijelu bit će opisane povijesne prilike i razlozi koji su pogodovali osnivanju orlovskog pokreta u svijetu, te specifičnosti njegova začetka i |

|razvoja u Hrvatskoj. Slijedom daljnjih poglavlja bit će prezentirano teorijsko djelovanje dr. Ivana Merza, posebice slijedom neobjavljenih rukopisa|

|usmjerenih na interesno područje tjelesne kulture uz pripadajući filozofsko-kulturni kontekst. Potom će se znanstveno interpretirati modeli |

|djelovanja Hrvatskog orlovskog saveza, te predstaviti obilježja orlovstva uz detaljan prikaz provedbe organiziranih modela tjelesnog vježbanja, |

|osobito vanjskih oblika djelovanja poput priprema za javne nastupe i manifestacije, prosvjetne i gimnastičke priredbe, te sletove. Na taj način bit|

|će omogućen sustavni prikaz metodologije i ustroja pojedinih kinezioloških sadržaja, te specifičnost orlovskog odgojnog sustava, ciljevi i poslanje|

|prosvjetno-obrazovnog rada s posebnim osvrtom na opću ulogu tjelovježbe u očekivanoj formaciji članova Društva utemeljenoj na zasadama opće |

|kulture. U tom smislu istražit će se utjecaj Hrvatskog orlovskog saveza na kulturno-društvene prilike razdoblja, osobito slijedom analize i |

|vrednovanja izdavačke djelatnosti s posebnim osvrtom na „Zlatnu knjigu“ i „Poslovnik“, te organizacijsku strukturu Društva. Poseban interes |

|istraživanja posvetit će se prikazu i rasvjetljavanju društvenog djelovanja Hrvatskog orlovskog saveza, osobito slijedom organizacije brojnih |

|tečajeva, stručnih predavanja i održanih sjednica slijedom kojih su kontinuirano stvarane formativne smjernice Društva opisane u do sada |

|neistraženim Zapisnicima. U zaključku će se razjasniti jedinstvena uloga i značajan doprinos dr. Ivana Merza, odnosno, utjecaj Hrvatskog orlovskog |

|saveza interesnom području hrvatske i tjelesne kulture u razdoblju dvadesetih godina 20. stoljeća uz završnu valorizaciju njihova djelovanja. |

|Prilozi će sadržavati bibliografiju autora, bibliografiju o autoru i životopis, te popise izdavačke djelatnosti Hrvatskog orlovskog saveza. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Predloženo istraživanje pridonijet će sustavnoj spoznaji tjelovježbeno-kulturnih organizacija dvadesetih godina 20. stoljeća i različitosti |

|pristupa tjelesnoj kulturi. Doktorskim radom pokušat će se dokazati multidisciplinarno djelovanje dr. Ivana Merza i Hrvatskog orlovskog saveza u |

|kontekstu tjelesne kulture kao jedne od sastavnica kulture u širem smislu. Rezultati istraživanja predstavljat će sintezu dosadašnjih znanja i |

|najnovijih znanstvenih spoznaja o kulturološko-kineziološkom prostoru. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|1. Diem, Carl, 1960. Weltgeschichte des Sports und der Leibeserziehung, Cottawerlag, Stuttgart. |

|2. Guyton, C. Arthur, 2006. Medicinska fiziologija, Medicinska naklada, Zagreb. |

|3. Horga, Smiljka, 1993. Psihologija sporta, FFK, Zagreb. |

|4. Jajčević, Zdenko, 2007. Olimpizam u Hrvatskoj, Libera Editio, Zagreb. |

|5. Jajčević, Zdenko, 2008. Antičke olimpijske igre, Libera Editio, Zagreb. |

|6. Jajčević, Zdenko, 2011. Povijest tjelovježbe i športa, Društveno veleučilište i Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. |

|7. Keros, Predrag, Krmpotić-Nemanić, Jelena, Vinter, Ivan, 1991. Perovićeva anatomija čovjeka: sustav organa pokretanja, Medicinski fakultet |

|Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. |

|8. Keros, Predrag, Pećina, Marko, 1992. Temelji anatomije čovjeka, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. |

|9. Kretchmar, R. Scott, 2005. Practical Philosophy of Sport and Physical Activity, Human Kinetics, Illinois, USA. |

|10. Maggi, Dalmazio, 2001. I šport ima dušu, SBD, Zagreb. |

|11. Matić, Zdravko, Ivan Merz suutemeljitelj i idejni vođa hrvatskog orlovstva, u: Obnovljeni život, Zagreb, br. 12/1923., str. 186. |

|12. Mechikoff, Robert, 2006. History and Philosophy of Sport and Physical Education: From Ancient Civilizations to the Modern World, MHHE, UK. |

|13. Merz, Ivan, Proti sportskom materijalizmu, Život, Zagreb, br. 4 i 5/1927., str. 230-233 i 282-289. |

|14. Merz, Ivan, Ljudsko tijelo i tjelesni uzgoj u svijetlu Katoličke crkve (rukopis), Arhiv Ivana Merza, Zagreb. |

|15. Merz, Ivan, Ples (rukopis), Arhiv Ivana Merza, Zagreb, ovitak br. 30/12. |

|16. Merz, Ivan, Prednjak Orlu (rukopis), Arhiv Ivana Merza, Zagreb, ovitak br. 39/21. |

|17. Morgan, William, 2007. Ethics in Sport, Human Kinetics, Illinois, USA. |

|18. Mraković, Miloš, 1992. Uvod u sistematsku kineziologiju, FFK, Zagreb. |

|19. Nagy, Božidar, 1995. Hrvatsko križarstvo, VKB, Zagreb. |

|20. Nagy, Božidar, Ivan Merz, Obnovljeni život, Zagreb, br. 3-4/1997., str. 283 – 298. |

|21. Protulipac, Ivo, 1926. Hrvatsko orlovstvo, Hrvatski orlovski savez, Zagreb. |

|22. Žanko, Dušan, Duša dr. Ivana Merza, Život, Zagreb, br. 19/1938., str. 5. |

|23. Žugić, Zoran, 1996. Uvod u sociologiju sporta, FFK, Zagreb. |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|7.000,00 |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |X |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[39] | |

|Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis dr. sc. Božidar Nagy, red. prof. |

|(ime i prezime prvog predloženog mentora) |

| |

|Potpis - |

|(ime i prezime drugog predloženog mentora) |

| |

|Potpis Saša Ceraj |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 4. srpnja 2011. Potpis Saša Ceraj |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|M.P. |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[40] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Saša Ceraj, prof. |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |7498 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |Hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Doprinos dr. Ivana Merza i Hrvatskog orlovskog saveza hrvatskoj kulturi, posebice tjelesnoj kulturi |

| |Engleski |The Contribution of Dr Ivan Merz and the Croatian Eagle Federation to Croatian Culture, particularly to |

| | |Physical Culture |

|Područje/polje/grana (ako se doktorski |Humanističke znanosti / povijest |

|studij izvodi u grani): | |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Božidar Nagy, red. prof. |Filozofski fakultet Družbe |bnagy@ffdi.hr |

| | |Isusove Sveučilišta u Zagrebu | |

|Drugi mentor: | | | |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1. dr. sc. Dinko Vuleta, red. prof. |Kineziološki fakultet |dinko.vuleta@kif.hr |

| | |Sveučilišta u Zagrebu | |

| |2. dr. sc. Stipe Botica, red. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta|sbotica@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu | |

| |3. dr. sc. Božidar Nagy, red. prof. |Filozofski fakultet Družbe |bnagy@ffdi.hr |

| | |Isusove Sveučilišta u Zagrebu | |

| | | | |

| | | | |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica Vijeća poslijediplomskih studija Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana 12. rujna |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|2011. godine, točka 45. |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |x |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskoga rada |

|Pristupnik je temu doktorskog rada uspješno obranio s ocjenom izvrstan 14. lipnja 2011. godine pred Povjerenstvom u sastavu: dr. sc. Božidar Nagy, |

|red. prof., dr. sc. Anto Pavlović i dr. sc. Stipe Botica, red. prof. |

|B. Ocjena teme doktorskoga rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Saša Ceraj, prof., rođen je 28. rujna 1974. godine u Zagrebu, zaposlen je kao rukovoditelj Odjela za programe Europske unije i međunarodnu suradnju|

|u Zagrebačkom športskom savezu te je podnio Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zahtjev za pristupanje izradi i obrani |

|disertacije. Iz priložene dokumentacije stručno povjerenstvo utvrdilo je sljedeće činjenice. |

|Pristupnik je diplomirao 1999. godine na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekao stručni naziv profesora kineziologije, a |

|Poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao 2009. godine. Položio je propisane ispite |

|s prosjekom ocjena 5,0 i kvalifikacijski doktorski rad s ocjenom izvrstan. Pristupnik ima prihvaćen izvorni znanstveni rad u postupku objavljivanja|

|u A1 znanstvenom časopisu u kojem obrađuje tematiku iz prijavljenog prijedloga disertacije te je do sada objavio 2 znanstvena rada u zbornicima |

|skupova s međunarodnom recenzijom, 5 stručnih radova u zbornicima skupova s recenzijom i četrdesetak stručnih i ostalih radova. |

|Pristupnik je u sinopsisu doktorskoga rada iznio suvremenu i svrsishodnu teorijsku podlogu za izradu disertacije, izložio je rezultate dosadašnjih |

|relevantnih istraživanja, precizirao cilj istraživanja i razradio ga kroz primjereno oblikovane istraživačke probleme iz kojih su evidentni načini |

|kojima se može odgovoriti na problematizirana pitanja. Također, pristupnik je odabrao prikladan istraživački nacrt te je opisao odgovarajuću |

|istraživačku metodologiju prikupljanja i obrade podataka. |

| |

|Cilj ovoga istraživanja je istražiti, obraditi i prezentirati djelovanje dr. Ivana Merza usmjerenu na interesno područje tjelesne kulture, te |

|utvrditi značenje rada dr. Merza u Hrvatskom orlovskom savezu valoriziracijom doprinosa hrvatskoj kulturi slijedom kineziološkog diskursa. |

|Rezultati istraživanja pridonijet će sustavnoj spoznaji tjelovježbeno-kulturnih organizacija dvadesetih godina 20. stoljeća, različitosti pristupa |

|tjelesnoj kulturi, multidisciplinarnog djelovanja dr. Ivana Merza i Hrvatskog orlovskog saveza u kontekstu tjelesne kulture kao jedne od sastavnica|

|kulture u širem smislu, zatim definirati utjecaj na kulturu i društvo naznačenog razdoblja te valorizirati uspostavu edukativno-obrazovnog značaja |

|tjelesne kulture u cilju formacije i odgoja cjelovite osobnosti. |

|S obzirom na dosadašnju aktivnost pristupnika i objavljene radove vezane uz predloženu temu istraživanja, jasno i korektno postavljen nacrt |

|istraživanja i provedeno predistraživanje, povjerenstvo procjenjuje da je predloženo istraživanje izvedivo u roku koji je pristupniku na |

|raspolaganju za završetak doktorske disertacije u okviru doktorskoga studija. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Povjerenstvo prihvaća obrazloženje teme disertacije pod naslovom: Doprinos dr. Ivana Merza i Hrvatskog orlovskog saveza hrvatskoj kulturi, posebice|

|tjelesnoj kulturi i konstatira da tema predložene disertacije pripada području humanističkih znanosti, polje povijesti te da je Filozofski fakultet|

|Sveučilišta u Zagrebu ovlaštena institucija za područje i polje kojemu tema pripada. |

|Na temelju iznesenih činjenica povjerenstvo konstatira da Saša Ceraj, prof., ispunjava zakonski propisane uvjete za pristupanje izradi disertacije |

|unutar doktorskoga studija te da je pristupnik ispunio sve uvjete Poslijediplomskoga doktorskoga studija hrvatske kulture i posjeduje sve potrebne |

|znanstvene i stručne sposobnosti za izradu doktorskog rada. Sinopsis pokazuje da pristupnik namjerava sustavno pristupiti temi i da je upoznat s |

|bitnom znanstvenom i stručnom literaturom područja koje istražuje te metodologijom znanstvenog istraživanja. |

|Stoga povjerenstvo predlaže Vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da Saši Ceraju, prof., prihvati temu disertacije pod naslovom: |

|Doprinos dr. Ivana Merza i Hrvatskog orlovskog saveza hrvatskoj kulturi, posebice tjelesnoj kulturi u okviru doktorskog studija pod mentorstvom dr.|

|sc. Božidara Nagya, red. prof. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|X |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|X |

|Planirana obrana doktorskoga rada (naznačiti godinu i semestar): |

|Obrana doktorskoga rada predviđena je tijekom zimskog semestra 2012./2013. godine. |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

| |

|x |

| |

| |

|Potpis |

| |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|x |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |dr. sc. Dinko Vuleta, red. prof. | |

| |2. dr. sc. Stipe Botica, red. prof. | |

| |3. dr. sc. Božidar Nagy, red. prof. | |

| | | |

| | | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 21. rujna 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[41] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Martina Bašić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij kroatistike |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|6305 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Milena, Tomislav Kovačević |

|Datum i mjesto rođenja: |19.1.1979. Rijeka |

|Adresa: |Vrbje 9, 10000 Zagreb |

|Telefon/mobitel: |098/398197 |

|E-mail: |mkovacev@hazu.hr |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |od 2006. godine Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Poslijediplomski doktorski studij kroatistike; |

|(kronološki od novijeg k starijem |2004. – 1999. godine Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek za informacijske znanosti i Odsjek za|

|datumu): |fonetiku; |

| |1999. – 1997. godine Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Matematički odsjek; |

| |1997 – 1993. godine Srednja škola Dr. Antuna Barca Crikvenica – Opća gimnazija; |

| |1993 – 1985. godine Osnovna škola Vladimira Nazora Crikvenica. |

|Radno iskustvo |od 2005. godine Zavod za lingvistička istraživanja HAZU, znanstvena novakinja na znanstvenome projektu br. |

|(kronološki od novijeg k starijem |101-1012676-2675 Istraživanje hrvatskih dijalekata. |

|datumu): | |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |Radovi: |

|na znanstvenim skupovima: |Pomicanje naglasaka na prednaglasnicu u imenskih riječi u mjesnome govoru Crikvenice, Rasprave Instituta za |

| |hrvatski jezik i jezikoslovlje 34, 2008, 1–14; izvorni znanstveni rad (3,09 bodova). |

| |Čekavski rječnik (Ivan Mahulja: Rječnik omišaljskoga govora, Riječki nakladni zavod – Općina Omišalj, Rijeka |

| |– Omišalj, 2006.), Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 34, 2008, 484–490; prikaz; |

| |Crikvenička toponimija, Folia onomastica Croatica 18, 2009, 1–52; izvorni znanstveni rad (10,95 bodova). |

| | |

| |Sudjelovanja na znanstvenim skupovima: |

| |na IV. međunarodnom leksikološko-leksikografskom znanstvenom skupu Jezikoslovno nazivlje; Dijalekatna |

| |leksikografija u organizaciji Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i |

| |Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje održanom u Zagrebu od 1. do 2. prosinca 2005. godine s izlaganjem|

| |"Multimedijski pristup u proučavanju dijalektologije"; |

| |na VI. znanstvenom skupu s međunarodnim sudjelovanjem Istraživanje govora u organizaciji Odsjeka za fonetiku |

| |Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkoga društva održanom u Zagrebu od 6. |

| |do 8. prosinca 2007. s izlaganjem "O akcentuaciji arhileksema u budućem sintetskom rječniku izvornih |

| |čakavskih govora"; |

| |na XI. međunarodnom znanstvenom skup o hrvatskim dijalektima Mate Hraste kao dijalektolog; Hrvatski dijalekti|

| |u migracijama u organizaciji Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i |

| |Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje održanom u Zagrebu od 15. do 17. svibnja 2008. godine s |

| |izlaganjem "O skakanju akcenta na proklitiku u mjesnom govoru Crikvenice". |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Kvantitativna sociolingvistička analiza crikveničkoga govora |

|Engleski: |Quantitative sociolinguistic analysis of the local vernacular of Crikvenica |

|Naslov na jeziku na kojem će se |/ |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana kroatistika |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Mira Menac-Mihalić |Filozofski fakultet Sveučilišta u|mmenac@ffzg.hr |

| | |Zagrebu | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Menac-Mihalić, Mira – Jela Maresić 2008. (2009.) Frazeologija križevačko-podravskih kajkavskih govora s rječnicima. Zagreb: Institut za hrvatski |

|jezik i jezikoslovlje. |

|Menac-Mihalić, Mira – Anita Celinić 2009. Govor Pitava od Hraste do danas. Hrvatski dijalektološki zbornik 15, Zagreb, 27–33. |

|Menac-Mihalić, Mira 2008. O nekim karakteristikama novoštokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj. Hrvatski dijalektološki zbornik 14, Zagreb, 33–48 . |

|Menac-Mihalić, Mira 2008. Fonologija govora Studenaca. Studenački rječnik [ur. A. Babić]. Studenci: Župni ured Studenci, 539–552. |

|Menac-Mihalić, Mira – Tomislava Bošnjak Botica 2006. (2007.) Vokalizam i akcentuacija govora Lovreća. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i |

|jezikoslovlje 32, Zagreb, 25–41. |

|Prvi mentor: |      |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Tema je ovoga rada kvantitativna sociolingvistička analiza varijacija karakterističnih čakavskih varijabli |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |crikveničkoga govora u govornika oba roda triju generacijskih skupina jedne crikveničke društvene mreže. |

|mjestima): |Statistički će nam podatci o frekvenciji suprotstavljenih oblika koje rabe ispitanici omogućiti uvid u tijek|

| |mogućih jezičnih promjena u tzv. prividnome vremenu, a ti će se podatci usporediti s opisom jezičnih |

| |obilježja crikveničkoga govora iz 1984. godine. Jezične varijable koje će se statistički analizirati |

| |fonološke su, morfološke i leksičke jezične karakteristike crikveničkoga govora kod kojih su se na terenskim |

| |istraživanjima uočila česta javljanja dvostrukih realizacija ili se podatci iz dijalektološke literature o |

| |crikveničkome govoru ne slažu s opažanjima na terenu. Različite stupnjeve jezičnih promjena objasnit ćemo |

| |principom istaknutosti, a jezične će se varijacije analizirati na osobnoj i društvenoj mreži ispitanika i |

| |njihovom identifikacijom s lokalnom zajednicom. |

|Sažetak na engleskom jeziku |The subject of this paper is quantitative sociolinguistic analysis of the variation of characteristic |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |čakavian variables speakers of both genders in three generational groups of the local vernacular of |

|mjestima): |Crikvenica. Frequency of conflicting forms used by the informants will give us information about possible |

| |process of linguistic changes in the apparent time. The received data will be compared with the description |

| |of linguistic features of the vernacular of Crikvenica from 1984. Linguistic variables that will be |

