SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - Filozofski fakultet



SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

Ul. Ivana Lučića 3, Zagreb

KLASA: 643-02/10-10/1

URBROJ: 3804-850-11-10

Zagreb, 17. lipnja 2011.

P O Z I V

za ____________________________________________

Sazivam sjednicu Vijeća poslijediplomskih studija, koja će se održati u ponedjeljak, 4. srpnja 2011. u 10:00 sati u Vijećnici Fakulteta.

Dnevni red

1. Ovjera zapisnika sa sjednice Vijeća poslijediplomskih studija održane 6. lipnja 2011.

Izvještaji stručnih povjerenstava za stjecanje doktorata znanosti u doktorskome studiju i odobrenje predložene teme

2. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme mr. sc. Matilde Nikolić na Poslijediplomskome doktorskome studiju psihologije pod naslovom Linearne i nelinearne značajke dinamike psihomotornoga sustava, mentorica: dr. sc. Ana Proroković, izv. prof. (Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru).

str. 10

3. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme mr. sc. Marlene Plavšić na Poslijediplomskome doktorskome studiju psihologije pod naslovom Usporedba bioloških i socijalnih čimbenika mentalnoga zdravlja dviju generacija starijih osoba, mentorica: dr. sc. Jasminka Despot Lučanin, izv. prof. (Zdravstveno veleučilište, Zagreb, Hrvatska).

str. 19

4. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme mr. sc. Ćirila Čoha na Poslijediplomskome doktorskome studiju filozofije pod naslovom Matematika u Platonovoj filozofiji, mentor: dr. sc. Igor Mikecin, doc.

str. 29

5. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Marijane Bijelić na Poslijediplomskome doktorskome studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture pod naslovom Žrtvovanje kao strukturni model septembarske književnosti u okviru bugarske književne avangarde, mentor: dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof.

str. 40

6. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Ivane Šibalić na Poslijediplomskome doktorskome studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture. pod naslovom Predodžbe Rusije u hrvatskoj putopisnoj književnosti između dva svjetska rata, mentori: dr. sc. Jasmina Vojvodić, izv. prof. i dr. sc. Vinko Brešić, red. prof.

str. 51

7. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Pëllumba Qazimija na Poslijediplomskome doktorskome studiju moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu pod naslovom Lokalne tradicije i inozemni utjecaji u albanskoj vojnoj povijesti (1912.-1991.), mentor: dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.

str. 60

8. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Slavena Ružića na Poslijediplomskome doktorskome studiju moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu pod naslovom Djelovanje «Vlade Republike Srpske Krajine» 1991.-1995., mentor: dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.

str. 70

9. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Tomislava Oroza na Poslijediplomskome doktorskome studiju etnologije i kulturne antropologije pod naslovom Kulturnoantropološki pristup liku Matije Gupca u političkome diskursu i popularnoj kulturi, mentorica: dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević, doc.

str. 81

10. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Mirele Hrovatin na Poslijediplomskome doktorskome studiju etnologije i kulturne antropologije pod naslovom Kulturnoantropološki pristup zavjetu u izvaninstitucijskoj osobnoj pobožnosti, mentorica: dr. sc. Marijana Belaj, doc.

str. 93

11. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Zvonka Martića na Poslijediplomskome doktorskome studiju etnologije i kulturne antropologije pod naslovom Hodočasničko mjesto kao prostor međureligijskoga dijaloga – marijansko svetište u Olovu, mentorica: dr. sc. Marijana Belaj, doc.

str. 102

12. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Pavice Knežević na Poslijediplomskome doktorskome studiju informacijskih i komunikacijskih znanosti pod naslovom Implementacija destinacijskoga informacijskoga sustava temeljenoga na tehnologiji Web 2.0, mentor: dr. sc. Nenad Prelog, red. prof. (Sveučilište u Zadru).

str. 111

13. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Miroslava Bagarića na Poslijediplomskome doktorskome studiju pedagogije pod naslovom Utjecaj općih stilova ponašanja srednjoškolaca na rizično ponašanje u slobodnom vremenu, mentor: dr. sc. Vlatko Previšić, red. prof.

str. 121

14. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Jeniđe Maroević Kulaga na Poslijediplomskome doktorskome studiju pedagogije pod naslovom Povezanost obrazovanja za demokratsko ili aktivno građanstvo s nastavom katoličkoga vjeronauka, mentorica: dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš, red. prof.

str. 131

15. Izvještaj stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Guangying Cui predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija glotodidaktike i prihvaćanje teme i sinopsisa pod naslovom Uloga hibridnoga pristupa u razvoju vještina slušanja i govorenja u engleskome kao stranome jeziku (The Role of Blended-learning Approach in Developing Listening and Speaking Skills in English as a Foreign Language), mentorice: dr. sc. Marte Medved Krajnović, izv. prof. i dr. sc. Sanje Seljan, izv. prof.

str. 140

16. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Stijepa Stjepovića na Poslijediplomskome doktorskome studiju medievistike pod naslovom Antroponimija otoka Raba u drugoj polovici 14. stoljeća, mentori: dr. sc. Neven Budak, red. prof. i dr. sc. Kristijan Juran, doc. (Sveučilište u Zadru).

str. 161

17. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Marijane Tomić na Poslijediplomskome doktorskome studiju medievistike pod naslovom Organizacija i aproprijacija tekstova hrvatskoglagoljskih brevijara na razmeđu rukopisne i tiskane tradicije, mentori: dr. sc. Mateo Žagar, red. prof. i dr. sc. Zoran Velagić, izv. prof. (Sveučilišta J. J. Strossmayera Osijek).

str. 171

18. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Kosjenke Laszlo Klemar na Poslijediplomskome doktorskome studiju medievistike pod naslovom Bribir (Varvaria) i organizacija teritorija od antike do Šubića, mentor: dr. sc. Miljenko Jurković, red. prof.

str. 181

19. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Ivane Zagorac na Poslijediplomskome doktorskome studiju filozofije pod naslovom Razvoj bioetičkoga senzibiliteta u hrvatskom društvu, mentor: dr. sc. Ante Čović, red. prof.

str. 191

20. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Nikole Koščaka na Poslijediplomskome doktorskome studiju hrvatske kulture pod naslovom Kolokvijalni jezik u suvremenoj hrvatskoj prozi, mentor: dr. sc. Krešimir Bagić, red. prof.

str. 201

21. Izvještaj stručnoga povjerenstva za prihvaćanje teme Jelene Vignjević na Poslijediplomskome doktorskome studiju kroatistike pod naslovom Razvojna obilježja usvajanja i upotrebe sinonima hrvatskoga jezika kod djece školske dobi, mentorice: dr. sc. Bernardina Petrović, izv. prof. i dr. sc. Dunja Pavličević Franić, red. prof. (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

str. 211

Imenovanje stručnih povjerenstava za stjecanje doktorata znanosti u doktorskome studiju i odobrenje predložene teme

22. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Vesne Antičević predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija psihologije i prihvaćanje teme pod naslovom Spolne i dobne osobitosti stilova privrženosti, dimenzija seksualnosti i seksualnog zadovoljstva, mentorica: dr. sc. Nataša Jokić-Begić, izv. prof.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Nataša Jokić-Begić, izv. prof.

2. dr. sc. Dragutin Ivanec, izv. prof.

3. dr. sc. Aleksandar Štulhofer, red. prof.

23. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Ljerke Hajncl predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija psihologije i prihvaćanje teme pod naslovom Emocionalna inteligencija i stilovi rukovođenja, mentor: dr. sc. Vladimir Takšić, red. prof.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Vladimir Takšić, red. prof.

2. dr. sc. Darja Maslić Seršić, izv. prof.

3. dr. sc. Vesna Buško, izv. prof.

24. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Aleksandre Paić predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija arheologije i prihvaćanje teme Fino stolno posuđe s područja Kastruma na otoku Veli Brijun. Prilog poznavanju života u rimskoj vili julijevsko-klaudijevskog razdoblja, mentorica: dr. sc. Vesna Girardi Jurkić, nasl. red. prof. (Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu).

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof.

2. dr. sc. Vesna Girardi Jurkić, nasl. red. prof. (Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu)

3. dr. sc. Zrinka Šimić-Kanaet, viši asistent

25. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Lovra Grisogona predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija filozofije i prihvaćanje teme pod naslovom Ontologija kvantne mehanike u neizrazitim prostorima, mentori: dr. sc. Lino Veljak, red. prof. i dr. sc. Dubravko Horvat, izv. prof. (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu).

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Stipe Kutleša, znan. savj. (Instutut za filozofiju u Zagrebu)

2. dr. sc. Lino Veljak, red. prof.

3. dr. sc. Dubravko Horvat, izv. prof. (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu)

26. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Marije Bilić predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike i prihvaćanje teme pod naslovom Jezična obilježja razumljivosti, mentorica: dr. sc. Zrinka Jelaska, red. prof.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Josip Silić, prof. emeritus

2. dr. sc. Zrinjka Glovacki Bernardi, red. prof.

3. dr. sc. Zrinka Jelaska, red. prof.

27. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Gorana Pavelina predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija informacijskih i komunikacijskih znanosti i prihvaćanje teme pod naslovom Promjena uloge u komunikaciji s korisnicima na primjeru Državnog arhiva Zadar, mentor: dr. sc. Hrvoje Stančić, doc.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Stjepan Ćosić, naslovni izv. prof. (Hrvatski državni arhiv)

2. dr. sc. Hrvoje Stančić, doc.

3. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić, red. prof.

4. dr. sc. Žarka Vujić, izv. prof.

5. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, red. prof.

28. Imenovanje stručnoga povjerenstva utvrđivanje uvjeta Željke Radovinović predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija informacijskih i komunikacijskih znanosti i prihvaćanje teme pod naslovom Model zaštite zvučnih zapisa hrvatske glazbene baštine postupkom digitalizacije, mentor: dr. sc. Hrvoje Stančić, doc.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Goran Zlodi, doc.

2. dr. sc. Hrvoje Stančić, doc.

3. dr. sc. Silvija Babić (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu)

29. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Vlatka Dolančića predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija informacijskih i komunikacijskih znanosti i prihvaćanje teme pod naslovom Središnja biskupijska uprava u Đakovu (službe, pisana baština, diplomatička obilježja gradiva), mentori: dr. sc. Stjepan Razum, znan. sur. (Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu), komentor: dr. sc.Hrvoje Stančić, doc.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, red. prof.

2. dr. sc. Stjepan Razum, znan. sur. (Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu)

3. dr. sc. Hrvoje Stančić, doc.

30. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Gorana Bilogrivića predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija medievistike i prihvaćanje teme pod naslovom Identiteti u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj – materijalni i pisani izvori, mentori: dr. sc. Mirja Jarak, doc. i dr. sc. Neven Budak, red. prof.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Željko Demo, muzejski savjetnik, Arheološki muzej u Zagrebu

2. dr. sc. Krešimir Filipec, doc.

3. dr. sc. Neven Budak, red. prof.

31. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Višnje Perin predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija pedagogije i prihvaćanje teme pod naslovom Ravnatelj kao nositelj kvalitete srednje strukovne škole, mentor: dr. sc. Vladimir Jurić, red.prof. u miru.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Marko Jurčić, doc.

2. dr. sc. Vladimir Jurić, red.prof. u miru

3. dr. sc. Vlatko Previšić, red. prof.

32. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Anite Lukenda predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija pedagogije i prihvaćanje teme pod naslovom Genalogija koncepta cjeloživotnog obrazovanja: komparativna analiza pristupa Vijeća Europe, UNESCO-a OECD-a i EU-a, mentorica: dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš, red. prof.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Nikša Nikola Šoljan, red. prof.

2. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš, red.prof.

3. dr. sc. Vlatko Previšić, red. prof.

33. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Violete Valjan Vukić predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija pedagogije i prihvaćanje teme pod naslovom Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti učenika kao preventivni faktor poremećaja u ponašanju, mentor: dr. sc. Vlatko Previšić, red.prof.

Stručno povjerenstvo:

1.dr. sc. Neven Hrvatić, red. prof.

2.dr. sc. Vlatko Previšić, red.prof.

3.dr. sc. Dubravka Maleš, red. prof.

34. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Konstantinosa Argyrisa predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija pedagogije i prihvaćanje teme pod naslovom Implementacija i funkcija menadžmenta u organizacijama obrazovnih ustanova Grčke i Republike Hrvatske, mentor: dr. sc. Vladimir Jurić, red. prof. u miru.

Stručno povjerenstvo:

1.dr. sc. Marko Jurčić , doc.

2.dr. sc. Vladimir Jurić, red.prof. u miru

3.dr. sc. Vlatko Previšić, red. prof.

35. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Krešimira Žažara predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija sociologije i prihvaćanje teme pod naslovom Prema «kreafitnom društvu» - Analiza razvojnih potencijala hrvatskog društva na primjeru Krapinsko-zagorske županije, mentor: dr. sc. Vjekoslav Afrić, red. prof.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Jasminka Lažnjak, izv. prof.

2. dr. sc. Vjekoslav Afrić, red. prof.

3. dr. sc. Šime Pilić, red. prof. (Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu)

36. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Marijane Togonal predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija kroatistike i prihvaćanje teme pod naslovom Kazališna uprizorenja Krležina Kraljeva, mentor: dr. sc. Borislav Pavlovski, red. prof. i dr. sc. Boris Senker, red. prof.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Julijana Matanović, red. prof.

2. dr. sc. Boris Senker, red. prof.

3. dr. sc. Borislav Pavlovski, red. prof.

37. Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Josipa Lasića predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija kroatistike i prihvaćanje teme pod naslovom Onomastički opis splitske hodonimije, mentori: dr. sc. Anđela Frančić, red. prof. i dr. sc. Boris Senker, red. prof.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Ankica Čilaš-Šimpraga, znan. sur. (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje)

2. dr. sc. Mira Menac-Mihalić, red. prof.

3. dr. sc. Anđela Frančić, red. prof.

38. Molba Ande Bukvić za promjenu naslova doktorskoga rada na Poslijediplomskome doktorskome studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture. Umjesto naslova Biografsko pismo spisateljica njemačkog romantizma: Problem identiteta i kritika povijesnog trenutka društva za novi naslov predlaže se Dnevnici njemačkih autorica iz razdoblja oko 1800. g. Mentor: dr. sc. Dragutin Horvat, red. prof.

Napomena: Mijenja se samo naslov. Tema i mentor ostaju isti, a prihvaćeni su na sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 29. travnja i 4. svibnja 2009.

39. Promjena redosljeda stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Dijane Drandić predviđenih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija pedagogije i prihvaćanje teme pod naslovom Interkulturalna osjetljivost nastavnika kao pretpostavka razvoja interkulturalne osjetljivosti učenika, mentor: dr. sc.Vedrana Spajić-Vrkaš, red.prof.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Neven Hrvatić, red. prof.

2. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš, red. prof.

3. dr. sc. Marko Palekčić, red. prof.

40. Promjena stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Raula Marsetića predviđenih programom poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene povijesti u europskom i svjetskom kontekstu i prihvaćanje teme pod naslovom Gradsko groblje Monte Ghiro u Puli. Mjesto sjećanja i odraza gradskog identiteta (1846.-1947.) europskom.

Umjesto dr. sc. Ive Goldsteina, red. prof. (predsjednik povjerenstva) i dr. sc. Slavena Bertoše, red. prof. (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli) imenuju se dr. sc. Božena Vranješ Šoljan, red. prof., kao novi predsjednik povjerenstva, te dr. sc. Ivica Šute, doc., kao novi član povjerenstva.

41. Prijedlog Vijeća poslijediplomskoga doktorskoga studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture da se Majdi Bojić odobri promjena teme doktorskoga rada Memoarski diskurs i odnos elemenata kolektivnog pamćenja i individualnog sjećanja u romanu Relato de um certo Oriente Miltona Hatouma u novi naslov Sjećanje i identitet u djelu Miltona Hatouma, mentor: dr. sc. Nikica Talan, red. prof.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Jelena Šesnić, doc.

2. dr. sc. Nikica Talan, red. prof.

3. dr. sc. Nenad Ivić, red. prof.

42. Imenovanje stručnoga povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti dr. sc. Ivice Žižića, na osnovu znanstvenih postignuća, po osnovi članka 73. stavak 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, bez pohađanja nastave i polaganja ispita u okviru Poslijediplomskoga doktorskoga studija etnologije i kulturne antropologije pod naslovom Nedjelja u katoličkoj religioznosti. Antropološko istraživanje blagdanskog etosa, mentor: dr. sc. Goran Pavel Šantek, doc.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Tomo Vinščak, doc.

2. dr. sc. Željko Tanjić, red. prof. (Katoličko bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

3. dr. sc. Goran Pavel Šantek, doc.

43. Imenovanje stručnoga povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti Nataše Mataušić, na osnovu znanstvenih postignuća, po osnovi članka 73. stavak 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, bez pohađanja nastave i polaganja ispita u okviru Poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu pod naslovom Austrijanka Diana Budisavljević – hrvatska heroina Drugog svjetskog rata, mentor: dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.

Stručno povjerenstvo:

1. dr. sc. Goran Hutinec

2. dr. sc. Ivo Banac, red. prof.

3. dr. sc. Ivica Šute, doc.

Prijedlozi za odobrenje tema i sinopsisa za izradu znanstvenih magistarskih radova

44. Prijedlog Vijeća Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike da se Dani Vuković za izradu magistarskoga rada pod naslovom Jesenička antroponimija uz mentoricu dr. sc. Dunju Brozović Rončević imenuje komentor dr. sc. Domagoj Vidović, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

45. Prijedlog za odobrenje izmjena pojedinih naslova u sinopsisu specijalističkog rada Ksenije Todorović pod naslovom Prevođenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik s osobitim obzirom na tekstove iz područja odgoja i obrazovanja. Također se predlaže promjena mentora, pa se umjesto dr. sc. Lovorke Zergollern Miletić za novoga mentora predlaže mr. sc. Alexander D. Hoyt.

Napomena: Promjena pojedinih naslova u sinopsisu učinjena je u dogovoru s oba mentora. Tema, mentor i sinopsis prihvaćeni su na Fakultetskomu vijeću 27. listopada 2008.

Nastavni predmeti

46. Prijedlog Vijeća poslijediplomskih studija psihologije za raspis natječaja za upis kandidata na Poslijediplomski specijalistički studij iz kliničke psihologije u ak. god. 2011/2012. Školarina studija po semestru: 15.000,00 kuna.

47. Prijedlog Vijeća poslijediplomskoga studija arheologije za raspis natječaja za upis kandidata na studij u akad. god. 2011/12. i 2012/13. Školarina studija: po semestru: 10.000,00 kuna.

48. Prijedlog Vijeća poslijediplomskih studija povijesti umjetnosti za raspis natječaja za upis kandidata na studij u akad. god. 2011/12. Školarina studija: po semestru: 9.500,00 kuna.

49. Prijedlog Vijeća poslijediplomskih studija etnologije i kulturne antropologije za raspis natječaja za upis kandidata na studij u akad. god. 2011/12. Školarina studija: po semestru: 12.000,00 kuna.

50. Prijedlog Vijeća poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu da se Borki Bunjac odobri prijelaz s Poslijediplomskoga znanstvenoga studija hrvatske povijesti na doktorski studij upisom u V. semestar ak. god. 2011/12.

Kandidatkinji se priznaje 60 ECTS-a s prethodno odslušanoga studija.

51. Prijedlog Vijeća poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu da se Davoru Šesto odobri prijelaz s Poslijediplomskoga znanstvenoga studija hrvatske povijesti na doktorski studij upisom u V. semestar ak. god. 2011/12. Kandidatu se priznaje 60 ECTS-a s prethodno odslušanoga studija.

52. Prijedlog Vijeća poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu da se Milanu Škrbiću, trenutno upisanom u IV. semestar Poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu, na osnovi završena dva semestra poslijediplomskoga studija na CEU, Budimpešta, i priznate visokoškolske kvalifikacije «Master of Arts in Central European History», odobri redovan upis u V. i VI. semestar Poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu bez obveze plaćanja školarine za V. i VI. semestar. Kandidatu se priznaje 60 ECTS-a s prethodno završenoga studija.

53. Nazivi studija.

54. Donošenje zaključka o upisu kandidata na poslijediplomske doktorske studije sa završenim magisterijem i bez završenoga magisterija.

55. Razno

prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[1] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Mr. sc. Matilda Nikolić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Sveučilište u Zagrebu - Filozofski fakultet |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij iz psihologije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|7597 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Ante i Mila Nikolić |

|Datum i mjesto rođenja: |09. 11. 198. Dubrovnik |

|Adresa: |Antuna Barca 11 A; 23000 Zadar |

|Telefon/mobitel: |098 177 8043 |

|E-mail: |mnikolic@unizd.hr |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |2009. – danas Poslijediplomski doktorski studij iz psihologije |

|(kronološki od novijeg k starijem |2004. – 2009. Poslijediplomski magistarski studij, Filozofski fakultet u Zagrebu |

|datumu): |1999. – 2004. prof. psihologije, Sveučilište u Zadru |

| |1994. – 1999. Jezična gimnazija, Metković |

|Radno iskustvo |2007. –danas, asistent na Odjelu za psihologiji Sveučilišta u Zadru |

|(kronološki od novijeg k starijem |2005. – 2007. znanstveni novak na Odjelu za psihologiji Sveučilišta u Zadru (projekt „Neke psihofiziološke i|

|datumu): |bihevioralne reakcije na stres“ glavnog istraživača prof. dr. sc. Ilije Manenice) |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |Objavljeni znanstveni radovi: |

|na znanstvenim skupovima: |Reić, I., Nikolić, M. (2001). Vrijeme reakcije na makularno i ekstramakularno projicirane podražaje |

| |različitih kvaliteta, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 40 (17), 105-116. |

| | |

| |Sudjelovanje na kongresima: |

| |Nikolić, M., Manenica, I. (2010). Promjene parametara učinka i kardiovaskularne aktivnosti kod repetitivnog |

| |rada sa slobodnim i nametnutim ritmom. XVII. Dani psihologije, Zadar |

| |Manenica, I., Nikolić, M. (2010). Localisation of the Pacing Mechanism durig Self-paced Work. |

| |9th Alps-Adria Conference in Psychology, Klagenfurt |

| |Manenica I., Nikolić, M., Prenđa, S. (2009). Neke razlike između fizioloških i psiholoških indikatora težine |

| |smjenskog rada, 19. Dani Ramira I Zorana Bujasa, Zagreb |

| |Nikolić, M., Pupić-Bakrač, A., Gregov, Lj.(2008). Work shifts and the quality of sleep, XVI. Dani |

| |psihologije, Zadar |

| |Nikolić, M., Juranić, I. (2008). Influence of Interhemispheric Differences on the Stroop and the Reverse |

| |Stroop Effect, 8th Alps-Adria Conference in Psychology, Ljubljana |

| |Nikolić, M. (2006). Efekti smjenskog rada i dobi radnika na parametre umora, XV. Dani psihologije, Zadar |

| |Nikolić, M., Šuto, A. (2005). Working stress and strain in Fitts tappinng task, |

| |7th Alps-Adria Conference in Psychology, Zadar |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Linearne i nelinearne značajke dinamike psihomotornog sustava |

|Engleski: |Linear and nonlinear characteristics of dynamic of psychomotor system |

|Naslov na jeziku na kojem će se |Hrvatski |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |Društvene znanosti / Psihologija |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: | Dr. sc. Ana Proroković, izv. |Sveučilište u Zadru |aprorok@unizd.hr |

| |prof. | | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Prvi mentor: |Gregov, Lj., Proroković, A. (2006). Typical patterns of changes in psychomotor activity. Book of |

| |Selected Proceedings, 15th Psychology Days in Zadar, University of Zadar, pp. 123-133. |

| |Proroković, A., Gregov, Lj. (2006). Dynamics of two psychomotor activities: Chaotic properties.Review of |

| |Psychology, 13(1), 35-44. |

| |Gregov, Lj., Proroković, A. (2005). Dynamics of two psychomotor activities: linear aspects. Review of |

| |Psychology, 12(1), 15-21. |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Kada je riječ o istraživanjima koja se bave dinamikom psihomotornog sustava u većini njih je dobiveno da je |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |ta dinamika determinističke prirode, odnosno da nije slučajna. Osnovni nedostatak ovih istraživanja je to što|

|mjestima): |nije utvrđeno da li su karakteristike dinamike zajedničke za više aktivnosti, odnosno da li su one |

| |karakteristika psihomotorne aktivnosti ili su karakteristika psihomotornog sustava kao takvog. Stoga bi se u |

| |predloženom istraživanju koristio veći broj zadataka različite vrste i složenosti kako bi se moglo doći do |

| |odgovora na ovo pitanje. Pretpostavlja se da bi se specifična dinamika koja se javlja za vrijeme obavljanja |

| |jedne psihomotorne aktivnosti mogla pojaviti i za vrijeme obavljanja nekih drugih psihomotornih aktivnosti. |

| |Osim praćenja dinamike psihomotornog sustava u ovom istraživanju istodobno bi se bilježile i promjene u |

| |kardiovaskularnom i živčanom sustavu, čime se otvara mogućnost praćenja njihovih interakcijskih efekata, što |

| |bi bila još jedna njegova prednost. |

|Sažetak na engleskom jeziku |Results of the most of studies in which dynamics of psychomotor system is addressed suggest that its nature |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |is deterministic, i.e. not stochastic. The main limitation of these studies is the lack of the knowledge |

|mjestima): |whether these characteristics of dynamic are common to a number of activities, or whether they are |

| |characteristics of psychomotor activity or they are characteristics of the psychomotor system itself. In |

| |order to answer to that question, in the proposed research it is planned to use a larger number of tasks of |

| |different types and complexity. The assumption is that the specific dynamics that occurs during the |

| |performance of a certain psychomotor activity could occur during the performance of some other psychomotor |

| |activities. Simultaneously with monitoring the dynamics of the psychomotor system in this study, the changes |

| |in the cardiovascular and the nervous system will be record, what opens up the posibility of tracing their |

| |interaction effects, which also would be one of the advantages of the proposed research. |

| | |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Prirodni sustavi, kao npr. psihomotorni sustav, kardiovaskularni sustav, živčani sustav itd. imaju svoju dinamiku, što zapravo znači da se unutar |

|tih sustava događaju određene promjene u funkciji vremena. Istraživanjem dinamike dobivamo uvid u to na koji način neke vanjske (iz okoline, koje |

|nisu dio sustava) i unutrašnje promjene utječu na sustav te kako sustav postiže optimalno stabilno stanje (Morrison, 1991). Postoji mnoštvo sustava|

|čija se dinamika može istraživati. S matematičkog gledišta dinamika nekog sustava može biti linearna, nelinearna ili posve slučajna. Osnovna |

|pretpostavka u osnovi linearne dinamike je da se način na koji se sustav mijenja može opisati jednom ili više linearnih jednadžbi, odnosno njihovom|

|kombinacijom. Međutim, linearne jednadžbe nam nisu uvijek dovoljne za opisivanje prirodnih sustava, a posebno bioloških. Nerijetko se dogodi da se|

|u sustavu dogode neke iznenadne promjene, čak i u kontroliranim uvjetima, koje podsjećaju na kaos. Ipak, i u osnovi takvih promjena često se nalaze|

|određene zakonitosti na osnovi kojih se može predviđati njihova dinamika, pa govorimo o determinističkom kaosu (Barton, 1994). Takvi sustavi |

|opisuju se nelinearnim jednadžbama. Za razliku od linearnih, nelinearne jednadžbe vrlo rijetko imaju za ishod jedno rješenje, već je najčešće riječ|

|o čitavom nizu mogućih ishoda u osnovi kojih se nalazi određeni obrazac. Primjena linearnih i nelinearnih analiza u posljednjih dvadesetak godina |

|je česta, i to u različitim područjima (meteorologija, kemija, biologija, kardiologija, ekonomija, psihologija...), a jedan od razloga ekspanzije |

|ovakvih vrsta istraživanja je veća dostupnost statističkih alata, odnosno algoritama u odnosu na raniji period. Drugi, no ne i manje bitan razlog |

|je taj da su se varijacije koje se javljaju unutar nekog sustava prestale smatrati vrstom pogreške, već odražavaju karakteristike kompleksnih |

|dinamičkih sustava. |

|Kada je riječ o istraživanjima koja se bave dinamikom psihomotornog sustava u većini njih je dobiveno da je ta dinamika determinističke prirode, |

|odnosno da nije slučajna. Najčešće se dobivaju dokazi o kombinaciji linearnih promjena i niskodimenzionalnih nelinearnih promjena. Postoje dvije |