| |statistically analyzed are the phonological, morphological and lexical linguistic characteristics that the |

| |field researchers noted the frequent occurrence of double realization or that the data from the literature |

| |differs from field observations. Different levels of linguistic changes will be explained with the principle |

| |of silence. Linguistic variations will be analyzed through the personal and social network of the |

| |participants and their identification with the local community. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Jedno je od bitnih obilježja bilo kojega idioma njegova nestalnost i neprestana promjenjivost. Dijalektološki opisi temeljeni na dijakronijskome i |

|sinkronijskome pristupu daju jezično stanje organskih idioma nakon izvršenih jezičnih promjena, ali dijakronijske su jezične promjene u uskoj vezi |

|s jezičnim varijacijama u sinkroniji. Dijalektolozi su se orijentirali na strukturalistički pristup opisu mjesnoga govora u kojem se svaka |

|varijabilnost zanemaruje pod pretpostavkom da u sustavnosti nema mjesta varijabilnosti. Pristup je takvomu istraživanju temeljen na jezičnoj |

|kompetenciji svakoga pojedinačnog člana idealne i potpuno homogene jezične zajednice. Jedna je od bitnih postavki sociolingvističkoga istraživanja |

|da se pri proučavanju jezika mora odbaciti ideja o homogenosti jezične zajednice i njihova idioma i opisivati idiome kao sustave koji posjeduju |

|uređenu heterogenost ili pravilnu raznovrsnost (eng. orderly heterogeneity) (Weinreich – Labov – Herzog 1968). |

|Jezične su se varijacije često nazivale nasumične, slučajne ili slobodne varijacije. Ono što su sociolingvistička istraživanja pokazala je da te |

|varijacije nisu nimalo slobodne već su ograničene društvenim i lingvističkim faktorima (Labov 1972, 21995, 2001, 22006, Milroy L. 21987, Trudgill |

|1974, Jutronić 2010). Te se varijacije u mjesnim govorima najčešće zapažaju na zamjeni jezičnih činjenica promatranoga idioma jezičnim činjenicama |

|teritorijalno bliskoga organskog idioma ili svima nadsvođenoga standardnoga hrvatskog jezika. |

|U današnje se doba obilježeno migracijama, mobilnošću i urbanizacijom stanovništva sve teže pronalaze dijalektološki idealni ispitanici "čistih", |

|"autentičnih", "arhaičnih", "neiskvarenih" mjesnih govora. Veliki utjecaj na promjene određenih jezičnih karakteristika ima činjenica da određeni |

|varijeteti nose određene vrijednosne oznake zbog njihove funkcionalne naznačenosti (Fishman 1978: 37). Te su vrijednosne oznake izvedene isključivo|

|iz promatranja njihove uporabe u društvu, a ne iz karakteristika samih varijeteta. Status i prestiž relativni su pojmovi i mogu varirati od jednoga|

|konteksta do drugoga kod istih sugovornika kao i od jedne društvene mreže do druge u jednoj govornoj zajednici. Standardni je jezik kodificiran, |

|nadregionalan, uči se u školi i nadređeni je pojam narječjima i dijalektima. Kako su dijalekti ograničeni prostorom i nisu kodificirani, često se |

|sugerira kako standardni jezik uživa viši status spram svojih dijalekata. Ipak, visoko vrednovanje lokalnoga identiteta u samoj zajednici može |

|dovesti i do prestiža određenoga organskog idioma, dok će standardni jezik imati onda niži status. |

|Na varijabilnosti u organskim govorima i na potrebu proučavanja trenutačnih, sinkronijskih varijacija, ili, kako su ih često nazivali, novijih |

|jezičnih pojava ukazivali su mnogi dijalektolozi (Barac-Grum – Zečević 1977; Finka 1979; Magner 1966, 1978, 1984; Lisac 1986; Kapović 2006; |

|Brozović 1976; Lončarić 2009). Najobuhvatniji je opis inovacija na temelju teorije jezičnih dodira dala Zečević (2000) opisujući varijacije koje se|

|događaju na svim jezičnim razinama pri "miješanju organskih idioma ... (a preko njih i dijalekata)" (2000: 5). |

|Novi je pristup proučavanju jezičnih promjena i varijabilnosti u jeziku utemeljen 60-ih godina 20. stoljeća. Začetnikom se varijacijske |

|kvantitativne sociolingvistike smatra američki sociolingvist William Labov. Ključni je pojam u sociolingvističkome kvantitativnome pristupu |

|proučavanju jezične varijacije jezična varijabla. Jezična je varijabla "točka jezične uporabe u kojoj postoji nekoliko mogućih suprotstavljenih |

|oblika unutar jezične zajednice, koji se uvelike razlikuju po čestoći uporabe" (Trask 2005), dok je varijanta specifična vrijednost određene |

|varijable. Varijante se najčešće uočavaju pri terenskim istraživanjima ili u literaturi u kojoj se mogu pronaći ili oprečna mišljenja autora ili |

|oprečni podatci. Kvantitativna se analiza temelji na određivanju preciznoga postotka pojavljivanja varijanti izabrane varijable. Statistički se |

|podatci o frekvenciji suprotstavljenih oblika koje rabe govornici uspoređuju s nelingvističkim, nezavisnim čimbenicima kao što su dob, spol, |

|kulturni identitet, društveni status, podrijetlo, obrazovanje, zanimanje. Kvantitativni je pristup, utemeljen na sociolingvističkoj teoriji urbane |

|dijalektologije, prva u hrvatskoj (socio)lingvistici upotrijebila Jutronić za analizu splitskoga govora na pisanome korpusu (2010). |

|Zatvorene su društvene mreže, kako je pokazalo istraživanje u Belfastu (Milroy 21987), vrlo važan mehanizam za održavanje dijalekatnih oblika bez |

|obzira na negativan prestiž ili nizak status koji oni mogu imati u široj društvenoj zajednici. Koncept je društvene mreže vezan za odnos koji |

|pojedinac ima ili stvara prema raznim pojedincima i skupinama za koje je on vezan ili kojima prirodno pripada. Zatvorene društvene mreže |

|karakterizira visoka gustoća uspostavljenih veza/povezanosti među pripadnicima. Statistička je analiza jezičnih varijabli iz istraživanja u |

|Belfastu pokazala da su ispitanici s najjačim društvenim i rodbinskim vezama u susjedstvu upotrebljavali najviše dijalekatno obojen vernakular. |

|Cilj je ovoga istraživanja analiza varijacija odabranih jezičnih varijabli crikveničkoga govora. Jezične su činjenice koje se odnose na fonološki, |

|morfonološki i morfološki sustav crikveničkoga govora istražene 1984. godine (Lukežić 1996). Od tada njihov suvremeni status nije opisan (osim |

|fragmentarno, vidi npr. Langston 2006; Bašić 2008, 2009; Zubčić 2010). U dijalektološkoj je literaturi crikvenički govor klasificiran kao čakavski |

|ekavski govor trsatsko-bakarskoga i crikveničkoga tipa (Lukežić 1996: 14) koji pripada sjevernočakavskome dijalektu ili govor koji pripada |

|primorskome poddijalektu čakavskoga ekavskog dijalekta sa značajkama rubnosti unutar poddijalekta (Vranić 1999: 384). Crikvenički je govor |

|teritorijalno izoliran od matičnoga poddijalekta, a okružen je govorima ikavsko-ekavskoga refleksa jata. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[42] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Cilj je ovoga istraživanja kvantitativna analiza čakavskih jezičnih varijabla crikveničkoga govora. Pretpostavlja se kako će zbog visoke gustoće |

|uspostavljenih veza/povezanosti među pripadnicima ispitivane društvene mreže biti visoki postotci očuvanosti dijalekatnih jezičnih karakteristika. |

|Pretpostavlja se kako će visoki postotci očuvanosti dijalekatnih jezičnih karakteristika u nekih pojedinaca pokazati direktnu vezu s visokim |

|metričkim vrijednostima u istraživanoj društvenoj mreži – stupanj čvorova (eng. degree centrality), međupoloženost čvora (eng. betweenness |

|centrality), određivanje središnjih čvorova svojstvenim vektorom (eng. eigenvector centrality). Također, pretpostavlja se da će se u ispitanika |

|druge generacijske grupe, koji su usvojili vernakular od 60-ih do 80-ih godina 20. st., kada su se događale velike promjene u Crikvenici vezane uz |

|turizam i dolazak mnogih doseljenika, imati najviše varijabilnih jezičnih karakteristika. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Metoda je istraživanja statistička analiza karakterističnih čakavskih varijabli u govornika različitih dobnih skupina jedne crikveničke društvene |

|mreže. Društvena se mreža sastoji od pojedinaca kojima je bar jedan od roditelja crikvenički starosjedilac, koji su odrasli, koji rade ili su |

|radili i koji žive većinu svojega života u Crikvenici. Statistički će nam podatci o frekvenciji suprotstavljenih oblika koje rabe govornici triju |

|generacijskih grupa omogućiti uvid u tijek mogućih jezičnih promjena u tzv. prividnome vremenu (eng. apparent time change) (Labov 1972). Opis će |

|nam jezičnih podataka poslužiti i za uvid u tijek mogućih jezičnih promjena u realnome vremenu (eng. real time change) jer već postoji opis |

|jezičnih karakteristika crikveničkoga govora iz 1984. godine. |

|Istraživanje će se provesti na snimkama spontanoga, neformalnoga govora (vernakulara) 23 ispitanika (11 muškaraca i 12 žena) različitog stupnja |

|obrazovanja. Ispitanici će se podijeliti u tri generacijske grupe definirane u odnosu na razvoj turizma u Crikvenici. Prvu grupu činit će |

|ispitanici koji su usvojili vernakular do ranije odrasle životne dobi, dakle do 40-ih, 50-ih godina 20. stoljeća, kad je Crikvenica još bila |

|homogena i konzervativna sredina. Drugu skupinu tvorit će ispitanici rođeni početkom 40-ih do kraja 60-ih godina 20. stoljeća, koji su usvojili |

|vernakular od 60-ih do 80-ih godina 20. stoljeća, koji su bili sudionici svih promjena koje su se tih godina događale u Crikvenici vezane uz |

|turizam i dolazak mnogih doseljenika. Treću skupinu činit će ispitanici rođeni 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća. To su ispitanici koji su |

|odrasli u urbanoj, turističkoj Crikvenici, rođeni većinom u miješanim brakovima. |

|Iz snimljenih ogleda govora izdvojit će se primjeri odabranih jezičnih varijabli. Jezične varijable koje će se statistički analizirati jezične su |

|karakteristike crikveničkoga govora kod kojih su se na terenskim istraživanjima uočila česta javljanja dvostrukih realizacija ili se podatci iz |

|dijalektološke literature o crikveničkome govoru ne slažu s opažanjima na terenu. To su sljedeće jezične varijable: fonološke (-m > -n, -ž- > -r-, |

|fonem /ť/, fonem /ď/ s podvarijablom skupina /jd/, odraz jata, sonant /v/, prijedlog z i skupina /šť/), morfološke (kondicional, dočetno -l, |

|množinski oblici imeničkih riječi odnosno podvarijable G mn., D mn., L mn. i I mn, G jd. i NA mn. imenica ž. r., nis i niman i gren) i leksičke |

|varijable (ča, aš i va). |

|Te će varijable u statističkoj obradi prikazati različite stupnjeve/razine jezične promjene. Po uzoru na Labova podijelit ćemo ih na završene (eng.|

|completed changes), skoro završene (eng. almost completed changes), jezične promjene srednjega statusa (eng. mid-range changes), nove promjene |

|(eng. new and vigorous changes) i početne promjene (eng. incipient changes) (Labov 2001: 186–187), što veže uz sebe peterodijelnu podjelu |

|statističkih podataka/postotaka, tj. od 0% do 20%, 21% do 40%, 41% do 60%, od 61% do 80% i od 81% do 100%. |

|Različite stupnjeve jezičnih promjena objasnit ćemo principom istaknutosti (eng. principle of salience). Određene će jezične karakteristike biti |

|istaknute kada su one opažajno i kognitivno zamjetljive, odnosno kada su ih govornici svjesni. Ukoliko su varijacije osviještene uslijed |

|asocijacija s određenom grupom govornika, jedna varijanta može postati prestižna dok druga može postati stigmatizirana. Princip istaknutosti govori|

|da će one dijalekatne karakteristike koje ispitivani govornici osjećaju kao društveno neprihvatljive ili istaknute, tj. kao neku vrstu "pogreške", |

|pokazati nizak postotak pojavljivanja (Milroy, L. 2002). |

|Jezične će se varijacije i njihova statistička vrijednost povezati i s metričkim vrijednostima ispitanika u istraživanoj društvenoj mreži – stupanj|

|čvorova (mjera definirana kao broj veza koje neki ispitanik ima), međupoloženost čvora (mjesto koje neki ispitanik u odnosu na druge ispitanike u |

|društvenoj mreži zauzima), određivanje središnjih čvorova svojstvenim vektorom (mjera važnosti ispitanika u mreži). Pritom ćemo se osvrnuti i na |

|uključenost ispitanika u udruge i društva koja rade na očuvanju tradicionalnih, autohtonih vrijednosti i običaja crikveničkoga područja, odnosno na|

|stupanj identifikacije s lokalnom zajednicom. |

|Analizi će varijabla prethoditi poglavlja o odnosu dijalektologije i sociolingvistike (prvo poglavlje), o dosadašnjim hrvatskim sociolingvističkim |

|istraživanjima (drugo poglavlje), o sociolingvističkoj teoriji s raspravama o homogenosti i heterogenosti jezičnoga sustava, jezičnim varijetetima |

|i njihovim vrijednosnim oznakama, Labovljevim istraživanjima, vernakularu, sociolingvističkim metodološkim postupcima, društvenoj mreži, rodnim |

|razlikama, stvarnom i prividnom vremenu, broju ispitanika, varijablama i o jezičnim promjena (treće poglavlje). U četvrtom će se dijelu rada |

|prikazati kulturno-povijesni i demografski razvoj Crikvenice i opisati identitet i mentalitet Crikveničana. U petom će se poglavlju navesti |

|alijetetne, alteritetne i lokalne jezične karakteristike mjesnoga govora Crikvenice kako su opisane u dijalektološkoj literaturi (Lukežić 1996, |

|Vranić 1999). U šestom će se poglavlju analizirati istraživana društvena mreža i opisati provedeno terensko istraživanje. Radu će se priložiti više|

|dodataka (opis ispitanika društvene mreže, matrica incidencije istraživane društvene mreže, sociolingvistički upitnik), sociograma (svih ispitanika|

|istraživane društvene mreže, ispitanika prve zone dodira istraživane društvene mreže, ispitanika druge zone dodira istraživane društvene mreže), |

|slika (mjesto stanovanja ispitanika istraživane društvene mreže), tablica (metričke vrijednosti ispitanika istraživane društvene mreže), a sve će |

|statističke analize biti potkrijepljene grafičkim prikazima. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Ovaj bi rad dao prvu opširnu kvantitativnu sociolingvističku analizu hrvatskoga idioma na korpusu prikupljenom dijalektološkim/sociolingvističkim |

|terenskim istraživanjem. Statistička bi analiza navedenih varijabla pokazala koje su to čakavske jezične karakteristike podložne promjeni, koje su |

|imune na promjene, koja je razina u suvremenoj dijalektološkoj hijerarhiji razlikovnih kriterija, alijetetna, alteritetna ili arealna razina |

|podložnija promjeni. Statističkom obradom zabilježit će se točan postotak pojavljivanja određenih jezičnih obilježja, što će omogućiti praćenje |

|njihova daljnjeg razvoja, a ukoliko se potakne na slična kvantitativna ispitivanja varijabilnih čakavskih karakteristika, ova će analiza omogućiti |

|uspoređivanje sa sličnim pojavama u drugim čakavskim idiomima. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|Bayley, Robert 2003. The Quantitative Paradigm. The Handbook of Language Variation and Change [ur. J. Chambers, P. Trudgill i N. Schilling-Estes]. |

|Oxford: Blackwell, 117–141. |

|Brozović, Dalibor 2004. O dijalektologiji kao jezikoslovnoj disciplini. Suvremena lingvistika 57–58, 1–12. |

|Bugarski, Ranko 1986. Jezik u društvu. Beograd: Prosveta. |

|Finka, Božidar 1979. O novim tendencijama i pojavama u čakavskom narječju. Filologija 9, 145–148. |

|Fishman, Joshua A. 1978. Sociologija jezika. Sarajevo: Svjetlost. |

|Jutronić, Dunja 2010. Spliski govor: Od vapora do trajekta –po čemu će nas pripoznavat. Split: Naklada Bošković. |

|Kalogjera, Damir 1992."Arhaizacija" dijalektalnog teksta. Suvremena lingvistika 19/34, 127–132. |

|Kapović, Mate 2004. Jezični utjecaj velikih gradova. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 30, 97–105 |

|Kerswill, Paul – Ann Williams 2002. 'Salience' as an explanatory factor in language change: evidence from dialect levelling in urban England. |

|Language change. The interplay of internal, external and extra-linguistic factors [ur. M. C. Jones i E. Esch]. Berlin: Mouton de Gruyter, 81–110. |

|Kerswill, Paul 22004. Social dialectology/Sozialdialektologie. Sociolinguistics. An international handbook of the science of language and society |

|Vol 1. [ur. K. Mattheier, U. Ammon, P. Trudgill]. Berlin: De Gruyter, 22–33. |

|Labov William 22006. The social stratification of English in New York City. Cambridge: Cambridge University Press. |

|Labov, William 1972. Sociolinguistic patterns. Philadelphia: University of Pennsylvania Press. |

|Labov, William 2001. Principles of linguistic change: Social factors. Malden – Oxford: Blackwell Publishers. |

|Labov, William 21995. Principles of linguistic change: Internal factors. Malden – Oxford: Blackwell Publishers. |

|Lukežić, Iva 1996. Trsatsko-bakarska i crikvenička čakavština. Rijeka: Izdavački centar Rijeka. |

|Milroy, Lesley – Matthew J. Gordon 2003. Sociolinguistics: method and interpretation. Oxford: Blackwell Publishing. |

|Milroy, Lesley – Sue Margrain 1980. Vernacular language loyalty and social network. Language in Society 9/1, 43–70. |

|Milroy, Lesley 21987. Language and Social Networks.Oxford: Basil Blackwell. |

|Moguš, Milan 1977. Čakavsko narječje. Zagreb: Školska knjiga. |

|Tagliamonte, Sali 2006. Analysing sociolinguistic variation. Cambridge: Cambridge University Press. |

|Trudgill, Peter 1974. The social differentiation of English in Norwich. Cambridge: Cambridge University Press. |

|Vranić, Silvana 1999. Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi. Doktorska disertacija. Filozofski fakultet u Rijeci. |