|vrste dokaza o postojanju dinamičke strukture u vremenskim serijama dobivenih za vrijeme izvođenja različitih zadataka: kratkotrajna linearna |

|ovisnost i dugotrajniji ritmovi. Linearna ovisnost uzastopnih odgovora utvrđena je u zadacima pažnje, percepcije, vremena reakcije i sl. Npr. Luce |

|(1986) je utvrdio da se odgovor u zadacima vremena reakcije odražava na čak pet odgovora koji mu slijede. Isto tako je utvrđeno da ispitanici |

|nakon napravljene pogreške odgovaraju (reagiraju) znatno sporije kako bi izbjegli nove greške (Ratcliff i sur., 1999). Nadalje sam protok vremena |

|također uzrokuje sistematske promjene u dinamici izvođenja nekog zadatka. U istraživanjima je tako utvrđen utjecaj cirkadijurnog ritma (Davies i |

|Parasuraman, 1982, prema Kelly i sur. 2001) te „ultradijurnih“ ritmova, poput 4 – minutnih perioda dobivenih u zadacima pažnje (Makeig i Inlow, |

|1993). |

|U istraživanju Proroković i Gregov (2006) utvrđeno je da dinamika psihomotorne aktivnosti za vrijeme izvođenja zadataka složene reakcije i tapping |

|zadatka pokazuje karakteristike determinističkog kaosa. Nadalje, dobiveno je da povećanje težine zadatka dovodi do smanjenja dimenzionalnosti |

|(kompleksnosti) vremenske serije podataka. Autorice su ovaj nalaz interpretirale na način da je moguće da kod lakšeg zadataka, budući da je manje |

|mentalno opterećenje, dolazi do većeg utjecaja različitih nekontrolabilnih faktora (pažnja, motivacija, okolinski faktori) na dinamiku sustava. |

|Kelly i sur. (2001) su proveli istraživanje sa zadatkom vremena izborne reakcije te potvrdili postojanje nelinearne dinamike u dobivenoj vremenskoj|

|seriji podataka. Njene karakteristike su bile niska dimenzionalnost, osjetljivost o početnim uvjetima, a kod 80 % ispitanika fazni dijagrami su |

|imali kompleksan, ali istodobno strukturiran oblik. |

|Prisutnost nelinearnih komponenti ne znači da podaci iz tih sustava u potpunosti odražavaju nelinearnu strukturu. Ono oko čega se uglavnom svi |

|slažu jest da je dinamika izvedbe psihomotornih aktivnosti, kao i mnogih sustava u prirodi, takva da je karakterizira tzv. 1/f odnos (u literaturi|

|se navodi kao 1/f noise, pink-noise, Flicker noise). Za njega je karakteristično da je spektralna gustoća na svakoj slijedećoj frekvenciji upola |

|manja od one na prethodnoj. Procesi koji dovode do 1/f ukazuju na kompleksne sustave koji mogu biti i linearne i nelinearne prirode (Thorton i |

|Gilden, 2001). |

|Za vrijeme izvođenja psihomotornih zadataka moguće je pratiti i promjene (linearne i nelinearne) u dinamici kardiovaskularnog i živčanog sustava. |

|Općenito se smatra da je smanjenje varijabiliteta srčane aktivnosti na području srednjih frekvencija (linearna analiza) odraz povećanja radnog |

|opterećenja i mentalne komponente (Veltman, 2002). Nelinearne analize su se počele primjenjivati nešto kasnije u odnosu na linearne, i to s ciljem |

|da se otkriju neke karakteristike dinamike koje ne bi bile očite primjenom isključivo linearnih analiza. Sammer (1998) je utvrdio da je |

|kompleksnost srčane aktivnosti, procijenjena preko korelacijske dimenzije, povezana s vrstom zadatka (psihomotorni vs. mentalni), dok je |

|predvidljivost sustava povezana s opterećenjem (pojedinačno vs. simultano izvođenje zadataka). |

|Valerjev i Šimić (2004) su pratili dinamiku srčane aktivnosti za vrijeme izloženosti ispitanika zvukovima različitog intenziteta i tempa. Primjenom|

|linearnih analiza je utvrđeno da izloženost zvukovima predstavlja za ispitanike određenu vrstu mentalnog opterećenja. Ovaj efekt se pokazao |

|značajnim sa povećanjem intenziteta zvuka. Nelinearnim analizama utvrđeno je da se povećanjem mentalnog opterećenja povećava kaotičnost sustava, |

|ali se smanjuje njegova kompleksnost. |

|Što se pak tiče primjene linearnih analiza na EEG-u utvrđeno je da je izvođenje psihomotornih zadataka praćeno supresijom alfa ritma (Sterman i |

|sur., 1994). Supresija alfa ritma također može biti dobar pokazatelj mentalnog opterećenja (Murata, 2005). Kada je riječ o nelinearnim analizama u |

|nekim istraživanjima je utvrđeno da za vrijeme izvođenja kognitivnih zadataka u odnosu na stanje mirovanja dolazi do povećanja kompleksnosti |

|dinamike živčanog sustava (Bizas i sur., 1999), dok je u nekima utvrđeno upravo obrnuto tj. da dolazi do smanjenja kompleksnosti (Sammer, 1996). |

| |

| |

| |

|Cilj i hipoteze istraživanja[2] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Cilj predloženog istraživanja je pokušati identificirati zajedničke karakteristike (linearni i nelinearni aspekti) dinamike psihomotornih |

|aktivnosti različite vrste i složenosti kod ispitanika različite bazalne funkcionalne razine, a na osnovi kojih bi se mogla opisati i predvidjeti |

|dinamika psihomotornog sustava kod tih ispitanika. |

|Može se pretpostaviti da će se dobiti slični klasteri parametara linearne i nelinearne dinamike unutar psihomotornog, kardiovaskularnog i živčanog |

|sustava, koji će se ponavljati bez obzira na vrstu i složenost zadatka kod ispitanika sa sličnom bazalnom funkcionalnom razinom. Polazeći od |

|činjenice da su psihomotorni, kardiovaskularni i živčani sustav u interakciji može se očekivati postojanje zajedničkih karakteristika njihove |

|dinamike u različitim psihomotornim aktivnostima kod ispitanika sa sličnom bazalnom funkcionalnom razinom. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|U ispitivanju će sudjelovati 40 zdravih (bez kardiovaskularnih i neuroloških poremećaja) sudionica, dešnjakinja, približno iste dobi. Dakle, uzorak|

|će biti prigodan, odnosno, homogen s obzirom na spol i dominantnost ruke (zbog utjecaja na stupanj lateralizacije) te dob (utjecaj na brzinu |

|procesiranja informacija). |

|Od pribora će se koristiti: |

|- kompjuterizirani višekanalni poligrafski sustav PowerLab, s odgovarajućim |

|pojačalom, za kontinuirano registriranje srčanih R-R intervala (ms) |

|- BE Light 36 kanalni uređaj za kontinuirano registriranje EEG aktivnosti |

|- jednostavni tapping zadatak |

|- zadaci Fittsovog tappinga |

|- zadatak izborne psihomotorne reakcije |

|- kompjutorizirani sustav za ispitivanje rada u uvjetima slobodnog i nametnutog |

|radnog ritma (simulacija rada na traci) |

|Ispitivanje će uključivati predispitivanje i glavno ispitivanje. |

|a) Predispitivanje će se provesti s ciljem privikavanja sudionica na laboratorijske uvjete te kako bi se sudionice s obzirom na dinamiku aktivnosti|

|za vrijeme obavljanja jednostavnog tapping zadatka mogle svrstati u različite kategorije. Zadatak će se izvoditi na način da će sudionica metalnim |

|kontaktnim štapićem tapkati po podlozi u obliku kvadrata u trajanju od 15 minuta. Prije obavljanja zadatka sudionice će dobiti uputu da tapkaju što|

|brže i u što pravilnijim razmacima. Unatoč uputi u kojoj je naglašena upravo brzina i pravilnost, može se pretpostaviti da će se razlikovati barem |

|dvije kategorije sudionica; sudionice koje imaju varijabilnije intertap intervale, te one čiji su intertap intervali manje varijabilni. Moguć je, |

|naravno, i veći broj kategorija (kombinacija pravilnosti i brzine izvođenja zadatka).10 minuta prije (u stanju mirovanja s otvorenim i zatvorenim |

|očima) i za vrijeme obavljanja zadatka pratit će se srčana i neuralna aktivnost. |

|Sudionice će se dijeliti u kategorije s obzirom na bazalnu funkcionalnu razinu u sva tri sustava (pravilnost intertap intervala – psihomotorni |

|sustav; veličina i varijabilitet R-R intervala u stanju mirovanja – kardiovaskularni sustav; zastupljenost alfa ritma u stanju mirovanja sa |

|zatvorenim očima – živčani sustav). |

| |

|b) U glavnom dijelu ispitivanja sudionice će obavljati zadatke Fittsovog tappinga (2, 4 i 6 bita), zadatak izborne psihomotorne reakcije, te |

|jednostavan repetitivan zadatak u uvjetima slobodnog ritma rada. Koristili i se navedeni zadaci jer se oni međusobno razlikuju po vrsti |

|psihomotorne aktivnosti, zastupljenosti kognitivne naspram motorne komponente, te složenosti u terminima informacijskog opterećenja. Budući da će |

|sudionice dolaziti na ispitivanja više puta (jednom u predispitivanju i dva puta za vrijeme glavnog ispitivanja), vodit će se računa da dolaze u |

|isto ili barem približno isto vrijeme, kako bi se izbjegli efekti doba dana na zavisne varijable. Zadaci Fittsovog tappinga će se izvoditi u |

|trajanju od 15 min, izborne psihomotorne reakcije cca 20 min, dok će izvođenje repetitivnog zadatka trajati 60 min. Trajanje zadataka prilagođeno |

|je broju jedinica vremenske serija koje su dostatne za predviđene analize. |

|Prije te za vrijeme obavljanja zadataka pratit će se srčana i kortikalna aktivnost. |

|U ovom ispitivanju će se pratiti promjene sa sljedećih EEG elektroda: |

|- Fz, FCz, Cz - mezijalni frontocentralni korteks koji uključuje dodatno motoričko područje kore |

|- FC3, C3, CP3 – lateralno premotoričko područje, primarno motoričko i primarno somatosenzorno područje (lijeva hemisfera) |

|- FC4, C4, CP4 - lateralno premotoričko područje, primarno motoričko i primarno somatosenzorno područje (desna hemisfera) |

|- F3 i F4 (prefontalni korteks) |

|- P3 i P4 (superiorni parijetalni korteks) |

| |

|Budući da će podaci biti pohranjeni kao vremenske serije podataka, osim standardnih analiza (deskriptivni, korelacijski i multivarijatni razlikovni|

|statistički postupci) primjenit će se linearne i nelinearne analize. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Očekuje se da će ovo istraživanje ponuditi odgovor na pitanje ne samo kako se mijenja dinamika psihomotornog sustava, već i zašto, i to na |

|intraindividualnoj i inerindividualnoj razini. |

|Predviđa se da će rezultati ovog istraživanja omogućiti jasniji uvid u dinamiku psihomotornog sustava koja se nalazi u osnovi različitih |

|psihomotornih aktivnosti (intraindividualna razina). |

|Također bi se omogućio uvid u to da li je generalna karakteristika dinamike psihomotornog sustava specifična za pojedinca ili je moguće da postoje|

|grupe ispitanika čija dinamika psihomotornog sustav ima slične obrasce promjena (interindividualna razina). |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|1. Barton, S. (1994). Chaos, Self-organization, and Psychology. American Psychologist, 49, 5-14. |

|2. Bizas, E., Simos, P.G., Stam, C.J., Arvanitis, S., Terzakis, D., Micheloyannis, S. (1999). EEG corelates of cerebral |

|engagement in reading task. Brain Topography, 12, 99-105. |

|3. Kelly, A., Heathcote, A., Heath, R., Longstaff, M. (2001). Response-time dynamics: Evidence for linear and low-dimensional |

|nonlinear structure in human choise sequences. The Quarterly Journal of Experimental Psychology, 54, 805-840. |

|4. Luce (1986). Response times: Their role in inferring elementary mental organization. Oxford: Oxford University Press. |

|5. Makeig, S., Inlow, M. (1993). Lapses in alertnes: coherence of fluctuations in performance and EEG spectrum. |

|Electroencephalography and clinical Neuropsychology, 86, 23-25. |

|6. Morrison, F. (1991). The art of modeling dynamic systems. New York: Wiley. |

|7. Murata, A. (2005). An Attempt to Evaluate Mental Workload Using Wavelet Transform of EEG. The Journal of the Human |

|Factors and Ergonomics Society, 47, 498 – 508. |

|8. Proroković, A., Gregov, Lj. (2006). Dynamics of two psychomotor activities: Chaotic properties. Review of psychology, |

|13, 1, 35-44. |

|9. Ratcliff, R., Van Zandt, T., McKoon, G. (1999). Connectionist and Diffusion models of Reaction Time. Psychological Review, |

|106, 264-300. |

|10. Sammer, G. (1996). Working-memory load and dimensional complexity oft he EEG. International Journal of |

|Psychophysiology, 24, 173-182. |

|11. Sammer, G. (1998). Heart period variability and respiratory changes associated with physical and mental load: non-linear |

|analysis. Ergonomics, 41, 746-755. |

|12. Thornton, T., Gilden, D.L. (2001). Attentional Limitations in the sensing of Motion Direction. Cognitive Psychology 43, 23- 52. |

|13. Valerjev, P, Šimić, N. (2004). How do sound rhythms affect heartbeat: Comparison of linear and non-linear analysis of R-R |

|intervals. Review of psychology, 11, 3-10. |

|14. Veltman, J.A. (2002). A Comparative Study of Psychophysiological Reactions During Simulator and Real Flight. |

|International Journal of Aviation Psychology, 12, 33-48. |

| |

| |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

| |

|10 000 |

| |

| |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |Troškove nastale zbog provođenja istraživanja snosit ću sama. |

|Sjednica Etičkog povjerenstva| |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[3] | |

|Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis Dr. sc. Ana Proroković, izv. prof. |

|(ime i prezime prvog predloženog mentora) |

| |

|Potpis       |

|(ime i prezime drugog predloženog mentora) |

| |

|Potpis Mr. sc. Matilda Nikolić |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 20. travnja 2011. Potpis Mr. sc. Matilda Nikolić |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|M.P. |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[4] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Mr. sc. Matilda Nikolić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Sveučilište u Zagrebu - Filozofski fakultet |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij iz psihologije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |7597 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Linearne i nelinearne značajke dinamike psihomotornog sustava |

| |Engleski |Linear and nonlinear characteristics of dynamics of psychomotor system |

|Područje/polje: |Društvene znanosti / Psihologija |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |Dr. sc. Ana Proroković, izv. |Odjel za psihologiju, |aprorok@unizd.hr |

| |prof. |Sveučilište u Zadru | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.Dr. sc. Ana Proroković, izv. |Odjel za psiholologiju, |aprorok@unizd.hr |

| |prof. |Sveučilište u Zadru | |

| |2.Dr. sc. Željko Jerneić, izv. prof. |Odsjek za psihologiju, |zeljko.jerneic@ffzg.hr |

| | |Filozofski fakultet Zagreb | |

| |3.Dr. sc. Meri Tadinac, red. prof. |Odsjek za psihologiju, |mtadinac@ffzg.hr |

| | |Filozofski fakultet Zagreb | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka | sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održana 25. svibnja 2011., 99. točka dnevnog|

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|reda |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |      |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Za temu svoje doktorske disertacije mr. sc. Matilda Nikolić predložila je istraživanje pod naslovom: Linearne i nelinearne značajke dinamike |

|psihomotornog sustava. Nacrt disertacije kandidatkinja je javno izložila i uspješno obranila u studenom 2010. pred povjerenstvom u sastavu dr. sc. |

|Meri Tadinac, red. prof., dr. sc. Željko Jerneić, izv. prof. i dr. sc. Ana proroković, izv. prof. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Primjena linearnih i nelinearnih analiza u posljednjih dvadesetak godina je česta, i to u različitim područjima (meteorologija, kemija, biologija, |

|kardiologija, ekonomija, psihologija...), a jedan od razloga ekspanzije ovakvih vrsta istraživanja je veća dostupnost statističkih alata, odnosno |

|algoritama u odnosu na raniji period. Drugi, no ne i manje bitan razlog je taj da su se varijacije koje su se javljale unutar nekog sustava |

|smatrale određenom vrste pogreške, no utvrđeno je da te varijacije ne odražavaju samo pogrešku već i neke karakteristike kompleksnih dinamičkih |

|sustava. Na taj način varijabilitet postaje zanimljiv sam za sebe, odnosno postaje objekt proučavanja. |

|Dosadašnja istraživanja koja su se bavila dinamikom psihomotornog sustava imaju jedan bitan nedostatak, a to je da u njima nije utvrđeno da li su |

|značajke dinamike zajedničke za više aktivnosti, odnosno da li su one karakteristika psihomotorne aktivnosti ili su karakteristika psihomotornog |

|sustava kao takvog. |

|Stoga bi se u predloženom istraživanju koristio veći broj zadataka različite vrste i složenosti kako bi se moglo doći do odgovora na ovo pitanje. |

|Paralelno s promjenama u psihomotornom sustavu pratile bi se promjene i u živčanom i kardiovaskularnom sustavu. |

| |

|Kandidatkinja je za svoju disertaciju odabrala znanstveno relevantnu temu i predložila teorijski dobro osmišljeno i metodološki kvalitetno |

|istraživanje koje može imati značajne znanstveno-teorijske implikacije. Očekuje se da će ovo istraživanje ponuditi odgovor na pitanje ne samo kako |

|se mijenja dinamika psihomotornog sustava, već i zašto, i to na intraindividualnoj i interindividualnoj razini. Rezultati ovog istraživanja bitno |

|bi doprinijeli i boljem opisu karakteristika dinamike triju sustava (psihomotorni, kardiovaskularni, živčani), a posebno njihove interakcije. Osim |

|znanstveno-teorijske predloženo istraživanje može imati i praktične implikacije, prvenstveno u psihologiji i medicini. U medicini bi se eventualna |

|saznanja mogla iskoristiti u smislu predviđanja potencijalnih rizičnih stanja za moguća oboljenja, a u psihologiji rada npr. za predviđanje |

|prilagodljivosti na promjene u radnoj okolini kao što su smjenski rad, nametnuti ritam rada i sl. |

|Provedba ovog istraživanja je zahtjevna jer uključuje prikupljanje vremenskih serija podataka (radni ciklusi i fiziološka mjerenja) pomoću većeg |

|broja uređaja. Međutim, na matičnoj ustanovi na kojoj je kandidatkinja zaposlena ti uređaji, ali i programi za obradu takve vrste podataka su |

|dostupni. Stoga se može reći da je predloženo istraživanje kompleksno, ali i izvedivo. |

|Mišljenje i prijedlog: |

| |

|Na temelju uvida u dostavljenu dokumentaciju povjerenstvo zaključuje da mr. sc. Matilda Nikolić ispunjava sve uvjete predviđene programom |

|Poslijediplomskog doktorskog studija psihologije i jednoglasno predlaže Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću da pristupnici mr. |

|sc. Matildi Nikolić odobre predloženu temu i sinopsis disertacije „Linearne i nelinearne značajke dinamike psihomotornog sustava“. Povjerenstvo je |

|suglasno da mentorica pri izradi disertacije bude dr. sc. Ana Proroković, izv. prof. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|      |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|zimski semestar akademske godine 2011./2012. |

| |

| |

| |

| |

| |

| |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |Dr. sc. Ana Proroković, izv. prof. | |

| |2.Dr. sc. Željko Jerneić, izv. prof. | |

| |3.Dr. sc. Meri Tadinac, red. prof. | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 15. lipnja 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[5] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Mr. sc. Marlena Plavšić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet |

|Naziv studija: |Psihologija |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|6662 (u indexu); matični broj znanstveni: 293946 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Stanislava Čorak Plavšić i Borko Plavšić |

|Datum i mjesto rođenja: |3. 7. 1972., Pula |

|Adresa: |Uskočka 10, 52100 Pula |

|Telefon/mobitel: |052/387075 |

|E-mail: |marlena.plavsic@unipu.hr |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |2006./2007. upisana na doktorski studij |

|(kronološki od novijeg k starijem |2005. magistrirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu |

|datumu): |1995. diplomirala psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu |

| |1990. maturirala kulturološki smjer gimnazije Branko Semelić u Puli |

|Radno iskustvo |od 2007. – asistentica na Sveučilištu Jurja Dobril u Puli – Odjel za humanističke znanosti |

|(kronološki od novijeg k starijem |2004.-2007. – Udruga Suncokret – Pula i ordinacija medicine rada u Puli |

|datumu): |2000.-2004. - Suncokret – Centar za humanitarni rad (Pula, Zagreb) |

| |1999.-2000. – Osnovne škole Marčana i Vladimira Nazora (Krnica) |

| |1995.-1999. – Suncokret – Centar za humanitarni rad (Pula) |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |Radovi: |

|na znanstvenim skupovima: |Hadžiselimović, Dž., Pregrad, J., Plavšić, M. i Rusijan Ljuština, V. (ur.) (2009). Psihologija - mediji – |

| |etika: iskustva i promišljanja za bolju suradnju. Društvo psihologa Istre - Naklada Slap. |

| |Plavšić, M. i Ambrosi-Randić, N. (2009). Some predictors of life satisfaction in older men and women in |

| |Western Croatia. U: Teresa Freire (urednica): Understanding positive life: research and practice on positive |

| |psychology. Climepsi editores, Lisabon, pp 117-130 |

| |Anita Sujoldžić; Marlena Plavšić (2009). Cultural Diversity and Cultural Competence in Health // Paper |

| |Abstracts Vol. 9. Kunming, Kina, pp 90-90. |

| |Plavšić, M. i Ljubešić, M. (2009). Književni interesi mladeži (na području Istarske i primorsko-goranske |

| |županije) (prehodno priopćenje). Metodički obzori 4 (1-2), Pula, pp 125-142 |

| |Plavšić, M., Kesić Kiš, M. i Buić Modrušan, K. (2009). Bridging gaps among children and youth. U: Dada M. |

| |Maglajlić (ur.): Proceedings of the 20th Anniversary Conference School of Social Work Theory and Practice. |

| |Inter University Centre Dubrovnik, pp 77-81 |

| |Plavšić, M. (2009). Psihologija starenja. Knjiga sažetaka Asistentskog dana – znanstvenog skupa asistenata |

| |Odjela za humanističke znanosti i Odjela za studij na talijanskom jeziku Sveučilišta J. Dobrile, Pula. |

| |Plavšić, M. i Pregrad, J. (2008). Psihologija-mediji-etika: 16. konferencija hrvatskih psihologa u Poreču. |

| |Medijska istraživanja 14 (2), pp 132-136 (prikaz) |

| |Ambrosi-Randić, N. i Plavšić, M. (2008). Uspješno starenje. Društvo psihologa Istre – Sveučilište J. Dobrile |

| |– Istarska županija, Pula. |

| |Sujoldžić, A.; Božić Vrbančić, S.; Kulenović, T.; Plavšić, M.; Terzić, R. (2006). Bosanci - Kulturni profil |

| |(priručnik), Institut za antropologiju, Zagreb. |

| |Plavšić, M. i Ambrosi-Randić, N. (2005). U sjeni ladonje: Slika starenja u Istri. Društvo psihologa Istre, |

| |Pula. |

| |Magistarski rad (neobjavljen) (2005). Procjena interakcije bioloških i psihosocijalnih rizičnih i |

| |protektivnih faktora zdravlja adolescenata u okviru holističkog antropološkog pristupa. PMF, Zagreb. |

| |Poglavlje u: Ambrosi-Randić, ur. (2001). Razgovori o nasilju nad djecom, Društvo Naša djeca i Gradska |

| |knjižnica i čitaonica Pula, Pula. |

| | |

| |Sudjelovanja na znanstvenim skupovima: |

| |Plavšić, M., Kovačić, L., Grozić-Živolić, S., Lazarić Zec, D. (2009) Community and social services |

| |utilisation; TTB – second decennial study of elderly. TTB meeting, Eindhoven (Nizozemska) |

| |Plavšić, M. (2009) Psihologija starenja, Dan asistenata Sveučilišta J. Dobrile, Pula |

| |Plavšić, M. i Buić Modrušan, K. (2009) Bridging gaps among children and youth. School of Social Work Theory |

| |and Practice Conference of the Inter University Centre, Dubrovnik |

| |Plavšić, M. i Ambrosi-Randić, N. (2008) Starije osobe u dnevnim novinama - analiza sadržaja. 16. godišnja |

| |konferencija hrvatskih psihologa, Poreč |

| |Ambrosi-Randić, N. i Plavšić, M. (2008) Strategies for goal achievement in older people with different levels|

| |of well-being. 4th European Conference on Positive Psychology, Opatija |

| |Plavšić, M. i Ambrosi-Randić, N. (2007) Stavovi o stari(ji)m osobama u Istri. 15. godišnja konferencija |

| |hrvatskih psihologa, Cavtat |

| |Plavšić, M. i Ambrosi-Randić, N. (2006) Some predictors of life satisfaction in older men and women in |

| |Western Croatia. 3rd European Conference on Positive Psychology, Braga (Portugal) |

| |Plavšić, M. i Ambrosi-Randić, N. (2005) Self-reported Life Satisfaction of Elderly People in Northwest |

| |Croatia. 7th Alps-Adria Conference in Psychology, Zadar |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Usporedba bioloških i socijalnih čimbenika mentalnog zdravlja dviju generacija starijih osoba |

|Engleski: |Comparison of biological and social factors of mental health in two generations of the elderly |

|Naslov na jeziku na kojem će se |      |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |Društvene znanosti/psihologija |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |Dr. sc. Jasminka Despot Lučanin, |Zdravstveno veleučilište, Zagreb,|jasminka@zvu.hr |

| |izv. prof. |Hrvatska | |

|Drugi mentor: |- |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|1. Despot Lučanin, J., Lučanin, D., Havelka, M. (2006). Kvaliteta starenja – samoprocjena zdravlja i potrebe za uslugama skrbi. Društvena |

|istraživanja. 15, 4-5; 801-817. |

|2. Petrak, O., Despot Lučanin, J., Lučanin D., (2006). Kvaliteta starenja - neka obilježja starijeg stanovništva Istre i usporedba s drugim |

|područjima Hrvatske. Revija za socijalnu politiku. 13, 1; 37-51. |

|3. Despot Lučanin, J. (2008). Zdravstvena psihologija starenja – prikaz područja i pregled istraživanja u Hrvatskoj. Klinička psihologija. 1, 1-2; |

|59-77. |

|4. Havelka, M., Despot Lučanin, J., Lučanin, D. (2009). Biopsychosocial Model – The Integrated Approach to Health and Disease. Collegium |

|Antropologicum. 33, 1; 303-310. |

|5. Despot Lučanin, J., Lučanin, D. (2010). Psihosocijalni prediktori promjena u kognitivnim funkcijama u starosti. Suvremena psihologija, 13, 2, |

|221-234. |

|Prvi mentor: |      |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Mentalno zdravlje starijih osoba sve je važnija tema zbog porasta broja i udjela starijeg stanovništva. U |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |provjeri stabilnosti mentalnog zdravlja i njegovih korelata u ovom se radu koriste biopsihosocijalni model i |

|mjestima): |cjeloživotni pristup. Cilj je usporediti mentalno zdravlje dvije kohorte starijih i povezanost njegovih |

| |bioloških i socijalnih korelata. U okviru Tipping the balance studije prvi uzorak (1995.) činilo je 389, a |

| |drugi (2005.) 461 osoba od 70 do 99 godina. Mentalno zdravlje ispitivalo se skalama: mentalnog zdravlja |

| |(SF-36), depresivosti i anksioznosti (HADS). Biološke varijable bile su: spol, dob, funkcionalne sposobnosti |

| |(Bathelov Index) i fizičko zdravlje (SF-36), a socijalne: korištenje socijalnih i zdravstvenih usluga te |

| |(ne)samački uvjeti života. Rezultati doprinose navedenim modelima jer povezuju stabilnost mentalnog zdravlja |

| |s normativnim utjecajima. S praktične strane pomažu zdravstvenoj politici u određivanju javnih potreba za |

| |mentalno zdravlje starijih osoba. |

|Sažetak na engleskom jeziku |Elderly's mental health is an important topic due to increasing number and proportion of elderly in the |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |population. Biopsychosocial model and the lifespan approach are used in this study to examine the stability |

|mjestima): |of mental health and its correlates. The aim is to compare mental health and its biological and social |

| |correlates between two cohorts of elderly. Within the Tipping the balance study the first sample (in 1995) |

| |consisted of 398 and the second (in 2005) of 461 person aged 70 to 99. Mental health was measured by the |

| |mental health scale (Sf-36), depression and anxiety scales (HADS). Biological variables were: age, sex, |

| |functional abilities (Barthel index) and physical health (SF-36), and the social ones were: use of social and|

| |health services and social living conditions. Results contribute to the two models becasue they link mental |

| |health's stability with normative influences. On the practical level, they help creators of heath policies |

| |prioritise public needs for elderly's mental health. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Dva su demografska obilježja vezana za dobnu strukturu svjetskog stanovništva okarakterizirala novije doba, a važna su i za budućnost: svjetsko |

|stanovništvo sve je starije i udio starijeg stanovništva u populaciji u stalnome je porastu. U Europi i Hrvatskoj trenutačno taj je udio oko 20% |

|(starijih od 60 god.). Zdravlje, pa tako i mentalno zdravlje starijih osoba stoga postaje sve važnija tema suvremene znanosti i prakse. Znanstveni |

|izazovi u području mentalnoga zdravlja, između ostalog, odnose se na definiranje mentalnoga zdravlja, određivanje njegovih komponenata i |

|razmatranje mentalnoga zdravlja u perspektivi čovjekovih razvojnih razdoblja. U sklopu toga, nema dovoljno podataka o tome koliko je mentalno |

|zdravlje stabilno (u smislu postojanosti ili nepromjenjivosti), odnosno jesu li njegovi korelati jednaki u različitim kohortama. |

| |

|1.1. Mentalno zdravlje |

| |

|Svjetska zdravstvena organizacija definira mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojoj pojedinac ostvaruje vlastite sposobnosti, uspješno se |

|suočava s uobičajenim životnim stresovima, produktivno i učinkovito radi te doprinosi zajednici u kojoj živi. Smatra ga i općim javnim dobrom, |

|osnovnim ljudskim pravom, osnažiteljem socijalne kohezije, socijalnog kapitala i sigurnosti (WHO, 2001). U suvremenoj socijalnoj epidemiologiji |

|prevladavaju modeli koji raspodjelu bolesti povezuju sa socijalnim, ekonomskim i političkim mehanizmima koji utječu na socioekonomsku |

|stratifikaciju stanovništva, a ona preko raznih korelata zdravstvenog stanja, uključujući i psihološke varijable, ima utjecaj na izloženost i |

|osjetljivost ljudi na rizične čimbenike za zdravlje (WHO, 2007). Takvi modeli koji povezuju socijalne i psihološke s biološkim čimbenicima imaju |

|svoje ishodište u biopsihosocijalnom modelu bolesti i zdravlja (Engel, 1977). U tom modelu sve ove tri skupine činitelja imaju značenje u |

|određivanju zdravlja i bolesti, a procesi na makrorazini (npr. postojanje socijalne podrške) i procesi na mikrorazini (npr. hormonalna neravnoteža)|

|kroz međusobnu interakciju dovode do stanja zdravlja i/ili bolesti (Tkalčić, 1998). Genetski čimbenici, u kombinaciji s okolinskim faktorima (npr. |

|životni gubici, izlaganje infekciji i sl.) mogu utjecati na psihosocijalni razvoj osobe u smislu nečije osjetljivosti na životne stresore ili |

|psihološka stanja i vještine suočavanja, kao i na podložnost nekim disfunkcijama. Prema tome, biološki i psihosocijalni čimbenici istodobno |

|određuju bolest, ali bolest povratno utječe na njih. Primjerice, kronična je bolest sama po sebi stresna, pa i to negativno utječe na psihološki |

|status i može dovesti do depresije (Drossman i Ringel, 2004. i Drossman, 2005a, prema Tkalčić i Hauser, 2009). Iako ovaj model nije nov, i dalje je|

|njegova potpuna primjena reducirana na račun biomedicinskog modela (Havelka, Despot Lučanin i Lučanin, 2009). |

| |

|1.2. Mentalno zdravlje starijih u perspektivi cjeloživotnoga razvoja |

| |

|Nekoliko je razloga zbog kojih se mentalnom zdravlju pristupa donekle različito i specifično u starijoj dobi u odnosu na ostala razvojna razdoblja.|

|Prije svega, gubitak postaje normativan i odnosi se na gubitke socijalne mreže i uloga, na kognitivno opadanje, na fizičko opadanje te na smanjenje|

|ekonomskih resursa. Ravnoteža između dobitaka i gubitaka koja postoji tijekom života, u starijoj dobi počinje se, dakle, narušavati u smjeru |

|gubitaka (Baltes i Baltes, 1990, prema Honn Qualls, 2002). Stoga održavanje mentalnog zdravlja u starijoj dobi uključuje neku količinu prilagodbe |

|za nošenje s neizbježnim psihičkim i fizičkim problemima. |

|Znanost o razvoju koristi dinamične razvojne sustave za opisivanje, objašnjavanje i optimiziranje ljudskog života. Ovaj je rad uklopljen u opću |

|psihološku teoriju razvoja P. i M. Baltes koja se zasniva na nekoliko pretpostavki (Baltes, Lindenberger i Staudinger, 1998, prema Berk, 2008; |

|Smith i Baltes, 1999, prema Berk, 2008): da je razvoj cjeloživotan proces; da je višedimenzionalan i višesmjeran proces; da je vrlo plastičan |

|proces; te da je uklopljen u višestruke kontekste (biološke, sociokulturne, fizičke, ekološke i povijesne) (Lerner, 2008). Ova teorija ističe tri |

|vrste utjecaja na razvoj: utjecaje vezane uz dob, utjecaje vezane uz povijest i nenormativne utjecaje koji objašnjavaju stabilnost i različitost |

|razvojnih pojava. Za ovo istraživanje u obzir su uzeti normativni utjecaji vezani uz dob, ali i oni vezani uz socijalno-povijesne uvjete dviju |

|kohorti starijih osoba. |

| |

|Mentalno zdravlje starijih osoba u ovom se radu ispituje u okvirima biopsihosocijalnog modela i pristupa cjeloživotnog razvoja. Biopsihosocijalni |

|model vrlo je prihvatljiv jer uzima u obzir moguće biološke (npr. dob, spol, bolesti,...) i socijalne (npr. korištenje socijalnih i zdravstvenih |

|usluga) činitelje mentalnog zdravlja starijih osoba. Ono što se kroz cjeloživotni pristup dodatno razmatra je kako se ti biološki i socijalni |

|činitelji mogu podijeliti u dvije vrste utjecaja – utjecaje vezane uz dob (npr. fizičko zdravlje, funkcionalne sposobnosti) i utjecaje vezane uz |

|socijalno-povijesne kontekste različitih kohorti (npr. korištenje zdravstvenih i socijalnih usluga) i kako to povezati sa stabilnošću (u smislu |

|postojanosti ili nepromjenjivosti) ili razlikama u mentalnom zdravlju među različitim kohortama. U radu se, dakle, provjerava mogućnost |

|funkcioniranja nekih dijelova tih modela na mentalnom zdravlju starijih osoba i dodatno se provjerava nešto što u ovim modelima nije zahvaćeno - |

|stabilnost (kao postojanost ili nepromjenjivost) mentalnog zdravlja u različitim kohortama. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[6] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Cilj rada je usporediti pokazatelje mentalnog zdravlja i stupnjeve povezanosti bioloških i socijalnih čimbenika mentalnog zdravlja starijih osoba |

|iz dvije kohorte – jedne ispitane 1995., a druge ispitane 2005. godine. |

|Hipoteze: |

|U kasnije ispitanoj kohorti mentalno zdravlje bit će bolje, dok biološke varijable vezane uz normativne ontogenetske utjecaje neće biti različite. |

| |

|Pozitivno će s mentalnim zdravljem biti povezani: funkcionalne sposobnosti, fizičko zdravlje te življenje s nekim, a negativno: dob, korištenje |

|socijalnih i zdravstvenih usluga i samački život. |

|Hijerarhijski bolji prediktori mentalnog zdravlja bit će biološki od socijalnih činitelja. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Uzorak |

|Provedena su dva istraživanja (1995. i 2005. godine) u koja su bile uključene različite osobe (kohorte). Osobe su u uzorke birane metodom slučaja, |

|i to one koje žive same ili u zajedničkom domaćinstvu u Istri, a ne one koje su terminalno i/ili psihički bolesne. U prvom istraživanju (1995.) |

|uzorak je činilo 389 osoba dobi od 70 do 98 godina, a u drugom (2005.) 461 osoba dobi od 70 do 99 godina. |

| |

|Instrumenti |

|Mentalno zdravlje ispituje se kroz tri varijable: skalu mentalnog zdravlja (upitnik SF-36), skalu depresivosti (upitnik HADS) i skalu anksioznosti |

|(upitnik HADS). |

|Kao mogući činitelji mentalnog zdravlja ispituju se dvije skupine varijabli: biološke: spol, dob, funkcionalne sposobnosti (upitnik Bathelov Index)|

|i fizičko zdravlje (SF-36) i socijalne: korištenje socijalnih usluga, korištenje zdravstvenih usluga i (ne)samački uvjeti življenja. |

| |

|Prikupljanje podataka |

|Podaci su prikupljeni u okviru Tipping the balance (TTB) studije o starijim osobama u dva navrata (1995. i 2005.). U Istri su upitnike |

|primjenjivale za to podučene medicinske i patronažne sestre individualno, u kući sudionika, u obliku strukturiranog intervjua do 30 minuta. |

|TTB je međunarodna mreža organizacija koja se bavi razvojem primarne zdravstvene zaštite u nekoliko europskih regija prema rezoluciji Zdravlje za |

|sve WHO (1977.) i deklaracije iz Alma Ate (1978.). Oba istraživanja o starijim osobama napravljena su u svrhu proučavanja potreba starije |

|populacije u više europskih regija s ciljem planiranja, razvoja i unaprijeđenja usluga za starije osobe. |

| |

|Analiza podataka |

|Planirane analize uključuju: računanje deskriptivnih pokazatelja, provjeru značajnosti razlika među varijablama, računanje korelacija te |

|regresijske analize. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Rezultati istraživanja omogućit će uvid u to mijenjaju li se varijable mentalnog zdravlja te mijenja li se povezanost bioloških i socijalnih |

|čimbenika mentalnog zdravlja među različitim kohortama starijih osoba. Ovakva provjera postojanosti ili nepromjenjivosti mentalnog zdravlja |

|predstavljat će doprinos biopsihosocijalnom modelu mentalnog zdravlja i općoj teoriji razvoja. Rezultati će uputiti na to koji su biološki i |

|socijalni čimbenici mentalnog zdravlja povoljniji za starije osobe. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Naklada Slap, Jastrebarsko. |

|Engel, G.L. (1977). The need for a new medical model: A challenge for biomedicine. Science. Vol. 196, 129–136. |

|Flint, A.J. i Rifat, S.L. (1996). Validation of The Hospital Anxiety and Depression Scale as a measure of severity of geriatric depression. |

|International Journal of Geriatric Psychiatry. Vol. 11, 991-994. |

|Havelka, M., Despot Lučanin, J. i Despot, D. (2009). Biopsychosocial model – the integrated approach to health and disease. Collegium |

|Antropologicum. Vol. 33 (1), 303–310. |

|Honn Qualls, S. (2002). Defining mental health in later life. Mental Health and Mental Illness in Later Life. Vol. 26 (1), 9-13. |

|Istarska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb (2005): Plan za zdravlje. |

|istra-istria.hr/fileadmin/dokumenti/zdravstvo/Plan_za_zdravlje.pdf |

|Istarska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb (2010): Plan za zdravlje. |

|istra-istria.hr/fileadmin/dokumenti/zdravstvo/Operativni_plan_aktivnosti_2010.g..pdf |

|Kenn, C., Wood H., Kucyj, M., Wattis, J. i Cunane, J. (1987). Validation of The hospital anxiety and depression scale (HADS) in an elderly |

|psychiatric population. International Journal of Geriatric Psychiatry. Vol. 2, 189-193. |

|Lerner, R.M. (2008). The contributions of Paul B. Baltes to the transformation of the field of child development: From developmental psychology to |

|developmental science. Research in Human Development. Vol. 5(2), 69–79. |

|Mahoney, F.I. i Barthel, D. (1965). Functional evaluation: The Barthel index. Maryland State Medical Journal. Vol. 14, 56-61. |

|Snaith, R.P. (2003). The hospital anxiety and depression scale. Health & Quality of Life Outcomes. Vol. 1, 29-32. |

|Spinhoven, P., Ormel, J., Sloekers, P.P., Kempen, G.I., Speckens, A.E. i Van Hemert, A.M. (1997). A validation study of The hospital anxiety and |

|depression scale (HADS) in different groups of Dutch subjects. Psychological Medicine. Vol. 27(2), 363-370. |

|Tkalčić, M. (1998). Psihoneuroimunološki aspekti bolesti alopecia areata. Neobjavljena doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb. |

|Tkalčić, M. i Hauser, G. (2009). Upalni i funkcionalni crijevni poremećaji: somatske, psihološke i socijalne karakteristike. Društvena |

|istraživanja. Vol. 18(1-2), 91-110. |

|TTB second decennial survey of older people. Draft protocol. 2006. |

|Ware, J.E. Jr. i Sherbourne, C.D. (1992). The MOS 36 – item short form health survey (SF–36); I. Conceptual famework and item selection. Medical |

|care. Vol. 30(6), 473-483. |

|WHO (1978). Deklaracija iz Alma Ate. who.int/hpr/NPH/docs/declaration_almaata.pdf |

|WHO (2001). Strengthening mental health promotion. |

|WHO (2007). A conceptual framework for action on the social determinants of health. |

|Zigmond, A.S. i Snaith, R.P. (1983). The hospital anxiety and depression scale. Acta Psychiatrica Scandinavica. Vol. 67(6), 361-370. |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|0,00 kn (istraživanja su već obavljena) |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |      |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[7] | |

|Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis       |

|(Jasminka Despot Lučanin) |

| |

| |

|Potpis       |

|(Marlena Plavšić) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 7. 3. 2011. Potpis      |

|(Marlena Plavšić) |

| |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[8] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Mr. sc. Marlena Plavšić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij psihologije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |6662 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |Hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Usporedba bioloških i socijalnih čimbenika mentalnog zdravlja dviju generacija starijih osoba |

| |Engleski |Comparison of biological and social factors of mental health in two generations of the elderly |

|Područje/polje: |Društvene znanosti/psihologija |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |Dr. sc. Jasminka Despot Lučanin, izv. |Zdravstveno veleučilište, |jasminka@zvu.hr |

| |prof. |Zagreb, Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.Dr. sc. Jasminka Despot Lučanin, izv.|Zdravstveno veleučilište, |jasminka@zvu.hr |

| |prof. |Zagreb, Hrvatska | |

| |2.Dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, |Odsjek za psihologiju |gkuterov@ffzg.hr |

| |izv. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta| |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |3.Dr. sc. Nataša Jokić-Begić, izv. |Odsjek za psihologiju |njbegic@ffzg.hr |

| |prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta| |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica Vijeća poslijediplomskih studija 10. svibnja 2011., Ad. 42 |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|Sjednica Vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od 25.svibnja 2011, Ad 98. |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |      |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Nije predviđena javna obrana teme. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Mr. sc. Marlena Plavšić za svoju je disertaciju predložila znanstveno relevantno, teorijski utemeljeno te metodološki dobro osmišljeno istraživanje|

|koje će omogućiti uvid u eventualne promjenjivosti u varijablama mentalnog zdravlja te u povezanosti bioloških i socijalnih čimbenika mentalnog |

|zdravlja među različitim kohortama starijih osoba – jedne ispitane 1995., a druge ispitane 2005. godine. Ovakva provjera postojanosti ili |

|nepromjenjivosti mentalnog zdravlja predstavljat će doprinos biopsihosocijalnom modelu mentalnog zdravlja i općoj teoriji razvoja. Rezultati, |

|temeljeni na mjerenjima promatranih varijabli provjerenim psihologijskim mjernim instrumentima, uputit će na to koji su biološki i socijalni |

|čimbenici mentalnog zdravlja povoljniji za starije osobe. U primjeni, rezultati ovog rada mogu biti od pomoći u određivanju prioriteta i planiranju|

|zadovoljavanja javno-zdravstvenih potreba koje uključuju i očuvanje mentalnog zdravlja starijih osoba. |

|Kako su zbog metodološke složenosti i teške dostupnosti starije populacije ovakva istraživanja vrlo rijetka, nalazi predložene studije predstavljat|

|će značajan spoznajni doprinos u području razvojne psihologije ili uže, psihologije starenja, a može se očekivati da se otvore nova istraživačka |

|pitanja. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Sinopsis pokazuje da pristupnica mr. sc. Marlena Plavšić namjerava sustavno pristupiti temi i da je upoznata s bitnom znanstvenom i stručnom |

|literaturom područja koje istražuje. Pristupnica je ispunila sve uvjete predviđene individualnim programom treće godine doktorskog studija te je |

|predložila znanstveno relevantnu temu disertacije. Povjerenstvo stoga predlaže da se odobri predložena tema disertacije: „Usporedba bioloških i |

|socijalnih čimbenika mentalnog zdravlja dviju generacija starijih osoba“. Povjerenstvo je suglasno da mentorica pri izradi disertacije bude dr. sc.|

|Jasminka Despot Lučanin, izvanredna profesorica (Zdravstveno veleučilište u Zagrebu, vanjska suradnica Odsjeka za psihologiju, Filozofskoga |

|fakulteta Sveučilišta u Zagrebu). |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|      |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|2011/12. zimski semestar |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |Dr. sc. Jasminka Despot Lučanin, izv. prof., Zdravstveno | |

| |veleučilište, Zagreb, Hrvatska | |

| |2.Dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, izv. prof., Filozofski | |

| |fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska | |

| |3.Dr. sc. Nataša Jokić-Begić, izv. prof., Filozofski | |

| |fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 8. lipnja 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[9] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Ćiril Čoh |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu      |

|Naziv studija: |Poslijediplomski studij iz filozofije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|5744 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Štefanija i Vladimir Čoh |

|Datum i mjesto rođenja: |03. 04. 1953. |

|Adresa: |Široke ledine 14, 42000 Varaždin |

|Telefon/mobitel: |099 8091323 |

|E-mail: |ciril.coh@vz.t-com.hr |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |• 2000. magistrirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja humanističkih znanosti, |

|(kronološki od novijeg k starijem |znanstveno polje: filozofija |

|datumu): |• od 1984. do 1989. pohađa studij iz filozofije na Interuniverzitetskom centru poslijediplomskih studija u |

| |Dubrovniku (voditelji studija: Branko Bošnjak i Richard Wisser) |

| |• 1978. završio diplomski studij filozofije i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta |

| |u Zagrebu; na istom Fakultetu položio prvu godinu i odslušao drugu godinu studija latinskog jezika |

| |• 1974. apsolvirao dvogodišnji studij na Institutu za teološku kulturu laika pri Katoličkom bogoslovnom |

| |fakultetu Sveučilišta u Zagrebu |

| |• 1972. završio gimnaziju u Krapini |

|Radno iskustvo |• od 2006. do 2008. vanjski suradnik, predavač filozofije odgoja i etike na Visokoj učiteljskoj školi u |

|(kronološki od novijeg k starijem |Čakovcu (danas odjel Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) |

|datumu): |• od 2001. vanjski suradnik, predavač socijalne filozofije i etike na Veleučilištu u Varaždinu |

| |• od 2001. vanjski suradnik, predavač poslovne etike na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu |

| |• od 1978. profesor filozofije i logike na Prvoj gimnaziji u Varaždinu (također predavao etiku, dramsku |

| |umjetnost, filmsku umjetnost, latinski jezik, obrazovanje za demokratsko građanstvo) |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |Popis radova |

|na znanstvenim skupovima: |Knjige: |

| |1. Otkriveno lice kruga, Kruzak, Zagreb, 2004. |

| |2. Etika I, udžbenik za 1. razred srednjih škola, Školska knjiga, Zagreb, 2004. |

| |3. Etika I, priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zagreb, 2004. |

| |Magistarski rad: |

| |Platonovo srazmjerje vidljivog i nevidljivog u religiji, umjetnosti i filozofiji, Zagreb, 1999. |

| |Znanstveni radovi: |

| |1. "Mjesto prirode u cjelini svijeta“, Metodički ogledi 9, 1994., str. 89-107. |

| |2. "Primjena filozofski relevantnog likovnog djela u nastavi filozofije“, Metodički ogledi 11, 1995., str. |

| |9-35. |

| |3. "Kompozicija 'Nova de universis Philosophia' kao slika njenog sadržaja – spoznaje sveukupnosti“, u Ljerka |

| |Schiffler (ur.), Zbornik o Frani Petriću, 1597-1997., Zagreb, 1999., str. 227-244. |

| |4. "Kaotičnost kao nužna pretpostavka smislenog poretka“, Filozofska istraživanja 77-78, 2000., str. 277-292.|

| |5. "Poučavanje o jeziku u svjetlu filozofije i poezije", u Marijana Češi, Mirela Barbaroša-Šikić (ur.), |

| |Jezik, književnost i mediji u nastavi hrvatskog jezika, Naklada Slap, Zagreb, 2008., str. 80-93. |

| |Stručni radovi: |

| |1. "Stručni skup nastavnika filozofije i logike“, Filozofska istraživanja 51,1993., str. 1007-1008. |

| |2. "Prisutnost filozofije u Varaždinu od osnutka gimnazije do danas“, Radovi zavoda za znanstveni rad HAZU |

| |Varaždin 10-11, 1998., str. 147-156. |

| |3. "Prijedlog zadataka za natjecanje iz logike“, Logika 1, 2000., str. 45-49. |

| |4. "Logika i kritičko mišljenje, prikaz metode interaktivnog reagiranja pomoću primjedbi ispisanih na |

| |karticama“, Logika 3, 2000., str.177-182. |

| |5. "Karl Jaspers: Filozofija u obistinjenju i obistinjenje filozofije u njenoj nastavi“, Metodički ogledi 14,|

| |2001., str. 79-90. |

| |6. "Discussion of Practice, Sites for Citizenship – the Challenge“, Journal of Ethno-Development, Civic |

| |Literacy and the Politics of Inclusion, Dubrovnik - Detroit, 2002., str. 87-91. |

| |7. "Razgovor o razgovoru unutar nastave“, Metodički ogledi 16, 2002., str. 33-38. |

| |8. "Pripada v etiki prednost učitelju ali resnici", Poligrafi 33-34, 2004., str. 97-101. |

| |9. "Poučavamo li logički“, izlaganje na stručnom skupu nastavnika logike, Zagreb, 2008., |

| | |

| |Ogledi: |

| |1. "Martin Heidegger i haiku poezija“, Haiku 10, 1998., str. 7-11. |

| |2. "Kaos i poredak ljubavi“, Hrvatsko zagorje 2, 2001., str. 170-173. |

| |3. "Platonovo (ne)pisano učenje i zen budizam“, u Nazanski, B. i dr. (ur.), Haiku zbornik - Ludbreg 2002, |

| |Ludbreg, 2002., str. 4-9. |

| |4. "Teachers, ethics and spirituality today“, predavanje na 53. Međunarodnom godišnjem susretu SIESC |

| |(Secrétariat International des Enseignants Secondaires Catholiques), Samobor, srpanj, 2007., |

| | |

| |5. "Identitet u bezdanu razdijeljenosti i nezasitnosti“, emitirano na Trećem programu radio Beograda, |

| |prosinac, 2010., |

| |Recenzije i prikazi: |

| |1. "Predstavljanje knjige Viktora Žmegača: 'Književnost i filozofija'“, Društvena istraživanja, broj 6,1994.,|

| |str.776-777. |

| |2. "'Filozofija odgoja, Izbor tekstova hrvatskih pisaca', priredio Ivan Čehok“, Prilozi za istraživanje |

| |hrvatske filozofske baštine 1-2 (47-48), 1998., str. 266 -270. |

| |3. "Ivan Čehok, 'Filozofija Stjepana Zimmermana'“, Obnovljeni život 2,1995., str. 232-234. |

| |4. "Nekoliko misli o tekstu 'Odnos pojmova' Ante Vlastelice“, Metodički ogledi 11, 1995., str.115-119. |

| |5. "Prikaz knjige Simona Blackburna: 'Poziv na misao: poticajni uvod u filozofiju'“, Prolegomena 1, 2003., |

| |str. 82-85. |

| |6. "Novi udžbenik filozofije – pokušaj sinteze tradicije i suvremenosti“, Metodički ogledi 27, 2008., str. |

| |147-150. |

| |Aktivna sudjelovanja na znanstvenim skupovima: |

| |1. "Jezik analogne proporcionalnosti i mišljenje mislioca na Dürerovoj grafici 'Melencolia I'“, međunarodni |

| |simpozij u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva: Jezik i mišljenje, književnost i filozofija, Cres, |

| |srpanj 1993. |

| |2. "Mjesto prirode u cjelini svijeta“, međunarodni simpozij u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva: |

| |Platon - platonizam - Petriš, Cres, srpanj 1994. |

| |3. "Primat novine spram istine u filozofiji Frane Petrića“, međunarodni simpozij u organizaciji Hrvatskog |

| |filozofskog društva: Platon - platonizam - Petriš, Cres, srpanj 1995. |

| |4. "Ljepota kao predmet prikazivanja u modernoj umjetnosti“, međunarodni simpozij u organizaciji Hrvatskog |

| |filozofskog društva: Platon - platonizam - Petriš; Ljepota u prirodi i umjetnosti, Cres, srpanj 1996. |

| |5. "Kompozicija 'Nova de universis philosophia' kao slika njenog sadržaja“, međunarodni simpozij u |

| |organizaciji Hrvatskog filozofskog društva: 400 obljetnica Petriševe smrti, Cres, srpanj1997. |

| |6. "Značaj brojeva tri i sedam u Petrićevom razlaganju Jednog“, međunarodni simpozij u organizaciji Hrvatskog|

| |filozofskog društva: Platon - platonizam -Petriš, Cres, srpanj 1998. |

| |7. "Kaotičnost kao pretpostavka smislenog poretka“, međunarodni simpozij u organizaciji Hrvatskog filozofskog|

| |društva: Teorija kaosa, Cres, srpanj 1999. |

| |8. "Vrijeme kao pokretna slika vječnosti“, međunarodni simpozij u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva:|

| |Platon – platonizam - aristotelizam, Cres, srpanj 2000. |

| |9. "Jedna izuzetna Platonova analogija“, međunarodni simpozij u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva: |

| |Platon- platonizam - aristotelizam, Cres, rujan 2002. |

| |10. "Ima li u etici prednost učitelj ili istina“, međunarodni simpozij u organizaciji Hrvatskog filozofskog |

| |društva: Platon – platonizam - aristotelizam, Cres, rujan 2003. |

| |11. "Odgoj i obrazovanje, kao vještina, vrlina i znanje“, međunarodni simpozij u organizaciji Hrvatskog |

| |filozofskog društva: Filozofija i odgoj u suvremenom društvu, Cres, rujan 2004. |

| |12. "Relativnost kod Albrechta Dürera prema interpretaciji fizičara Davida Finkelsteina“, međunarodni |

| |simpozij u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva: Teorija relativnosti i filozofija, Cres, rujan 2005. |

| |13. "Kroz beril Nikole Kuzanskog – o Petrićevoj teoriji spoznaje“, međunarodni simpozij u organizaciji |

| |Hrvatskog filozofskog društva: Petrić i renesansne filozofske tradicije, Cres, rujan 2005. |

| |14. "Bioetika kao obrana i pohvala pravednosti“, međunarodni simpozij u organizaciji Hrvatskog filozofskog |

| |društva i Hrvatskog bioetičkog društva: Integrativna bioetika i nova epoha, Mali lošinj, lipanj 2007. |

| |15. "Teachers, Ethics and Spirituality Today“, 53. međunarodni godišnji susret SIESC (Secrétariat |

| |International des Enseignants Secondaires Catholiques), Samobor, srpanj 2007. |

| |16. "Poučavanje o jeziku u svjetlu filozofije i poezije“, Drugi simpozij učitelja i nastavnika hrvatskog |

| |jezika, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, Poreč, studeni 2008. |

| |17. "Tankoćutnije od jezika“, međunarodni simpozij u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva: Filozofija i|

| |mediji, Cres, rujan 2009. |

| |18. "Identitet u bezdanu razdijeljenosti i nezasitnosti“, međunarodni simpozij u organizaciji Hrvatskog |

| |filozofskog društva: Pitanja identiteta, Cres, rujan 2010.      |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Matematika u Platonovoj filozofiiji |