|Weinreich, Uriel – William Labov – Marvin Herzog 1968. Empirical foundations for a theory of language change. Directions for historical |

|linguistics: A Symposium [ur. W. Lehmann, Y. Malkiel]. Austin: University of Texas Press 97–195. |

|Zečević, Vesna 2000. Hrvatski dijalekti u kontaktu. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|      |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |      |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[43] | |

|Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis dr. sc. Mira Menac-Mihalić |

|(ime i prezime predloženog mentora) |

| |

| |

|Potpis Martina Bašić |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 18. ožujka 2011. Potpis Martina Bašić |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[44] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Martina Bašić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij kroatistike |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |6305 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Kvantitativna sociolingvistička analiza crikveničkoga govora |

| |Engleski |Quantitative sociolinguistic analysis of the local vernacular of Crikvenica |

|Područje/polje/grana (ako se doktorski |znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana kroatistika |

|studij izvodi u grani): | |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Mira Menac-Mihalić |Filozofski fakultet Sveučilišta|mmenac@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu | |

|Drugi mentor: |/ | | |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1. dr. sc. Milan Moguš, red. prof. u |Hrvatska akademija znanosti i |mogus@hazu.hr |

| |miru |umjetnosti | |

| |2. dr. sc. Damir Kalogjera, red. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta|dkalogj@ffzg.hr |

| |u miru |u Zagrebu | |

| |3. dr. sc. Mira Menac Mihalić, red. |Filozofski fakultet Sveučilišta|mmenac@ffzg.hr |

| |prof. |u Zagrebu | |

| |4. | | |

| |5. | | |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica Vijeća poslijediplomskih studija od 10. svibnja 2011. Ad. 36. |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|Sjednica Vijeća Filozofskoga fakulteta u Zagrebu od 25. svibnja 2011. Ad. 92. |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj | |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Obrana teme doktorskoga rada održana je 24. veljače 2011. godine. Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme činili su dr. sc. Milan Moguš, red. prof. u |

|miru, predsjednik Povjerenstva, dr. sc. Damir Kalogjera, red. prof. u miru, član Povjerenstva i dr. sc. Mira Menac Mihalić, red. prof., mentorica. |

|Izlaganje teme doktorskoga rada obuhvatilo je usporedbu dijalektoloških i sociolingvističkih istraživanja u Hrvatskoj i u svijetu, odnos |

|dijakronijskog i sinkronijskog pristupa u proučavanju jezičnih promjena, raspravu o homogenosti i heterogenosti jezičnoga sustava i opis |

|sociolingvističkih metodoloških postupaka. Doktorandica je jasno i temeljito predstavila metodološke i statističke postupke koji će se rabiti u |

|obradi i analizi podataka. Doktorandica je podrobno i sustavno predočila 135 kartica rada pisanih na temelju predložene teme doktorskoga rada. |

|Izvrsno je pripremila i izložila nacrt doktorskoga rada, uspješno je odgovorila na pitanja koja su joj postavili članovi povjerenstva. U diskusiji |

|su razjašnjene nejasnoće, doktorandica je dobila sugestije za daljnji rad. Svi su članovi povjerenstva iskazali zadovoljstvo rezultatima |

|istraživanja, inventivnošću i pouzdanošću doktorandice. Sastavljen je Izvještaj o obrani kvalifikacijskoga rada Martine Bašić na Poslijediplomskom |

|studiju kroatistike pod naslovom Kvantitativna sociolingvistička analiza crikveničkoga govora. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

| |

|Rad se temelji na kvantitativnoj sociolingvističkoj analizi varijacija karakterističnih čakavskih varijabli crikveničkoga govora u govornika oba |

|roda triju generacijskih skupina jedne crikveničke društvene mreže. Statistički će podatci o frekvenciji suprotstavljenih oblika koje rabe |

|ispitanici omogućiti uvid u tijek mogućih jezičnih promjena u tzv. prividnome vremenu, a ti će se podatci usporediti s opisom jezičnih obilježja |

|crikveničkoga govora iz 1984. godine. Jezične varijable koje će se statistički analizirati fonološke su, morfološke i leksičke jezične |

|karakteristike crikveničkoga govora kod kojih su se na terenskim istraživanjima uočila česta javljanja dvostrukih realizacija ili se podatci iz |

|dijalektološke literature o crikveničkome govoru ne slažu s opažanjima na terenu. Različite stupnjeve jezičnih promjena objasnit će se principom |

|istaknutosti, a jezične će se varijacije analizirati na osobnoj i društvenoj mreži ispitanika i njihovom identifikacijom s lokalnom zajednicom. |

|Cilj je istraživanja kvantitativna analiza čakavskih jezičnih varijabla crikveničkoga govora. Pretpostavlja se kako će zbog visoke gustoće |

|uspostavljenih veza među pripadnicima ispitivane društvene mreže biti visoki postotci očuvanosti dijalekatnih jezičnih karakteristika. |

|Pretpostavlja se kako će visoki postotci očuvanosti dijalekatnih jezičnih karakteristika u nekih pojedinaca pokazati direktnu vezu s visokim |

|metričkim vrijednostima u istraživanoj društvenoj mreži – stupanj čvorova (eng. degree centrality), međupoloženost čvora (eng. betweenness |

|centrality), određivanje središnjih čvorova svojstvenim vektorom (eng. eigenvector centrality). Također, pretpostavlja se da će se u ispitanika |

|druge generacijske grupe, koji su usvojili vernakular od 60-ih do 80-ih godina 20. st., imati najviše varijabilnih jezičnih karakteristika. |

|Ovaj rad daje prvu opširnu kvantitativnu sociolingvističku analizu hrvatskoga idioma na korpusu prikupljenom terenskim istraživanjem. Statistička |

|bi analiza navedenih varijabla pokazala koje su čakavske jezične karakteristike podložne promjeni, koje su imune na promjene, koja je razina u |

|suvremenoj dijalektološkoj hijerarhiji razlikovnih kriterija, alijetetna, alteritetna ili arealna razina podložnija promjeni. Statističkom obradom |

|zabilježen je točan postotak pojavljivanja određenih jezičnih obilježja, što omogućuje praćenje njihova daljnjeg razvoja. Ova će analiza omogućiti |

|uspoređivanje sa sličnim pojavama u drugim čakavskim idiomima i bit će vrijedan doprinos hrvatskoj sociolingvistici i dijalektologiji. |

|Mišljenje i prijedlog: |

| |

|Pristupnica je sustavno pristupila temi, pokazala je izvrsno poznavanje relevantne literature, preciznost, sposobnost i inventivnost. Ispunila je |

|sve uvjete za prijavu teme predviđene programom Poslijediplomskog studija kroatistike. Smatramo da je stručna i sposobna izraditi doktorski rad. |

|Budući da smatramo da će rad pod naslovom Kvantitativna sociolingvistička analiza crikveničkoga govora biti vrijedan doprinos hrvatskoj |

|sociolingvistici i dijalektologiji, predlažemo da se Martini Bašić odobri izrada doktorskoga rada pod mentorstvom dr. sc. Mire Menac-Mihalić, red. |

|prof. (Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

| |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

| |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|Akademska godina 2011./2012., zimski semestar |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

| |

| |

| |

| |

|Potpis |

| |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

| |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |dr. sc. Milan Moguš, red. prof. u miru | |

| |2. dr. sc. Damir Kalogjera, red. prof. u miru | |

| |3. dr. sc. Mira Menac Mihalić, red. prof. | |

| |4. | |

| |5. | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 1. srpnja 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[45] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Maja Zeman |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Dr. sc. Neven Budak, red. prof. |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij medievistike |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|6390 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Nataša Zeman, Miroslav Zeman |

|Datum i mjesto rođenja: |04. 11. 1979., Virovitica |

|Adresa: |Zadarska 6, 10 000 Zagreb |

|Telefon/mobitel: |098 650 427; 091 289 74 10 |

|E-mail: |mzeman@ffzg.hr |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje | |

|(kronološki od novijeg k starijem |2006/2007-          upisala Poslijediplomski doktorski studij medievistike, Filozofski fakultet Sveučilišta u|

|datumu): |Zagrebu |

| | |

| |2005. Diplomirala studij povijesti umjetnosti i ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu |

| |Sveučilišta u Zagrebu |

| |(Diplomski rad: Spomenici Trogira i okolice od antike do rane romanike) |

| | |

| |1998-2005. Studij povijesti umjetnosti i ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u |

| |Zagrebu |

| | |

| |1994-1998. XVIII. Jezična gimnazija, Zagreb |

| | |

| |1994. Završila osnovnu školu u Zagrebu |

| | |

|Radno iskustvo |2008 - Znanstvena novakinja - mlada urednica u suradničkom zvanju asistentice na Odsjeku za povijest |

|(kronološki od novijeg k starijem |umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (u sklopu projekta MZOŠ-a |

|datumu): |130-1300623-0622,, voditelj prof. dr. sc. Miljenko Jurković) |

| | |

| |2007-2009. Suradnica na projektu IRCLAMA (FP6 Okvirni program Europske komisije) Međunarodnog istraživačkog |

| |centra za kasnu antiku i srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu |

| | |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |Objavljeni radovi: |

|na znanstvenim skupovima: | |

| |Kosjenka Laszlo Klemar, Maja Zeman, Naselja i organizacija prostora na srednjem istočnom Jadranu od antike do|

| |ranog srednjeg vijeka - pitanje kontinuiteta (Bribir, Donje polje), u: Zbornik radova sa znanstvenog skupa |

| |Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno arheološka baština, Muzej hrvatskih arheoloških |

| |spomenika, Split, 2010. |

| | |

| |Karmen Krnčević, Bruna Kuntić Makvić, Maja Zeman, Bibliografija Bribira do 1968. Periodika, u: Studia |

| |Varvarina 1, B. Kuntić Makvić (ur.), Dissertationes et Monographiae (ur. M. Jurković), Zagreb : Međunarodni |

| |istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu, 2009.,171-180. |

| | |

| |Maja Zeman, Emil PODRUG, Toni BRAJKOVIĆ, Željko KRNČEVIĆ, Arheološki tragovi kultova i religija na šibenskom |

| |području (Archaeological Traces of Cults and Religions in the Šibenik Area), Muzej grada Šibenika, 2008, p. |

| |263, ISBN 978-953-6844-17-3, u: Studia Varvarina 1, B. Kuntić Makvić (ur.), Dissertationes et Monographiae |

| |(ur. M. Jurković), Zagreb : Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek Sveučilišta u |

| |Zagrebu, 2009, 163-165. |

| | |

| |Isto u: Hortus artium medievalium: journal of the International Research Center for Late Antiquity and Middle|

| |Ages 15 (2009), 2, 440-440. |

| | |

| |Maja Zeman, Hortus Artium Medievalium. Journal of the International Research Center for Late Antiquity and |

| |the Middle Ages, Vol. 14, Zagreb-Motovun, 2008., u: Obavijesti - Hrvatsko arheološko društvo XL (2008), 3; |

| |128-132. |

| |Maja Zeman, Ruralna arhitektura, XIV. međunarodni kolokvij MIC-a za kasnu antiku i srednji vijek - Ruralna |

| |arhitektura i stvaranje srednjovjekovnog pejzaža i 9. sastanak međunarodnog odbora za izradu Korpusa europske|

| |arhitekture prvoga milenija, Motovun, 7.-10-6-2007, u: Kvartal: kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, |

| |Vol.IV No.3 Rujan 2007., 45-47. |

| |Rad u tisku: |

| |Tin Turković, Maja Zeman, Prilog poznavanju kasnoantičkih vila s područja provincije Dalmacije – slučaj vile |

| |u Strupniću kraj Livna, u: Ars Adriatica, Vol. 1, Zadar, 2011. |

| | |

| |Izlaganja na skupovima: |

| |Naselja i organizacija prostora na srednjem istočnom Jadranu od ilirskih općina do ranog srednjeg vijeka - |

| |pitanje kontinuiteta, skup: Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno arheološka baština. |

| |Znanstveni skup povodom 100-te obljetnice rođenja akademika Stjepana Gunjače, Split, 03-06. prosinac 2009. |

| |Transformacija kulturnog pejzaža Dalmacije tijekom ranog srednjeg vijeka i pitanje uloge „ruralnih |

| |naseobinskih aglomeracija“u organizaciji prostora, izlaganje na Okruglom stolu u organizaciji Centra Cvita |

| |Fiskovića, Split (IPU), listopad 2010. |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Transformacije rimskih vila na području srednje Dalmacije tijekom kasne antike i ranog srednjeg vijeka |

|Engleski: |Transformation of Roman Villas in Central Dalmatia in Late Antiquity and the Early Middle Ages |

|Naslov na jeziku na kojem će se |      |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |      |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |dr. sc., Miljenko Jurković |Filozofski fakultet Sveučilišta u|miljenko.jurkovic@ffzg.hr |

| | |Zagrebu | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Miljenko Jurković, Gian Pietro Brogiolo (eds.), Corpus Architecturae Religiosae Europeae (saec. IV-X), vol. II.1. Province di Belluno, Treviso, |

|Padova, Vicenza, Zagreb, 2009. |

|Miljenko Jurković, Nikolina Maraković, Tin Turković, Continuity of Urban Structures between Antiquity and Middle Ages in Croatia, Interpreting the |

|Past: Essays from the 4th International Conference on European History, Atena, 2007, 185-204. |

|Jean Terrier, Miljenko Jurković, Ivan Matejčić, L'ancienne agglomeration de Guran et ses eglises : programme de recherches archeologiques en Istrie|

|(Croatie) ( The Early Medieval Settlement of Guran and Its Churches: archeological research programme in Istria (Croatia) ), Melanges de L'Ecole |

|francaise de Rome - Moyen Age 120/2008 (2009), 2; 263-290. |

|Miljenko Jurković, Gian Pietro Brogiolo, Javier Arce, Iva Marić, Alexandra Chavarria Arnau, Ricerche archeologiche a Kaštelina (Isola di Rab) |

|campagne 2005-2007, Hortus artium medievalium 14 (2008), 283-292 |

|Miljenko Jurković, Jean-Pierre Caillet (ed.), Velika Gospa pres de Bale (Istrie) Vol. I i Vol. II, Zagreb, 2007, 2009. |

|Prvi mentor: |      |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |U posljednjih 20 godina intenziviralo se proučavanje razvoja arhitekture rimskih vila kao i njihovih |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |transformacija te istraživanje fenomena nastanka različitih tipova arhitektonskih cjelina i naseobinskih |

|mjestima): |aglomeracija kasne antike i ranog srednjeg vijeka njihovim pregradnjama. Po pitanju dalmatinskih primjera |

| |studije koje bi se kretale u tom smjeru još uvijek nedostaju. Stoga su i ciljevi predloženog istraživanja |

| |definirati faze razvoja i preobrazbi vila srednje Dalmacije te tip i funkciju struktura nastalih njihovom |

| |adaptacijom u razdoblju od 1. do 9. stoljeća. U radu će se pristupiti analizi tlocrta odabranih primjera, |

| |sistematizaciji vila na osnovu morfologije, funkcije i smještaja te analizi strukturalnih i funkcionalnih |

| |promjena. Dalmatinske vile i arhitektonske cjeline nastale njihovom pregradnjom bit će promatrane u kontekstu|

| |općih društveno-političkih i gospodarskih promjena te analognih primjera susjednih provincija i |

| |zapadnoeuropskih prostora, čime će se doprinijeti daljnjem izučavanju arhitekture Dalmacije i njezinom |

| |uklapanju u širi europski kontekst. |

|Sažetak na engleskom jeziku |In the last 20 years study of the architecture of Roman villas, as well as villa transformations and of the |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |emersion of different Late Antique or early medieval architectural structures through villa rebuilding, has |

|mjestima): |hugely intensified. Studies that would cover Dalmatian villas in mentioned context are still missing. The |

| |main aim of proposed research is to define phases of villa transformation in Central Dalmatia and the type |

| |and function of architectural structures that developed from their usage, from the 1st to the 9th c. Applied |

| |methodology includes analysis of the villa plan, classification of villa according to their morphology, |

| |function and location and analysis of structural and functional changes of villa complexes. Dalmatian villas,|

| |as well as architectural structures developed from their usage will be observed in relation to social, |

| |political and economical changes and identified analogies in neighboring provinces and different European |

| |regions. Proposed research will contribute to a further study of Dalmatian architecture and its integration |

| |into European context. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Projektom Transformation of Roman World, koji je tijekom 90-ih godina prošloga stoljeća okupio niz znanstvenika i stručnjaka s područja |

|arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, aktualizirano je pitanje preobrazbe rimskog kulturnog pejzaža na europskim prostorima tijekom kasne |

|antike i ranog srednjeg vijeka, a u posljednja dva desetljeća pojavio se i cijeli niz publikacija koje tematski slijede iz njega proizašle studije.|

|Među njima su i one čiji su predmet interesa prvenstveno preobrazbe rimskih vila, kao i razvoj kasnoantičkih vicusa i drugih tipova naseobinskih |

|aglomeracija kasne antike i ranog srednjeg vijeka pregradnjama rimskih stambeno-gospodarskih objekata. Također se intenziviralo proučavanje razvoja|

|same arhitekture vila, osobito onih kasne antike, utvrđene su njihove tipološke i morfološke inačice, svojstvene pojedinim provincijama ili koje |

|njihove granice i prelaze, a preciznije su definirane i faze preobrazbi kroz koje vile prolaze u razdoblju od 3. do 6. st., slijedeći opće |

|gospodarske i društveno-političke promjene. Po tom su pitanju osobito vrijedni radovi J. T. Smitha, A. Marzano, A. Chavarrie Arnau, J. Arcea, T. |

|Lewit, L. Mulvin, R. Francovicha, R. Hodgesa, N. Christieja i dr. |

| |

|Budući da su se rimskim vilama na području današnje Hrvatske, jednako pojedinačnim primjerima i onima izdvojenih regija, bavili brojni autori, |

|literatura koja obuhvaća probleme istraživanja dalmatinskih vila i koja nudi uvid u brojnost lokaliteta na kojima su one utvrđene zaista je |

|opširna. Kao temelj njihovu daljnjem izučavanju svakako trebaju poslužiti izvještaji s arheoloških istraživanja lokaliteta i rekognosciranja |

|terena, ali i radovi posvećeni razvoju urbanog i ruralnog kulturnog pejzaža, prvenstveno arhitekture Dalmacije od perioda antike do srednjega |

|vijeka, među kojima se ističu oni I. Babića, J. Belamarića, I. Bojanovskog, I. Fiskovića, S. Gunjače, Z. Gunjače, J. Jeličić Radonić, N. Jakšića, |

|M. Jurkovića, B. Migotti, M. Suića i M. Zaninovića i brojnih drugih. |

| |

|Iz objavljene literature stječe se dojam da je većina vila na području srednje Dalmacije izgrađena tijekom ranocarskog perioda, a u brojnim je |