|Engleski: |Mathematics in Plato's Philosophy |

|Naslov na jeziku na kojem će se |      |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |Humanističke znanosti, filozofija |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Igor Mikecin, doc. |Filozofski fakultet Sveučilišta u|imikecin@ffzg.hr |

| | |Zagrebu, Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Prvi mentor: |1. “Platonova poiesis”, Filozofska istraživanja, 108, 2007., str. 885-911. |

| |2. “Slika plovidbe u Platonovim dijalozima”, u P. Šegedin/O. Žunec (prir.), Filozofiranje i more, Demetra, |

| |Zagreb, 2008., str. 187-210. |

| |3. “Ciprina interpretacija Parmenida”, u D. Barbarić (prir.),Vrijeme metamorfoza. Uz 'Metamorfoze metafizike'|

| |Marijana Cipre, Matica hrvatska, Zagreb, 2009., str. 61-80. |

| |4. “Sustav duše”, u D. Barbarić/P. Šegedin (prir.), Platonov nauk o duši, Demetra, Zagreb, 2010., str. |

| |151-216. |

| |5. "Heraklitov logos", Phainomena XVIII/72-73, 2010., str. 113-138. |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |U disertaciji se polazi od pretpostavke da je razumijevanje položaja i uloge matematike u Platonovoj |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |filozofiji vezano uz razumijevanje odnosa matematike i duše kao prvotnog počela kretanja. Istraživanje |

|mjestima): |glavnih dijelova matematike: aritmetike, geometrije, stereometrije, astronomije i harmonike omogućuje |

| |promišljanje duševnoga kretanja, tj. kretanja koje samo sebe pokreće, i osobito okreta duše (periagoge tes |

| |psyches) kao porijekla istinskog filozofiranja. Na temelju kritičke analize Gaiserova pokušaj rekonstrukcije |

| |Platonova 'matematičkog sustava', utvrđuje se razlika između dianoetičke i noetičke matematike, narav |

| |eidetskih brojeva i matematički smisao prvotnih počela cjeline bića – onog jednog i neodređenog dvojstva. |

|Sažetak na engleskom jeziku |This Ph.D. thesis starts from the assumption that the understanding of the position and role of mathematics |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |within Plato's philosophy is connected with the understanding of the relationship between mathematics and the|

|mjestima): |soul as the prime principle of movement. Investigations into the main mathematical disciplines such as |

| |arithmetic, geometry, stereometry, astronomy and harmonics make it possible to reflect upon the movement of |

| |the soul, i.e. movement that puts itself in motion, and especially the ‘conversion of the soul’ (periagoge |

| |tes psyches) as a source of a true philosophy. Based on a critical analysis of Gaiser's attempt to |

| |reconstruct Plato's ‘mathematical system’, the following is established: the difference between dianoetic and|

| |noetic mathematics, the nature of ideal numbers, and the mathematical meaning of the ultimate ontological |

| |principles – the principle of One and the principle of Indefinite Duality. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Razumijevanje Platonove matematike moguće je tek iz cjeline njegovog filozofiranja. Naime, matematika se bavi područjem između oblasti onog |

|osjetilno opažljivog i oblasti onog mislivog i kao takva omogućuje uspon od onog postajućeg i prolaznog do onog istinski jesućeg. Ono matematičko |

|ima udio u oba područja i tako posreduje među njima. |

|Ovakav pristup matematici u Platonovoj filozofiji pokrenut je istraživanjima K. Gaisera i ostalih predstavnika Tübingenske škole, koja se temelje |

|na Platonovom nepisanom učenju, odnosno filozofiranju među njegovom sljednicima u Akademiji. U ovim istraživanjima otvorena su mnoga pitanja, a |

|posebno pitanje odnosa onog matematičkog spram duše. Oboje zauzima središnji položaj i posredničku ulogu u cjelini bića. Među duševnim moćima opet|

|matematici pripada moć razumijevanja (dianoia), koja se nalazi u sredini između moći mnijenja i osjetilnog opažanja s jedne i umovanja s druge |

|strane. |

|Duša je počelo svega kretanja i ujedno je i sama kretanje koje samo sebe pokreće (Legg. 896a), a u matematici kao djelatnosti razuma kretanje duše |

|je ograničeno i ona ne dopire do istinske spoznaje svoga životonosnoga kretanja (Resp. 533c1). Nadalje, tako shvaćena matematika u svome |

|istraživanju onog jesućega služi se pretpostavkama koje sama ne može pokrenuti i nadići (Resp. 511a5-b7). Geometrija, stereometrija, aritmetika, |

|astronomija i harmonika kao glavni vidovi matematike predstavljaju znanja koja čine uvod u dijalektiku kao znanje onog istinski jesućeg (Resp. |

|522c-531d). Međutim, odnos onog matematičkog i duše u Platona može se u potpunosti objasniti tek ako se od dianoetičke matematike razlikuje |

|noetička matematika i stekne uvid u to da su u svim tim znanjima, s izuzetkom aritmetike, u središtu interesa krug, odnosno kugla i uz njih vezano |

|kružno kretanje. Geometrija proučava ravnine, a posebno srazmjere koji su matematička osnova sustava duše i njenog kružnog kretanja (Tim. |

|35a1-36d7). Izazov stereometrije je konstrukcija pravilnih geometrijskih tijela odnosno njihovo upisivanje u kuglu. Astronomija proučava čvrsta |

|tijela u kružnom kretanju, a harmonika srazmjere toga kretanja koji su u osnovi harmonije i ritma čujne glazbe. Čovjek je obdaren vidom kojim može |

|vidjeti ta kretanja i sluhom kojim ih može čuti kako bi mogao svoju dušu s njima uskladiti i poistovjetiti (Tim. 47c; 80c; 88d; 89a; 90d.). U |

|spoznaji i nasljedovanju okreta duše (periagoge tes psyches) sastoji se za Platona istinska filozofija (alethine philosophia, Resp. 521,c). Pitanje|

|'što je periagoge?' odgovara pitanju 'što je to filozofija?' (G. Farandos), ali i pitanju 'što to u filozofiji matematika i ono matematičko jest?'.|

| |

|U aritmetici se ne spominju krug i kugla, no njeno izučavanje također smjera prema mišljenju okreta duše, koje je usko povezano s mišljenjem |

|eidetskih brojeva. Tako se npr. u 'Dodacima Zakonima' životonosno kružno kretanje neba i mogućnost njegovog istraživanja veže uz broj (Epinom. |

|977a-b). Eidetski brojevi nisu brojevi kojima se broji i računa, njima se ne razumijeva (diaonoia), već umuje (noesis). Analogno s pitanjem o |

|samokretanju duše kao okretu, ovdje se postavlja pitanje o prirodi eidetskih brojeva. Kakvi su to brojevi, u kakvom su odnosu spram onih |

|aritmetičkih? Neki interpretatori (npr. M. Burnyeat) misle da ih treba shvatiti puko metaforički. Takvom shvaćanju se, među ostalima, |

|suprotstavljaju J. W. Cook, L. Robin, J. Stenzel, i P. Brommer. Slične nesporazume izaziva s ovim povezano Platonovo razlikovanje dviju vrsta mjera|

|(Pol. 283c-285c) – one aritmetičke i 'prave mjere'. Ovu drugu K. Gaiser, H. Krämer i H. G. Gadamer vežu uz ono jedno, dobro i lijepo dok se mnogi |

|drugi (npr. C. Huffman) zaustavljaju samo na utvrđivanju praktičke sposobnosti primjene računanja u etici, čime se ne uvažava Platonovo |

|razlikovanje aritmetičke jednakosti od one istinske jednakosti koja stvara prijateljstvo i ljubav (Legg. 716,c; 757a-b), kao i Platonovo |

|razlikovanje između djelovanja usmjerenog isključivo prema ugodi i onog koje vodi brigu o okretu duše? Ljudska duša gubi vrlinu, odnosno postaje |

|nesposobna za umovanje i istinsko življenje upravo onda kada u njoj umjesto primjerenog joj umnog kretanja zavlada lutajuće, gdje je mišljenje |

|svedeno na računanje, a življenje na nezasitnu žudnju za užitkom. |

|Utvrđivanje položaja i uloge matematike u Platonovnoj filozofiji, a osobito naravi eidetskih brojeva i njihova odnosa spram prvotnih počela cjeline|

|bića – ono jednog i neodređenog dvojstva, moguće je tek na temelju razlikovanja između dianoetičke i noetičke matematike. Cornford uvažava |

|mogućnost noetičke matematike, ali misli da nju ne bi trebalo strogo lučiti od one koja još ne preispituje svoje pretpostavke. J. Stenzel, K. |

|Gaiser i H. G. Gadamer, prepoznavajući u onom matematičkom ključ za razumijevanje cjeline Platonove filozofije ne pronalaze neku noetičku |

|matematiku, ali izlučuju sustav koji nadilazi područje dianoia. J. Stenzel ukazuje na matematičku strukturu raščlambe ideja (diairesis), a K. |

|Gaiser na 'matematički sustav' u unutrašnjoj strukturi bitka, čije naznake prepoznaje na mnogim mjestima u dijalozima. Radi se o 'slijedu |

|dimenzija' (točka, crta, ploha, tijelo), što je kod pitagorovaca povezano s ustrojem dekade. Dekadu, odnosno Platonove eidetske brojeve kao najviše|

|rodove onog jesućeg Gaiser izvodi iz dvaju prvotnih počela – onog jednog i neodređenog dvojstva. Mogućnost postojanja jednog takvog matematičkog |

|sustava prihvaća i H. G. Gadamer smatrajući da bi 'slijed dimenzija' trebalo vezati i uz četiri roda iz 'Fileba': granica, ono bezgranično, ono |

|ograničavajuće i ono ograničeno. |

|Za razumijevanje uloge matematike i onog matematičkog u Platona od velike je važnosti matematičko tumačenje tri usporedbe iz 'Politeje', u kojima |

|Platon prikazuje ustrojstvo i razdiobu cjeline svega osjetivog i mislivog. Platonova razdioba crte pritom naglašava analogijski srazmjer među |

|oblastima bitka (A. S. Ferguson). Taj je srazmjer određen zlatnoreznim odnosom, što je ključno za Platonovo razlaganje cjeline bića (Des Jardins, |

|K. M. Sayre, S. A. Olsen, J. B. Kennedy). Tako se crta veže uz dekadu i postavlja se u blizinu Gaiserovog izvođenja eidetskih brojeva iz prvotnih |

|počela. Time se naznačuje da se kroz filozofijsku matematiku dade sagledati odnos svih razina bitka, uključujući i razinu onog matematičkog. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[10] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Na temelju uvida u položaj i značaj matematike i onog matematičkog u Platona, te pretpostavke o njegovom razlučivanju dianoetičke i noetičke |

|matematike rekonstruirati 'matematički sustav' koji je skriven u dijalozima i takozvanom nepisanom učenju, u svrhu njihovog boljeg razumijevanja. |

|Pretpostavlja se da su u tom sustavu najuže povezani eidetski brojevi, okret (periagoge) kao umno i životvorno samokretanje duše, geometrijska, |

|aritmetička i harmonijska razmjernost, 'slijed dimenzija', dijatonijska ljestvica, Platonova razdioba crte, četiri roda iz 'Fileba', te temeljni |

|principi svega osjetivog i mislivog - ono jedno i neodređeno dvojstvo. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Rad će sadržavati slijedeće glavne dijelove: |

|1. Povijest grčke matematike, harmonije i astronomije od pitagorovaca do Euklida s naglaskom na sadržajima relevantnim za razumijevanje Platona |

|(literatura: Burkert, Szabo, Heath, Huffman) |

|Ovdje će se, među ostalim, obrazložiti pitagorovsko shvaćanje brojeva po kojem oni nisu samo ono što omogućuje odredbu kvantitete nekog određenog |

|svojstva nekog bića, već su osnova bitka i spoznaje svega (Filolaj, fr. B11). Problematizirat će se teza da geometrijsko prikazivanje i shvaćanje |

|brojeva pitagorovce udaljuje od razumijevanja iracionalnih brojeva i nule, te teze o razlozima zbog kojih su pitagorovci držali u tajnosti |

|konstrukciju pravilnog peterokuta (zlatni rez). Pokazat će se da u njihovom sustavu iracionalni brojevi i nula nisu 'strano tijelo' i da se na |

|šutnju obvezuju iz onih istih razloga zbog kojih će se kasnije Platon u svojim dijalozima suzdržavati od izričitog govora o prvotnim počelima. |

|2. Platonovo shvaćanje matematike |

|Sustavno će se prikazati matematička problematika u Platonovim tekstovima (prije svega u 'Menonu', 'Politeji', 'Politiku', 'Teetetu' i 'Timeju') |

|te u svjedočanstvima 'nepisanog učenja'. Razložit će se Aristotelova kritika Platonovog shvaćanja matematike i onog matematičkog ('Metafizika', |

|'Fizika', 'O duši'). |

|Polazeći od Platonovog shvaćanja matematike i njenog položaja u cjelini njegove filozofije pokazat će se nužnost njenog razlučivanja na dianoetičku|

|i noetičku matematiku. Ovo razlučivanje ima svoje uporište u prikazu mjesta matematičkih bića unutar cjeline svega osjetivog i mislivog |

|('Politeja', VI. i VI.) te u razlikovanju dviju vrsta mjere (Pol. 283c-285c.). U aritmetici će se to pokazati kroz razliku dianoetičko-aritmetičkih|

|i eidetskih brojeva, a u geometriji kroz razliku geometrijskih likova ukoliko oni predstavljaju sami sebe i služe razumijevanju (razmjeravanju) |

|onog osjetivog i geometrijskih likova ukoliko su slika onog mislivog (Resp. 510c). Ukazat će se na značaj geometrijskog niza kao sredine između |

|aritmetičkog i harmonijskog i na ulogu zlatnog reza. |

|Također će se pokazati uloga matematike u Platonovom promišljanju zakonitosti ustrojstva oblasti onog osjetivog, odnosno prirode, u razlici spram |

|novovjekovne 'kvantifikacije prirode'. |

|3. Matematika i ono matematičko u Platonovom učenju o duši i idejama |

|Kroz sustavni prikaz Platonovog učenja o duši (pojedinačna ljudska duša i duša kozmosa, odnosno duša svega kao počelo kretanja) kroz analizu |

|ogovarajućih dijelova 'Fedona', 'Politeje', 'Politika', 'Fedra', 'Zakona', 'Timaja', pokazat će se, među ostalim, kako Platonovo poimanje duše nije|

|razumljiv kroz 'slijed dimenzija' (Gaiser) ukoliko on uključuje samo tjelesnu dimenzionalnost. Kao kretanje koje samo sebe pokreće (Phaedr. 245c-e,|

|Legg. 894d-896c) duša je prvotnija od tjelesne duljine, širine, dubine i snage (Legg.896c9-d3). Prostornost onog osjetivog i prostornost onog |

|mislivog bitno se razlikuju, a u duši su postavljene u međusobno odnošenje. Tjelesna, osjetiva prostornost pruža otpor, koji duša treba |

|prevladadati, a druga, ona misliva, uspostavlja sklad, što duši omogućuje svrhovito kretanje koje je, kao takvo, istovremeno kruženje i |

|napredovanje. |

|Pokazat će se kako je prostornost onog osjetivog vezana uz lutajuće kretanje (naprijed – natrag, lijevo – desno, gore – dolje), a prostornost onog |

|mislivog uz kružno svrhovito kretanje. To su međusobno suprotstavljene, ali jedna drugoj pripadajuće vrste kretanja. Ukoliko su prožeta umom, ta |

|kretanja su međiusobno usklađena i svrhovita, a ukoliko su napuštena od uma izokreću se i međusobno se sukobljavaju. Takvo kretanje unutar duše |

|prepoznat će se u Platonovom prikazu odnošenja dijelova duše u IV. knjizi 'Politeje' i u 'Fedru'. |

|Nakon prikaza i kritike različitih shvaćanja Platonovih eidetskih brojeva, odnosno brojeva-ideja (Robin, Stenzel, Bromer, Mohr, Cook), obrazložit |

|će se i dokazati pretpostavka o njihovoj najužoj povezanosti s temom okreta (periagoge). U analizi odabranih mjesta iz 'Simpozija', 'Politeje' i |

|'Parmenida' pokazat će se kako poimanje eidetskih brojeva i prvotnih počela – onog jednog i neodređenog dvojstva podrazumijeva i promišljanje onog |

|nejesućeg, odnosno onog ništa. |

|Kroz prikaz Platonove etike u perspektivi platonovski shvaćene matematike, pokazat će se kako Platonovo učenje o dobru i vrlinama duše nije neka |

|matematizacija etike, već suptilni način razlučivanja neposrednom koristi i užitkom uvjetovanog djelovanja od onog uistinu pravednog. |

|4. Rekonstrukcija 'matematičkog sustava' u Platonovoj filozofiji |

|Prethodna poglavlja priprema su za rekonstrukciju Platonovog 'matematičkog sustava'. U rekonstrukciji se polazi od analize i kritike Gaiserove |

|knjige 'Platons ungeschriebene Lehre' (posebno drugog dijela: 'Mathematik und Ontologie') i Kramerove 'Arete bei Platon und Aristoteles' (posebno|

|trećeg dijela: 'Die Grundlegung des Mesotes-Lehre in der Platonischen Ontologie'). Pritom se ima u vidu učenje o vrlinama duše (Politeja IV. i |

|IX.), usporedba o suncu, mit o pećini, te razdioba crte (Politeja VI. i VII.); raščlamba rodova u 'Sofistu', te sklop onog ograničavajućeg, |

|granice, onog bezgraničnog i onog ograničenog u 'Filebu'. Na kraju slijedi izvod rekonstrukcije Platonovog 'matematičkog sustava'. |

|5. Ustroj Platonovih pisanih dijela i njihov odnos prema usmenom filozofiranju |

|Polazeći od istraživanja Tübingenske škole (Gaiser, Krämer, Szlezak) te od stihometrijskih i sličnih analiza Platonovih dijaloga (Kennedy, Wyller, |

|Sayre) pokazat će se kako se u unutrašnjem ustroju dijaloga iskazuje 'matematički sustav' Platonovog filozofiranja. Sam dijaloški oblik |

|filozofiranja otkrit će se kao životvorno kretanje odnosno kruženje, pri čemu je pisani dijalog ograničena slika živoga dijaloga. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Prikaz matematike u Platonovim spisima i u 'nepisanom učenju'. Ukazivanje na zajedničku problematiku aritmetike, geometrije, stereometrije, |

|astronomije i harmonike kao Platonovog uvoda u dijalektiku. Utvrđivanje matematičkog smisla kretanja koje samo sebe pokreće i okreta duše. Teza o |

|Platonovom razlučivanju dianoetičke i noetičke matematike. Nova rekonstrukcija Platonovog 'matematičkog sustava' za sagledavanje cjeline njegovog |

|filozofiranja. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|1. Platonis Opera, recognovit brevique adnotatione critica instruxit Ioannes Burnet, Oxford University Press, Oxford, 1967. |

|2. Barbarić, D., “Pogled na matematiku“, Godišnjak za povijest filozofije 4, 1986., str. 5-22. |

|3. Brommer, P., “De numeris idealibus”, Mnemosyne 11,1943., str. 263-295. |

|4. Burkert W., Lore and Science in Ancient Pythagoreism, Harvard University Press Cambridge, Massachusetts, 1972. |

|5. Burnyeat M., “Platonizam i matematika: Preludij za raspravu", u Gregorić, P., Grgić, F. (ur.), Aristotelova metafizika. Zbirka rasprava, Kruzak,|

|Zagreb, 2003., str. 411-440. |

|6. Cornford F. M., Plato’s Cosmology. The Timaeus of Plato, Hackett Publishing Company, Indianapolis/Cambridge, 1935., reprint 1997. |

|7. Cornford, F. M., “Mathematics and Dialectic in the Republic VI-VII,” (I.) Mind, br. 161., 1932., str. 37-52; (II.) Mind, 162. 1932., str. |

|173-190. |

|8. Cook, J. W., “On the Platonist doctrine of the 'asymbletoi arithmoi'”, The Classical Review 5, 1904., str. 247-260. |

|9. Des Jardins, G., “How to Divide the Divided Line”, Review of Metaphysics 29, 1976., str. 483-496. |

|10. Farandos, G. D., Platons Philosophie der Periagoge, Königshausen + Neumann, Würzburg, 1979. |

|11. Ferguson, A. S., “Plato's Simile of Light. Part I. The Similes of the Sun and the Line“, The Classical Quarterly 3/4,1921., str. 131-152. |

|12. Gaiser K., Platons ungeschriebene Lehre, Studien zur systematischen und geschichtlichen Begründung der Wissenschaften in der platonischen |

|Schule, Ernst Klett Verlag, Stuttgard, 1967. |

|13. Gaiser, K., “Platos Enigmatic Lecture On the Good”, Phronesis 25, 1980., str. 5-35. |

|14. Gadamer, H. G., Schadewaldt, W., Idee und Zahl: Studien zur platonischen Philosophie, Abhandlungen der Heidelberger Akademie der |

|Wissenschaften, Heidelberg, 1968. |

|15. Heath, T., A History of Greek Mathematics, sv.1., Clarendon Press, Oxford,1921. |

|16. Huffman, C. A., Archytas of Tarentum. Pythagorean, Philosopher and Mathematician King, Cambridge University Press, Cambridge, 2005. |

|17. Kennedy, J. B., “Plato’s Forms, Pythagorean Mathematics, and Stichometry“, Apeiron 43/1, 2010., str. 1-32, |

| |

|18. Krämer, H. J., Arete bei Platon und Aristoteles, Carl Winter Universitätsverlag, Heidelberg, 1959. |

|19. Ljubimir, D., “Okret duše“, Barbarić, D., Šegedin, P. (ur.), u Platonov nauk o duši, Demetra, Zagreb, 2010., str. 97-118. |

|20. Mikecin, I., „Sustav duše“, u Barbarić D., Šegedin P. (ur.), Platonov nauk o duši, Demetra, Zagreb, 2010., str. 151-216. |

|21. Olsen, S. A., The Pythagorean Plato and the Golden Section: a Study in Abductive Inference. Ph.D. Dissertation, University of Florida, 1983. |

|22. Pritchard, P., Plato's Philosophy of Mathematics, Academia Verlag, Sankt August,1995. |

|23. Robin, L., La théorie Platonicienne des idées et des nombres d'après Aristote, F. Alcan, Paris,1908. |

|24. Sayre, K. M., Plato’s Late Ontology: A Riddle Resolved, University Press, Princeton,1983. |

|25. Szlezák, T. A., Čitati Platona i dva eseja o jedinstvu Platonove filozofije, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2000. |

|26. Stenzel, J., Zahl und Gestalt bei Platon und Aristoteles, Verlag und Druck von B. G. Teubner, Leipzig – Berlin, 1924. |

|27. Stublić, I., "Sljepoća duše i kretanje u problemu 'druge plovidbe'", u Barbarić D., Šegedin P. (ur.), Platonov nauk o duši, Demetra, Zagreb, |

|2010., str. 47-68. |

|28. Szabo A., The Beginnings of Greek Mathematics, D. Reidel Publishing Company, Dordrecht, 1978. |

|29. Taylor A. E., “Forms and Numbers: A Study in Platonic Metaphysics (I.)”, Mind 140. 1926., str. 419-440; (II.), Mind 141, 1927., str. 12-33. |

|30. Žunec, O., ”Ideja i ništa. Uz Platonov Simpozij 210e211b”, Godišnjak za povijest filozofije 4, 1986., str.168-208. |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|      |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |      |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[11] | |

|Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis       |

|(ime i prezime prvog predloženog mentora) |

| |

|Potpis       |

|(ime i prezime drugog predloženog mentora) |

| |

|Potpis       |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu,       Potpis      |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|M.P. |

|IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI |Mr. sc. Ćiril Čoh |

|PRISTUPNICE: | |

|SASTAVNICA: |FILOZOFSKI FAKULTET, ZAGREB |

|Naziv studija: | |

| |PDS filozofija |

|Matični broj studenta: |5744 |

| |

|Naslov predložene | | Matematika u Platonovoj filozofiji |

|teme: |hrv. | |

| | | |

| |eng. |Mathematics in Plato's Philosophy |

|Područje/polje/granaa: |Humanističke znanosti; filozofija; povijest filozofije |

|MENTOR(I) |

| |TITULA, IME I PREZIME: |USTANOVA: |E-POŠTA: |

|Mentor 1: |Dr. sc. Igor Mikecin, docent |Filozofski fakultet u Zagrebu |imikecin@ffzg.hr |

|Mentor 2b: | | | |

|Izabrano Stručno povjerenstvo za ocjenu|TITULA, IME I PREZIME: |USTANOVA: |E-POŠTA: |

|predložene teme - 3 ili 5 članova (prvi| | | |

|je predsjednik; preporuka je da mentor| | | |

|ne bude predsjednik) | | | |

| |1. Dr. sc. Lino Veljak, red. prof. |Filozofski fakultet u Zagrebu |lveljak@ffzg.hr |

| |2. Dr. sc. Igor Mikecin, doc. |Filozofski fakultet u Zagrebu |imikecin@ffzg.hr |

| |3. Dr. sc. Erna Pajnić Banić, znan. |Institut za filozofiju u |bp.erna@xnet.hr |

| |savjetnica |Zagrebu | |

| |4. | | |

| |5. | | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Javna obrana sinopsisa održana je 17. lipnja 2011. u okviru seminara za polaznike II. semestra Doktorskog studija filozofije, a uz studente |

|prisustvovali su i članovi povjerenstva. Na pitanja članova povjerenstva kandidat je dao kvalitetne odgovore, te je u cjelini pokazao odlično |

|poznavanje teme i općenito visoku razinu kompetencije. Stoga povjerenstvo jednodušno zaključuje da je kandidat kvalificiran za pisanje veoma |

|zahtjevna doktorskog rada. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|Tema ovoga doktorskog rada veoma je relevantna za istraživanje antičke filozofije i posebice za razumijevanje mišljenja jednoga od njezinih |

|najvažnijih predstavnika Platona, a spada među one teme koje nisu do kraja istražene, pri čemu je ta problematika kod nas posve u drugom planu, |

|tako da Čohov rad predstavlja pionirski pothvat u hrvatskim istraživanjima antičke filozofije. Kandidat je rad zamislio i planirao na način koji |

|nadu da ćemo dobiti jedan odličan originalan doprinos istraživanju antičke filozofije čini izrazito realnom. Na temelju nove rekonstrukcije |

|Platonova matematičkog sustava kandidat će dati bitne pretpostavke za inovativno sagledavanje cjeline Platonova filozofiranja, te time i značajan |

|doprinos kako filozofijskom istraživanju Platona tako i aktualnosti Platonove filozofije matematike u kontekstu suvremene filozofije. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Povjerenstvo predlaže da se prihvati tema doktorskog rada mr. sc. Ćirila Čoha. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

| |

|Prijedlog izmjene ili dopune mentora (UPISATI: TITULA, IME I PREZIME, USTANOVA) |

| |

|Izabrano Stručno povjerenstvo za ocjenu|TITULA, IME I PREZIME, USTANOVA |POTPIS: |

|predložene teme - 3 ili 5 članova (prvi| | |

|je predsjednik; preporuka je da mentor| | |

|ne bude predsjednik) | | |

| |1. Dr. sc. Lino Veljak, red. prof. | |

| |(predsjednik Stručnog povjerenstva) | |

| |2. Dr. sc. Igor Mikecin, doc. | |

| |3. Dr. sc. Erna Pajnić Banić, znan. savjetnica | |

| |4. | |

| |5. | |

|Mjesto i datum: |Zagreb, 17. lipnja 2011. |

|Napomena (po potrebi): |

| |

| |

| |

| |

| |

a Navesti granu ako je potrebno

b Navesti mentora 2 ako je izabran

Molimo Vas da ispunjeni Obrazac DR.SC.-02 zajedno s obrascima DR.SC-01 i DR.SC-03 pošaljete u elektroničkom obliku (e-pošta: jandric@unizg.hr) i u tiskanom obliku – potpisano i s pratećom dokumentacijom - u pisarnicu Sveučilišta u Zagrebu (Trg maršala Tita 14).

Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime pristupnika.doc

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[12] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Marijana Bijelić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|6530 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Ane Bijelić i Marjan Bijelić |

|Datum i mjesto rođenja: |07. 11. 1978. Dubrovnik |

|Adresa: |Braće Cvijića 21, Zagreb |

|Telefon/mobitel: |098/96-76-207 |

|E-mail: |mbijelic@ffzg.hr |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |2006. - Poslijediplomski doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma |

|(kronološki od novijeg k starijem |1999.-2005. Filozofski fakultet u Zagrebu, smjer kroatistika i slavistika |

|datumu): |1993.-1997. Gimnazija Dubrovnik |

| |1985.-1993. Osnovna škola „Marin Držić“, Dubrovnik |

|Radno iskustvo |2005.- znanstvena novakinja na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u |

|(kronološki od novijeg k starijem |Zagrebu |

|datumu): | |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |Objavljeni radovi: |

|na znanstvenim skupovima: |Bijelić, Marijana: Funkcija autora u lirskoj pjesmi bugarskog i hrvatskog narodnog preporoda u V'preki |

| |različijata: Interkulturni dialozi na Balkanite: sbornik/ Aretov, Nikolaj (ur.) Sofija: Akademično |

| |izdatelstvo ' Prof. Marin Drinov' 2008. 230-249. |

| |Bijelić, Marijana: Stojanov, Ljudmil; Stojanov, Zahari; Strašimirov, Anton; Stratiev, Stanislav; Šišmanov, |

| |Ivan; Talev, Dimitar; Todorov, Petko Jurdanov; Trajanov, Teodor |

| |(enciklopedijske natuknice, Hrvatksa enciklopedija, X. sezak, 2008.) |

| |Bijelić, Marijana: Vapcarov, Nikola; Vasilev, Orlin; Vasilev, Vladimir; Vazov, Ivan; Veličkov, Georgi; |

| |Veličkov, Konstantin; Vežnov, Pavel; Vlajkov, Tordor; Vojnikov, Dobri; Vutimski, Aleksand'r; Zagorčnov, |

| |Stojan; Zidarov, Kamen; Zarev, Pantelej; Žečev, Tončo (enciklopedijske natuknice, Hrvatska enciklopedija XI. |

| |svezak, 2009.) |

| |Bijelić, Marijana: Tvorba identiteta i drugosti u romanu Baj Ganjo Aleka Konstantitnova, u zborniku |

| |Desničini susreti 2005.-2008., ur. Drago Roksandić, Ivana Cvijović Javorina, Zagreb, Filozofski fakultet, |

| |Plejada, 2010., str. 100-109 |

| |Bijelić, Marijana: Demonsko i sveto u poemi Septembar, Njegoševi dani II. ur: Tanja Bečanović, Nikšić: ITP |

| |„Kolo“, 2010., str. 235-244 |

| |Bijelić, Marijana: Kulturna kriza i nemogućnost elevacije u drami Kraljevo Mirsolava Krleže i romanu Kolo |

| |Antona Strašimirova, Philological studies, Filološke studije 2010., tom 2., internetsko izdanja, ur. J. |

| |Mojsieva-Guševa, T. I. Erofieeva, Z. Kovač, N. Subiotto, R. Hodel, B. Tošović, S. Kordić, O. Mikitenko, B. |

| |Ristovska-Josifovska, M. Karanfilovski, N. Boronnikova, V. Kondakov, L. Tanturovska, B. Pavlovsk, J. Vrečko, |

| |I. Baković, M. Proskurnina, Đ. Strsoglavec, Ž. Fink-Arsovski, O. Goroško, G. Smilevski |

| |Bijelić, Marijana: Parodijski diskurs djela „Je li kriva sudbina?“ Ljubena Karavelova, u Jubileen sbornik, 35|

| |godini katedra „Obšta i sravnitelna literaturna istorija“, ur. Natalija Njagolova, Velikotrnovski |

| |universitet, Universitetsko izdatelstvo „Sv. Sv. Kiril i Metodij“, Veliko Trnovo, 2010, str. 221-229 |

| | |

| |Učestvovanje na znanstvenim skupovima: |

| |2006. - IV. hrvatski slavistički kongres, Varaždin-Čakovec, 5.-8. 09. 2006. |

| |2006. - Interkulturni dialozi na balkanite, Sofija, 23.– 25. 11. 2006. |

| |2007. - Desničini susreti, Zagreb, 21.-22. 09. 2007. |

| |2008. - Konferencija povodom 35. godina Katedre za opću i poredbenu povijest književnosti Veliko Trnovo, |

| |16.-17. 5. 2008. |

| |2009. - I. naučni skup mladih filologa Srbije, Kragujevac, 14. 2. 2009. |

| |2009. - Njegoševi dani II., Cetinje, 27, 28. i 29. 08. 2009. |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Žrtvovanje kao strukturni model septembarske književnosti u okviru bugarske književne avangarde |

|Engleski: |Sacrifice as a structural model of the September literature in the Bulgrian literary avant-guarde |

|Naslov na jeziku na kojem će se |Hrvatski jezik |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |     Povijest književnosti |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |Dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta u|zkovac@ffzg.hr |

| | |Zagrebu, Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|     Aporije povijesti književnosti (Ivo Andrić, Vladan Desnica), Život v literature, Literaturna zblizka z dial'ky (ur. M. Batorova i R. Miklauš),|

|Ustav svetovnej literatury Slovenskej akademie vied , Bratislava, 2006., str. 77-93 |

|      Svoje i strano u novopovijesnom romanu, Svoj i tuđ – Slika drugog u balkanskim i srednjoevropskim književnostima, ur. M. Maticki, Institut za|

|književnost i umetnost, Beograd, 2006., str. 255-268 |

|      Projekt Interkulturna povijest književnosti (ekokulturni identitet južnoslavenskih književnosti) , V'preki različijata: interkulturni |

|dijalozi na Balkanite, ur. Aretov, Nikolay, Akademično izdavatelstvo, „Prof. Marin Drinov“, Sofija, 2008., str. 39-59 |

|     Slavistička komparatistika danas, Referati na makedonskite slavisti za XIV-ot mđunaroden slavistički kongres vo Ohrid, 10-16 septembri 2008, |

|ur. M. Đurčinov, Z. Topolinska, K. Čulavkova, T. Stamatovski, D. Risteski |

|     Književnosti kao druge/strane, Treći hrvatsko-slovenski slavistički skup/ Tretji hrvaško-slovensko slavistično srečanje, ur. Anita |

|Peti-Stantić, Zagreb, FF press, 2009., str. 123-132 |

|Prvi mentor: |Dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof. |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Disertacija obrađuje žrtvovanje kao strukturni model „septembarske književnosti“. Književnopovijesnu |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |odrednicu septembarske književnosti, ustaljenu u bugarskoj književnoj povijesti, definiramo kao književni |

|mjestima): |diskurs o Septembarskom ustanku 1923. u okviru bugarske književne avangarde. Pri obradi teme oslanjamo se na |

| |teoriju žrtvovanja i osobite kvalitete tragičkog inherentne odabranim tekstovima. Aktivacija žrtvenih modela |

| |ima ključnu ulogu artikuliranja i simboličkog prevladavanja krize nacionalnog preporodnog diskursa koju |

| |predstavljaju Septembarska zbivanja. Modeli žrtvovanja vrlo su bitni i u oblikovanju karakterističnih |

| |avangardnih historionomskih razmatranja i eshatoloških projekcija. Nakon interpretacije u kontekstu bugarske |

| |nacionalne književnosti i kulture, djela razmatramo u poredbenim i interkulturnim interpretacijama s djelima |

| |hrvatske međuratne književnosti u kojima se rješenje nacionalne političke krize također traži u aktiviranju |

| |žrtvenih modela i eshatoloških projekcija. |

|Sažetak na engleskom jeziku |The dissertation deals with the sacrifice as a structural model of the September literature in the Bulgarian |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |literary avant-garde. The term „September literature“ is widely used in the Bulgarian literary history, |

|mjestima): |denoting the writings on the 1923 September uprising created within the period of the Bulgarian literary |

| |avant-garde. Here we rely on the theory of sacrifice and quality of tragic inherent to the texts observed. We|

| |suggest that the sacrificial models are activated as an attempt to overcome the crisis of the National |

| |Revival discourse presented by the September events. The central sacrificial model is closely related to the |

| |characteristic eschatological projections. The interpretation of the texts in the context of the Bulgarian |

| |literature and culture is followed by a comparative interpretation of texts within the intercultural context |

| |of the Croatian literature between the Wars, which also sought for a solution of national crisis in |

| |sacrificial models and eschatological projections. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Septembarski ustanak, kao žestoki unutarnacionalni sukob, istovremeno je rezultat i uzrok duboke krize bugarskog društva, nacionalnog identiteta i |

|preporodnog diskursa na kojem su bugarsko društvo i nacionalni identitet utemeljeni. U srži samog preporodnog diskursa upisan je žrtveni model i to|

|u dva vida: kao žrtveni progon nečistog (etničkog) drugog i kao mučenički model samožrtvovanja preuzet iz dugotrajnje kršćanske martirološke |

|tradicije. Djela bugarske septembarske književnosti ulaze u intertekstualne odnose s preporodnom književnom tradicijom i sa suvremenim političkim, |

|političko-propagandnim, publicistkičkim i književnim tekstovima. Predstavljaju pokušaj simboličkog prevladavanja krize ukupnog simboličkog |

|društvenog poretka nastale narušavanjem temeljnih razlika: između čistog i nečistog nasilja, unutarnjeg i vanjskog, zajednice i drugog, odnosno |

|funkcioniraju kao pokušaj obnove preporodnog diskursa koji se našao u dubokoj krizi. Obnova preporodnog diskursa pokušava se postići aktivacijom |

|preporodnih žrtvenih mehanizama – martirološke tradicije i žrtvenog progona nečistog drugog. Budući da je riječ o unutarnacionalnom sukobu, |

|etnnički drugi je odsutan, stoga pokušaji simboličke obnove poretka rezultiraju temeljitim preobražajem preporodnog modela i uspostavom novih |

|utemeljujućih razlika. Uz žrtveni model najuže je vezano konstruiranje vremenskih odnosa i historionomskih modela - poimanje prošlosti i budućnosti|

|vezano je uz središnju ishodišnu točku samog ustanka. Prošlost se retrospektivno konstruira kao niz događaja koji kulminiraju u Septembarskom |

|ustanku, dok neuspjeli ustanak rezultira odgađanjem konačnog eshatološkog rješenja u otvorenu budućnost. Takvo konstituiranje vremena većim dijelom|

|se naslanja na biblijski historionomski model: prošlost je tumačena u terminima idealiziranog jedinstva prekinutog grijehom unutarnjeg nasilja što |

|rezultira navještanjem središnjeg žrtvenog događaja. Sam neuspjeli Ustanak prikazan je kao početak procesa spasenja koji ostaje djelatan, dok se |

|konačno eshatološko rješenje odgađa u otvorenu budućnost. Figure septembarskih mučenika tako su konstruirane u njihovoj temeljnoj funkciji |

|mučeničkog navjestitelja konačnog eshatološkog rješenja. |

|Početak zajedničkog promatranja književnih tekstova, koji tematiziraju Septembarska zbivanja, predstavlja antologija Dima Hadžilieva Poražena |

|Bugarska (1932) i rad angažiranog proleterskog kritičara Georgija Bakalova Književnost o događajima (1933). Tu se djela, koja tematiziraju |

|Septembarski ustanak, tumače prvenstveno s obzirom na ideološki imperativ koji tadašnja marksistička kritika postavlja književnosti. Nakon 1944., a|

|osobito nakon 1948., ideološka komunistička kritika predstavlja dominatni (zapravo i jedini) oblik književne povijesti u okviru koje se tumače |

|tekstovi septembarske književnosti. U 2. broju časopisa Literaturen front izlaze članci Septevri v litaraturata Kruma Kjuljakova i Znamena na |

|Septemvri 1923 godina Kamena Kalčeva. Prve antologije književnih tekstova koji tematiziraju Ustanak pojavljuju se 1948. Riječ je o antologijama |

|Septemvri 1923 i Septevrijskoto pokolenie u kojima su sabrani i tekstovi nastali neposredno nakon ustanka i oni koji su napisani znatno kasnije, a |

|na sličan način je sastavljena i antologija Septemvri 1923. Literaturen sbornik (1953) sastavljača Kruma Kjuljakova, Georgja Caneva i Ivana |

|Sestrimskog. Pristup književnim djelima u ovim zbirkama izrazito je ideološki tendenciozan. Važan preokret u proučavanju tekstova septembarske |

|književnosti donosi rad koji kodificira i sam književnopovijesni naziv, riječ je o antologiji Tonča Žečeva: Septemvrijskata literatura (1964). U |

|predgovoru Žečev uvodi značajne promjene u ideološkoj i estetskoj ocjeni tekstova septembarske književnosti uvjetovane promjenama u tadašnjem |

|bugarskom društvu, vladajućoj ideologiji i ideološkom promatranju književnosti, a njegov izbor i ocjene upućuju na temeljito prevrednovanje |

|septembarskog kanona. Žečev se smatra prvim autorom koji uz kriterij “ideološke ispravnosti”, kojeg nastoji prestrukturirati (od klasnog pema |

|nacionalnom kolektivnom identitetu), uvodi i estetske kriterije u ocjenu septembarskih tekstova. Radovi Rozalije Likove, u kojima se oslanja na |

|postavke ruskih formalista i praških strukturalista koje spaja s izmijenjenim ideološkim tendencijama, predstavljaju korak dalje u afirmaciji |

|literarnih kriterija u razmatranju ovih djela. Ona književnopovijesnu odrednicu septembarske književnosti povezuje s razdobljem međuratne |

|književnosti izostavljajući kasnije nastala djela koja tematiziraju Septembarska zbivanja. Posebno su bitna dva rada iz 1988. godine, koja djela |

|septembarske književnosti promatraju prvenstveno s polazišta suvremene književne znanosti, dok je udio političke tendencije zanemariv: |

|Ekspreisonističeskija metod na septemvrijskata literatura Edvina Sugareva i “Proleten vjat’r” na Nikola Furnadžiev v hudožestvenija kontekst na |

|svoeto vreme Aleksandra Kjoseva. Oba autora književnopovijesnu odrednicu septembarske književnosti ograničavaju na razdoblje avangarde i pod nju |

|(kao i Likova) uvrštavaju izbor tekstova koji u disertaciji uzimamo kao konačan. Kjosev bugarsku septembarsku književnost opisuje u mreži |

|intertekstualnih odnosa pri čemu ističe osobit položaj književnih djela među drugim vrstama tekstova koji sudjeluju u simboličkoj kodifikaciji |

|samog događaja. Književni tekstovi, za razliku od tekstova druge vrste, imaju mogućnost uspostavljanja dijakronijskih intertekstualnih veza s |

|književnom tradicijom i sinkronijskih veza sa suvremenom (europskom i sovjetskom) literarnom produkcijom i s drugim neknjiževnim žanrovima. Na |

|tragu istraživanja Likove, Sugareva i Kjoseva septembarsku književnost definiram kao avangardni književni diskurs o Septembarskim zbivanjima. |

|Kjosev neizravno upućuje na prisutnost žrtvenog modela u septembarskoj književnosti i uključuje ga u usporedno čitanje zbirke Proleten vjat’r N. |

|Furnadžieva s djelom preporodnog autora Hrista Boteva, međutim ne upušta se u ozbiljnije razmatranje žrtvenih mehanizama niti historionomskih |

|modela. Iste godine 1988. izlazi i najtemeljitija studija o jednom od ključnih tekstova septembarske književnosti: V hudožestvenij svjat na romana |

|“Horo” Radosveta Kolarova. Nakon demokratskih promjena 1989. rad Bojka Penčeva Septemrvi ’23: ideologija na pametta, 2003 predstavlja pokušaj |

|dekonstrukcije same književnopovijesne odrednice septembarske književnosti njezinim uskim povezivanjem s ideološkim preispisivanjem povijesti od |

|strane totalitarne komunističke ideologije. Međutim, njegov prikaz konstruira vrlo sužen književnopovijesni koncept iz kojeg isključuje mnoge bitne|

|tekstove koji se ne uklapaju u ideološki projekt kojeg nastoji dekonsturirati. Naziv septembarske književnosti zadržavaju mnogi književni |

|znanstvenici nakon 1989. Književni povijesničari, kao i interpretatori pojedinih tekstova, obično ga prihvaćaju po inerciji, dok radovi koji bi |

|obuhvatili književnopovijesnu cjelinu septembarske književnosti izostaju. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[13] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Cilj disertacije je opisati način konstruiranja i središnju ulogu žrtvenih modela u djelima bugarske septembarske književnosti: ovi modeli imaju |

|bitnu ulogu u uspostavljanju same estetske funkcije tekstova u kontekstu šireg određenja kvalitete tragičkog, u oblikovanju historionomskih modela |

|i u konstruiranju intertekstualnih odnosa djela septembarske književnosti s preporodnom književnom tradicijiom, sa suvremenom književnom |

|produkcijom i s neknjiževnim političkim, publicističkim i povijesnim diskursima. Polazimo od teze da djela septembarske književnosti predstavljaju |

|simbolički pokušaj žrtvene obnove preporodnog nacionalnog diskursa koji se uslijed Septembarskih zbivanja našao u dubokoj krizi. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Disertacija će obraditi djela tradicionalno obuhvaćena književnopovijesnom odrednicom bugarske septembarske književnosti, definirane kao avangardni|

|književni diskurs o Septembarskom ustanku, dakle djela nastala u godinama neposredno nakon samog povijesnog događaja, odnosno tekstove Asena |

|Razcvetnikova, Gea Mileva, Nikole Furnadžieva, Angela Karalijčeva i Antona Strašimirova. Zbog avangardne sinkretičnosti žanrova, ali i zbog |

|koncentracije na središnju ulogu žrtvenog modela i uz njega vezanu specifičnu kvalitetu tragičkog koja nadilazi usko žanrovske odrednice, |

|razmatranje će obuhvatiti žanrovski raznorodne tekstove. Budući smo kao bitnu osobinu septembarske književnosti istaknuli pokušaj obnove |

|preporodnog nacionalnog diskursa koji se našao u dubokoj krizi, interpretacija tekstova će uključiti i književnopovijesni kontekst preporodne |

|književne tradicije, pri čemu je osobito važno dijakronijsko usporedno čitanje djela septembarske književnosti s djelima autora ključnog za ulogu |

|književnosti u uspostavi bugarskog nacionalnog identiteta, autora koji zbog svog književnog djela i romantizirane biografije i sam prerasta u |

|ključni mitem bugarske nacionalne mitologije - Hrista Boteva. Tekstove bugarske septembarske književnosti s druge strane ćemo promatrati u |

|interkulturnom kontekstu južnoslavenskih knjjiževnosti, osobito u poredbenim tumačenjima s djelima hrvatske međuratne književnosti: Vladimira |

|Nazora, Augusta Cesarca i Miroslava Krleže. Odabrani tekstovi ovih autora također predstavljaju pokušaj simboličkog prevladavanje |

|društvenopolitičke krize u kojoj se našlo tadašnje hrvatsko društvo i u njima nailazimo na srodne žrtvene i historionomske modele. |

|Što se tiče teorijske podloge u razmatranju položaja i funkcije djela septembarske književnosti u složenoj mreži intertekstualnih odnosa oslanjamo |

|se na temeljne postavke novog historizma i ideološke kritike književnih tekstova. Najvažniju metodološku okosnicu rada predstavljaju |

|kulturnoantropološka razmatranja, odnosno mimetička žrtvena teorija Renea Girarda i kulturnokritička teorija specifične kvalitete tragičkog Terryja|

|Eagletona iznesena u njegovom radu Sweet Violence, The Idea of Tragic. Eagletonova teorija tragičnog u samo određenje ove središnje kategorije |

|uključuje razmatranje žrtvenih mehanizama i povezivanje ideoloških i političkih (pa i religijskih) aspekata tekstova preko inherentne kvalitete |

|tragičkog s njihovom specifičnom estetskom funkcijom. Na tom tragu povezat ćemo proučavanje estetičkih postupaka i ideoloških aspekata kvalitete |

|tragičkog. Osim na Girarda, kod opisa historionomskih modela povezanih sa središnjim žrtvenim modelom, oslonit ćemo se na rad Petera Sloterdijka |

|Srdžba i vrijeme, koji uz nasljedovanje ključnih ničeanskih teza predstavlja i skrivenu polemiku/dijalog s temeljnim Girardovim postavkama, kao i |

|na teorijsko razmatranje historionomskih, i osobito, eshatoloških modela i njihove ideološke i estetske funkcije u hrvatskoj i europskoj |

|književnosti i kulturi Zorana Kravara te na opise mitsko-cikličkog i lineranog kršćansko-eshatološkog modela u njihovom odnosu s mitskim i |

|biblijskim predlošcima Elke Dimitrove. |

|U razmatranje uključujemo i opise književnih povijesničara Alkesandra Kjoseva i Bojka Penčeva. Kjosev kao teorijsku pretpostavku opisa raznovrsnih|

|intertekstualnih odnosa upućuje na teze Paula Riceoura o tri razine referencije, dok se u interpretacijama približava novohistoricističkim |

|postavkama, osobito svojim inzistiranjem na tekstualnoj naravi samog središnjeg događaja - Septembarskog ustanka, i na smještanju tog događaja u |

|sinkronijsku (žanrovski raznovrsnu) ali i dijakronijsku mrežu tekstualnih odnosa (uglavnom se poziva na nacionalnu književnu tradiciju). Penčev |

|svoj pokušaj dekonstrukcije samog književnopovijesnog projekta septembarske književnosti temelji uglavnom na ideološkoj kritici. Oba autora upućuju|

|na retrofleksivni odnos međusobnog uvjetovanja književnih tekstova i društvenog konteksta, dok Penčev osobito inzistira ne samo na ideološkoj |

|motiviranosti i performativnom djelovanju samih književnih tekstova, već i na ideološkom učinku tendecioznih književnopovijesnih interpretacija, |

|kao i na ideološkoj motivaciji i učinku samog “ideološkog projekta” u vidu marksističkog književnopovijesnog projekta septembarske književnosti |

|unutar vladajuće ideologije komunističkog perioda bugarskog društva. |

|Jezična srodnost dviju južnoslavenskih kultura i njihov specifični položaj u odnosu na dominantne procese europskih povijesnih i |

|književnopovijesnih kretanja, kao i istovremena srodnost i različitost nacionalnih književnih tradicija, pružaju temelj za njihovo međusobno |

|kontekstuiranje u usporednim tumačenjima. Za poredbene analize pojedinih tekstova bugarske septembarske književnosti s određenim izborom djela iz |

|hrvatske međuratne književnosti oslanjamo se na iskustva tumačenja tekstova uskosrodnih jezika južnoslavenske međuknjiževne zajednice (Dyoniz |

|Durišin, Zvonko. Kovač), ali i na već postojeće tipološke i poredbeno-slavističke analize hrvatskoga ekspresionizma i avangarde (Viktor Žmegač, |

|Cvjetko Milanja, Aleksandar Flaker i dr.) Poredbene interpretacije tekstova hrvatske i bugarske književnosti predstavljaju osobit izazov ne samo |

|zbog bliskosti i srodnosti jezika, kultura i književnopovijesnih procesa te istovremene sporadičnosti relativno oskudnih kontakata između ovih |

|dviju književnosti, nego i i zbog važne izmještenosti same pozicije interpretatora u odnosu na bugarsku kulturu koja je bitna upravo zbog velike |

|ideološke opterećenostii teme rada. |

|U radu namjeravamo poći od preispitivanja tradicije i (re)definiranja same književnopovijesne odrednice septembarske književnosti nakon čega ćemo |

|iznijeti teoretsko objašnjenje žrtvenih modela, kao i razmatranje o ulozi žrtvenih modela u okviru određenja kvalitete tragičkog i uloge žrtvenih |

|modela u uspostavljanju različtih historionomskih modela, i osobito specifičnih eshatološkh projekcija tipičnih za period avangarde. Propitivanje |

|funkcioniranja žrtvenog modela ćemo temeljiti na pojedinačnim interpretacijama tekstova septembarske književnosti koja ćemo interpretirati u |

|njihovom nacionalnom kulturnom i političkom, povijesnom i književnopovijesnom kontekstu, osobito s obzirom na njihovu specifično avangardnu |

|polemičku navezanost na tradiciju preporodne književnosti. Nakon toga ovaj ćemo problem obraditi i u okviru poredbene, interkulturne interpretacije|

|tekstova septembarske književnosti s izborom ideološki angažiranih tekstova hrvatske međuratne književnosti. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|S obzirom na izrazitu ideološku opterećenost dosadašnjeg proučavanja septembarske književnosti analiza s distance pripadnika druge, a opet srodne |

|nacionalne kulture, kao i angažiranje do sad rijetko uključivanih metodoloških postupaka, uključujući i interkulturne analize, može pružiti nov i |

|manje ideološki opterećen pogled na ovaj problem, pogotovo s obzirom na činjenicu da do sada nije napisan rad usmjeren na središnju ulogu žrtvenog |

|modela u konstituiranju tekstova septembarske književnosti. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|Аврамов, Димитър: Диалог между две изкуства, Български писател, София, 1993 |

|Bürger, Peter: Teorija avangarde, Antibarbarus, Zagreb, 2007. |

|Batušić, Nikola; Kravar, Zoran; Žmegač, Viktor: Književni protusvjetovi, Matica hrvatska, Zаgreb, 2001. |

|Eagleton, Terry: Sweet Violence, The Idea of Tragic, Blackwell Publishing, 2003. |

|Flaker, Aleksandar: Poetika osporavanja, Školska knjiga, Zagreb 1982. |

|Girard, Rene: Deceit, desire, and the novel: self and other in literary structure, Baltimore ; London, The Johns Hopkins University Press, 1965. |

|Girard, Rene: Nasilje i sveto, Književna zajednica Novog Sada, Novi Sad 1990. |

|Girard, Rene: Promatrah Sotonu kako poput munje pade, AGM, Zagreb, 2004. |

|Janjion, Marija: Romantizam, revolucija, marksizam, Nolit, Beograd, 1976. |

|Коларов, Радосвет: Литературни анализи, Адриана, София, 1990 |

|Коларов, Радосвет: В художествения свят на романа „Хоро“, Български писател, София, 1988 г. |

|Kovač, Zvonko: Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti, Biblioteka književna smotra, Zagreb, 2001. |

|Kravar, Zoran: Antimodernizam, AGM, Zagreb, 2004 . |

|Kravar, Zoran: Svjetonazorski separei, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2005. |

|Кьосев, Александър: Пролетен вятър на Никола Фурнаджиев в художествения контекст на своето време, Университетско издателство Климент Охридски, |

|София, 1988 |

|Ликова, Розалия: Литература и художествени търсения, Български писател, Софя, 1982 |

|Ликова, Розалия: Литературен живот между двете световни войни, Иван Вазов, София, 1996, книга втора |

|Milanja, Cvjetko: Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma, Zagreb, Matica hrvatska, 2000. |

|McKenna, Andrew J.: Violence and Difference, Girard, Derrida, and Deconstruction, Urbana And Chikago, University of Illinois Press, 1992. |

|Nietzsche, Friedrich: Rođenje tragedije, Matica hrvatska, Zagreb, 1997 |

|Пенчев, Бойко: Септември '23, идеология на паметта, Просвета, София, 2006 |

|Pogačnik, Jože: Jugoslavističke teme, Privlačica, Vinkovci, 1990. |

|Sloterdijk, Peter: Srdžba i vrijeme, Antibarbarus, Zagerb, 2007. |

|Сугарев, Едвин: Българският експресионизъм, Народна просвета, София, 1988 |

|Užarević, Josip: Književnost, jezik, paradoks, Izdavački centar Revije Radničkog sveučilišta, Osijek, 1990. |

|Williams, Robert: Modern Tragedy, Chatto and Windus, London, 1966. |

|Янев, Владимир: Въвеждане на безпределното, Издателство „Гео Милев“, София, 2009 |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|      |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |Interkulturna povijest književnosti - |Dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof. |      |

|financiranje |Ekokulturni identitet hrvatske književnosti| | |

| |prema južnoslavenskima | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |      |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[14] | |

|Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis       |

|Dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof. |

| |

| |

|Potpis       |

|Marijana Bijelić |

| |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 28. 03.2011.      Potpis,       |

|Marijana Bijelić |

| |

| |

|M.P. |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[15] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Marijana Bijelić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |277926 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski | |

| | |Žrtvovanje kao strukturni model septembarske književnosti u okviru bugarske književne avangarde |

| |Engleski |Sacrifice as a structural model of the September literature in the Bulgrian literary avant-guarde     |

|Područje/polje: |Humanističke znanosti, znanost o književnosti, povijest i teorija književnosti  |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |red. prof. dr. sc. Zvonko Kovač |Filozofski fakultet Sveučilišta|zkovac@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu | |

| | |Republika Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1. red. prof. dr. sc.Dušan Marinković |Filozofski fakultet Sveučilišta|dmarinko@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu | |

| | |Republika Hrvatskaa | |

| |2. red. prof. dr. sc. Zvonko Kovač |Filozofski fakultet Sveučilišta|zkovac@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu | |

| | |Republika Hrvatska | |

| |3. red. prof. dr. sc. Josip Užarević |Filozofski fakultet Sveučilišta|južarevi@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu | |

| | |Republika Hrvatska | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica Fakultetskoga vijeća Filozofskog fakulteta od 19. travnja 2011. |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano| |

|Povjerenstvo |Imenovanje stručnoga povjerenstva za utvrđivanje uvjeta Marijane Bijelić predviđenih programom |

| |Poslijediplomskoga doktorskoga studija književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture i prihvaćanje |

| |teme pod naslovom "Žrtvovanje kao strukturni model septembarske književnosti u okviru bugarske književne |

| |avangarde" |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj | |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|      |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|      |

|Mišljenje i prijedlog: |

|      |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|      |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

| |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|    |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |      | |

| |2.      | |

| |3. | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu,       M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[16] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Ivana Šibalić (rođ. Drempetić) |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu |

|Naziv studija: | Poslijediplomski znanstveni studij književnosti |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|4447 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Marija (Perija) Drempetić i Stanko Drempetić |

|Datum i mjesto rođenja: |  14.listopada 1975.    |

|Adresa: |Antuna Mihanovića 9, 31 000 Osijek |

|Telefon/mobitel: |031/214 949, 098/ 937 81 68 |

|E-mail: |ivana.sibalic@xnet.hr |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |upisan doktorski studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 2006. - (direktan upis s |

|(kronološki od novijeg k starijem |magisterija), uvjeti do 30. rujna 2012; |

|datumu): |upisan poslijediplomski znanstveni studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2001.; |

| |završen Pedagoški fakultet u Osijeku (sadašnji Filozofski)- smjer hrvatski jezik i književnost, 1994. – 2001.|

|Radno iskustvo |   Edukatorica i komunikatorica na projektu „Art & Earth“ (talijanski projekt financiran sredstvima EU, u |

|(kronološki od novijeg k starijem |suradnji s Poljskom i Burkinom Fasso), 2010.-2012. |

|datumu): |Izvanjska suradnica u izbornome zvanju asistentice na Filozofskom fakultetu u Osijeku, kolegij „Svjetska |

| |književnost“, od 2007.-2010. |

| |Koordinatorica projekata i izrada projekata i za pretpristupne fondove, Udruga za rad s mladima „Breza“, od |

| |2006.- 2010. |

| |Koordinatorica međunarodnog kulturnoga projekta „Zemlja bez granica“, 2004.-2010. |

| |Voditeljica individualizirane nastave, Udruga za rad s mladima „Breza“, od 2002.-2006. |

| |Individualni rad s djecom s poteškoćama u razvoju, 2000.-2002. |

| |Kolumnistica „Glasa Slavonije“, 2000.-2001. |

| |Honorarna suradnica/novinarka u „Večernjem listu“ (dopisništvo Osijek), 1999-2000. |

| |Honorarna suradnica/novinarka u „Glasu Slavonije“, 1995-1999. |

| |    |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |Zbornik radova studenata kroatistike, uredništvo zbornika…I.Drempetić, Pedagoški fakultet u Osijeku, Osijek, |

|na znanstvenim skupovima: |1995. |

| |Paklene ubojice šunda, Aleph, časopis studenata hrvatskoga jezika i književnosti Pedagoškog fakulteta u |

| |Osijeku, uvodni broj, str. 22-25 |

| |Sve što ste željeli znati o (hrvatskom) filmu, a niste se usudili pitati, Aleph, br.1., Osijek, 1995., str. |

| |29-32 |

| |Putovanje, brižna igra, Aleph, br.2., Osijek, 1996., str. 67-68 |

| |Slavonsko ratno pismo, G.Rem, (katalog građe….I.Drempetić), Osijek/Slavonski Brod/Vinkovci, 1997. |

| |Multidisciplinarni pristup u tretmanu adolescenata, žrtava seksualnoga nasilja- prikaz slučaja, stručni rad u|

| |koautorstvu, Znanstveno-stručni skup „Nasilje nad djecom i među djecom“, Osijek 2008. |

| |Putopisna književnost kao sredstvo korelacije nastave književnosti (povijesti)umjetnosti i geografije, |

| |međunarodni znanstveni skup Međunarodna kolonija mladih Ernestinovo 2003.-2008.: u Zborniku radova, |

| |Zagreb-Osijek, travanj 2010., str. 95-100, (stručni rad) |

| |Poetika bola u pjesništvu I.G. Kovačića i S.A. Jesenjina (pregledni znanstveni rad) u: Riječ, god.15., sv.3. |

| |2009., str 236.-245., izlagano na 13. Međunarodnom slavističkom skupu, Opatija, lipanj 2008. |

| |Motiv Sredozemlja u lirici A.S. Puškina, izlagano na 14. Međunarodnom slavističkom skupu, Opatija, lipanj |

| |2009.; objavljeno u: Riječ, sv.2, god.16., str. 245-250 (pregledni rad) |

| |Tijelo kao prostor identiteta. S.Drakulić vs D.Ugrešić, 5. Hrvatski slavistički kongres, Rijeka, rujan |

| |2010.(tisak u tijeku) |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Predodžbe Rusije u hrvatskoj putopisnoj književnosti između dva svjetska rata |

|Engleski: | |

| |Conceptions of Russia in croatian travel literature between two world wars |

| | |

|Naslov na jeziku na kojem će se |hrvatski |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |filologija |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |doc.dr.sc. Jasmina Vojvodić |Filozofski fakultet u Zagrebu, |jasmina.vojvodic@ffzg.hr |

| | |Hrvatska | |

|Drugi mentor: |prof.dr.sc. Vinko Brešić |Filozofski fakultet u Zagrebu, |vbresic@ffzg.hr |

| | |Hrvatska | |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

| |

|Doc.dr.sc. Jasmina Vojvodić: |

| |

|Gesta, tijelo, kultura. Gestikulacijski aspekti u djelu Nikolaja Gogolja. 2006. Zagreb: Disput. |

|Muški lik – ženska glumica (Uz predstavu „Revizor“ Krešimira Dolenčića) (2009), u: „Forum“, listopad-prosinac, 2009. 10-12 (ur. Batušić, N.). |

|Zagreb: HAZU, str. 1425-1441. |

|Obitelj: determinizam i slučajnost u djelima Ljudmile Ulicke (2009), u: „Croatica et Slavica Iadertina“, V. (ur. Lisac, J.). Zadar: Sveučilište u |

|Zadru, str. 493-505. |

|Onegin više nije dendi (O elementima dendizma u 'Evgeniju Oneginu') (2008), u: „Romantizam i pitanja modernoga subjekta“ (ur. Užarević, J.). |

|Zagreb: Disput, str. 269-285. |

|Stara poetika u novoj (O Sorokinovoj poetici kraja u „Romanu“) (2010), u: „Književna smotra“, XLII, br. 155 (1). (ur. Blažina, D.). Zagreb: HFD. |

| |

|Prof.dr.sc. Vinko Brešić: |

| |

|Čitanje časopisa, Matica hrvatska, Zagreb, 2005. |

|Hrvatski književni časopisi 19. stoljeća – studija & bibliografija, 1-5, Zagreb, 2006-07. |

|Dramski prilozi u hrvatskim književnim časopisima 19. st., u: Krležini dani u Osijeku 2007 (ur. B. Hećimović), Zagreb-Osijek, 2008: 211-323. |

|Hergešićev doprinos hrvatskome časopisoslovlju, u: Zbornik M. Tomasovića (ur. T. Bogdan i C. Pavlović), Zagreb, 2008: 427-450. |

|Jesu li e-časopisi časopisi? – RFD 8, Filozofski fakultet, Rijeka, 2010: 371-379. |

|Prvi mentor: |doc.dr.sc. Jasmina Vojvodić |

|Drugi mentor: |prof.dr.sc. Vinko Brešić |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Putopisna književnost ima dugu tradiciju i različito se razvijala u književnoj genealogiji. Iako se ta |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |književna vrsta u hrvatskoj književnosti prve polovice 20. stoljeća spominje tek na razini usputnih natuknica|

|mjestima): |u književnoznanstvenim obradama, dominacija je putopisa bila očita, a njegovo mjesto u književnome sustavu |

| |relativno visoko. Upravo u tome razdoblju promjena na političkom, ekonomskom i gospodarskom planu kako u |

| |Hrvatskoj tako i u ostalim zaraćenim zemljama, sovjetska se Rusija nametnula kao zagonetna zemlja, poželjna |

| |putna destinacija i privlačna književna tema. |

| |Hrvatski književnici M. Krleža, A. Cesarec, K. Heruc, A. Langhoffer i Ć. Truhelka u tome su razdoblju pisali |

| |putopise o Rusiji i na različite načine definirali svoje imagotipske predodžbe o toj zagonetnoj zemlji. |

| | |

|Sažetak na engleskom jeziku |Travel literature has long tradition and it has developed differently in literature genealogy. While this |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |literary genre in the Croatian literature of the first half of the 20th century is mentioned only at the |

|mjestima): |level of listed entries in literary interpretations, the dominance of the travel was evident, and his place |

| |in the literary system is relatively high. It is in this period changes in the political, economic and |

| |economic levels in both Croatia and the other warring countries, Soviet Russia has asserted itself as an |

| |enigmatic country, a desirable travel destination and an attractive literary themes.Croatian writers M. |

| |Krleža , A. Cesarec, K. Heruc, A. Langhoffer and C. Truhelka in this period wrote travelogues about Russia |

| |and in many ways defined their imagological conceptions about this mysterious country. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|  Putopisna književnost u okvirima europskih, pa tako i hrvatske književnosti ima dugu tradiciju i različito se razvijala u književnoj genealogiji.|

|Od 16. do 19. stoljeća oskudan je tijek hrvatskoga putopisa, da bi svoj procvat u hrvatskoj književnosti ta književno-znanstvena vrsta doživjela s |

|romantizmom u 19. stoljeću. |

|Nakon burnoga razdoblja hrvatskoga ilirizma i afirmacije putopisa, uslijedilo je razdoblje velikih kriza i emigracija uzrokovanih prije svega |

|dubokim gospodarskim i socijalnim promjenama te političkim i ratnim potresima. Iako se putopisna književnost u Hrvatskoj u prvoj polovici 20. |

|stoljeća spominje tek na razini usputnih natuknica u književnoznanstvenim obradama, dominacija je putopisa bila očita, a njegovo mjesto u |

|književnome sustavu relativno visoko. Upravo u tome razdoblju promjena na političkom, ekonomskom i gospodarskom planu kako u Hrvatskoj tako i u |

|ostalim zaraćenim zemljama, sovjetska se Rusija nametnula kao zagonetna zemlja, poželjna putna destinacija i privlačna književna tema. |

|Prva se putovanja naših književnika u sovjetsku Rusiju vežu tek uz 17. stoljeće i Jurja Križanića, a potom uz nekolicinu iliraca. |

|Nakon 1. svjetskoga rata i Versajskoga ugovora kojime je on i okončan 1919. godine, u svim je zaraćenim zemljama nastupila velika kriza. Ni |

|umjetnici, pa tako ni književnici nisu bili pošteđeni promjena koje su u Hrvatskoj dovele do nastanka novih kraljevina (SHS, kasnije Kraljevina |

|Jugoslavija) pa tako i do socijalistički orijentiranih književnih krugova. U Rusiji je Listopadska revolucija znatno izmijenila sliku ruske |

|književnosti kao i građanski rat 1922. godine nakon kojega je cijela Rusija ujedinjena u jedinstvenu državu (Savez Sovjetskih Socijalističkih |

|Republika). U obje su zemlje postojali pisci koji su podržavali postojeći režim i oni koji su napuštali svoje zemlje odlazeći dalje u svijet u |

|potrazi za nekim drugim idealima koje su podržavali i promicali. U svim su tim previranjima, sve do početka novoga, 2.svjetskoga rata (1939.), |

|hrvatski putopisci i dalje nastavili pisati. Svoje predodžbe o Rusiji kroz književne su stranice zabilježili M. Krleža, A. Cesarec, K. Heruc, A. |

|Langhoffer te Ć. Truhelka pišući o Rusiji kao čežnji hrvatskoga naroda za približavanjem toj zagonetnoj zemlji. |

|Navedeni su književnici svoje imagotipske predodžbe o Rusiji pretočili u putopise ispunjene različitim osobnim impresijama. Svaki od njih sovjetsku|

|Rusiju vidi “drugim očima” jer putovanje nije samo premještanje u geografskom prostoru ili povijesnom vremenu, već i premještanje u kulturi koja se|

|promatra. Putnik/promatrač je pripovjedač, akter, organizator i redatelj vlastite priče koju oblikuju znatiželja i ideologija. |

| |

|     |

|Cilj i hipoteze istraživanja[17] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Cilj je predloženoga istraživanja kroz različite suvremene humanističke discipline i njihove teorijske podloge usustaviti hrvatsku putopisnu |

|književnost između dva svjetska rata i analizirati njezine predodžbe o Rusiji. Teorijske će teze biti potkrijepljene književnim tekstovima |

|objavljenim u časopisima, na znanstvenim skupovima, u političkim tjednicima te u povijesnim spisima. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|U istraživanju će biti zastupljen problemski i komparativni pristup, ali je predviđena i analiza prikupljenih podataka. Osim toga, postavit će se i|

|nova istraživačka pitanja te ponuditi odgovori na njih zahvaljujući hrvatskoj i međunarodnoj literaturi te teorijskoj i književnopovijesnoj podlozi|

|teoretičara poput J. Badalića, S. Ježića, A. Flakera, D. Horvatića, V. Brešića, D. Dude, A, I. Pederina, I. Lukšić i drugih. Uz to, koristit će se |

|i pisane građe povijesnih arhiva s obzirom na predloženo razdoblje koje tema obuhvaća. |

|Rad će se sastojati iz sljedećih cjelina: u uvodnome dijelu izložit će se razlozi i ciljevi istraživanja, obrazložiti teorijska polazišta i |

|metodološki postupci te prezentirati relevantna, za ovaj rad, istraživanja u domaćoj i međunarodnoj literaturi; u središnjem će se dijelu rada |

|izložiti problem putopisne književnosti u razdoblju između dva svjetska rata, njezino određenje i karakteristike na književnoj ljestvici te |

|definirati i kategorizirati predodžbe; analitički će dio ponuditi obradu putopisnih tekstova oslanjajući se na imagološke čimbenike, dok će završni|

|dio sintetizirati i formulirati pojedinačne zaključke o problemu/ima. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Ovaj rad može doprinijeti nadogradnji fragmentarnih analiza hrvatskih putopisa o Rusiji između dva svjetska rata te ponuditi na jednome mjestu |

|kvalitetnu književnoznanstvenu obradu prikupljenih podataka i tekstova. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|Badalić, Josip. Rusko-hrvatske književne studije. Liber, Zagreb, 1972. |

|Billington, Džejms. Ikona i sekira: historija ruske kulture, jedno tumačenje. Rad, Beograd,1988. |

|Brešić, Vinko. Hrvatski putopisi. Zagreb, 1997. |

|Cesarec, August. Putovanje po Sovjetskom Savezu. Zagreb, 1962. |

|Duda, Dean. Priča i putovanje. Zagreb 1998. |

|Gorinov, M.M. Historija Rossii:s drevnejših vremen do konca XX veka. Drofa, Moskva, 2001. |

|Horvatić, Dubravko. Hrvatski putopis: od XVI. stoljeća do danas. Zagreb, 2002. |

|Ježić, Slavko. Hrvatski putopisci 19. i 20. stoljeća. Zagreb 1955. |

|Kako vidimo strane zemlje. Uvod u imagologiju. Priredili D.Dukić, Z.Blažević, L.Pejić Poje, I.Brković. Zagreb, 2009. |

|Krleža,Miroslav. Izlet u Rusiju. Zagreb, 2005. |

|Lauer, Reinhard. Povijest ruske književnosti. Zagreb, 2009. |

|Lukšić, Irena. Hrvatska/Rusija, kulturno-povijesne veze. Zagreb, 1999. |

|Očak-Dragovič. Hrvatsko-ruske veze. Zagreb, 2003. |

|Očak, Ivan. Krunoslav Heruc, pobornik hrvatsko-ruskih veza potkraj XIX.stoljeća i na početku XX. st. Historijski zbornik, br. 1, 1984. |

|Orlov, A.S. Osnovy kursa istorii Rossii. Moskva, 2002. |

|Pederin, Ivan. Hrvatski putopis. Rijeka, 2007. |

|Truhelka, Ćiro. Uspomene jednog pionira. Zagreb 1942-1992. |

| |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|12.000,00 kuna |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |samostalno financiranje |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[18] | |

|Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis doc.dr.sc. Jasmina Vojvodić |

| |

|prof.dr.sc. Vinko Brešić |

| |

|(ime i prezime predloženog mentora) |

| |

| |

|Potpis Ivana Šibalić |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 27. siječnja 2011. Potpis Ivana Šibalić |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[19] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Ivana Šibalić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |4447 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Predodžbe Rusije u hrvatskoj putopisnoj književnosti između dva svjetska rata |

| |Engleski |Conceptions of Russia in croatian travel literature between two world wars |

|Područje/polje/grana (ako se doktorski |humanističke znanosti, filologija, slavistika |

|studij izvodi u grani): | |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |Dr.sc.Jasmina Vojvodić, izv.prof. |Filozofski fakultet u Zagrebu, |jasmina.vojvodic@ffzg.hr |

| | |Hrvatska | |

|Drugi mentor: |Dr.sc. Vinko Brešić, red.prof. |Filozofski fakultet u Zagrebu, |vbresic@ffzg.hr |

| | |Hrvatska | |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.Dr.sc. Dean Duda, red.prof. |Filozofski fakultet u Zagrebu, |dean.duda@ffzg.hr |

| | |Hrvatska | |

| |2.Dr.sc.Jasmina Vojvodić, izv.prof. |Filozofski fakultet u Zagrebu, |jasmina.vojvodic@ffzg.hr |

| | |Hrvatska | |

| |3.Dr.sc. Vinko Brešić, red.prof. |Filozofski fakultet u Zagrebu, |vbresic@ffzg.hr |

| | |Hrvatska | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica fakultetskoga vijeća održana 22. veljače 2011., Ad 32. |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano| |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |Kako nije predviđeno uključivanje ispitanika u rad, nije bilo potrebno odobrenje Etičkoga povjerenstva. |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Javna obrana teme nije propisana programom studija. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|U hrvatskoj znanosti o književnosti nema sustavnoga rada koji se bavio temom hrvatske putopisne književnosti s posebnim naglaskom na Rusiju i |

|predodžbe o njoj u vremenu između dva svjetska rata. Pogled na Rusiju iz hrvatske sredine dao je još Juraj Križanić (vidi: I. Golub, R. Pavić, J. |

|Badalić, J. Paščenko i dr.) te se mnoga kasnija istraživanja temelje na njemu. Putopisna se književnost u Hrvatskoj u prvoj polovici 20. stoljeća |

|spominje tek na razini usputnih natuknica u književnoznanstvenim obradama, kako navodi Ivana Šibalić u svojem sinopsisu. Svoje su predodžbe o |

|Rusiji zabilježili pisci poput Miroslava Krleže, Augusta Cesareca, Augusta Langhoffera, Ćire Truhelke ili Krunoslava Heruca. Oslanjajući se na |

|istraživanja hrvatskih istraživača (J. Badalić, S. Ježić, A. Flaker, V. Brešić, D. Duda, D. Horvatić i dr.), na ruske povijesne, kulturološke i |

|komparatističke izvore te na djela spomenutih književnika koji su u razdoblji između 1919. i 1939. godine pisali putopise o Rusiji, pristupnica |

|Šibalić istraživanje će usmjeriti na definiranje predodžbe kao imagološkoga pojma proučavanja kroz analizu putopisnih tekstova. Važno je napomenuti|

|da će rad pristupnice zbog samoga odabira teme i komparatističkoga pristupa pridonijeti dogradnji dosadašnjih analiza hrvatskih putopisa o Rusiji. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Dosadašnje istraživanje, prikupljanje literature i proučavanje hrvatskih i ruskih izvora na kojima radi pristupnica Ivana Šibalić svjedoče o |

|iznimnom zanimanju za temu, a sinopsis disertacije pod naslovom "Predodžbe Rusije u hrvatskoj putopisnoj književnosti između dva svjetska rata" to |

|i formalno potvrđuje. Tema doktorskoga rada znanstveno je utemeljena, metodološki obrazložena i dobro postavljena, te očekujemo nove rezultate i |

|relevantne znanstvene spoznaje. Budući da pristupnica Ivana Šibalić ispunjava sve uvjete predviđene Pravilnikom o Poslijediplomskom doktorskom |

|studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture te da je dobro osmislila temu disertacije i izradila njezin sinopsis, Vijeću |

|poslijediplomskih studija i Fakultetskome vijeću Filozofskoga fakulteta u Zagrebu predlažemo da prihvati predloženu temu i odobri pristupnici |

|izradu doktorske disertacije. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|      |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|- |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|lipanj 2012. |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

|Potpis |

|      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |Dr.sc. Dean Duda, red.prof., Filozofski fakultet u Zagrebu, | |

| |Hrvatska | |

| |2.Dr.sc.Jasmina Vojvodić, izv.prof., Filozofski fakultet u | |

| |Zagrebu, Hrvatska | |

| |3.Dr.sc. Vinko Brešić, red.prof., Filozofski fakultet u | |

| |Zagrebu, Hrvatska | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu,       M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[20] |

|Local Traditions and Foreign Influences in the Albanian Military History (1912-1991) |

|Lokalne tradicije i inozemni utjecaji u albanskoj vojnoj povijesti (1912.-1991.) |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |     Mr.sc. Pëllumb Qazimi |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |     Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |      Lokalne tradicije i inozemni utjecaji u albanskoj vojnoj povijesti (1912.-1991.) |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|    101159 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |     Florije Qazimi |

|Datum i mjesto rođenja: |     21.listopada 1957., Skrapar, Albanija |

|Adresa: |     Veleposlanstvo Republike Albanije, Boškovićeva, 7a, 10000 Zagreb |

|Telefon/mobitel: |     01 4810 679; 091 4810 681 |

|E-mail: |     pelalis@ |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |     Kraljevska vojna akademija znanosti Sveučilišta Cranfield, Velika Britanija – magisterij znanosti – |

|(kronološki od novijeg k starijem |2001.; Kraljevska vojna akademija znanosti Sveučilišta Cranfield, Velika Britanija - poslijediplomski studij |

|datumu): |globalne sigurnosti i obrambene diplomacije – 2000.; Učilište obrambenih znanosti, Tirana, Albanija – 1996.; |

| |Akademija obrambenih znanosti, Tirana, Albanija – 1991.; Vojna akademija, Tirana, Albanija – 1981. |

|Radno iskustvo |     Veleposlanik Republike Albanije u Republici Hrvatskoj – 2007.-2011.; veleposlanik Republike Albanije u |

|(kronološki od novijeg k starijem |Bosni i Hercegovini (nerezidentni) – 2008.-2010.; Institut za demokraciju i posredovanje, Tirana, Republika |

|datumu): |Albanija – viši savjetnik za sigurnost, predsjedavajući Uredničkoga odbora Časopisa za sigurnosna pitanja – |

| |2006.-2007.; načelnik Glavnoga stožera Oružanih snaga Albanije – 2000.-2006. |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |     “Istraživanje suživota na Kosovu u usporedbi s drugim takvim slučajevima“ (magistarski rad, Sveučilište |

|na znanstvenim skupovima: |Cranfield, Velika Britanija) 2001.; koautor istraživanja „Iz albanskoga motrišta – studija procjene |

| |regionalne sigurnosti, prijetnji i izazova na zapadnom Balkanu“ (Ženevski centar za demokratsku kontrolu |

| |oružanih snaga), 2007.; članci u raznim časopisima, albanskim i inozemnim: NATO's Nations and Partners for |

| |Peace (2002., 2003., 2004.), Revista Ushtarake (2005., 2010.), Çeshtje te Sigurise-Security Issues (2006., |

| |2007., 2008., 2009.); predavanja na Akademiji NATO-a, Njemačka (2006., 2007.); sudjelovanje kao moderator na |

| |Međunarodnoj vojnoj konferenciji (vojni zapovjednici SAD-a i europskih zemalja), Heidelberg, Njemačka (2007.,|

| |2009.); predavanja na RACVIAC-u, Hrvatska (2008.), inozemnim studentima na tiranskom Učilištu obrambenih |

| |znanosti, Tirana, Albanija (2008.), na zagrebačkoj Vojnoj akademiji studentima obrambene diplomacije iz |

| |cijeloga svijeta , Zagreb, Hrvatska (2011.), itd. |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |      Lokalne tradicije i inozemni utjecaji u albanskoj vojnoj povijesti (1912.-1991.) |

|Engleski: |     Local Traditions and Foreign Influences in the Albanian Military History (1912-1991) |

|Naslov na jeziku na kojem će se |     English |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |     Vojna povijest |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |      dr. sc. Ivo Goldstein, red. |     Filozofski fakultet |      igoldste@ffzg.hr |

| |prof. |Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|      Ivo Goldstein |

|Croatia: A History, 2000 |

|Holokaust u Zagrebu, 2001 |

|Židovi u Zagrebu 1918.-1941., 2005 |

|Evropa i Sredozemlje u srednjem vijeku, 2006 |

|Hrvatska 1918.-2008., 2008 |

| |

|     . |

|      |

|      |

|      |

|Prvi mentor: |      |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |     Disertacija istražuje razvoj osnivanja albanske vojske u odnosu na albanska i međunarodna politička, |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |ekonomska, društvena zbivanja koja su ga oblikovala. U sažetu pregledu razvoja vojske u Albaniji i vojne |

|mjestima): |povijesti općenito, uglavnom službene, istraživanje se, uz ostalo, usredotočuje na inozemne utjecaje. |

| |Službeni datum osnutka albanske vojske bio je nekoliko dana nakon deklaracije nezavisnosti te zemlje (28. |

| |studenoga 1912.). Idućih godina, do 1920., malo se toga dogodilo u albanskoj vojsci zbog domaćih, regionalnih|

| |i međunarodnih činitelja. Albanska se vojska najizrazitije oblikovala u doba Ahmeda Zoga kao predsjednika |

| |(1925.-1928.) te kao kralja u vrijeme Kraljevine Albanije (1928.-1939.). Nakon talijanske okupacije 1939. |

| |godine albanske su oružane snage sjedinjene s talijanskima. Tijekom Drugoga svjetskog rata u Albaniji je |

| |nastao Narodni oslobodilački pokret, u kojemu su od početka dominirali komunisti i Vojska narodnoga |

| |oslobođenja. Poslije toga rata Albanija je postala dijelom Istočnoga bloka, u početku vrlo usko povezana s |

| |Jugoslavijom (do 1948.), te satelitskom državom Sovjetskoga saveza (do 1961.godine). Potom se vrlo usko |

| |povezala s Kinom (do 1978.), a, zatim su prekinuti svi vojni kontakti i suradnja s drugima. |

|Sažetak na engleskom jeziku |     This thesis explores the development of the military institution of Albania in relation with political, |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |economic, social, internal and international developments that shaped it. Through a counsive overview of the |

|mjestima): |development of the military institution in Albania and the Military History in itself, mainly the official |

| |one, apart from the other things the study focuses on the foreign influence. The official date of the forming|

| |of the Albanian Military is few days after the declaration of the indipendence of the country (November 28, |

| |1912). The following years until 1920 have shown little about the the military of Albania. This due to the |

| |internal, regional and international factors. Most obviously the Albanian Army created its own form during |

| |the years of Ahmed Zog as President (1925-1928) and Albanian Kingdom with Ahmed Zog as King (1928-1939). The |

| |Italian occupation of Albania (1939) brought the unification of the Albanian armed forces with the Italian |

| |armed forces. During WWII in Albania was established the National Liberation Movement, which since the |

| |beginning was dominated by the communists and the Army of the National Liberation. After WWII Albania became |

| |part of the Eastern Block, at the beginning very close linked to Yugoslavia (until 1948) and a satellite |

| |country of the Soviet Union (until 1961). Then the relations were very closely to China (until 1978) and |

| |after this peroid it was the time of breaking all the military contacts and cooperation with the others. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|     Albanija je proglasila nezavisnost od Otomanskoga Carstva 28. studenoga 1912. Pod otomanskom vladavinom Albance nije predstavljala politička |

|ili društvena hijerarhija. (Društvena, ekonomska i politička istraživanja Srednjega istoka i Azije). Razvitak nacionalne države u takvim se |

|slučajevima općenito povezuje s vojnom sigurnošću (Huntington, 32). Neosporno, Albaniji je vojna sigurnost bila mnogo potrebnija nego ikojoj |