|slučajevima uočeno njihovo trajanje u dužem vremenskom razdoblju - od 1. do 4. stoljeća. Prema smještaju, funkciji i veličini otkrivenih dijelova |

|kompleksa, stambeni ili gospodarski objekti uvriježeno su poimani kao dijelovi rustičnih ili maritimnih vila, dok su otkrivene strukture rijetko |

|bile prepoznate kao zdanja druge namjene - pristaništa, putne postaje, prenoćišta i dr. Rijetki su i pokušaji sistematizacije rimskih vila na |

|istočnoj jadranskoj obali, a ponuđeni, među kojima vrijedno mjesto zauzimaju radovi V. Begović Dvoržak i I. Dvoržak Schrunk, te magistarska radnja |

|A. Kilić Matić, ipak se ponajprije bave istarskim vilama, dok se po pitanju dalmatinskih primjera uglavnom zadržavaju na pregledu lokaliteta i |

|zaključaka ranije objavljenih radova. |

| |

|Iako je veći broj lokaliteta s utvrđenim rimskim vilama na području srednje Dalmacije istražen tijekom prošloga stoljeća, osobito u periodu 60-ih |

|do 80-ih godina, interes je istraživača tada primarno bio usmjeren na ranokršćanske crkvene građevine i komplekse podignute njihovom adaptacijom, |

|te njima pripadajući crkveni namještaj i ulomke arhitektonske dekoracije. Među autorima čijim su radovima obuhvaćeni fenomeni izgradnje |

|ranokršćanskih crkava pregradnjama vila na dalmatinskim prostorima – osobito srednje Dalmacije - potrebno je navesti B. Migotti, I. Fiskovića, P. |

|Vežića, A. Uglešića, M. Zorić. Sami ostaci rimskih stambeno-gospodarskih zdanja najčešće nisu bili detaljnije obrađivani. U skladu s time, i |

|ustanovljene pregradnje rimskih vila u literaturi su bile datirane uglavnom u 5. ili 6. stoljeće, a glavni predmet proučavanja bila je pojava |

|kršćanskih kultnih objekata u prostorima vila, dok su drugi tipovi arhitekture i arhitektonskih cjelina nastali adaptacijom pojedinih dijelova |

|kompleksa vila, kao i ranije ili kasnije faze pregradnje, uvelike bili zanemareni. Posljedično je bilo zanemareno i proučavanje isključivo |

|kasnoantičkih vila, odnosno rezidencijalno-gospodarskih kompleksa izgrađenih u periodu 3-4. stoljeća, koji se na osnovu specifične raspodijele |

|prostora, uvođenja karakterističnih arhitektonskih elemenata i tehnikom gradnje mogu jasno odvojiti od onih ranocarskih. Istraživanje istih na |

|području srednje Dalmacije intenziviralo se tek u posljednjih nekoliko godina (Strožanac, Kijevo, Mirje i dr.). Pojedini primjeri koji su ipak |

|zaokupili veću pažnju znanstvenika, te su i uvršteni u recentne inozemne preglede vila kasne antike (A. Mocsy, L. Mulvin, E. B. Thomas), a na |

|temelju morfoloških osobitosti dovedeni u vezu s vilama susjednih podunavskih, ali i zapadnoeuropskih prostora, uglavnom se nalaze na području |

|današnje Bosne i Hercegovine (Strupnić, Mogorjelo) ili južne Dalmacije (Polače). |

| |

|Od 1980-ih uznapredovalo je istraživanje ranosrednjovjekovnih naselja, osobito u Njemačkoj, Francuskoj i Engleskoj, a u posljednjih nekoliko godina|

|i Italiji. U objavljenim studijama autora koji se bave navedenim problemom (E. Zadora-Rio, H. Hamerow, G. P. Brogiolo, S. Gelichi i dr.) jedan od |

|glavnih ciljeva sistematizacija je arhitektonskih struktura koje čine ranosrednjovjekovna naselja, a kao ključna pitanja postavljaju se i ona |

|društveno-gospodarskih odnosa, organizacije teritorija i upravljanja zemljom i stanovništvom. Polazišna točka istraživanja rješavanje je pitanja |

|utjecaja ranijih, antičkih i kasnoantičkih modela naseljavanja, a s tim u vezi i nestajanja tzv. rimskog pejzaža i stvaranja „post-klasičnih oblika|

|naselja“ (Valenti). Premda su istraživanja brojnih domaćih autora na području Dalmacije pokazala kako su u rasporedu novopodignutih |

|ranosrednjovjekovnih arhitektonskih kompleksa značajnu ulogu imale antičke prometnice i popratna infrastruktura te ponajprije položaji antičkih i |

|kasnoantičkih objekata različitog tipa i funkcije, među kojima značajno mjesto zauzimaju upravo rimske vile, tek se iznimno javljaju studije koje |

|bi se kretale u navedenom smjeru (M. Ančić, N. Jakšić, F. Smiljanić). Rijetki su i radovi posvećeni razvoju naseobinskih aglomeracija kasne antike |

|i ranog srednjeg vijeka koje položajem, a dijelom i funkcijom (prvenstveno gospodarskom – prikupljanje, skladištenje, trgovina dobrima) često prate|

|rimske vile nad kojima nastaju. Također, nedostaju i radovi u kojima su arhitektura dalmatinskih rimskih vila i faze njihovih transformacija |

|promatrani u kontekstu općih društveno-političkih promjena te u kontekstu odnosa vlasništva nad pojedinim vilama ili kompleksima izgrađenim |

|njihovom adaptacijom i primijenjenih oblikovnih rješenja. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[46] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Cilj je disertacije definirati faze preobrazbi arhitekture rimskih vila na području srednje Dalmacije u periodu od 1. do 9. stoljeća, tip i |

|funkciju struktura nastalih njihovom pregradnjom, te istražiti aktualno pitanje nestajanja klasične rimske, odnosno kasnoantičke ladanjske kulture |

|i nastajanja novog sistema ranosrednjovjekovnih gospodarstava. Specifični su ciljevi ponuditi pregled razvoja i potpuniju sistematizaciju |

|dalmatinskih vila, ispitati zavisnost razvoja arhitekture vila, kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih naseobinskih struktura nastalih njihovim |

|daljnjim korištenjem i općih društveno-političkih i gospodarskih promjena, utvrditi odnos vlasništva nad pojedinim kompleksima i posjedima kojima |

|oni pripadaju i primijenjenog arhitektonskog rješenja, te ulogu vila u organizaciji teritorija kojem pripadaju. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|U radu će se obrađivati antičke i kasnoantičke rimske vile srednje Dalmacije, prostora omeđenog rijekama Krkom i Cetinom, u obalnom pojasu |

|definiranog područjem gradova Šibenika, Trogira i Splita, s pripadajućim otocima. Pod pojmom rimskih vila podrazumijevaju se izdvojeni |

|arhitektonski kompleksi koji svojim smještajem, načinom gradnje, oblikovnim rješenjem i funkcijom pojedinih dijelova zadovoljavaju ekonomsku i |

|rezidencijalnu ulogu, najčešće kao središta određenih posjeda. Rimske vile i njihove transformacije bit će promatrani u širem vremenskom periodu od|

|1. do 9. stoljeća, čime će biti obuhvaćeni i različiti tipovi arhitektonskih struktura i naseobinskih aglomeracija kasne antike i ranog srednjeg |

|vijeka u užem i širem smislu - poput kasnoantičkih vicusa, ranosrednjovjekovnih curtes ili ranokršćanskih i ranosrednjovjekovnih crkvenih kompleksa|

|različitog tipa i funkcije. |

|Obrađivani primjeri vila i struktura nastalih njihovom adaptacijom također će se promatrati u vezi s okolnim urbanim i ruralnim arhitektonskim |

|cjelinama, prometnicama i popratnom infrastrukturom, te u kontekstu općih društveno-političkih zbivanja, s naglaskom na gospodarskim promjenama i |

|posjedovnim odnosima. U tom će se smislu ispitivati i uloga rimskih vila u organizaciji prostora, ponajprije tijekom perioda od 6. do 9. stoljeća, |

|kada se na području Dalmacije, dijelom uzrokovano i dolaskom novog sloja stanovništva, stvaraju novi politički i ekonomski odnosi. |

| |

|Nakon uvida u objavljenu literaturu, relevantne povijesne izvore i izvještaje s arheoloških istraživanja, te nakon obilaska terena i izrade osnovne|

|foto dokumentacije, pristupit će se izradi kataloga slikovnog materijala i obrađivanih primjera vila te karte s ucrtanim lokalitetima na području |

|srednje Dalmacije. Istraživanjem će biti primarno obuhvaćeni bolje istraženi i očuvani lokaliteti na kojima su ustanovljeni ostaci rimskih vila s |

|uočenim kasnijim pregradnjama. Zatim će se pristupiti evaluaciji materijalnih nalaza i analizi spomeničke građe odabranih primjera, primarno |

|oblikovnoj analizi arhitekture vila te analizi utvrđenih pregradnji, odnosno strukturalnih i funkcionalnih promjena, pri čemu će biti potrebno: |

|odrediti tipologiju i kronologiju promjena: |

|koji se dijelovi pojedinih vila pregrađuju (pregradnje i reupotreba rezidencijalnih i/ili gospodarskih dijelova vile); |

|koja je funkcija pregrađenih dijelova (prostor za stanovanje, proizvodni dijelovi, prostor namijenjen ukopu, kultni objekti u prostoru vila, razvoj|

|složenijih naseobinskih aglomeracija na temeljima vila); |

|vremenski okvir pojedinih pregradnji (utvrđivanje kronologije vila, raspoznavanje slojeva/faza gradnje pojedinih kompleksa), |

|prepoznati zakonitosti u korištenju postojećih struktura vila, te ispitati o čemu zakonitosti, ovise - da li je presudna: |

|funkcija pojedinih dijelova ili čitavog kompleksa vile; |

|očuvanost (kontinuitet korištenja u dužem vremenskom periodu); |

|vlasništvo nad pojedinom vilom, odnosno cjelokupnim posjedom kojem vila pripada; |

|povoljnost smještaja pojedinog ladanjskog, odnosno stambeno-gospodarskog kompleksa (smještaj uz značajne prometnice, pristaništa, gradove, |

|zaštićenost položaja) i dr. |

| |

|Naglasak će, također, biti postavljen na rješavanju određenih terminoloških pitanja, ponajprije vezanih uz razvojne faze ladanjske arhitekture |

|uvjetovane gospodarskim promjenama, odnosno na tipološke mijene u razvoju ladanjske arhitekture s obzirom na već prepoznate osnovne faze: poput |

|ranocarske, kasnoantičke 3 - 4. stoljeća ili 5 - 6. stoljeća. |

| |

|Na temelju morfoloških karakteristika, s obzirom na tip i funkciju pojedinih kompleksa, pristupit će se i komparaciji s poznatim primjerima s |

|prostora čitave Dalmacije, susjednih provincija te šireg europskog prostora, a kako bi se utvrdile analogije, doprinijelo preciznijoj dataciji |

|pojedinih primjera i utvrđivanju kronologije pregradnji, te uočila kretanja ideja i majstora te eventualno utvrdilo vlasništvo nad pojedinim |

|vilama, naseobinskim aglomeracijama koje se razvijaju njihovom pregradnjom te posjedima kojima pripadaju. U kontekstu navedenog nužno će se |

|razmatrati i relevantni epigrafski spomenici, skulpturalne cjeline i ulomci te dekorativni elementi koji se vežu uz pojedine lokalitete s utvrđenim|

|vilama. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Predloženo istraživanje doprinijet će daljnjem izučavanju antičke, kasnoantičke i ranosrednjovjekovne arhitekture Dalmacije, njezinom uklapanju u |

|širi europski kontekst, kao i rješavanju pitanja razvoja naseobinskih struktura i aglomeracija s izraženom ekonomskom ulogom na dalmatinskim |

|prostorima od vremena rimske kolonizacije do formiranja novih političkih tvorevina kasne antike i ranog srednjeg vijeka, a u kontekstu općih |

|društveno-političkih zbivanja i gospodarskih promjena. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|Vlasta Begović, Ivančica Schrunk, Preobrazbe rimskih vila na istočnom Jadranu u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku, Prilozi Instituta za |

|arheologiju u Zagrebu, Vol.18 No.1, Zagreb, 2001,157-172. |

|Vlasta Begović, Ivančica Schrunk, Rimske vile Istre i Dalmacije, I. dio: pregled lokaliteta, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, Vol.19 |

|No.1, Zagreb, 2002, 113 - 130. |

|Vlasta Begović, Ivančica Schrunk, Rimske vile Istre i Dalmacije, II. dio: tipologija vila, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, Vol.20 No.1,|

|Zagreb, 2003. 95 - 112. |

|Vlasta Begović Dvoržak , Ivančica Dvoržak Schrunk, Rimske vile u Istri i Dalmaciji III - Maritimne vile, Prilozi Instituta za arheologiju u |

|Zagrebu, Vol.21 No.1, Zagreb, 2004, 86 - 90. |

|A. Busuladžić, Rimske vile Bosne i Hercegovine, neobjavljena doktorska disertacija, Filozofski fakultet u zagrebu, 2008. |

|William Bowden, Luke Lavan, Carlos Machado (ed.), Recent research on the late antique countryside, Brill, 2004. |

|G.P. Brogiolo (ed.), La fine delle ville romane: transformazioni nelle campagne tra tarda antichità e alto medioevo, Documenti di archeologia 11, |

|1995. |

|G.P. Brogiolo, A. Chavarria Arnau, M. Valenti (ed.), Dopo la fine delle ville: le campagne dal VI al IX secolo, Documenti di archeologia 40, 2004. |

|G.P. Brogiolo, N. Gauthier and N. Christie (ed.), Towns and their Territories Between Late Antiquity and the Early Middle Ages, Brill, 2000. |

|Neil Christie (ed.), Landscapes of change: rural evolutions in late antiquity and the early middle ages, Ashgate, 2004. |

|Riccardo Francovich, Richard Hodges, Villa to Village: The Transformation of the Roman Countryside, London: Duckworth, 2003. |

|Igor Fisković, O ranokršćanskoj arhitekturi na otocima Braču i Šolti, Arheološki radovi i rasprave 8-9(1982), 159-216. |

|Kristina Glicksman, Internal and External Trade in the Roman Province of Dalmatia, Opuscula archaeological, 29, Zagreb, 2005, 189-230. |

|Nikola Jakšić, Il ruolo delle antiche chiese rurali nella formazione del ducato croato medievale, Hortus artium medievalium 14, 2008. |

|Ana Kilić Matić, Rimske villae rusticae na istočnoj jadranskoj obali, neobjavljeni magistarski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, |

|2002. |

|Robert Matijašić, Gospodarstvo antičke Istre: arheološki ostaci kao izvori za poznavanje društveno-gospodarskih odnosa u Istri u antici (I. st. pr.|

|Kr. – III. St. posl. Kr.), Pula, 1998. |

|Robert Matijašić, Gospodarstvo rimske rustičke vile u Istri, ANNALES 22, Kopar, 2000, 457-470. |

|Xavier Lafon, Villa Maritima recherches sur les villas littorales de l'Italie romaine : IIIe siècle av. J.C.-IIIe siècle ap. J.-C, Rome, 2001. |

|Luke Lavan, William Bowden (ed.), Theory and practice in late antique archaeology, BRILL, 2003. |

|Tamara Lewit, “Vanishing villas’: what happened to elite rural habitation in the West in the 5th-6th c?, Journal of Roman Archaeology, 16, 2003, |

|260 - 274. |

|Annalisa Marzano, Roman villas in central Italy: a social and economic history, Brill, Leiden, 2007. |

|Branka Migotti, Ranokršćanska topografija na području između Krke i Cetine, Zagreb : JAZU, 1990. |

|Branka Migotti, Antičko-srednjovjekovni sakralni kontinuitet na području Dalmacije, Opvscvla archaeologica 16, 1992. |

|G. Mckay, Houses, Villas and Palaces in the Roman World, The John Hopkins University Press, Baltimore-London, 1975. |

|Lynda Mulvin, Late Roman Villas in the Danube-Balkan Region, BAR International Series, Oxford, 2002. |

|Irena Radić Rossi, Arheološka baština u podmorju Kaštelanskog zaljeva, u Archaeologica Adr., vol.2, No 2, 2009. |

|J. Thomas Smith, Roman villas: a study in social structure, Routledge, 1997. |

|A. Škegro, Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije, Zagreb, 1999. |

|Marin Zaninović, Villae rusticae u pejzažu otoka i obale antičke Dalmacije, Histria Antiqua, 1, Pula, 1995, 86 – 96. |

|Histria antiqua 16, Pula, 2008. |

| |

| |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|      |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |Hrvatska umjetnička baština do "stila |prof. dr. sc. Miljenko Jurković |      |

|financiranje |1200." u europskom kontekstu | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[47] | |

|Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis: dr. sc. Miljenko Jurković, red. prof. |

|(ime i prezime predloženog mentora) |

| |

| |

|Potpis: Maja Zeman |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 21. 04. 2011. Potpis: Maja Zeman |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[48] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Maja Zeman |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Dr. sc. Neven Budak, red. prof. |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij medievistike |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |6390 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |Transformacija rimskih vila na području srednje Dalmacije tijekom kasne antike i ranog srednjeg vijeka |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Transformacija rimskih vila na području srednje Dalmacije tijekom kasne antike i ranog srednjeg vijeka |

| |Engleski |Transformation of Roman Villas in Central Dalmatia in Late Antiquity and the Early Middle Ages |

|Područje/polje/grana (ako se doktorski | |

|studij izvodi u grani): | |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |Dr. sc. Miljenko Jurković |Filozofski fakultet Sveučilišta|miljenko.jurkovic@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu | |

|Drugi mentor: | | | |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1. Dr. sc. Robert Matijašić |Sveučilište Jurja Dobrile u |robert.matijasic@unipu.hr |

| | |Puli | |

| |2. Dr. sc. Neven Budak |Filozofski fakultet Sveučilišta|neven.budak@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu | |

| |3. Dr. sc. Miljenko Jurković |Filozofski fakultet Sveučilišta|miljenko.jurkovic@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu | |

| |4. | | |

| |5. | | |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 16. lipnja 2011. |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano| |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj | |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Javna obrana je održana 7.5.2011., a na njoj su prihvaćeni tema i sinopsis, uz manje sugestije, te mentor prof. dr. Miljenko Jurković. |

|Pristupnica ispunjava uvjete predviđene programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija medievistike. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Tema doktorskog rada dobro je obrazložena i razrađena, te će rad predstavljati izvorni znanstveni doprinos u proučavanju kontinuiteta života u |

|naseobinskim aglomeracijama koje su nastale od rimskih vila na području srednje Dalmacije tijekom kasne antike i ranog srednjeg vijeka. Pristupnica|