|drugoj novoj nacionalnoj državi. Dan osnutka albanskih oružanih snaga jest 4. prosinca 1912., kada je novoosnovana vlada osnovala resor ministra |

|rata, koji je poslije nekoliko mjeseci slijedila uspostava ureda načelnika glavnoga stožera oružanih snaga. To, međutim, nije istodobno značilo |

|osnivanje albanske vojske. “... vojska ...ovisi o postojanju nacionalnih država sposobnih da uzdržavaju uspostavljenu armiju i žele je održavati |

|zbog prijetnja vlastitoj sigurnosti (Huntington, 65). Albaniji, kao vrlo krhkoj državnoj tvorevini, vojska je bila nužna. U godinama između 1912. i|

|1920. nije bilo vidljiva razvoja albanske vojske. Iz domaćih, regionalnih i međunarodnih razloga učinjeno je vrlo malo na jačanju vojske. Tek nakon|

|1920. te znatno nakon 1925. godine osnovana vojska postaje organiziranijom što se tiče organizacije, zapovjednoga lanca, opreme, odora, izobrazbe |

|i obrazovanja. Pozitivna kretanja u razdoblju između 1925. i 1939. godine zaustavila je talijanska okupacija 1939. te njemačka 1943. godine. Ipak, |

|16. rujna 1942. u Albaniji je osnovan Nacionalni oslobodilački pokret u kojemu su sudjelovali komunisti i nekoliko vođa nacionalističkih skupina |

|otpora. Od početka su u ovome pokretu dominirali komunisti, koji su 8. studenoga 1941. uz podršku jugoslavenske komunističke partije, osnovali |

|komunističku partiju Albanije. Partizanske su postrojbe stvorene većinom nakon 1943. Osim njih, postojale su i dvije glavne protukomunističke |

|organizacije s vlastitim postrojbama – Balli Kombetar (Nacionalni front) te potom Pokret Legaliteti. Nakon Drugoga svjetskog rata činovi i |

|ustrojstvo albanske vojske uređeni su u skladu s koncepcijama u Istočnoj Europi te su takvima ostali do početka devedesetih godina protekloga |

|stoljeća, uz snažan državno-partijski politički nadzor nad vojskom. |

|Prema raznim izvorima, albanska vojna povijest pokazuje kako, zbog manjka bilo kakva državna iskustva u vojnim pitanjima, od početka prve polovine |

|20. stoljeća i tijekom druge polovine, Albanija je bila zemlja gdje su inozemna pomoć i podrška bile nužne. Prema dokazima, takvu su pomoć 1913. |

|godine pružali stručnjaci nizozemske gendarmerie, stručnjaci British gendarmerie između 1926. i 1938., a stručnjaci talijanske vojske od 1925. do |

|1939. godine. Tijekom Drugoga svjetskog rata partizanskoj vojsci, ali i drugim dvjema organizacijama – Balli Kombetar i Legaliteti suradnju i pomoć|

|ponudile su British Military Mission i American Military Mission. U istom razdoblju, ali nakon dviju spomenutih misija u Albaniji su bili prisutni|

|pomoćnici iz Jugoslavije i iz Sovjetskoga Saveza, koji su se povezivali samo s partizanskom armijom. Razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata pruža |

|brojne potvrde o tome kako je albanska vojska vrlo strogo slijedila model vojne uspostave u istočnim državama. U povijesti albanske vojske četiri |

|su jasno odijeljena razdoblja između 1944. i 1990. godine. Prvo, od 1944. do 1948. karakterizirala je jugoslavenska dominacija. Vojske dviju |

|zemalja gotovo su se ujedinile, i to tako da se albanska vojska integrira u Jugoslavensku narodnu armiju. U drugom razdoblju, od 1948.-1961. |

|godine, sovjetska je prevlast bila posvuda vidljiva. Vojska i ostali sigurnosni instrumenti bili su sovjetskoga tipa. U obima razdobljima |

|jugoslavenski odnosno sovjetski vojni stručnjaci i savjetnici dolazili su u Albaniju. Sovjetska je pomoć obuhvaćala savjetodavne kadrove, znatnu |

|količinu suvremenoga konvencionalnoga naoružanja, vojnu izobrazbu, usavršavanje po sovjetskome modelu itd. Treće razdoblje započinje od 1961. |

|godine, kada je komunistička Kina naslijedila Sovjetski Savez na mjestu albanskoga saveznika, i traje do 1978. godine. Kina je albanskoj vojsci |

|pribavljala oružje i vojnu opremu kao i pružala podršku pri začimanju albanske vojne industrije. Četvrto razdoblje, od sredine sedamdesetih godina |

|protekloga stoljeća do 1990. godine, karakterizirao je oslanjanje na vlastite snage Albanije i njezine vojske. |

|U Albaniji kao socijalističkoj državi inozemni je utjecaj u vojsci najprije bio ideološki, a većinom je bio prisutan tijekom druge polovine 20. |

|stoljeća. Istodobno je inozemni utjecaj bio poltičke i stručne naravi. U razdoblju od 1925.-1939. godine Ahmed Zog, najprije kao predsjednik, a |

|potom kao kralj, činio je napore da stvori modernu albansku državu. Jedan od ciljeva bilo je osnivanje vojske, koja je organizirana uz podršku |

|stranaca, uglavnom Talijana. Kralj Zog pokušavao je izbjeći potpuno talijanski utjecaj, ali bez uspjeha. Inozemni utjecaji u drugoj polovini 20. |

|stoljeća imali su začetak u Drugome svjetskom ratu, kada je komunistička partija Jugoslavije pomogla pri stvaranju komunističke partije Albanije. |

|Albanska je komunistička partija bila organizirana po modelu komunističke partije Sovjetskoga Saveza i Komunističke partije Jugoslavije. Utjecaj je|

|ponajprije bio ideološki. Albanija je postala dijelom Istočnoga bloka. Jedina politička stranka na vlasti bila je komunistička partija, koja je |

|strogo poštovala Istočni model kakav su predstavljali jugoslavenski i sovjetski primjeri. Taj je model obuhvatio i vojsku. Isti se utjecaj nastavio|

|čak i u razdoblju dobrih odnosa s Kinom. |

|U čitavom razdoblju komunizma Albanskoj je vojsci bila potrebna podrška i pomoć glede organizacije, opremanja, izobrazbe i na drugim logističkim |

|područjima. Nakon sedamdesetih godina 20. stoljeća izostanak inozemne vojne pomoći nije značio i izostanak ideološkoga i političkog utjecaja. |

|Albanija je nastavila vršiti potpun ideološki i jednopartijski politički nadzor nad vojskom. Onodobni albanski “izum” bila je gradnja stotina |

|tisuća bunkera izgrađenih po čitavoj zemlji, od planina do mora, što se zasnivalo na paranoidnom projektu lišenu bilo kakve vojne logike. |

|Zaključno, konačno je Albanija usvojila sva prošla iskustva, uglavnom inozemna, kao vlastita te osnovala vlastiti način posjedovanja i održavanja |

|svoje vojske. |

|Ukratko, tijekom druge polovine, do početka devedesetih godina 20. stoljeća, glavni je utjecaj bio ideološki. Komunističku je ideologiju provodila |

|jedna jedina partija na vlasti, koja je vodila stranku, društvo i čitavu državu. Ovaj činitelj i staljinistička politika albanskih vođa toga |

|vremena uzrokovalo je okretanje od jednoga saveznika do drugoga. Ti utjecaji nisu spriječili osnivanje albanske vojske. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[21] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|     Glavni je cilj istraživanja odrediti opseg i doseg u kojima je albanska vojska vojno tijelo albanske države te stupanj lokalnih i inozemnih |

|utjecaja pri osnivanju toga državnoga vojnog tijela. Istraživanje najprije razmatra tvrdnju kako “Socio-politički vid esencije i strukture države |

|predstavlja teorijske premise analiza državnoga vojnoga tijela...Prije svega,... državno vojno tijelo posebna je institucija koju osniva država.” |

|(Constantin Manolache, 2010, 72). Potom se razmatra prihvaćanje činjenice kako je vojska, u usporedbi s drugim područjima, među onim poljima |

|djelovanja koja se ne mogu osnivati, poboljšati niti razvijati bez proučavanja, poznavanja i primjene stručnosti i iskustava drugih. Obje se |

|hipoteze primjenjuju kao potkrjepa cilju i namjeri istraživanja. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|     Problem koji istražujem jest odnos između vojnoga tijela i države te pitanje lokalnih i inozemnih utjecaja na uspostavu i razvoj albanske |

|vojske kao tijela. Većina materijala prikupljena za ovo istraživanje potječe iz arhiva u Albaniji i u inozemstvu. Knjige i publikacije o albanskoj |

|povijesti općenito te o vojnoj povijesti posebno pretežno potječu od inozemnih autora. S druge strane, znatan je broj knjiga i publikacija na |

|albanskome jeziku. Sav je taj materijal prikupljen i iskorišten za ovo istraživanje tijekom proteklih šest godina. Kako bi postigao istraživanja, |

|uglavnom se razmatra razdoblje od konca 19. stoljeća, preko 20. stoljeća do početka 21. stoljeća. Međutim, u pojedinim dijelovima nije zanemareno |

|ni vrijeme prije toga. Dakle, izvan tih razdoblja sporadično se upućuje na vrijedne ilustracije koje podržavaju cilj istraživanja. Postoji više od |

|350 izvora, uključujući arhive Albanskih oružanih snaga u Tirani, arhive Glavnoga stožera Talijanske vojske u Rimu u Italiji (od početka 20. |

|stoljeća do 1943.), arhive britanskoga veleposlanstva u Moskvi s materijalima iz vremena Sovjetskoga Saveza te drugi podatci o albanskoj vojnoj |

|povijesti i vojnim odnosima Albanije s ostalim zemljama u regiji i drugdje. Studija će nastati kao produkt istraživanja provedenih u knjižnicama u |

|Albaniji, Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, knjižnicama grada Zagreba, itd. Namjera je da se ne rabe samo albanski izvori. Razlika u |

|istraživanju jest u tome što većina izvora i oni bitni iz inozemstva. Ne razmatra se, dakle, samo što Albanci govore o sebi. Namjera je otkriti što|

|drugi govore o Albaniji i albanskoj vojnoj povijesti. Znatan će se dio studije posvetiti stavovima ostalih prema Albaniji i njezinoj vojnoj |

|povijesti. Vrijednost podataka i izvora primjenjivat će se kako bi se posebno usredotočilo na ona razdoblja u prošlosti u kojima su se, iz |

|ideoloških i političkih razloga, pogrešno primjenjivali mnogi aspekti. Pojedina ta razdoblja bila bi Albansko kraljevstvo, prisutnost inozemnih |

|vojnih misija u Albaniji tijekom Drugoga svjetskog rata, odnosi Albanije s Jugoslavijom, sa Sovjetskim Savezom i Varšavskim paktom, s Kinom, itd. |

|Rad će se prikazati kao skup dokaza, činjenica, domaćih i inozemnih činitelja, analiza i interpretacija što konačno donose jasnu sliku albanske |

|vojne povijesti i inozemnih utjecaja na razvitak albanske vojske tijekom proteklih sto godina. Iako ne tvrdi kako ima monopol na konačnu istinu o |

|vojnoj povijesti i stranim utjecajima tijekom toga razdoblja, istraživanje nastoji ponuditi što realističniji doprinos. S druge strane, pitanje |

|vojske neće se promatrati kao odvojeno i izolirano. Albanska vojna povijest promatrat će se u vrlo uskoj povezanosti s poviješću Albanije, albanske|

|države i albanskoga društva. Isto tako, ova vojna povijest ne može biti neovisna od vojnih povijesti ostalih zemalja. |

|Zamišljeno je da se disertacija organizira u otprilike 13 poglavlja, a svako se poglavlje podijeli u više odjeljaka. Prvo poglavlje donosi kontekst|

|istraživanja, istražuje važnost studije, motivaciju, ciljeve istraživanja i metodologiju, nalaze, strukturu disertacije, itd. U drugom poglavlju |

|donosi se opsežan pregled literature o ratu općenito i o razlikovanju naravi rata do kraja Hladnoga rata i rata danas te o postavljanju oružanih |

|snaga u tom novom ratu. Treće poglavlje bavit će se povijesnim zaostajanjima Albanije i njihovim utjecajima na vojno tijelo. Tri iduća poglavlja |

|bavit će se albanskom državom i albanskom vojskom; albanskom vojnom poviješću u razdoblju od 1920.-1939. te Albanijom u Drugome svjetskom ratu. |

|Sedmo će se poglavlje posvetiti inozemnim vojnim misijama u Albaniji tijekom Drugoga svjetskog rata. Iduće poglavlje obradit će albansku vojsku u |

|razdoblju od 1944.-1991. Deveto poglavlje istraživat će vojne odnose Albanije s ostalim zemljama, savezima, itd. , počevši s odnosima s |

|Jugoslavijom i kasnije sa Sovjetskim Savezom, Varšavskim ugovorom, Kinom, itd. U tom poglavlju prikazat će se detaljan skup podataka i |

|interpretacija o vojnoj pomoći i vojnim savezima Albanije. Iduće će se poglavlje posvetiti završetku Hladnoga rata i stanju u albanskoj vojsci. |

|Jedanaesto poglavlje obrađuje pitanje o Albaniji kao o državi koja se u svojoj povijesti nikada nije pokazala kao agresor. Dvanaesto poglavlje |

|istraživat će pitanje albanske vojne povijesti i odnos između lokalnih tradicija i inozemnih utjecaja na uspostavu vojske u Albaniji. Prije |

|posljednjega poglavlja nalazit će se prolog o integraciji Albanije u NATO. Posljednje će poglavlje donijeti zaključke i preporuke, čak i sugestije |

|za budućnost. Pojedina pitanja na koje će istraživanje odgovoriti mogla bi biti: je li albanska vojna povijest potpuno ili djelomično službena i |

|institucionalna; kakav je odnos između lokalnih tradicija i inozemnih utjecaja na uspostavu albanskoga vojnoga tijela? Druga bi pitanja na koja će |

|istraživanje odgovoriti mogla biti: albanska se vojna povijest ne može promatrati kao odvojena, već kao usko povezana s državom, politikom, |

|ekonomijom i društvom. Činjenica da su Albanci u svojoj povijesti vodili mnoge borbe i imali veliku vojničku tradiciju ne predstavlja snažan |

|argument da je albanska službena vojna povijest jednako stara kao albanski narod i albanska nacija. Studija brani stav kako se albanska službena |

|povijest rađa istodobno s albanskom državom. |

|U mojemu će se istraživanju ponajprije što je više moguće razmatrati arhivski podatci; zatim, činjenice i ideje iz inozemnih neovisnih izvora, |

|knjiga i publikacija. Nakon toga, albanski će se izvori razmatrati u odnosu na inozemne, kako bi se nalazi mogli raspraviti na prihvatljivoj |

|razini. Konačno, ali ne i manje važno, istraživanje će nastoji izbjeći zloporebe činjenica, krive interpretacije i manipulacije. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|     Razlog izvođenja istraživanja jest da se ponudi skroman doprinos opisu vojne povijesti Albanije, posebno od postizanja neovisnosti Albanije |

|do početka 21. stoljeća, s naglaskom na ulogu i odnose između lokalnih tradicija i inozemnih utjecaja pri osnivanju albanske vojske. Vojna povijest|

|Albanije uvijek je bila temom neprekidnih rasprava. Činjenica što su albanska nacija i albanski narod vrlo stari ne znači da se albanska vojna |

|povijest u cjelini može nazvati institucionalnom ili službenom. Istraživanje će baciti svjetlo na one vidove prošlosti koji su se zlorabili i |

|prikazivali na potpuno iskrivljen način, osobito iz ideoloških i političkih razloga. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|     Armstrong, D. Heaton, Shqiperi-1914, Gjashte muaj mbreteri, Kujtimet e sekretarit te Princ Vidit, Tirane, 2001 |

|Autoktonia e Shqiptareve ne Studimet gjermane, Rilindja, Prishtine, 1990 |

|Boriçi, Kujtim, Gjeneral Llakaj, Shefi i Shtatmadhorise midis dy “puçeve“ ushtarake, Shtepia Botues “Belina-H“, Tirane, 2010 |

|Bourcart, Jacques, Shqiperia dhe Shqiptaret, Dituria, Tirane, 2004 |

|Cana, Zekeria, Gjenocidi i Malit te Zi mbi Popullin Shqiptar, 1912-1913 (Dokumente), Prishtine, 1996 |

|Castellan, Georges, Histori e Ballkanit, Çabej |

|Crociani, Piero, Shqiptaret ne Forcat e Armatosura Italiane (1939-1943), (Dokumente), Tirane, 2005 |

|Dedet, Josephine, Geraldina Mbreteresha e Shqiptareve, Globus R, 2000 |

|Dedijer, Vladimir, Jugoslovensko-Albanski Odnosi (1939-1948), Borba, 1949 |

|Dedijer, Vladimir, Novi Prilozi za Biografiju Josipa Broza Tita, 1, 2, Liburnija, Rijeka, Mladost i Spektar, Zagreb |

|Djilas, Milovan, Tito, The Story from Inside, Phornix Press, 2000 (first published in Sarajevo 1999) |

|Duka, Valentina, Histori e Shqiperise 1912-2000, Kristalina-KH, Tirane, 2007 |

|Durham, Edith, Brenga e Ballkanit dhe vepra te tjera per Shqiperine dhe Shqiptaret, 8 Nentori |

|Durham, Edith, Albania and the Albanians, Selected Articles and Letters 1903-1944, Centre for Albanian Studies, London, 2001 |

|Fischer, J. Bernd, Mbreti Zog dhe Perpjekja per stabilitet ne Shqiperi, Çabej, Tirane |

|Glenny, Misha, Histori e Ballkanit 1804-1999, Nacionalizmi, Luftrat dhe Fuqite e Medha, Botimet Toena, 2007 |

|Hibbert Reginald, Fitorja e Hidhur, Lufta Nacional Çlirimtare e Shqiperise, Shtepia Botuese e Lidhjes se Shkrimtareve |

|Historia e Popullit Shqiptar, III, Periudha e Pavaresise 28 nentor 1912-7 prill 1939, Akademia e Shkencave e Shqiperise, Botimet Toena, Tirane, |

|2007 |

|Huntington, Samuel P., The Soldier and the State-The Theory and Politics of Civil-Military Relations, The Belknap Press of Harvard University |

|Press, Nineteenth printing, 1992 |

|Archive Editions by Jarman, Robert (Editor), Soviet Union, Political reports, 1917-1970, Vol. 5: 1934-1945; Vol. 6: 1946-1948; Vol. 7: 1949-1951; |

|Vol. 8: 1952-1954; Vol. 9: 1955-1970, 2004 |

|Jezermik, Božidar, Wild Europe-The Balkans in the Gaze of Western Travellers, Saqi in association with the Bosnian Institute, 2004 |

|Jung, Peter, The Austro-Hungarian Forces in World War I (1), 1914-16, Osprey Publishing, 2003 |

|Lane Denisson C., Once Upon an Army-The crisis in the Albanian Army, 1995-1996, Conflict Studies Research Centre, September, 2002 |

|Lucas, Peter, Misioni Amerikan ne Shqiperi, Operacionet Sekrete te Oss-it dhe bashkepunimi me Partizanet komuniste gjate Luftes se Dyte Boterore, |

|Bota shqiptare, 2008 |

|Luftrat e tjera Ballkanike, Onufri, 1993 |

|Maclean Fitzory, Lufta e Ballkanit, Shtepia e Librit Ombra GVG, Tirane, 2003 |

|Mazower, Mark, The Balkans, a Short History, the Modern Library, New York, 2000 |

|Metais, Serge, Histori e Shqiptareve-Nga Iliret deri te Pavaresia e Kosoves, Tirane, 2006 |

|Mousset, Albert, Shqiperia perballe Evropes, 1912-1929, Dituria, 2004 (Botuar per here te pare ne Paris 1930) |

|Oakley-Hill Dayrell, Dr., Nje anglez ne Shqiperi, Kujtime te nje oficeri britanik 1929-1955, Botimet Koci, Tirane, 2006 |

|Tomes, Jason, King Zog, Self-made Monarch of Albania, Sutton Publishing, 2007 |

| |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|      |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |     samostalno financiranje |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[22] | |

|Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis       dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. |

|(ime i prezime predloženog mentora) |

| |

| |

|Potpis       mr. sc. Pellumb Qazimi |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 8. travnja 2011. Potpis      mr.sc. Pellumb Qazimi |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|M.P. |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOGA RADA[23] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati samo u predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje upitnikom koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime doktoranda / |Pëllumb Qazimi |

|doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene povijesti |

|Matični broj doktoranda / doktorandice:| |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |engleski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Lokalne tradicije i inozemni utjecaji u albanskoj vojnoj povijesti (1912.-1991.) |

| |Engleski |Local Traditions and Foreign Influences in the Albanian Military History (1912-1991) |

|Područje / polje: |Znanstveno područje: humanističke znanosti |

| |Polje: povijest |

| |Grana: vojna povijest |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta|igoldste@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1. dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta|igoldste@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |2. dr. sc. Ivo Banac, red. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta|ivo.banac@yale.edu |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |3. dr. sc. Tvrtko Jakovina, izv. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta|tjakovin@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnoga tijela i točka | |

|dnevnoga reda u okviru koje je |Sjednica Vijeća poslijediplomskih studija 10. svibnja 2011. Ad. 50. |

|imenovano Povjerenstvo | |

| |Sjednica Vijeća Filozofskoga fakulteta u Zagrebu 25. svibnja 2010. Ad. 106. |

|Sjednica Etičkoga povjerenstva na kojoj|Kako nije predviđeno uključivanje ispitanika u rad, nije bilo potrebno odobrenje Etičkoga povjerenstva. |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskoga rada |

|Na javnoj obrani teme kandidat je iskazao poznavanje šireg područja bavljenja, kao i posve jasne teze kojima će se rukovoditi u istraživanju i |

|pisanju disertacije. |

|B. Ocjena teme doktorskoga rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Pëllumb Qazimi predlaže u svojemu sinopsisu kao predmet doktorskoga rada lokalne tradicije i inozemne utjecaje u albanskoj vojnoj povijesti |

|(1912.-1991.). Tema doktorskoga rada proizišla je iz njegova dosadašnjega bavljenja vojnom poviješću, kao i vojnom problematikom općenito. |

|Nakon mnogo godina proučavanja albanske vojne povijesti pojavila se kod kandidata zamisao da izradi doktorat u kojemu bi obradio službenu ili |

|institucionalnu povijest albanske vojske te odnos između lokalnih tradicija i inozemnih utjecaja na organizaciju albanske vojske. Istraživanje, koje|

|je već proveo u albanskim knjižnicama, u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, u zagrebačkim gradskim knjižnicama te u raznim arhivima |

|omogućilo je bolje razumijevanje razvoja albanske vojske. U vezi s time, dobiveni, odabrani i evaluirani podatci pružili su ili će pružiti dobar |

|temelj za istraživanje odnosa između lokalnih tradicija i stranih utjecaja te njihovu ulogu u osnivanju vojnih snaga u Albaniji. |

|Kandidatova molba za pisanje rada na engleskom jeziku logična i posve shvatljiva. Radi se o albanskom državljaninu koji vrlo slabo govori hrvatski. |

|Kako je više godina polazio prestižne škole i sveučilišta u anglosaksonskom svijetu, njegov je engleski vrlo dobar i on njime i u govoru i u pisanoj|

|komunikaciji vrlo dobro vlada. Kako se radi o relevantnoj temi za albansku povijest, ali ne i za hrvatsku, posve je irelevantno da li se tema piše i|

|brani na albanskom jeziku. Štoviše, činjenica da osobe iz inozemstva žele pohađati doktorski studij u Zagrebu i na zagrebačkom sveučilištu braniti |

|doktorat daje mu međunarodnu reputaciju koju je rijetko do sada imao. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Sinopsis pokazuje da pristupnik namjerava sustavno pristupiti temi i da je upoznat s bitnom znanstvenom i stručnom literaturom područja koje |

|istražuje. Pristupnik je ispunio sve uvjete Poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene povijesti i ima potrebne stručne i |

|znanstvene sposobnosti za izradu doktorskoga rada. Stoga predlažemo da se prihvati njegova tema Lokalne tradicije i inozemni utjecaji u albanskoj |

|vojnoj povijesti (1912.-1991.), na engleskom jeziku te da mu se odobri izrada doktorskoga rada pod vodstvom prof. dr. sc. Ive Goldsteina (Odsjek za|

|povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu). |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|      |

|Prijedlog za promjenu mentora ili imenovanje drugoga mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskoga rada (naznačiti godinu i semestar): |

|2011/12. zimski semestar |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1. dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. | |

| |2. dr. sc. Ivo Banac, red. prof. | |

| |3. dr. sc. Tvrtko Jakovina, izv. prof. | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 3. lipnja 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[24] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |     Diplomirani povjesničar, Slaven Ružić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |     Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |     Poslijediplomski znanstveni doktorski studij hrvatske moderne i suvremene povijesti u europskom i |

| |svjetskom kontekstu |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|    6684 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |     Danuška Ružić, r. Žigrović / Vlatko Ružić |

|Datum i mjesto rođenja: |     06. veljače 1979. godine, Pula |

|Adresa: |     Vajdin Vijenac 12, Zagreb |

|Telefon/mobitel: |     01 7773598 / 091 7949375 |

|E-mail: |     slaven.ruzic@centardomovinskograta.hr / Slaven.Ruzic@xnet.hr |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |     Diplomski studij jednopredmetne povijesti (znanstveni smjer) - Filozofski fakultet, Zagreb, diplomirao |

|(kronološki od novijeg k starijem |2004. godine; I. gimnazija (opća), Zagreb, maturirao 1997. godine; Osnovna škola „Fran Galović“, Dugave - |

|datumu): |Zagreb, završio 1993. godine |

|Radno iskustvo |     Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, 2006. - 2011.; Hrvatski državni |

|(kronološki od novijeg k starijem |arhiv, Zagreb, 2004. - 2005. |

|datumu): | |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |     Objavljeni znanstveni radovi: |

|na znanstvenim skupovima: |1. Pregled literature o ratnoj mornarici Habsburške Monarhije, Historijski zbornik, god. LIX, Zagreb, 2006, |

| |str. 285-301., pregledni rad; |

| |2. Mario Filipi, Na istočnom pragu domovine / Slavonija, ljeto - jesen 1991. - kamerom i perom, Časopis za |

| |suvremenu povijest (ČSP), Vol. 40 No. 1, Zagreb, 2008, str. 289., prikaz; |

| |3. Napad JNA i srpskih paravojnih postrojbi na grad Zadar i okolicu prema zaplijenjenim srpskim dokumentima, |

| |Zbornik radova sa znanstvenog skupa Zadar i okolica od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata, Zadar : |

| |Zavod za povijesne znanosti HAZU / Sveučilište u Zadru, 2009, str. 240-256.; tekst u spomenutom Zborniku nije|

| |bio znanstveno klasificiran; temeljem odluke Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija hrvatske moderne i |

| |suvremene povijesti u europskom i svjetskom kontekstu iz studenog 2010. godine, kategoriziran je kao izvorni |

| |znanstveni članak; |

| |4. Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990. - 1995.: dokumenti, zbirke dokumenata, Zagreb, 2006 - 2010 |

| |(suradnik na knjigama 1. - 9. i urednik knjige 10.); |

| |5. Marijo Reljanović, Hrvatski ratni plakat 1991. - 1995., Zagreb, 2010, suradnik. |

| |Aktivno sudjelovanje na znanstvenim skupovima: |

| |1. Prva međunarodna viktimološka konferencija o žrtvama rata i oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji (1991. - |

| |2001.), Zagreb, 2007 - održano izlaganje pod nazivom Popis žrtava i stradalnika na okupiranom području |

| |Republike Hrvatske na temelju arhivskog gradiva Republike Srpske Krajine; |

| |2. Zadar i okolica od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata, Zadar, 2007 - održano izlaganje pod nazivom |

| |Napad JNA i srpskih paravojnih postrojbi na grad Zadar i okolicu prema zaplijenjenim srpskim dokumentima; |

| |3. Vukovar '91. - osamnaest godina poslije, Vukovar, 2009 - održano izlaganje pod nazivom Gubici srpskih |

| |snaga tijekom srpske agresije na Vukovar 1991. na temelju arhivskog gradiva Republike Srpske Krajine; |

| |4. Stručno savjetovanje o pravnom statusu žrtava u oružanim sukobima; ljudski gubici u ratovima u bivšoj |

| |Jugoslaviji, Zagreb, 2010 - održano izlaganje pod nazivom Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar |

| |Domovinskog rata: popis hrvatskih građana poginulih u Domovinskom ratu na okupiranom području Republike |

| |Hrvatske. |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |     Vlada Republike Srpske Krajine (RSK): 1991. - 1995. |

|Engleski: |     The government of the Republic of Serbian Krajina (RSK): 1991. - 1995. |

|Naslov na jeziku na kojem će se | |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |     Humanističke znanosti / povijest |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |     Dr. sc. Ivo Goldstein, |     Odsjek za povijest |     igoldste@ffzg.hr |

| |redoviti profesor |Filozofskog fakulteta Sveučilišta| |

| | |u Zagrebu, Republika Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Autorske knjige: |

|1. Hrvatska 1918. - 2008., Zagreb : EPH-Novi Liber, 2008 |

|2. Hrvatska povijest, drugo, dopunjeno i prošireno izdanje (21. knjiga, biblioteka Povijest Jutarnjeg lista), Zagreb : Europapress holding, 2008 |

|Poglavlja u knjizi: |

|1. Jugoslavija u šezdesetim godinama 20. stoljeća - dileme i rješenja (s posebnim obzirom na Hrvatsku) // Rasprave o nacionalnom identitetu |

|Bošnjaka: Zbornik radova / Kamberović, Husnija (ur.), Sarajevo : Institut za historiju, Sarajevo, 2009, str. 39-58. |

|2. Hrvati i Jugoslavija; između oduševljenja i razočaranja // Jugoslavija v času; Devedeset let od nastanka jugoslavenske države / Balkovec, Bojan |

|(ur.), Ljubljana : Znanstvena založba Filozofske fakultete v Ljubljani, 2009, str. 57-72. |

|Znanstveni radovi u časopisima: |

|1. Ustaška ideologija o Hrvatima muslimanske vjere i odgovor u časopisu Handžar // Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 38. 38 (2006), str. 259-277. |

|(članak, znanstveni) |

|Prvi mentor: |Ivo Goldstein |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |     Vlada Republike Srpske Krajine (RSK) je u razdoblju od 1991. do 1995. godine predstavljala najviši organ|