|pravilno predviđa da će definirati faze razvoja i preobrazbu rimskih vila srednje Dalmacije, te rezultate razvoja i preobrazbe od antičkog |

|razdoblja do srednjega vijeka. Tema je dobro postavljena i u pogledu smještaja problematike u širi europski kontekst, s obzirom na prožimanje |

|društveno-političkih i kulturnih utjecaja na širem prostoru oko Dalmacije i istočnog Jadrana. |

|Plan istraživanja je korektno strukturiran, a posebno naglašavamo širinu pristupa ovoj problematici, koja zahtjeva proučavanje ne samo |

|arhitektonskih struktura i naseobinskih aglomeracija, već i epigrafskih, umjetničkih i drugih podataka koji dopunjuju saznanja o pojedinim |

|arheološkim lokalitetima, te ih sagledavaju u njihovoj cjelovitosti neophodnoj za znanstveni pristup koji se od doktorskog rada očekuje. |

|Rad će svakako predstavljati značajan doprinos monografskoj obradbi teme koja je dobro zastupljena u bibliografiji, ali nije do sada bila |

|sistematizirana u jednu cjelinu koja bi obuhvatila veće povijesno-zemljopisno područje hrvatskih zemalja na prijelazu kasne antike u rani srednji |

|vijek. |

|Na temelju obrazloženja teme, pregleda dosadašnjih istraživanja, plana istraživanja, popisa citirane literature, životopisa pristupnice s popisom |

|dosad objavljenih radova i skupova na kojima je sudjelovala, te kompetencije predloženog mentora, povjerenstvo pozitivno ocjenjuje izvedivost teme |

|doktorskog rada. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Stručno povjerenstvo utvrđuje da MAJA ZEMAN ispunjava sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija medievistike, te |

|predlaže da se odobri tema doktorskog rada pod naslovom „TRANSFORMACIJA RIMSKIH VILA NA PODRUČJU SREDNJE DALMACIJE TIJEKOM KASNE ANTIKE I RANOG |

|SREDNJEG VIJEKA“, pod mentorstvom prof. dr. sc. Miljenka Jurkovića. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

| |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

| |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

| |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

| |

| |

| |

| |

|Potpis |

| |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

| |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |Prof. dr. sc. Robert Matijašić, Sveučilište Jurja Dobrile u | |

| |Puli, Odjel za humanističke znanosti, Pula, | |

| |2. Prof. dr. sc. Neven Budak, Filozofski fakultet | |

| |Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, | |

| |3. Prof. dr. sc. Miljenko Jurković, Filozofski fakultet | |

| |Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, | |

| |4. | |

| |5. | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[49] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |mr. sc. Marija Bilić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij lingvistike |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|6103 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Nevenka i Krešimir Dražić |

|Datum i mjesto rođenja: |30. listopada 1972. |

|Adresa: |Rubetićeva 9, 10000 Zagreb |

|Telefon/mobitel: |tel.: 01/4616-325, mob.: 091/521-3884 |

|E-mail: |marija.bilic@ |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje | |

|(kronološki od novijeg k starijem |Marija Bilić (rođ. Dražić), matični broj iz Upisnika znanstvenika: 279333 |

|datumu): |2004. Poslijediplomski doktorski studij lingvistike (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) |

| |2004. magistarski rad "Organizacija vijesti u okviru lingvistike teksta" (mentor: prof. dr. sc. J. Silić) |

| |2002. dvije interne izobrazbe na Hrvatskome radiju |

| |2001.-2002. vježbe iz japanskoga jezika (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) |

| |1998.-2000. Poslijediplomski znanstveni studij lingvistike (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) |

| |1991.-1997. studij kroatistike i južnoslavenske filologije (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) |

| |1987.-1991. Obrazovni centar za jezike u Zagrebu |

| |1979.-1987. Osnovna škola "Ivan Goran Kovačić" u Zagrebu |

|Radno iskustvo |od 2009. lektor mentor na Hrvatskome radiju (HRT) |

|(kronološki od novijeg k starijem |2000.-2006. predavač inojezičnoga hrvatskoga u Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture |

|datumu): |od 1998. lektor knjiga, stručnih i znanstvenih časopisa, internetskih stranica |

| |od 1997. lektor na Hrvatskome radiju (HRT) |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |POGLAVLJA U KNJIGAMA |

|na znanstvenim skupovima: |Bilić, M. i sur. (2011) Lektorska bilježnica (ur. J. Ružić), Hrvatski radio, HRT, Durieux (u tisku) |

| | |

| | |

| |ZNANSTVENI RADOVI |

| |Bilić, M. (2006) Kohezivna sredstva - pokazatelj jezične kompetencije, Strani jezici 1, 7-17, znanstveni |

| |članak. |

| | |

| |STRUČNI RADOVI |

| |Bilić, M. (2009) Važnost razgovaranja u poučavanju jezika, LAHOR, časopis za hrvatski kao materinski, drugi i|

| |strani jezik, Vol. 1. No 7., 121-126. |

| |Bilić, M. (2007) Hrvatski za početnike 1, LAHOR, časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik, |

| |Vol. 1., No. 3., 109-113. |

| |Bilić, M. (2007) predstavljanje udžbenika, vježbenice i kompaktnog diska "Hrvatski za početnike I", |

| |Čilaš-Mikulić, M.; Gulešić Machata, M.; Pasini, D.; Udier, S. L., Drugi međunarodni znanstveni skup "Hrvatski|

| |kao drugi i strani jezik" (predstavljanje udžbenika) |

| | |

| |SUDJELOVANJA NA ZNANSTVENIM SKUPOVIMA |

| |Bilić, M.; Musulin, M. (2006) Žargon radijskoga deska; 20. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem: |

| |Jezik i identiteti (ur. J. Granić) - Split: HDPL (sažetak) |

| |Bilić, M. (2005) Širenje semantičkog polja imenice akcija, 19. znanstveni skup Jezik i mediji@Jedan jezik : |

| |više svjetova (ur. J. Granić) - Split: HDPL (sažetak) |

| |Bilić, M. (2005) Kohezivna sredstva - pokazatelj jezične kompetencije, Prvi međunarodni znanstveni skup |

| |Hrvatski kao drugi i strani jezik HFD, Zagreb (sažetak) |

| |Dražić, M; Novak Milić, J.; Gulešić Machata, M. (2005) Cohesion in L2: Connectors as indicators of higher |

| |language competence, poster, EUROSLA 15, Dubrovnik, Croatia (poster) |

| | |

| |ZNANSTVENI PROJEKTI |

| |2008-2011. Materinski i inojezični hrvatski (voditelj prof. dr. sc. Zrinka Jelaska) suradnik |

| |2002.- 2007. Hrvatski kao drugi i strani jezik (voditelj prof. dr. sc. Zrinka Jelaska) suradnik |

| | |

| |PREDAVANJA I JAVNA IZLAGANJA |

| |2011. suradnica u emisiji I. programa HR-a "Govorimo hrvatski" |

| |2010. predavanje na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (izborni kolegij Lektura i korektura, nositelj |

| |prof. dr. sc. Branka Tafra) |

| |2009. suradnik u emisiji II. programa HR-a "Džepno izdanje" (ur. Branka Husedžinović) |

| |2008. Najčešće jezične pogrješke u programu, Hrvatski radio |

| |2005. Organizacija vijesti u okviru lingvistike teksta, Zagrebački lingvistički krug (HFD) |

| |2002. Kako se služiti i-newsom (specijalizirani program za obradu vijesti), Hrvatski radio |

| |1998. član Državnoga povjerenstva na III. državnom natjecanju u poznavanju hrvatskoga jezika |

| | |

| | |

| | |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Jezična obilježja tekstne razumljivosti |

|Engleski: |Linguistic features of text comprehensibility |

|Naslov na jeziku na kojem će se |      |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |humanističke znanosti / jezikoslovlje / kroatistika |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Zrinka Jelaska, red. prof. |Filozofski fakultet, Zagreb |zjelaska@ffzg.hr |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Prvi mentor: |      |

| |1. Jelaska, Z.; Kekelj, M.; Baričević, V. (2011) Čestotna obilježja imenica Ivanova i Lukina evanđelja (u |

| |tisku) |

| |2. Jelaska, Z. (2010) Dvojčane podjele vrsta riječi: samoznačnost i promjenljivost, u Badurina, L., |

| |Mihaljević, Vine (ur.) Jezična skladnja – zbornik o šezdesetogodišnjici prof. dr. Ive Pranjkovića, Udruga đaka|

| |Franjevačke klasične gimnazije Visoko – Zagreb, 101-127. |

| |3. Jelaska, Z.; Baričević, V.; Kekelj, M. (2010) Udio gramatičkih kategorija u tekstu na primjeru Lukina i |

| |Ivanova evanđelja, Peti hrvatski slavistički kongres, Rijeka 7-11. rujna. |

| |4. Jelaska, Z. (2008) Ljubiš li me? Ti znaš da te volim: O bliskoznačnicama i raznoznačju, u: Mirković, S. |

| |(ur.) Babićev zbornik o 80. obljetnici života, Slavonski Brod, Ogranak MH, 125-170. |

| |5. Jelaska, Z. (2007) Načela određivanja sinonima, u J. Mojsieva-Guševa i sur. (ur.), Filološke studije 5, |

| |vol. 2, Skopje-Perm-Ljubljana-Zagreb: Sveučilište Sv. Ćirila i Metoda, Skoplje 209-220. |

| |6. Jelaska, Z. (2007) Ovladavanje jezikom: izvornojezična i inojezična istraživanja, Lahor 3, 86-99. |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku | |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |U radu će se istražiti jezična obilježja prohodnosti. Prohodnost se definira kao tekstno obilježje uslijed |

|mjestima): |kojega se s manje napora može bolje razumjeti njegov sadržaj pa su prohodni tekstovi razumljivi. Građa će biti|

| |tekstovi za slušanje. Svaki će tekst imati dvije inačice - prohodniju i neprohodniju, a razlikovat će se samo |

| |po jednome ispitivanome jezičnome obilježju. Ispitanici će biti odrasli govornici. Oni će najprije poslušati |

| |po jednu inačicu teksta, a poslije toga odgovorit će na pitanja kojima će se ispitati razumljivost tih |

| |tekstova. Na temelju odgovora zaključivat će se koliko su sadržaja teksta ispitanici primili. Cilj je rada |

| |utvrditi koja jezična obilježja pridonose većoj razumljivosti i prohodnosti tekstova s jedne strane, odnosno |

| |njihovoj neprohodnosti i nerazumljivosti s druge strane. |

|Sažetak na engleskom jeziku | |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |In this doctoral dissertation linguistic features of text readability will be explored. Readability is |

|mjestima): |defined as a text feature that enables the reader to understand the text with less effort, which makes it more|

| |comprehensible. Research material will consist of texts especially designed for listening. Two versions of |

| |each text will be offered – one more readable (listenable) and the other less readable (listenable), differing|

| |only in one linguistic feature. Participants will be adult speakers of Croatian. They will first listen to one|

| |version of the text, and answer questions that measure the comprehensibility of texts right after they have |

| |stopped listening. Based on their responses, the conclusion regarding the role of examened feature will be |

| |estimated. The aim of this doctoral dissertation is to determine which linguistic features contribute to |

| |comprehensibility and readability (listenability) of texts on one hand, and their incomprehensibility and |

| |unreadability (unlistenability) on the other, and to what degree. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Na razumijevanje teksta utječe mnogo čimbenika, kao što su čitateljevo prijašnje opće znanje i poznavanje teme o kojoj je riječ, znanje jezika, ali|

|i čitateljeve kognitivne sposobnosti, njegova motivacija te razne strategije kojima se služi kako bi bolje razumio tekst i došao do informacije |

|koju traži. Njih pospješuju razni tekstni signali koji olakšavaju njegovo razumijevanje, poput naslova, ponavljanja u tekstu, početnih rečenica, |

|konektora i kohezivnih parova. Razumijevanje kao jezična djelatnost primanja predmet je istraživanja mnogih znanstvenih radova. U prvom su se redu |

|istraživali čimbenici koji utječu na razumijevanje pisanoga teksta, tj. čitanje, ali i na razumijevanje govora, tj. slušanje. U lingvističkoj se |

|literaturi razumljivost teksta analizirala između ostaloga i s obzirom na prisutnost kohezivnih sredstava u tekstu (referencije, leksičke kohezije,|

|elipse ili izostavljanja nekoga elementa, te konektora), koja omogućuju čitatelju da se lakše probije kroz tekst i učini ga prohodnijim za |

|razumijevanje (npr. Gunter 2000). Rad se teorijski oslanja na proučavanja u okviru lingvistike teksta, od temeljne knjige Hallidaya i Hasan (1976) |

|do suvremenijih stranih i domaćih autora (Schiffrin, Tannen i Hamilton 2001, Taboada 2004, Silić i Pranjković 2005, Badurina 2008, de Beaugrande i |

|Dressler 2010, Crossley i McNamara 2010). |

|U literaturi na hrvatskome jeziku o koheziji teksta najopširnije su obrađeni konektori (Silić 1984, Velčić 1987, Pranjković 2004, Badurina 2008), |

|koji se u novije vrijeme nazivaju i diskursne oznake (npr. Vickov 2010). Konektori su najočitija vezna sredstva zbog svojega položaja jer |

|rasvjetljuju značenjsku i logičku vezu koja postoji između dviju rečenica te tako olakšavaju primanje teksta. Veze se u tekstu grade i anaforičkim |

|i kataforičkim izrazima, čime su se bavili Maček (1997), Ivanetić i Palašić (2007), Šimunić (2007). Radovi u kojima se analiziraju novinski naslovi|

|i njihova struktura te prve rečenice teksta (eng. topic sentence) pokazuju kako naslovi pridonose boljemu razumijevanju pročitanoga, bržemu |

|procesiranju teksta i boljemu pamćenju njegova sadržaja nakon čitanja (Glovacki-Bernardi 1992, Hudaček i Mihaljević 2009). |

|O razumljivosti i prohodnosti teksta kod nas se govori i u radovima u kojima se proučava primjerenost sadržaja udžbenika dobi i spoznajnim |

|mogućnostima onih kojima je namijenjen. Istraživala se razumljivost udžbenika za materinski jezik (Kovačević i Kuvač 2004, Visinko 2006, Radić i |

|sur. 2010) i inojezični hrvatski (Cvikić i Jelaska 2007) te razumljivost na drugim tekstovima - primjerice na Bibliji (Baričević, Kekelj 2009; |

|Jelaska, Kekelj, Baričević 2011). U istraživanjima razumljivosti tekstova istraživači su se najviše oslanjali na leksik, spominjala se i morfološka|

|raznolikost i istoizraznost u hrvatskim tekstovima (Jelaska 2005), a razumljivosti tekstova pristupilo se i kvantitativnom metodom - izračunavanjem|

|rječničke raznolikosti i leksičke gustoće (Radić i sur. 2010). O razumijevanju tekstova govori se i u radovima o čitanju na stranome jeziku, |

|najčešće engleskom (npr. Rončević 2005, Didović i Kolić-Vehovec 2009, Šamo 2006) te se analizirao utjecaj različitih rečeničnih struktura na dječju|

|jezičnu obradu (Babić 1995) i kratkoročnoga pamćenja. |

|Posebna skupina radova o razumljivosti u literaturi na engleskome jeziku obuhvaća istraživanja čitljivosti tekstova (eng. readability), a odnosi se|

|na tehničku lakoću čitanja (čitkost) i sadržajnu lakoću čitanja (čitljivost), tj. razumijevanja teksta. Treba napomenuti da termini čitljivost i |

|čitkost u literaturi na hrvatskome jeziku nisu ujednačeni. Neki autori razumljivost sadržaja nazivaju čitljivošću (Miljković 1988, Kovačević 2003, |

|Šamo 2006, Radić i sur. 2010), a rječnik hrvatskoga jezika (Šonje) i rječnik engleskoga jezika (Bujas) čitkošću. Istraživanja čitljivosti tekstova |

|provodila su se najprije u sklopu analize medijskoga diskursa (Petrič 1992), a svrha im je bila što bolja prodaja novina. Razumljivost teksta |

|izračunavala se i izražavala kvantitativnim metodama, a sastavljale su se i formule čitljivosti i slušljivosti teksta (eng. listenability), |

|primjerice Daleov indeks, Fleschova formula lakoće čitanja, Gunningova i Fryeva formula, indeks magle itd. No te mjere nisu prikladne za hrvatski |

|jezik, niti se njima može izmjeriti kohezija i koherencija teksta. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[50] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Cilj je rada utvrditi koja jezična obilježja pospješuju, a koja narušavaju razumijevanje teksta. U radu će se jasno odrediti nazivi povezani s |

|razumljivošću tekstova i dati prijedlozi za stručno nazivlje. Polazi se od pretpostavke da će tekstovi s nepovoljnijim jezičnim obilježjima |

|recipijentima biti znatno nerazumljiviji od tekstova u kojima su prisutna za prohodnost povoljnija obilježja. Rezultati rada moći će se |

|upotrijebiti kao smjernice za pisanje prohodnih tekstova, tj. tekstova koje će primatelji lako razumjeti i u konačnici zapamtiti. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

| |

|U radu će se ispitati tri jezična obilježja za koja se pretpostavlja da u znatnoj mjeri pridonose prohodnosti teksta, odnosno da njihova odsutnost |

|u tekstu narušava njegovu prohodnost. To su leksik (domaće i strane riječi; leksička kohezija), složenost sintakse (jedna od njezinih mjera: |

|umetnute rečenice koje otežavaju procesiranje rečinica) i prve rečenice u tekstu (eng. topic sentences) koje u tekstovima namijenjenima slušanju |

|imaju ulogu naslova. |

|Da bi se utvrdilo u kojoj mjeri ta tri obilježja utječu na razumljivost teksta, ispitat će se njihovo djelovanje na tekstovima različitoga stupnja |

|prohodnosti. Zbog prirode slušanja, u kojemu se ne može vratiti na dio teksta ako je bio nerazumljiv, kao građa su odabrani kraći tekstovi za |

|slušanje osjetljiviji na ispitivana obilježja, poglavito radijske vijesti, kako bi se izbjegao velik utjecaj pamćenja na rezultate. Odabrani su |

|izvorni tekstovi koji se emitiraju na Hrvatskome radiju da bi se osigurala autentičnost. Ti će se izvorni tekstovi preurediti tako da svaki tekst |

|dobije drugu, preuređenu inačicu, prohodniju ili neprohodniju ovisno o tome kakav je bio polazni tekst. |

|Obje će se inačice svakoga teksta snimiti, a pročitat će ih profesionalni čitači. Ispitanici će tekstove poslušati na računalu, i to samo jedanput.|

|Neposredno nakon slušanja odgovarat će na pitanja otisnuta na papiru kojima će se utvrditi koliko su toga iz teksta primili. Kako bi se izbjeglo da|

|ispitanici druge inačice teksta bolje razumiju samo zato što su prethodno zapamtili glavninu sadržaja iz prve inačice istoga teksta, različite će |

|inačice slušati različite skupine ispitanika izjednačene po svojstvima. Bit će ukupno 60 ispitanika, studenata Sveučilišta u Zagrebu i visoko |

|obrazovanih odraslih govornika hrvatskoga. Određivanjem leksičke raznolikosti i leksičke prohodnosti odabranih tekstova te statističkom obradom |

|utvrdit će se kako ispitivana obilježja pojedinih tekstova i njihovih inačica djeluju na prohodnost. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Očekuje se da će tekstovi zasićeni za prohodnost povoljnim obilježjima biti bolje primljeni od tekstova zasićenih nepovoljnim obilježjima. Utvrdit |

|će se koliko ispitivana jezična obilježja pridonose boljemu, odnosno lošijemu razumijevanju teksta. Očekuje se i da će od ispitivanih obilježja |

|sintaksna u najvećoj mjeri djelovati na razumljivost, potom leksik, a da će u najmanjoj mjeri na razumljivost utjecati naslovi. Očekuje se i |

|spoznaja o važnosti pojedinih izdvojenih istraživanih obilježja. Znanstveni doprinos očekuje se i u razgraničenju terminologije povezane s |

|razumljivošću teksta i ponudit će se rješenja za stručno nazivlje. |

|Zaključci o razumljivosti tekstova moći će poslužiti pri provjeri prikladnosti tekstova u odonosu na primatelje, ali i pri sastavljanju novih |

|tekstova. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

| |

|1. Babić, Zrinka (1995) The Influence of Semantics and Syntax on Sentence Repetitions in SLI Children, u M. Kovačević (ur.): Language and Language |

|Communication Barriers: research and theoretical perspectives in three European languages, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 97-131. |

|2. Badurina, Lada (2008) "Između redaka - Studije o tekstu i diskursu", Hrvatska sveučilišna naklada, Izdavački centar Rijeka, Zagreb - Rijeka. |

|3. Baričević, Valentina i Kekelj, Martina (2009) "Udio vrsta riječi u tekstu na primjeru Lukina i Ivanova evanđelja", Lahor: časopis za hrvatski |

|kao materinski, drugi i strani jezik, Vol. 2., No. 8., 170-182, Zagreb. |

|4. Cvikić, Lidija i Jelaska, Zrinka (2007) "Morfološka raslojenost imenica u svjetlu inojezičnoga hrvatskoga", Riječ, god. 13., sv. 2., 66-78. |

|5. Crossley, Scott A. i McNamara, Danielle S. (2010) Cohesion, coherence and expert evaluations of writing proficiency, u S. Ohlsson i R. |

|Catrambone (ur.), Proceedings of the 32nd Annual Conference of the Cognitive Science Society, 984-989, TX: Cognitive Science Society, Austin. |

|6. de Beaugrande, Robert-Alain i Dressler, Wolfgang Ulrich (2010) "Uvod u lingvistiku teksta", Disput, Zagreb. |

|7. Didović, Martina i Kolić-Vehovec, Svjetlana (2009) "Različiti aspekti poznavanja rječnika i razumijevanje teksta kod učenika osnovne škole", |

|Psihologijske teme, 18, 1, 99-117. |

|8. Glovacki-Bernardi, Zrinjka (1992) "O naslovima pripovijedaka i novinskih članaka", Umjetnost riječi 36, 3, 245-251. |

|9. Gunter, Barrie (2000) "Media research methods: measuring audiences, reactions and impact", London, Sage Publications. |

|10. Halliday, Michael Alexander Kirkwood i Hasan, Ruqaia (1976) "Cohesion in English", Longman, London and New York. |

|11. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica (2009) "Jezik medija, publicistički funkcionalni stil", Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb. |

|12. Ivanetić, Nada i Palašić, Nikolina (2007) "Referencija, identitet, tekst", u: Jezik i identiteti, zbornik Hrvatskoga društva za primijenjenu |

|lingvistiku, ur.: J. Granić, 227-236, Zagreb - Split. |

|13. Jelaska, Zrinka (2005) "Oblici hrvatskih riječi" u Jelaska i sur. "Hrvatski kao drugi i strani jezik", Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, |

|136-143. |

|14. Jelaska, Zrinka; Kekelj, Martina; Baričević, Valentina (2011) Čestotna obilježja imenica Ivanova i Lukina evanđelja (u tisku) |

|15. Kovačević, Melita i Kuvač, Jelena (2004) "Jezik udžbenika i jezik djeteta: razumiju li se oni?", u Bacalja, R., Dijete, odgojitelj i učitelj, |

|Zadar, Sveučilište u Zadru, 93-101. |

|16. Maček, Dora (1997) "Što znače anaforički izrazi u novinskom diskurzu", u: Tekst i diskurs, zbornik Hrvatskoga društva za primijenjenu |

|lingvistiku, ur.: M. Andrijašević, L. Zergollern-Miletić, 25-29, Zagreb. |

|17. Miljković, Dubravka (1988) "Čitkost i čitljivost teksta utječu na efikasnost čitanja", Inovacije u nastavi, br. 3, 214-218. |

|18. Petrič, Irena (1992) "Here is the news. Predicting listening performance for news texts", doktorska disertacija, Utrecht. |

|19. Pranjković, Ivo (2004) "Konjunktori, subjunktori i konektori u hrvatskome standardnom jeziku", u: Riječki filološki dani, ur.: Lukežić, I., |

|Filozofski fakultet Sveučilišta, Rijeka. |

|20. Radić, Željana; Kuvač Kraljević, Jelena; Kovačević, Melita (2010) "Udžbenik kao poticaj ili prepreka leksičkomu razvoju", Lahor, časopis za |

|hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik, Zagreb, Hrvatsko filološko društvo, god. 5, sv. 1, br. 9, 43-59. |

|21. Rončević, Barbara (2005) "Individualne razlike u razumijevanju pri čitanju", Psihologijske teme, vol. 14, br. 2, 55-77. |

|22. Schiffrin, Deborah; Tannen, Deborah; Hamilton, Heidi, E. (2001) "The Handbook of Discourse Analysis", Oxford, Blackwell Publishing. |

|23. Silić, Josip (1984) "Od rečenice do teksta, teoretsko-metodološke pretpostavke nadrečeničnog jedinstva", Biblioteka znanstvenih radova, |

|Sveučilišna naklada Liber, Zagreb. |

|24. Silić, Josip i Pranjković, Ivo (2005) "Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta", Školska knjiga, Zagreb. |

|25. Šamo, Renata (2006) "Jezično i iskustveno znanje učenika u zadacima čitanja na engleskom kao stranom jeziku", Metodički ogledi, časopis za |

|filologiju odgoja, 13, 1, 31-48. |

|26. Šimunić, Zrinka (2007) "Uloga anaforičkih izraza u oblikovanju medijsko-znanstvenih događaja", u Rasprave Instituta za hrvatski jezik i |

|jezikoslovlje, knj. 33, 371-389. |

|27. Taboada, Maria Teresa (2004) "Building coherence and cohesion: task-oriented dialogue in English and Spanish", John Benjamins Publishing |

|Company, Amsterdam/Philadelphia. |

|28. Velčić, Mirna (1987) "Uvod u lingvistiku teksta", Školska knjiga, Zagreb. |

|29. Visinko, Karol (2006) "Jezik i stil osnovnoškolskih udžbenika hrvatskoga jezika i književnosti", Metodika, časopis za teoriju i praksu metodika|

|u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi, Vol. 7, br. 2, 305-312. |

|30. Vickov, Gloria (2010) "Terminološka previranja u teorijskom određivanju diskursnih oznaka", Fluminensia, god. 22, br. 2, str. 95-110. |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|      |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |Materinski i inojezični hrvatski |dr. sc. Zrinka Jelaska, red. prof. |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[51] | |

|Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis       |

|(ime i prezime prvog predloženog mentora) |

| |

|Potpis       |

|(ime i prezime drugog predloženog mentora) |

| |

|Potpis       |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 22. svibnja 2011. Potpis      |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|M.P. |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOGA RADA[52] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati samo u predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje upitnikom koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime doktoranda / |Marija Bilić |

|doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij lingvistike |

|Matični broj doktoranda / doktorandice:|6103 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Jezična obilježja tekstne razumljivosti |

| |Engleski |Linguistic features of text comprehensibility |

|Područje / polje: |humanističke znanosti / filologija / opće jezikoslovlje |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Zrinka Jelaska, red. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta|zjelaska@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1. dr. sc. Josip Silić, prof. emeritus |Filozofski fakultet Sveučilišta|jsilic@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |2. dr. sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi, |Filozofski fakultet Sveučilišta|zgbernar@ffzg.hr |

| |red. prof. |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |3. dr. sc. Zrinka Jelaska, red. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta|zjelaska@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnoga tijela i točka | |

|dnevnoga reda u okviru koje je |Sjednica Vijeća poslijediplomskih studija 4. srpnja 2011. Ad. 26 |

|imenovano Povjerenstvo | |

| |Sjednica Vijeća Filozofskoga fakulteta u Zagrebu 14. srpnja 2011. Ad. 78. |

|Sjednica Etičkoga povjerenstva na kojoj|Kako nije predviđeno uključivanje ispitanika u rad, nije bilo potrebno odobrenje Etičkoga povjerenstva. |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskoga rada |

|Nije predviđena javna obrana teme. |

|B. Ocjena teme doktorskoga rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Mr. sc. Marija Bilić predlaže u svojemu sinopsisu kao predmet doktorskoga rada analizu nekih obilježja tekstne razumljivosti u hrvatskome jeziku. |

|Tema doktorskoga rada proizišla je iz njezina dosadašnjega bavljenja obilježjima hrvatskoga jezika, posebno tekstnim, gramatičkim i leksičkim, |

|najviše na građi radijskih tekstova. Uže područje rada odredila je u dogovoru s mentoricom. U kroatističkoj literaturi dosad nije bilo radova koji |

|bi istražili navedena konkretna jezična obilježja prohodnosti u hrvatskome jeziku. |

|Pristupnica će raščlaniti građu tekstova namijenjenih slušanju. Za svako od ispitivanih jezičnih obilježja: leksiku (domaće i strane riječi; |

|leksička kohezija), složenosti sintakse (jedna od njezinih mjera: umetnute rečenice koje otežavaju obradu rečenica) i prvoj rečenici u tekstu (koje |

|u tekstovima namijenjenima slušanju imaju ulogu naslova) dat će se dvije inačice teksta - prohodnija i neprohodnija. Rad se temelji na analizi građe|

|prikupljene za ovu svrhu iz radijskih vijesti kao izvornih tekstova koji se odašilju na Hrvatskome radiju kako bi se osigurala autentičnost. Ti će |

|se izvorni tekstovi preurediti tako da svaki tekst dobije drugu, preuređenu inačicu. |

|Svrha je rada utvrditi koja jezična obilježja pridonose većoj razumljivosti i prohodnosti tekstova s jedne strane, odnosno njihovoj neprohodnosti i |

|nerazumljivosti s druge strane. Osnovnu će teorijsku podlogu istraživanju pružiti radovi tekstne lingvistike, a polazit će se i od spoznaja stečenih|

|kroatističkim istraživanjima. Očekuje se da će tekstovi zasićeni za prohodnost povoljnim obilježjima biti bolje primljeni od tekstova zasićenih |

|nepovoljnim obilježjima. Utvrdit će se koliko ispitivana jezična obilježja pridonose boljemu, odnosno lošijemu razumijevanju teksta. Očekuje se i da|

|će od ispitivanih obilježja sintaksna u najvećoj mjeri djelovati na razumljivost, potom leksik, a da će u najmanjoj mjeri na razumljivost utjecati |

|naslovi. Znanstveni doprinos očekuje se i u razgraničenju i razvoju terminologije povezane s razumljivošću teksta. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Pristupnica je ispunila sve uvjete Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike i ima potrebne stručne i znanstvene sposobnosti za izradu |

|doktorskoga rada. Sinopsis pokazuje da je pristupnica dobro upoznata sa znanstvenom i stručnom literaturom u području koje istražuje, tema koju |

|predlaže dobro je odabrana i vrlo važna za kroatistiku i lingvistiku. Stoga predlažemo da se prihvati njezina tema Jezična obilježja tekstne |

|razumljivosti te da joj se odobri izrada doktorskoga rada pod vodstvom prof. dr. sc. Zrinke Jelaska (Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta |

|Sveučilišta u Zagrebu). |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|      |

|Prijedlog za promjenu mentora ili imenovanje drugoga mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskoga rada (naznačiti godinu i semestar): |

|2012/13. zimski semestar |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1. (predsjednik Povjerenstva) | |

| |dr. sc. Josip Silić, prof. emeritus, Filozofski fakultet | |

| |Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska | |

| |2.dr. sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi, red. prof., Filozofski | |

| |fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska | |

| |3.dr. sc. Zrinka Jelaska, red. prof., Filozofski fakultet | |

| |Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 30. rujna 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[53] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Mr. spec. VESNA ANTIČEVIĆ, klinički psiholog |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Poslijediplomski studiji Filozofskog fakulteta u Zagrebu |

|Naziv studija: |POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ PSIHOLOGIJE |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|7316 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |DRAGICA FABIJANOVIĆ i pok. SERGIJE FABIJANOVIĆ |

|Datum i mjesto rođenja: |17. prosinca 1965 SPLIT |

|Adresa: |KREŠIMIROVA 9 21000 SPLIT |

|Telefon/mobitel: |0915767082 |

|E-mail: |vanticevic@ |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |2009 → Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za psihologiju |

|(kronološki od novijeg k starijem |3. godina doktorskog studija psihologije |

|datumu): |2010 → edukacija iz kognitivno bihevioralne terapije, HUBIKOT- Udruženje za kognitivno-bihevioralnu terapiju |

| |Naziv dodijeljene kvalifikacije: kognitivno-bihevioralni terapeut (završen II stupanj edukacije, polaznik III|

| |stupnja) |

| | |

| |2000 - 2004 Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za psihologiju |

| |Magistar specijalist klinički psiholog |

| | |

| |1985 - 1990 |

| |diplomirani psiholog, Filozofski fakultet u Zadru, Odsjek za psihologiju. |

| | |

| |2005 → Kinsey Institute for Sexual Therapy (Dubrovnik) basic training |

|Radno iskustvo |2009 -- Medicinski fakultet u Splitu, Katedra za psihološku medicinu |

|(kronološki od novijeg k starijem |Radno mjesto: asistent (kolegiji Psihološka medicina, Komunikacijske vještine, Psihički razvoj čovjeka, |

|datumu): |Zdravstvena psihologija) |

| | |

| |2006 -- "Anima"- Udruga za zaštitu mentalnog zdravlja |

| |Radno mjesto: klinički psiholog |

| |Glavni poslovi i odgovornosti: individualno i grupno savjetovanje osoba sa psihičkim smetnjama, |

| |kognitivno-bihevioralna psihoterapija |

| |2002 → KBC Split, Klinika za psihijatriju, Centar za psihotraumu |

| |Radno mjesto: klinički psiholog |

| |Glavni poslovi i odgovornosti: psihodijagnostika (primjena psihologijskih testova) |

| |psihoterapija (individualna i grupna), znanstveno-istraživački rad |

| |1994 - 1996 OŠ "Srinjine" |

| |Radno mjesto: školski psiholog |

| |Glavni poslovi i odgovornosti: dijagnostika djece sa teškoćama u razvoju, utvrđivanje zrelosti za polazak u |

| |školu, vježbe grafomotorike, savjetovanje djece i obitelji |

| |1991 - 2002 "Zajednica Susret"- Udruga za prevenciju i liječenje ovisnosti |

| |Radno mjesto: psiholog |

| |Glavni poslovi i odgovornosti: savjetovanje, psihoterapija ovisnika i njihovih obitelji, voditelj |

| |cjelodnevnog boravka, psihoterapeut u terapijskoj zajednici, izvršitelj mjera CZSS i suda izrečenih |

| |konzumentima droga |

| |2004 → Općinski i Županijski sud |

| |Radno mjesto: psiholog-sudski vještak |

| |Glavni poslovi i odgovornosti: vještačenja zlostavljanja u obitelji, procjene vjerodostojnosti iskaza djece, |

| |psihologijske obrade odraslih (timski rad sa psihijatrom-sudskim vještakom) |

| |2000 → Centar za socijalnu skrb |

| |Radno mjesto: vanjski suradnik |

| |Glavni poslovi i odgovornosti: voditelj mjera nadzora nad roditeljskom skrbi, mjera Pojačane brige i nadzora |

| |nad maloljetnicima sa poremećajima u ponašanju |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |1.Šodić, L., Antičević, V., Britvić, D., Ivkošić, N. (2007). Short-term Memory in Croatian War Veterans with |

|na znanstvenim skupovima: |Posttraumatic Stress Disorder. Croatian Medical Journal, 48(2): 140–145. |

| |2. Britvić, D., Antičević, V., Kekez, V., Lapenda, B., Urlić, I. (2007). Psihodinamski aspekti adaptacije i |

| |liječenja psihotraume: rezultati istraživanja. Društvena istraživanja, 3 (89): 497-513. |

| |3. Antičević, V., Britvić, D. (2008) Sexual Functioning in War Veterans with Posttrauamtic Stress Disorder. |

| |Croatian Medical Journal, 49:499-505. |

| |4. Britvić, D., Antičević, V., Urlić, I., Dodig, G., Lapenda, B., Kekez, V., Mustapić, I. (2007). |

| |Psychotherapeutic Treatment Program for Post-traumatic Stress Disorder: Prospective Study of 70 War Veterans.|

| |Group Analyses, 40(4):507-522. |

| |5.Britvić, D., Lapenda, B., Anticević, V., Kekez, V. (2009). Psychosocial intervention as the additional |

| |therapy for bipolar affective disorder: a case report. Psychiatria Danubina. 21 (1): 75-81 (članak, stručni).|

| |6.Brajević-Gizdić, I., Britvić, D., Beg, A., Antičević, V., Pavela, M. (2010). Poremećaji spavanja oboljelih|

| |od PTSP-a. Socijalna psihijatrija, 38, 33-36. |

| |7.Mustapić, I., Britvić, D., Antičević, V. (2010). Razlike u M-PTSP, inventaru osobnosti MMPI 2 i Cope |

| |upitniku između muškaraca i žena ratnih veterana oboljelih od PTSP-a. (2010). Socijalna psihijatrija, 38, |

| |22-27. |

| |8.Tatalović Vorkapić, S., Antičević, V., Dadić Hero, E. (2010). Mjerenje ovisnosti i kriminaliteta kod |

| |opijatskih ovisnika primjenom EPQ R/A. Kriminologija i socijalna integracija. 18, 1-12. |

| | |

| |U postupku objavljivanja: |

| |1.Anticević, V., Kardum, G. Britvić, D. (2011). Croatian War Veterans Quality of Life: The Impact of Lifetime|

| |Traumatic Experiences, Psychological and Health-Related Characteristics (Društvena istraživanja, prihvaćen za|

| |objavljivanje). |

| |2. Anticević, V., Britvić, D., Sodić, L. (2011). The personality traits and social characteristics of |

| |Croatian heroin addicts and cannabis users (Collegium Antropologicum, prihvaćen za objavljivanje). |

| |3. Anticević, V., Jokić-Begić, N., Britvić, D. (2011). Spolne osobitosti ovisnika o heroinu i konzumenata |

| |marihuane na Eysenckovom trofaktorskom modelu ličnosti (Društvena istraživanja, prihvaćen za objavljivanje). |

| |4. Britvić D., Antičević, V., Hren, Darko., Brajević Gizdić, I., Beg, A., Klepac, N., Titlić, M. (2011). PTSD|

| |patients have more sleep disturbances than depressive patients (Collegium Antropologicum, prihvaćen za |

| |objavljivanje). |

| | |

| |Poglavlje u knjizi: |

| |1. Britvić, D., Antičević, V., Dodig, G., Beg, A., Lapenda, B., Kekez, V. (2010). Psychotherapeutic Treatment|

| |for Combat Related Chronic Posttraumatic Stress Disorder. U: B. K. Wiederhold (Ed.), IOS Press. |

| | |

| |AKTIVNE PREZENTACIJE NA STRUČNIM KONGRESIMA I KONFERENCIJAMA: |

| |1. Vesna Antičević, Lidija Šodić. Neposredno vidno i spacijalno pamćenje kod oboljelih od PTSP-a.(XI godišnja|

| |konferencija hrvatskih psihologa (Petrčane, 2003) |

| |2.Sanja Tatalović, Vesna Antičević. Prikaz rezultata na subskalama ovisnosti i kriminaliteta na hrvatskom |

| |uzorku ovisnika o heroinu.(Petrčane, 2003). |

| |3. Dolores Britvić, Branka Lapenda, Vesna Antičević, Vesna Kekez, Ana Dragičević. Psihofiziološki kožni |

| |poremećaji kod osoba sa kroničnim posttraumatskim poremećajem.Prvi hrvatski kongres psihodermatologije |

| |(Cavtat, 2004). |

| |4.Vesna Antičević, Vesna Kekez, Dolores Britvić, Branka Lapenda. Usporedba psihosocijalnih karakteristika |

| |branitelja oboljelih od PTSP-a s obzirom na spol (IV hrvatski psihijatrijski kongres (Cavtat, 2006) |

| |5.Vesna Antičević, VesnaKekez, Dolores Britvić, Branka Lapenda. Stilovi suočavanja sa stresom i percipirana |

| |socijalna podrška u oboljelih od PTSP-a oba spola.(Cavtat, 2006). |

| |6. Dolores Britvić, Vesna Antičević, Vesna Kekez, Branka Lapenda, Ivan Urlić. Psihodinamski aspekti |

| |adaptacije i liječenja psihotraume: rezultati istraživanja. 1. hrvatski simpozij o poremećajima uzrokovanim |

| |stresom (Rabac, 2006). |

| |7.Dolores Britvić, Vesna Antičević, Vesna Kekez, Branka Lapenda, Goran Dodig. Psihoterapijski program |

| |liječenja PTSP-a: studija 70 ratnih veterana.(Rabac, 2006). |

| |8.Vesna Antičević, Dolores Britvić, Branka Lapenda, Vesna Kekez. Obilježja seksualnosti kod branitelja |

| |oboljelih od PTSP-a.2. hrvatski simpozij o poremećajima uzrokovanim stresom (Rabac, 2007). |

| |9.Dolores Britvić, Branka Lapenda, Vesna Antičević, Vesna Kekez, Goran Pavela, |

| |AnđelkoBeg. Učinkovitost psihoterapijskog programa liječenja oboljelih od PTSP-a.3. |

| |hrvatski simpozij o poremećajima uzrokovanim stresom (Rabac, 2008). |

| |10. Vesna Antičević, Vesna Kekez, Dolores Britvić. Seksualno zdravlje muškaraca i žena oboljelih od |

| |PTSP-a.(Rabac, 2008). |

| |11.Anđelko Beg, Vesna Antičević, Dolores Britvić. Smetnje spavanja kod oboljelih od PTSP-a.(Rabac, 2008). |

| |12. Dolores Britvić, Anđelko Beg, Igna Brajević Gizdić, Darko Hren, Vesna Antičević Tjelesne bolesti kod |

| |ratnih veterana oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja. 4. Hrvatski simpozij o poremećajima |

| |uzrokovanih stresom. (Rabac, 2009). |

| |13.Vesna Antičević, Goran Kardum, Dolores Britvić. Stresna životna iskustva, psihološke karakteristike i |

| |kvaliteta života ratnih sudionika.Drugi kongres Socijalne psihijatrije (Split, 2009). |

| |14. Dolores Britvić, Dušanka Martinović, Goran Kardum, Branka Lapenda, Vesna |

| |AntičevićPsihološke reakcije kod oboljelih od reumatoidnog artritisa, SLE i |

| |sklerodermije. Drugi kongres Socijalne psihijatrije. Split, 2009. |

| |15.Dolores Britvić, Ivan Urlić, Vesna Antičević, Vesna Kekez, Branka Lapenda. |

| |Effectiveness of Psychotherapeutic Treatment of PTSD / Eficacia en el tratamiento psicoterapéutico del PTSD |

| |III Regional Mediterranean Conference IAGP, XXXV SEPTG Symposium (Barcelona, 2008). |

| |16.D. Britvić, V. Antičević, V. Kekez. Sexual Dysfunction in Veterans with PTSD. 16th European Congress of |

| |Psychiatry (Nice, France, 2008). |

| |17. Vesna Anticevic, Goran Kardum & Dolores Britvic: Croatia War Veterans Quality of Life: the Impact of |

| |Lifetime Traumatic Experiences, Psychological and Health-related Characteristics. 24th Danube Syposium of |

| |Psychiatry, Zagreb, 2010. |

| |18. Anđelko Beg, Dolores Britvić, Dubravka Glučina, Igna Brajević- Gizdić & Vesna Antičević: Morbidity of |

| |War Veterans with Chronic PTSD, 24th Danube Symposium of Psychiatry, Zagreb, 2010. |

| |19. Lidija Šodić, Dolores Britvić & Vesna Antičević: Depersonalization in Craniocerebral Injury Patient, 24th|

| |Danube Symposium of Psychiatry, Zagreb, 2010. |

| |20. Dubravka Glučina, Dolores Britivć, Vesna Antičević, Goran Dodig. DISOCIJACIJA KAO MEHANIZAM NASTANKA |

| |PSIHOTIČNOG STANJA KOD OBOLJELIH OD POSTTRAUMATSKOG STRESNOG POREMEĆAJA, 8.hrvatski psihijatrijski dani, |

| |Opatija, 2011. |

| |21. Anđelko Beg, Dolores Britvić, Dubravka Glučina, Igna Brajević-Gizdjć, Vesna Antičević, Branka Lapenda. |

| |KOMORBIDITET TJELESNIH I PSIHIČKIH OBOLJENJA KOD RATNIH VETERANA S PTSP-OM, 5. hrvatski psihijatrijski |

| |kongres, Šibenik, 2010. |

| | |

| | |

| |SUDJELOVANJE U ZNANSTVENOM PROJEKTU |

| |1.Ministarstvo znanosti, odgoja i obazovanja (2006). |

| |Psihoterapijski program liječenja ratnih veteranaoboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja. Voditelj: |

| |Goran Dodig Ustanova: Klinička bolnica Split |

| | |

| | |

| | |

| | |

| | |

| | |

| |NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Spolne i dobne osobitosti stilova privrženosti, dimenzija seksualnosti i seksualnog zadovoljstva |

|Engleski: |Age and gender characteristics of attachment styles, dimensions of sexuality and sexual satisfaction |

|Naslov na jeziku na kojem će se |      |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |psihologija |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |Prof. dr. Nataša Jokić-Begić, izv. |Filozofski fakultet u Zagrebu, |njbegic@ffzg.hr |

| |profesor |Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Prvi mentor: |Jokić-Begić, N., Babić Čikaš, A., Jurin, T., Lučev, E., Markanović, D., & Ručević, S. (2008). |

| |Transseksualnost: život u krivom tijelu? Liječnički vjesnik, 130, 237–247. |

| |Jokić-Begić, N. (2008). Psihosocijalne karakteristike transseksualnih osoba u Hrvatskoj. Socijalna |

| |psihijatrija, 36, 116-125 |

| |Jokić-Begić, N., & Arambašić, L. (2010). Psihološki čimbenici povezani s genetskim testiranjem. Društvena |

| |istraživanja, 19, 355-376. |

| |Staničić, A., & Jokić-Begić, N. (2010). Psychophysical Characteristics of the Premenstrual Period. Collegium |

| |antropologicum, 34, 1421-1425. |

| |Jokić-Begić, N. (2010). CBT and neuroscience: towards closer integration. Psihologijske teme, u tisku |

| |Stojanović-Špehar, S., Blažeković-Milaković, S., Jokić-Begić, N., Pranić, S., Šupe, S., Katić, M. (2010). |

| |Unaided general practitioners' clinical diagnosis in evaluation of depressive patients: a pilot study. |

| |Psychiatria Danubina, 22, 535-539. |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku | |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |Stilovi privrženosti su odraz postojećih modela o sebi i drugima (Bartholomew i Horrowitz, 1991), te osobe sa|

|mjestima): |različitim stilovima privrženosti pomoću seksualnog ponašanja zadovoljavaju svoje ciljeve privrženosti |

| |(Schachner i Shaver 2004). Stoga je za pretpostaviti da su stilovi privrženosti povezani sa |

| |kognitivno-emocionalnim strukturama koje su u osnovi slike o vlastitoj seksualnosti. |

| |U ovom istraživanju će se ispitivati odnos između stilova privrženosti i seksualnog zadovoljstva zajedno sa |

| |kognitivnim i emocionalnim aspektima seksualnosti na uzorku muškaraca i žena iz opće populacije.Stil |

| |privrženosti, različiti aspekti seksualnosti i seksualno zadovoljstvo će biti ispitani primjenom različitih |

| |samoocjenskih ljestvica. Očekuje se potvrda moderatorskog utjecaja stilova privrženosti, spola i aspekata |

| |seksualnosti na seksualno zadovoljstvo. Također se očekuje posredujući utjecaj seksualnog zadovoljstva između|

| |stilova privrženosti i zadovoljstva vezom. |

| | |

| | |

|Sažetak na engleskom jeziku |Attachment styles are a reflection of the existing models of self and others (Bartholomew and Horrowitz, |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |1991). People with different styles of attachment by sexual behaviors meet their goals of attachment |

|mjestima): |(Schachner and Shaver 2004). Therefore, it is possible that the attachment styles are associated with |

| |cognitive-emotional structures which represents images of their own sexuality. |

| |This study will examine the relationship between attachment styles and sexual satisfaction along with |

| |cognitive and emotional aspects of sexuality in a sample from the general population of both gender. Self |

| |–rating scales of attachment style, various aspects of sexuality and sexual satisfaction will be used. We |

| |expect that results will confirm moderating effects of attachment styles, aspects of sexuality and gender on|

| |sexual satisfaction. Mediating effects of sexual satisfaction between attachment styles and relationship |

| |satisfaction are also expected. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Prema teoriji privrženosti kvaliteta odnosa sa značajnim drugim vremenom oblikuje ciljeve tih odnosa i s njima povezane kognicije i ponašanja: |

|osoba postiže osjećaj sigurne privrženosti kada je objekt privrženosti fizički i/ili emocionalno dosljedan i dostupan ili osjećaj nesigurne |

|privrženosti (anksiozne ili izbjegavajuće) kada je objekt privrženosti nepristupačan i nedosljedan (Bowlby 1982/1969). Jednom usvojeni obrasci |

|privrženosti ostaju relativno stabilni tijekom čitavog života. Razlike u stilovima privrženosti odraslih osoba su povezane sa obrascima ponašanja u|

|partnerskim vezama. Iako bihevioralni sustavi privrženosti i seksualnosti imaju različite biološke ciljeve (zaštita od opasnosti koju omogućuje |

|bliskost značajne osobe vs. transgeneracijski prijenos gena), u partnerskim vezama oni najčešće funkcioniraju istodobno kao objekti privrženosti i |

|seksualni partneri. Seksualno samopoimanje je uvjetovano postojećim reprezentacijama (npr. stilovima privrženosti) s jedne strane, te iskustvima i |

|povratnim reakcijama iz okoline. Stoga teorijski okvir seksualnosti kao odraz stilova privrženosti može imati utjecaja i na seksualno |

|samopoimanje. Osobe sa sigurnom privrženošću su usmjerene održavanju dugotrajnih intimnih veza i vlastito seksualno ponašanje usmjeravaju prema tom|

|cilju pa u konačnici imaju više seksualno samopoštovanje i zadovoljniji su vlastitim seksualnim životom. Nasuprot tome, osobe sa anksioznim stilom |

|privrženosti, koje posredstvom seksualnih odnosa teže zadržavanju sigurnosti koju omogućuje blizina partnera, će biti više preokupirane seksom, ali|

|će imati veću seksualnu depresivnost, niže seksualno samopoštovanje i zadovoljstvo. Ili, osobe sa izbjegavajućom privrženošću koje putem seksualnih|

|aktivnosti teže održavanju neovisnosti u partnerskim odnosima, mogle bi imati višu seksualnu depresivnost, veću seksualnu preokupiranost, te niže |

|seksualno samopoštovanje i zadovoljstvo. Ove pretpostavke dijelom su potvrđene u dosadašnjim istraživanjima. |

|Veliki broj istraživanja konzistentno ukazuje na snažnu vezu između seksualnosti i nesigurne privrženosti (Birnbaum, 2007, Birnbaum i Gillath, |

|2006; Hepper i sur., 2009). Istraživački nalazi ukazuju da ljudi reguliraju seksualne motive i strategije u skladu sa ciljevima vlastitog stila |

|privrženosti (Schachner i Shaver, 2004). |

|Snell, Fisher i Schuh (1992) pronalaze pozitivnu povezanost seksualnog samopoštovanja sa doživljavanjem seksualnosti kao odnosa uzajamnosti i |

|brižnosti. Seksualna depresivnost je povezana sa egocentričnim i isključivo fizičkim doživljajem seksualnih odnosa, dok je sklonost preokupiranosti|

|seksom prediktivna za permisivne seksualne stavove. Ispitujući odnos između različitih aspekata seksualnosti i stilova privrženosti, Snell (2001) |

|je kod osoba sa sigurnom privrženošću koje imaju pozitivne stavove o sebi i o svojim partnerima pronašao manje negativnih (manje seksualne |

|anksioznosti, seksualne depresivnosti i straha od seksa) i više pozitivnih osjećaja (više seksualno samopoštovanje, seksualni optimizam i seksualno|

|zadovoljstvo) o vlastitoj seksualnosti u odnosu na osobe sa nesigurnom privrženošću kod kojih su izraženiji negativni osjećaji. |

|Istraživački nalazi ukazuju na povezanost stilova privrženosti sa seksualnim zadovoljstvom (Snell, 2001) i seksualnim samopoštovanjem (Hepper i |

|sur., 2009). Menard i Offman (2009) navode da osobe sa višim seksualnim samopoštovanjem iskazuju viši stupanj seksualnog zadovoljstva u romantičnim|

|vezama. |

|U dosadašnjim istraživanjima nalaze se konzistentne spolne razlike u privrženosti, osobito kod anksioznog stila privrženosti, gdje je veća |

|zastupljenost žena kao i veća zastupljenost muškaraca s izbjegavajućim stilom privrženosti u odnosu na žene. Tako Del Guidice (2009) pronalazi |

|značajne spolne razlike kod osoba sa nesigurnom privrženošću: žene su češće anksiozno privržene, dok muškarci češće pokazuju izbjegavajuću |

|privrženost. U kros-kulturološkom istraživanju Schmitt (2008) potvrđuje opisane spolne razlike u nesigurnoj privrženosti u većini kultura pri čemu |

|manje spolne razlike postoje u kulturama sa visokostresnim životnim uvjetima i u kulturama sa visokom stopom nataliteta. |

| |

|Ispitujući spolne razlike u odnosu stilova privrženosti i dimenzija seksualnosti, Snell i Papini (1989) navode da su muškarci općenito više |

|preokupirani seksom od žena, dok u seksualnom samopoštovanju i seksualnoj depresivnosti spolne razlike nisu utvrđene. Nadalje, žene sa anksioznom |

|privrženošću imaju veću seksualnu anksioznost, češće su preokupirane seksom, ali imaju i izraženiju seksualnu depresivnost u kombinaciji sa manjom |

|seksualnom asertivnošću, nižim seksualnim samopoštovanjem i manjim seksualnim zadovoljstvom u odnosu na žene sa sigurnom privrženošću. Muškarci sa |

|sigurnom privrženošću imaju veći seksualni optimizam, manju seksualnu anksioznost, manji strah od seksa i manju seksualnu depresivnost u odnosu na |

|muškarce sa nesigurnim stilovima privrženosti (Snell, 2001). Hepper i sur. (2009) su na studentskoj populaciji dokazali da je kod muškaraca |

|seksualno samopoštovanje pozitivno povezano sa različitim vrstama seksualnog ponašanja bez obzira na stil privrženosti, dok takva povezanost |

|postoji samo kod žena sa visoko izbjegavajućom privrženošću. |

| |

|Cilj i hipoteze istraživanja[54] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Ispitati značaj stilova privrženosti i dimenzija seksualnosti na seksualno zadovoljstvo odraslih osoba oba spola, te ispitati promjenu utjecaja |

|navedenih varijabli na seksualno zadovoljstvo u funkciji dobi. |

|HIPOTEZE |

|1. Za očekivati je da će osobe sa anksioznim i izbjegavajućim stilovima privrženosti imati veću seksualnu depresivnost, niže seksualno |

|samopoštovanje i manje seksualno zadovoljstvo u odnosu na osobe sa sigurnim stilom privrženosti. |

|2. Ne očekuje se moderatorski utjecaj spola na odnos između kognitivno-emocionalnih aspekata seksualnosti i seksualnog zadovoljstva. |

|3. Očekuje se moderatorski utjecaj stilova privrženosti na odnos između kognitivno-emocionalnih aspekata seksualnosti i seksualnog zadovoljstva. |

|4. Očekuje se da će seksualno zadovoljstvo posredovati između stilova privrženosti i zadovoljstva vezom. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Ispitanici |

|Istraživanjem će biti obuhvaćen uzorak ispitanika oba spola (Nm=200; Nž=200) u rasponu dobi 25-55 godina. Uzorak će biti prikupljen korištenjem |

|metode “snježne grude”: studenti Medicinskog i Filozofskog fakulteta u Splitu biti će zamoljeni da traže usmeni pristanak za sudjelovanje u |

|istraživanju šestero ljudi među svojim poznanicima na način da u svakoj dobnoj skupini (1. skupina 25-35 godina; 2. skupina 36-45 godina; 3. |

|skupina 46-55 godina) bude po dvoje ispitanika različitog spola. Ispitanicima će biti objašnjena svrha istraživanja. Ukoliko se dobije pismeni |

|pristanak ispitanika ciljne skupine, studenti će im dostaviti samoprocjenske skale koje će nakon popunjavanja ispitanici zalijepiti u pripremljene |

|omotnice s napomenom da je anonimnost zajamčena i da će rezultati biti upotrijebljeni isključivo u svrhu planiranog istraživanja. |

| |

|Mjerni instrumenti |

| |

|1. Inventar iskustava u bliskim vezama (ECR; Brennan, Clark i Shaver, 1998). Skala je namijenjena mjerenju stilova privrženosti. Originalna verzija|

|upitnika sastoji se d 36 čestica, a rezultati se iskazuju na podskalama anksiozne i izbjegavajuće privrženosti. Ispitanici odgovaraju na |

|samoprocjenskoj skali od 7 stupnjeva ( 1- u potpunosti se ne slažem do 7- u potpunosti se slažem). Viši rezultat ukazuje na viši stupanj anksiozne |

|odnosno izbjegavajuće privrženosti. U planiranom istraživanju biti će korištena skraćena hrvatska verzija skale (Kamenov i Jelić, 2003) koja sadrži|

|18 čestica (9 čestica za ispitivanje anksiozne privrženosti, a 9 čestica za ispitivanje izbjegavajuće privrženosti). Pouzdanosti pojedinih |

|dimenzija skraćene skale izračunate Cronbachovim α koeficijentom kreću se od0.73 do 0.87, te su zadovoljavajuće (Kamenov i Jelić, 2003). |

|2. Skala seksualnosti (Snell i Papini, 1989) Skala se sastoji od 30 čestica koje mjere tri dimenzije ljudske seksualnosti: seksualno |

|samopoštovanje, seksualnu depresiju i preokupiranost seksom. Seksualno samopoštovanje je definirano kao pozitivno mišljenje i samoefikasnost u |

|seksualnim iskustvima; seksualna depresija se odnosi na izraženost osjećaja depresije u vezi vlastitog seksualnog života; seksualna preokupiranost |

|se odnosi na pretjerano razmišljanje o seksu. Svaka čestica se procjenjuje na skali Likertovog tipa od 5 stupnjeva, od 5- u potpunosti se slažem do|

|1- u potpunosti se ne slažem. Više pozitivne vrijednosti na svakoj subskali ukazuju na viši stupanj seksualnog samopoštovanja, seksualne depresije |

|ili preokupiranosti seksom. Cronbach alfa za seksualno samopoštovanje iznosi 0.92, za seksualnu depresiju 0.90, a za preokupiranost seksom 0.88. |

|3. Nova skala seksualnog zadovoljstva (Štulhofer i Buško, 2008) je instrument za procjenu seksualnog zadovoljstva, koji je primjenjiv na |

|ispitanicima oba spola, različite sksualne orjentacije i različitog intimnog statusa. Sastoji se 20 čestica koje mjere različite aspekte seksualnog|

|zaovoljstva: seksualni osjeti i doživljaji, seksualna razmjena, seksualna usreotočenost, emocionalna povezanost i raznolikost, učestalost i |

|trajanje seksualnih aktivnosti. U ovom istraživanju biti će korištena korištena kraća verzija skale (12 čestica) čiji koeficijent pouzdanosti |

|iznosi 0.93. Ispitanici odgovaraju na sakli od 5 stupnjeva pri čemu 1 znači nimalo zadovoljan/na, a 5 potpuno zadovoljan/na. Viši rezultat upućuje |

|na viši stupanj seksualnog zadovoljstva. |

|4. Strukturirani intervju koji sadrži pitanja o dobi, spolu, stupnju obrazovanja i zdravstvenom stanju. U upitnik će biti uključena i pitanja o |

|tome da li je ispitanik/ca sada u partnerskoj vezi i, ako jest, koliko dugo traje ta veza. |

| |

|Statistička analiza |

|U obradi rezultata planiraju se provesti primjereni deskriptivni postupci, kao i regresijske analize prilagođene cilju i problemima istraživanja. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Očekivani doprinos ovog istraživanja možemo razmatrati na dvije razine. Na spoznajnoj razini očekuje se da dobiveni rezultati unaprijede znjanja o |

|ulozi privrženosti u različitim aspektima seksualnosti. Očekuje se de će dobiveni rezultati moći biti i primjenjeni. Naime, očekuje se da će |

|dobiveni rezultati unaprijediti spoznaje o važnosti procjene seksualnosti prilikom kliničkih diferencijalno-dijagnostičkih procjena i omogućiti |

|odabir adekvatnih terapijskih postupaka u tretmanu osoba sa nesigurnim stilovima privrženosti koji često doprinose pojavi seksualnih problema, |

|problema u održavanju partnerskih odnosa ili drugih psihičkih poremećaja. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|Bartholomew, K. i Horowitz, L.M. (1991). Attachment styles among young adults: A test of a four-category model. Journal of Personality and Social |

|Psychology, 61, 226-244. |

|Birnbaum, G. E. (2007). Attachment orientation, sexual functioning, and relationship satisfaction in a community sample of women. Journal of Social|

|and Personal Relationships, 24, 21-35. |

|Birnbaum, G. E. i Gillath, O. (2006). Measuring subgoals of the sexual behavioral system: What is sex good for? Journal of Social and Personal |

|Relationships, 23, 675-701. |

|Bowlby, J. (1982/1969). Attachment and loss: Vol. 1. Attachment (2nd ed.). New York: Basic Books. |

|Brennan, K. A., Clark, C. L., Shaver, P. R. (1998). Self-report measure of romantic attachment: An integrative overview. In J. A. Simpson & W. S. |

|Rholes (Eds.), Attachment theory and close relationships (pp. 46-77). New York: Guilford. |

|Del Guidice, M. (2009). Sex, attachment, and the development of reproducrive strategies. Behavioral and Brain Sceinces, 32, 1-67. |

|Hepper, E. G., Carnelley i K. B., Hogarth, H. A. (2009). Attachment and Sexual Self-views. University of Southampton, UK. |

|Kamenov,Ž. i Jelić, M. (2003). Validacija instrumenta za mjerenje privrženosti u različitim vrstama bliskih odnosa: Modifikacija Brennanova |

|Inventara u bliskim vezama. Suvremena psihologija, 6, 1, 73-91. |

|Menard, D. i Offman, A. (2009). The interrelationships between sexual self-esteem, sexual assertiveness and sexual satisfaction. The Canadian |

|Journal of Human Sexuality, 18(1-2). |

|Schachner, D. A. i Shaver, P. R. (2004). Attachment dimensions and motives for sex. Personal Relationships, 11, 179-195. |

|Schmitt, D. P. (2008). Evolutionary Perspectives on Romantic Attachment and Culture: How Ecological Stressors Influence Dismissing Orientations |

|Across Genders and Geographies. Cross-Cultural Research, 42, 220. |

|Snell, W. E., Jr. i Papini, D. (1989). The Sexuality Scale (SS): An instrument to measure sexual- esteem, sexual-depression, and |

|sexual-preoccupation. The Journal of Sex Research, 26, 256-263. |

|Snell, W. E., Jr. (2001). Chapter 17: Measuring multiple aspects of the sexual self-concept: The Multidimensional Sexual Self-Concept |

|Questionnaire. In W. E. Snell, Jr. (Ed.), New directions in the psychology of human sexuality: Research and theory. Cape Girardeau, MO: Snell |

|Publications. |

|Snell, W. E., Jr., Fisher T. D., Schuh, T. (1992). Reliability and validity of the Sexuality Scale: A measure of sexual-esteem, |

|sexual-depression, and sexual-preoccupation. Journal of Sex Research, 29, 261-273. |

|Štulhofer, A. i Buško, V. (2008). Evaluacija novog instrumenta za procjenu seksualnog zadovoljstva. Suvremena psihologija, 11, 2, 287-312. |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|      |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |x |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|31. ožujka 2011. |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[55] | |

|Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis       |

|(ime i prezime prvog predloženog mentora) |

| |

|Potpis       |

|(ime i prezime drugog predloženog mentora) |

| |

|Potpis       |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 01.svibnja 2011. Potpis      |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|M.P. |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[56] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Mr. spec. VESNA ANTIČEVIĆ, klinički psiholog |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Poslijediplomski studiji Filozofskog fakulteta u Zagrebu |

|Naziv studija: |POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ PSIHOLOGIJE |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |7316 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Spolne i dobne osobitosti stilova privrženosti, dimenzija seksualnosti i seksualnog zadovoljstva |

| |Engleski |Age and gender characteristics of attachment styles, dimensions of sexuality and sexual satisfaction |

|Područje/polje: |psihologija |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |Prof. dr. Nataša Jokić-Begić, izv. |Filozofski fakultet u Zagrebu, |njbegic@ffzg.hr |

| |profesor |Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.dr.sc. Dragutin Ivanec, doc. |Filozofski fakultet u Zagrebu, |divanec@ffzg.hr |

| | |Hrvatska | |

| |2.dr.sc. Nataša Jokić-Begić, red.prof. |Filozofski fakultet u Zagrebu, |njbegic@ffzg.hr |

| | |Hrvatska | |

| |3.dr.sc. Aleksandar Štulhofer, |      |astulhof@ffzg.hr |

| |red.prof. | | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od 14. srpnja 2011. godine, točka dnevnog |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|reda pod brojem 74. |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |31. ožujka 2011. |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Javna obrana teme i nacrta doktorskog rada Vesne Antičević održana je 17. 3. 2010. godine. Stručno povjerenstvo u sastavu dr. sc. Nataša |

|Jokić-Begić, izv. prof., dr. sc. Dragutin Ivanec, izv.prof, dr.sc. Aleksandar Štulhofer, red.prof. prihvatilo je temu Spolne i dobne osobitosti |

|stilova privrženosti, dimenzija seksualnosti i seksualnog zadovoljstva i odobrilo predložen istraživački nacrt. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Za izradu svoje doktorske disertacije Vesna Antičević je, konzultirajući se s mentoricom, predložila temu pod naslovom Spolne i dobne osobitosti |

|stilova privrženosti, dimenzija seksualnosti i seksualnog zadovoljstva. U prijavi teme doktorskog rada pristupnica je jasno obrazložila teorijska |

|polazišta svoje disertacije, na temelju kojih je postavila ciljeve i probleme istraživanja te formulirala hipoteze. Istraživanjem se provjerava |

|značaj stilova privrženosti i dimenzija seksualnosti na seksualno zadovoljstvo odraslih osoba oba spola, te promjene značaja navedenih varijabli |

|u seksualnom zadovoljstvu u funkciji dobi. Pristupnica je detaljno razradila metodu kojom namjerava ostvariti cilj i dobiti odgovore na |

|istraživačka pitanja kojima se bavi. |

|U svom će istraživanju Vesna Antičević ispitivati odnos između stilova privrženosti i seksualnog zadovoljstva zajedno s kognitivnim i emocionalnim |

|aspektima seksualnosti na uzorku iz opće populacije oba spola. Prema hipotezama za očekivati je da će osobe sa anksioznim i izbjegavajućim |

|stilovima privrženosti imati veću seksualnu depresivnost, niže seksualno samopoštovanje i manje seksualno zadovoljstvo u odnosu na osobe sa |

|sigurnim stilom privrženosti. Nadalje, ne očekuje se moderatorski utjecaj spola na odnos između kognitivno-emocionalnih aspekata seksualnosti i |

|seksualnog zadovoljstva. Očekuje se da će seksualno zadovoljstvo posredovati između stilova privrženosti i zadovoljstva vezom. |

|Kako bi provjerila postavljene hipoteze, provest će istraživanje temeljeno na korelacijskom nacrtu. Istraživanjem će biti obuhvaćen urbani uzorak |

|ispitanika oba spola (Nm=200; Nž=200) u rasponu dobi 25-55 godina. Uzorak će biti prikupljen korištenjem metode “snježne grude”. Instrumentarij će |

|sadržavati psihodijagnostičke mjerene instrumente kojima se ispituju stilovi privrženosti, kognitivno-emocionalne dimenzije seksualnosti (seksualno|

|samopoštovanje,seksualnu depresiju i preokupiranost seksom) i seksualno zadovoljstvo. Osim toga, primjenio će se i strukturirani intervju kojim će |

|se obuhvatiti osnovni demografski podaci te će se utvrditi partnerski status (je li osoba u vezi i koliko dugo veza traje) i inoformacije o općem |

|tjelesnom i psihičkom zdravlju sudionika. |

|Podaci prikupljeni istraživanjem obradit će se odgovarajućim statističkim postupcima. Razlike među skupinama će se provjeravati analizama |

|varijance, dok će se regresijskim analizama provjeriti uloga spola, stila privrženosti, kognitivno-emocionalnih aspekata privrženosti, statusa veze|

|u seksualnom zadovoljstvu odraslih osoba. |

| |

|Vesna Antičević je za svoju disertaciju predložila znanstveno relevantnu, teorijski utemeljenu i nedovoljno istraženu temu. Također je isplanirala |

|korektan istraživački nacrt koji omogućuje utvrđivanje važnosti varijabli koje doprinose boljem razumijevanju odrasle seksualnosti i seksualnog |

|zadovoljstva. Očekuje se da će rezultati unaprijediti dosadašnje spoznaje o međuovisnosti stilova privrženosti, seksualnosti i seksualnog |

|zadovoljstva i doprinijeti rastućem interesu o utjecaju kognitivnih i emocionalnih procesa koji su relevantni u bliskim odnosima. Sam nacrt ovog |

|istraživanja naglašava značaj istraživanja međuodnosa kognicija, emocija, motivacije i ponašanja. Dobiveni rezultati imaju i potencijala za |

|unaprijeđenje kliničkog rada. Za očekivati je da će dobiveni rezultati ukazati na važnost procjene seksualnosti prilikom kliničkih |

|diferencijalno-dijagnostičkih procjena i omogućiti odabir adekvatnih terapijskih postupaka u tretmanu osoba sa nesigurnim stilovima privrženosti |

|koji često doprinose pojavi seksualnih problema, problema u održavanju partnerskih odnosa ili drugih psihičkih poremećaja. |

|Mišljenje i prijedlog: |

| Uvidom u priloženu dokumentaciju povjerenstvo je utvrdilo da pristupnica ispunjava sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog |

|studija psihologije. Tema predloženog doktorskog rada je znanstveno relevantna i opravdana, a pripada području društvenih znanosti, polje |

|psihologija, za koje je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ovlaštena institucija. |

|Stoga povjerenstvo jednoglasno predlaže Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću da odobre temu disertacije Vesne Antičević Spolne i |

|dobne osobitosti stilova privrženosti, dimenzija seksualnosti i seksualnog zadovoljstva. Povjerenstvo je suglasno da mentorica pri izradi |

|disertacije bude dr. sc. Nataša Jokić-Begić, red. prof. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|Odrednice seksualnog zadovoljstva u muškaraca i žena - uloga stila privrženosti i kognitivno-emocionalnih aspekata seksualnosti |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|Obrana doktorskog rada predviđena je tijekom ljetnog semestra 2012. godine. |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |dr. sc. Dragutin Ivanec, izv. prof. | |

| |2.dr. sc. Nataša Jokić Begić, red. prof. | |

| |3.dr. sc. Aleksandar Štulhofer, red. prof. | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 7.9.2011. M.P. |

| |

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Filozofski fakultet

Poslijediplomski doktorski studij lingvistike

Predmet: Žalba mr.sc. Branke Pavlović od 26. srpnja 2011.

Mr.sc. Branka Pavlović uputila je Fakultetskom vijeću Filozofskoga fakulteta u Zagrebu žalbu u kojoj moli Vijeće da joj dodijeli novog mentora za doktorski studij te da se iz povjerenstva za ocjenu sinopsisa izuzmu dr.sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi, dr.sc. Maja Häusler i dr.sc. Velimir Piškorec.

Kandidatkinja je Vijeću PDS lingvistike predala sinopsis doktorskoga rada pod naslovom «Vrste tekstova i tipovi tekstova s obzirom na elektrotehnički jezični registar» i stručno povjerenstvo koje je gore navedeno podnijelo je izvještaj u kojemu se predlaže da se sinopsis ne odobri. Fakultetsko vijeće na svojoj je sjednici 28. rujna 2010. potvrdilo taj izvještaj i donijelo odluku o neprihvaćanju teme.

Na tu je odluku Vijeća mr.sc. Branka Pavlović uložila 14. prosinca 2010. žalbu koja je zatim upućena stručnom povjerenstvu na razmatranje. Stručno povjerenstvo podnijelo je Fakultetskom vijeću na sjednicu održanu 22. veljače 2011. očitovanje u kojem navodi da u žalbi kandidatkinje nisu navedene nove činjenice koje bi utjecale na donošenje nove odluke o prihvaćanju teme i sinopsisa za izradu doktorskog rada pa je Vijeće donijelo odluku da se žalba odbija.

S obzirom na činjenicu da mr.sc. Branka Pavlović traži izuzeće triju profesora imenovanih u povjerenstvo, PDS lingvistike nema mogućnosti kandidatkinji imenovati novoga mentora. Stoga joj sugerira da predloži mentora s nekog drugog fakulteta (npr. Filozofskog fakulteta u Osijeku) te da predloži novu temu doktorskoga rada.

Dr.sc. Vesna Muhvić-Dimanovski

voditeljica studija

-----------------------

[1] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[2] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[3] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[4] Navesti samo ako je potrebno

[5] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[6] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[7] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[8] Navesti samo ako je potrebno

[9] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[10] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[11] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[12] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[13] Navesti samo ako je potrebno

[14]

[15] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[16]

[17] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[18] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[19] Navesti samo ako je potrebno

[20] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[21] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[22] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[23] Navesti samo ako je potrebno

[24] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[25] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[26] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[27] Navesti samo ako je potrebno

[28] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[29] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[30] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[31] Navesti samo ako je potrebno

[32] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[33] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[34] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[35] Navesti samo ako je potrebno

[36] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[37] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[38] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[39] Navesti samo ako je potrebno

[40] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[41] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[42] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[43] Navesti samo ako je potrebno

[44] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[45] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[46] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[47] Navesti samo ako je potrebno

[48] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[49] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[50] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[51] Navesti samo ako je potrebno

[52] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkomu i tiskanomu obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[53] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[54] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[55] Navesti samo ako je potrebno

[56] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

................
................