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |izvršne vlasti te, samoproglašene srpske paradržave na privremeno okupiranom području Republike Hrvatske. |

|mjestima): |Uslijed složenih okolnosti u kojima je egzistirala, spomenuta je ustanova imala velikih, prije svega |

| |financijskih i kadrovskih poteškoća u formiranju stabilne vlasti na prostoru pod svojom ingerencijom, što joj|

| |je, uz istodobnu snažno izraženu ovisnost o tadašnjoj službenoj srpskoj politici plasiranoj iz Beograda, |

| |znatno sužavalo ionako skroman prostor mogućeg djelovanja. Premda je, u cilju povećanja efikasnosti rada, |

| |bila izložena neprestanim organizacijskim izmjenama vlastite unutarnje strukture, moguće je zaključiti kako |

| |Vlada RSK u promatranom razdoblju nije zaživjela kao posve uređena institucija u pravom smislu te riječi, već|

| |se, štoviše, pokazala nesposobnom u izvršavanju većine pred nju postavljenih zadataka, davši time, |

| |nesumnjivo, snažan vlastiti obol konačnom slomu Republike Srpske Krajine u kolovozu 1995. godine. |

|Sažetak na engleskom jeziku |     The government of Republic of Serbian Krajina (RSK) was from 1991 to 1995 the highest executive organ of|

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |that self-proclaimed Serbian para-state on temporarily occupied areas of Republic of Croatia. Due to the |

|mjestima): |complex circumstances in which it existed, the aforementioned institution faced enormous difficulties, mostly|

| |regarding its finances and personnel, in forming the stable authority in the area under its control. That, |

| |together with the strong dependency on contemporary official Serbian policy from Belgrade, additionally |

| |narrowed its already modest manoeuvring space. Although it was prone to constant organisational changes of |

| |its internal structure in order to increase its working efficiency, it is possible to conclude that the RSK |

| |government of that period never fully managed to take roots as a completely functional institution. Moreover,|

| |it proved to be a incompetent in solving the majority of its tasks, which undoubtedly served as a major |

| |contribution to the downfall of the Republic of Serbian Krajina in August 1995. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|     Sredinom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća dolazi do zaoštravanja ionako složene unutarnjopolitičke situacije u SFRJ. |

|Tijekom 1986. godine u javnost je dospio Memorandum SANU, s ključnom tezom o ugroženosti srpskog stanovništva u Jugoslaviji, a n nedugo potom je |

|za čelnika srpske Partije izabran Slobodan Milošević, koji je započeo s provođenjem agresivne politike, nastojeći |

|putem centralizacije, odnosno fokusiranja političke moći u Beogradu, nametnuti prevlast Srbije u federaciji. Milošević je ubrzo, |

|takozvanim antibirokratskim revolucijama, instalirao svoje kadrove, odnosno preuzeo vlast u SAP Vojvodini i SR Crnoj Gori, dok je na |

|području SAP Kosova srbijanska policija provodila sve snažniju represiju nad većinskim albanskim stanovništvom. Savez komunista Jugoslavije (SKJ) |

|je početkom siječnja 1990. na svom Četrnaestom izvanrednom kongresu nastojao pronaći rješenje kojim bi se izgladile sve izraženije razlike među |

|jugoslavenskim republikama, no zasjedanje je naposljetku okončano nakon što su ga, u nemogućnosti usuglašavanja stavova oko rješavanja relevantnih |

|političkih pitanja u zemlji, napustili slovenski i hrvatski delegati. Partijski organi u Sloveniji i Hrvatskoj su još 1989. godine, svjesni općeg |

|stanja i rastuće krize u SFRJ, dozvolili provođenje višestranačkih parlamentarnih izbora u ovim dvama republikama, što je uskoro rezultiralo |

|tamošnjim formiranjem političkih stranaka s nacionalnim predznacima. Na izborima u Hrvatskoj, tijekom travnja i svibnja 1990., pobjedu odnosi |

|Hrvatska Demokratska Zajednica (HDZ), dok je u dijelu većinskih srpskih općina najveći dio mandata osvojila nacionalistička Srpska Demokratska |

|Stranka (SDS), čiji su politički vođe, poticani iz Beograda, težili srpskoj autonomiji. U lipnju 1990. je, upravo na području općina u kojima je |

|SDS imala apsolutnu većinu (Knin, Gračac, Donji Lapac), formirana Zajednica općina sjeverne Dalmacije i Like, kao prvi korak u izdvajanju ovoga |

|prostora iz hrvatskog ustavnog poretka. Ovakva se srpska politika, poprimajući ubrzo sve elemente otvorene pobune protiv legalnih hrvatskih organa |

|vlasti, nastavlja i u drugoj polovici 1990. godine. Nakon izbijanja takozvane „balvan-revolucije“ u kolovozu i proglašenja srpske autonomije u |

|Hrvatskoj u rujnu iste godine, dvadeset i prvog je prosinca 1990. u Kninu, nakon što je dio pobunjenih srpskih općina prihvatio njezin statut, |

|proglašena Srpska autonomna oblast Krajina (SAO Krajina). Krajem svibnja 1991. godine, Skupština SAO Krajine donosi zakon o formiranju Vlade SAO |

|Krajine, koja je, u počecima, organizirana po uzoru na Vladu SR Srbije, kao najviše tijelo izvršne vlasti u toj republici. Uskoro se organiziraju i|

|Srbi na području istočne Hrvatske, koji su u lipnju iste godine proglasili Autonomnu oblast Slavoniju, Baranju i zapadni Srem (kasnije nazvanu |

|Srpska oblast Slavonija, Baranja i zapadni Srem), a tijekom listopada je oformljena i Vlada spomenute Oblasti. U kolovozu 1991. je, naposljetku, |

|proglašena i Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija, u kojoj je izvršnu vlast u početku obnašalo Oblasno vijeće, a potom je ona prešla u ruke |

|oblasne Vlade. Ujedinjenjem spomenutih triju srpskih oblasti (SAO Krajine, SO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema i SAO Zapadne Slavonije) je, u |

|prosincu 1991. godine, formirana Republika Srpska Krajina (RSK), s Vladom RSK kao najvišim izvršnim organom vlasti. Vlada RSK je u trenutku |

|osnivanja, zapravo, predstavljala izravnu slijednicu Vlade SAO Krajine i imala je vlast isključivo na području bivše SAO Krajine. Razlog tome leži |

|u činjenici da je ujedinjenje, uslijed ratnih okolnosti, provedeno u velikoj brzini, te su, na području SO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema i |

|SAO Zapadne Slavonije, jedno vrijeme vrhovnu izvršnu vlast nastavile obnašati tamošnje oblasne Vlade. Ovakva je situacija trajala sve do kraja |

|veljače 1992. godine i zasjedanja Skupštine RSK u Borovu Selu, na kojoj je odlučeno da u novoformiranu Vladu uđu članovi svih triju bivših oblasnih|

|Vlada po principu reciprociteta, odnosno do ožujka iste godine i donošenja Zakona o Vladi, kao i Zakona o ministarstvima Vlade RSK. |

|Pregled dosadašnjih istraživanja: |

|Problematika Vlade RSK je, u velikoj mjeri, do današnjeg dana ostala relativno slabo istražena, za što postoji više razloga. Temeljni problem |

|potencijalnim istraživačima nesumnjivo predstavlja činjenica da je glavnina gradiva nastala djelovanjem ove institucije u osnovi nedostupna. |

|Spomenuti dokumenti su zarobljeni tijekom i nakon vojno-redarstvenih operacija „Bljesak“ i „Oluja“ 1995. godine, te se nalaze u depozitu pri |

|Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata iz Zagreba, a pristup im je ograničen. Jedino doista znanstveno djelo koje se, barem|

|fragmentarno, dotaknulo ove tematike jest monografija Nikice Barića Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990. - 1995. (Zagreb, 2005), u kojoj je autor, |

|prikazujući kompletan proces pobune srpskog stanovništva, u kratkim crtama izložio nastanak i djelovanje Vlade RSK, kao i osnove njezine unutrašnje|

|organizacije. Barić je, isto tako, nastojao opisati pojedine vidove Vladine djelatnosti, poput gospodarske, socijalne, ili pak obrambene politike, |

|no nije išao u dubinu problematike, jer mu to, dakako, nije bio ni konačni cilj. Isti je istraživač tvorac znanstvenog članka Djelovanje Vlade |

|Srpske autonomne oblasti Krajine tijekom 1991. (Časopis za suvremenu povijest, god. 36, br. 2, str. 441- 461.), u kojem je, uz okolnosti osnivanja |

|spomenute institucije, obradio i osnove njezinog funkcioniranja na temelju izvornog arhivskog gradiva srpske provenijencije. Značaj ovoga djela je |

|u činjenici, da je Vlada RSK, formirana u prosincu 1991. godine, tijekom prve faze svojeg djelovanja zadržala kompletnu unutarnju strukturu bivše |

|Vlade SAO Krajine. Premda izravno ne proučava tematiku vezanu uz krajinsku Vladu, ovdje valja istaknuti i monografiju Ozrena Žuneca Goli život - |

|socijetalne dimenzije pobune Srba u Hrvatskoj (Zagreb, 2007), u kojoj je autor, uz korištenje znanstvene metodologije, prikazao zbivanja u RSK u |

|razdoblju od 1991. do 1995. godine gledana sa sociološkog aspekta. U procesu istraživanja se valja osvrnuti i na pojedina biografska djela bivših |

|visokih Vladinih dužnosnika, koja, doduše, nisu pisana na temelju znanstvenih postulata, no, usprkos tome, pružaju solidan uvid u proučavanu |

|problematiku. Tu, primjerice, spadaju knjige bivšeg ministra u Vladi RSK Drage Kovačevića Krajina u dogovorenom ratu (Beograd, 2003), bivših |

|djelatnika Ministarstva obrane RSK Milisava Sekulića Knin je pao u Beogradu (2003) i Koste Novakovića Srpska Krajina: usponi, padovi, uzdizanja |

|(Knin - Beograd, 2009), ili, pak bivšeg visokog dužnosnika Srpske oblasti Slavonije, Baranje i zapadnog Srema Ilije Petrovića Srpsko nacionalno |

|vijeće Slavonije, Baranje i zapadnog Srema (Novi Sad, 1994.) i Slavonija, Baranja i zapadni Srem; od Vijeća do Republike (Novi Sad, 1996). U |

|posljednjem je razdoblju objavljeno i nekoliko zbornika dokumenata srpske (krajinske) provenijencije iz razdoblja Domovinskog rata, koji, između |

|ostalog, sadržavaju i spise nastale radom Vlade RSK. Ovdje valja spomenuti zbornik Uspon i pad Republike Srpske Krajine: dokumenti, urednika Davora|

|Paukovića (Zagreb, 2005), kao i ediciju Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990. - 1995. : dokumenti, koju Hrvatski memorijalno-dokumentacijski |

|centar Domovinskog rata kontinuirano izdaje od 2006. godine. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[25] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|     Cilj istraživanja: prikazati na koji je način stvorena, kako je funkcionirala i u kojim je okolnostima okončano postojanje Vlade |

|Republike Srpske Krajine (RSK), koji su bili njezini načini povezivanja sa, isprva, SFRJ, a kasnije Republikom Srpskom (RS) i |

|Saveznom Republikom Jugoslavijom (SRJ) i kako je, naposljetku, moguće opisati njezinu vlast u razdoblju od 1991. do 1995. godine. |

|Hipoteze: |

|1. Vlada RSK tijekom svojeg djelovanja nije uspjela formirati stabilnu vlast na privremeno okupiranom području RH, |

|2. Vlada RSK je bila vođena od strane nestručnih kadrova, dok je najveći dio hrvatskih intelektualaca srpske nacionalnosti ostao |

|lojalan legalnoj vlasti RH, te je, ako je i imao namjeru utjecati na zbivanja u RSK, u toj nakani bio sprječavan od strane tamošnjih |

|vlastodržaca, |

|3. Permanentne organizacijske promjene unutrašnjeg ustroja Vlade RSK doprinijele su boljem funkcioniranju ove ustanove, no ona |

|u trenutku svojeg prestanka postojanja, unatoč tome, još uvijek nije bila posve uređena institucija u pravom smislu te riječi. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|     U istraživanju problematike vezane uz nastanak, djelovanje i prestanak postojanja Vlade RSK, namjeravam se služiti nizom |

|raznih povijesnih izvora, među kojima će najveću važnost imati gradivo nastalo radom same Vlade RSK. Ovdje treba izdvojiti, |

|primjerice, službenu pisanu dokumentaciju njezinih ministarstava, organa i službi, kao i izvore nastale djelatnošću Vladi srodnih |

|institucija, a koji se dotiču njezina rada u cjelini, poput gradiva Skupštine RSK, Kabineta predsjednika RSK, te dokumenata lokalnih |

|organa vlasti na privremeno okupiranom području Republike Hrvatske. Posebice je velika vrijednost dokumentacije čiji su tvorci |

|Sekretarijat, kao i Kabinet predsjednika Vlade RSK, koja pokazuje golem raspon informacija, budući da potječe iz svih ogranaka |

|vlasti. Bitno je, nadalje, proučiti i sekundarne izvore o ovoj temi, posebice brojne publikacije iz razdoblja prve polovice devedesetih |

|godina dvadesetog stoljeća, uglavnom s područja RSK, SFRJ, Republike Srpske (RS) ili Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), poput |

|Službenog glasnika RSK, Srpskih novina, Srpske nove riječi, beogradskih Politike i Borbe, te informativnih biltena pojedinih krajinskih |

|lokalnih zajednica, kao i memoara i biografija istaknutih političkih i vojnih službenika pobunjenih hrvatskih Srba, objavljenih u |

|posljednje vrijeme. Ovo gradivo ima tu prednost što otkriva neke činjenice o određenim zbivanjima koje su nedostupne u primarnom |

|gradivu, a isto tako pruža mogućnost istraživaču da potpunije razumije klimu, odnosno ozračje promatranog razdoblja. Naposljetku je, |

|dakako, nužno razmotriti i dostupne tercijarne povijesne izvore, u ovom slučaju uglavnom literaturu o tematici koja se, više ili manje, |

|odnosi na djelovanje krajinske Vlade u razdoblju od 1991. do 1995. godine. Jedan dio ove literature nije pisan na temelju znanstvenih |

|principa, te ga, u osnovi, prije možebitnog korištenja treba kritički obraditi. |

|Najveći dio arhivskog gradiva Vlade RSK i srodnih institucija je sređen i čuva se u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru |

|Domovinskog rata iz Zagreba, gdje postoje fondovi: Vlada RSK, Ministarstva Vlade RSK, Skupština RSK, Kabinet predsjednika RSK i |

|Glavni štab Srpske vojske Krajine, dok je manji dio spisa iste provenijencije pohranjen i u državnim arhivima u Zadru, Šibeniku, Sisku |

|i Slavonskom Brodu. |

|Što se tiče metodologije, mišljenja sam kako je odabranu tematiku moguće kvalitetno obraditi isključivo putem korištenja |

|interdisciplinarnog pristupa, pri čemu je, uz uobičajene povijesne i sociološke metode, a imajući u vidu da se u slučaju Vlade RSK radi |

|o izučavanju jedne političke institucije, nužno upotrijebiti i teorijske paradigme kojima se služi suvremena politička znanost. |

|Tako se, posebice kada je u pitanju izučavanje funkcioniranja i organizacijske strukture Vlade RSK, namjeravam služiti metodom |

|novog institucionalizma. Ovaj pristup u središte znanstvene analize smješta kolektivan rad i pritom tvrdi kako je ponašanje |

|pojedinaca determinirano funkcioniranjem institucija unutar kojih ti pojedinci djeluju, odnosno kako svaka institucija kao takva mora |

|utjecati na ponašanje pojedinaca u njezinu sklopu, donekle ga ograničavajući svojim normama i pravilima. |

|Sukladno tome ću, pri razradi ovog aspekta svojega rada, pokušati odgovoriti na pitanje da li je nekompetentnost pojedinih |

|članova Vlade RSK bila uvjetovana nedostatkom obrazovanja i iskustva istih, ili je na njihovo djelovanje presudan utjecaj vršilo |

|funkcioniranje Vlade kao cjelovitog mehanizma, odnosno jesu li ih struktura, program i političke okolnosti u kojima je ova institucija |

|djelovala determinirali i na taj način njihovo ponašanje i stavove usmjeravali u suprotnom smjeru od njihovih stvarnih promišljanja? |

|Također je bitno uočiti da sociološki institucionalizam, kao jedna od mogućih varijanti metode novog institucionalizma, pretpostavlja |

|kako se pri uređivanju pojedinih institucija sadašnje prakse temelje na prošlima, što je razvidno proučavanjem Vlade RSK, koja je u |

|prvom razdoblju svojega djelovanja bila uređena po obrascu koji je precizno slijedio organizacijsku shemu bivše Vlade SAO Krajine, |

|kao nosioca najviše izvršne vlasti na području te samoproglašene srpske Oblasti. |

|Uz navedenu paradigmu, u radu ću se koristiti i najvećim dijelom kvalitativnom, a manjim dijelom kvantitativnom analizom izvora, |

|kao i komparativnom i povijesnom metodom, s naglaskom na analizi i usporedbi arhivskog gradiva, novina, časopisa i literature o |

|problematici vezanoj uz djelovanje Vlade RSK. |

|Proces istraživanja namjeravam započeti preciznim sondiranjem dostupnih izvora, pri čemu ću nastojati izdvojiti relevantne podatke, |

|koji će potvrđivati iznesene hipoteze. Nakon ove faze i potpunog upoznavanja s tematikom, planiram načiniti unutarnju shemu buduće |

|disertacije i potom započeti s njezinim pisanjem. U uvodnom dijelu namjeravam dati pregled šireg konteksta događaja iz 1990. i 1991. g godine, s |

|posebnim naglaskom na okolnostima koje su utjecale na razvoj srpske pobune u Hrvatskoj i formiranje Vlade RSK. |

|Zatim ću, problemski, obraditi samu spomenutu instituciju kao takvu, odnosno njezinu unutrašnju strukturu, način rada, procese |

|donošenja legislativnih odredaba, itd. U narednim poglavljima planiram detaljno prikazati Vladine organe i službe, poput pojedinih |

|ministarstava, Sekretarijata i Kabineta predsjednika Vlade, Vladinih komisija, itd., prateći procese njihova nastanka, dinamiku njihova |

|razvoja, poteškoće s kojima su se susretali u svojem radu, stručnost njihovih kadrova, itd. Međusobnom komparacijom podataka o |

|radu ovih organa namjeravam dobiti pouzdane podatke o kreiranju određenih vidova Vladine vanjske, obrambene, gospodarske, |

|socijalne, zdravstvene i financijske politike u promatranom razdoblju, odnosno o Vladinoj politici u cjelini. |

|Unutar disertacije će, dakako, biti temeljito obrađena i problematika vezana uz odnose ove institucije s legalnim organima vlasti |

|Republike Hrvatske, kao i sa Zaštitnim snagama Ujedinjenih naroda, te Republikom Srpskom (RS) i Saveznom Republikom |

|Jugoslavijom (SRJ). |

|Naposljetku ću objasniti zbivanja koja su dovela do sloma Republike Srpske Krajine (RSK), nastojeći, između ostalog, ustvrditi i koliko |

|je za taj čin odgovorna politika krajinske Vlade u razdoblju od 1991. do 1995. godine. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|     Istraživanje koje planiram provesti nesumnjivo će doprinijeti boljem razumijevanju kompleksnih događaja koji su se tijekom |

|prve polovice devedesetih godina dvadesetog stoljeća zbili na području Republike Hrvatske. |

|Osim znanstvene obrade do današnjeg dana gotovo neproučene problematike Vlade RSK, posebice načina njezina ustroja i |

|funkcioniranja, kao i uloge koju je u tome imao tadašnji državni vrh SFRJ i SR Srbije, odnosno Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), |

|disertacija će omogućiti i kvalitetan uvid u osnove nastanka, egzistencije i konačnog raspada Republike Srpske Krajine (RSK) u |

|cjelini. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|     1. BARIĆ, Nikica (2005), Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990. - 1995., Zagreb: Golden marketing |

|2. BILANDŽIĆ, Dušan (1999), Hrvatska moderna povijest, Zagreb: Golden marketing |

|3. BURNHAM, Peter et al. (2006), Metode istraživanja politike, Zagreb: Fakultet političkih znanosti |

|4. Dossier Knin - veljača 1990. - veljača 1991., Ministarstvo informiranja Republike Hrvatske |

|5. GOLDSTEIN, Ivo (2008), Hrvatska 1918. - 2008., Zagreb: EPH liber |

|6. JOVIĆ, Borisav (1996), Poslednji dani SFRJ, Kragujevac: Prizma |

|7. KADIJEVIĆ, Veljko (1993), Moje viđenje raspada, Beograd: Politika |

|8. PETERS, B. Guy (2007), Institucionalna teorija u političkoj znanosti. Novi institucionalizam, Zagreb: Fakultet političkih znanosti |

|9. PETROVIĆ, Ilija (1994), Srpsko nacionalno vijeće Slavonije, Baranje i zapadnog Srema, Novi Sad: Cvetnik |

|10. PETROVIĆ, Ilija (1996), Slavonija, Baranja i zapadni Srem; od Vijeća do Republike, Novi Sad: Cvetnik |

|11. PRELOT, Marcel (2002), Političke institucije: opća teorija političkih institucija, Zagreb: Politička kultura |

|12. RADELIĆ, Zdenko / MARIJAN, Davor / BARIĆ, Nikica / BING, Albert / ŽIVIĆ, Dražen (2006), Stvaranje hrvatske države i |

|Domovinski rat, Zagreb: Školska knjiga |

|13. Uspon i pad Republike Srpske Krajine: dokumenti, ur. Davor Pauković, (2005), Zagreb: Centar za politološka istraživanja |

|14. ŽUNEC, Ozren (2007), Goli život; socijetalne dimenzije pobune Srba u Hrvatskoj, Zagreb: Demetra |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|      |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |      |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[26] | |

|Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis      Ivo Goldstein |

|(ime i prezime predloženog mentora) |

| |

| |

|Potpis      Slaven Ružić |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu,      15. siječnja 2011. godine Potpis     Slaven Ružić |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|M.P. |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[27] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Slaven Ružić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene povijesti |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |6684 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |Hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Djelovanje „Vlade Republike Srpske Krajine 1991.-1995.“ |

| |Engleski |The Activities of the „Government of Republika Srpska Krajina" |

|Područje/polje: |povijest/hrvatska povijest |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. |Filozofski fakultet |igoldste@ffzg.hr |

| | |Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska| |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.. dr. sc. Ivica Šute, doc. |Filozofski fakultet Sveučilišta|isute@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |2.dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta|goldste@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |3.dr. sc. Drago Roksandić, red. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta|drago.roksandić@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica Vijeća poslijediplomskih studija, 4. travnja 2011. godine, Ad. 46. |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|Sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 19. travnja 2011. godine, Ad. 100. |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |Kako nije predviđeno uključivanje ispitanika u rad, nije bilo potrebno odobrenje Etičkoga povjerenstva |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|      |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Slaven Ružić u svome će radu analizirati složene procese nastanka, djelovanja i prestanka postojanja „Vlade RSK“ u razdoblju od 1991. do 1995. |

|godine, sagledavajući problematiku vezanu uz rad spomenute institucije kroz više zasebnih razina (perspektiva). Krajinsku „Vladu“ će se tako, |

|primjerice, pokušati obraditi putem sociološke (primjena „načela milosrđa“ i teorije konstrukcije socijalne zbilje), neoinstitucionalne (pokušaj |

|uočavanja determinirajućeg utjecaja „Vlade“ na ponašanje pojedinaca koji su djelovali unutar nje), legitimističke (problem definiranja stvarnog |

|političkog statusa „Vlade RSK“, odnosno njezine institucionalne legitimnosti), međunarodne (odnosi i utjecaj politika pojedinih zemalja međunarodne|

|zajednice, kao i Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske, te legalnih organa vlasti Republike Hrvatske na rad „Vlade RSK“, s posebnim |

|naglaskom na djelovanju Zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda na privremeno okupiranom području Republike Hrvatske u razdoblju od 1992. do 1995. |

|godine i njihovoj percepciji od strane kninske „Vlade“) i lokalne (mikro) perspektive (pitanje učinkovitosti / neučinkovitosti „Vlade RSK“ u |

|uspostavi stabilne vlasti na području pod njezinim nadzorom, prvenstveno promatrano kroz prizmu međusobnih odnosa „Vladinih“ organa s pojedinim, |

|tada egzistirajućim oblasnim i općinskim tijelima vlasti u „RSK“. Istaknuo je da će u cilju istraživanja nastojati prikazati na koji je način |

|stvorena, kako je funkcionirala i u kojim je okolnostima okončano postojanje „Vlade Republike Srpske Krajine“, kao najviše institucije izvršne |

|vlasti pobunjenog srpskog stanovništva na tlu Republike Hrvatske, te koji su bili njezini načini povezivanja sa, isprva SFRJ, a kasnije Saveznom |

|Republikom Jugoslavijom i Republikom Srpskom i kako je, naposljetku, moguće opisati njezinu vlast u razdoblju od 1991. do 1995. godine. Rad će se,|

|u najvećoj mjeri, temeljiti na ekstenzivnom arhivskom istraživanju, s naglaskom na usporednoj analizi i komparaciji izvornog arhivskog gradiva, |

|novina, časopisa i literature o problematici vezanoj uz djelovanje „Vlade RSK“. |

| |

|Mišljenje i prijedlog: |

|      |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|      |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|      |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |dr. sc. Ivica Šute, doc., Filozofski fakultet Sveučilišta u | |

| |Zagrebu, Hrvatska | |

| |2. dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof., Filozofski fakultet | |

| |Svučilišta u Zagrebu, Hrvatska | |

| |3. dr. sc. Drago Roksandić, red. prof., Filozofski fakultet | |

| |Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 3. lipnja 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[28] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Tomislav Oroz, prof. povijesti i dipl. etnolog i povjesničar |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij etnologije i kulturne antropologije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|6942 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Šimo Oroz |

|Datum i mjesto rođenja: |11. travnja 1984., Zagreb |

|Adresa: |Novogradiška 2, 23000 Zadar |

|Telefon/mobitel: |023/345-015 / 091/515-2598 |

|E-mail: |tomislav.oroz@, toroz@unizd.hr |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje | |

|(kronološki od novijeg k starijem |Datum |

|datumu): |2007. - |

| | |

| |Mjesto |

| |Zagreb |

| | |

| |Usta |

| |ova |

| |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, poslijediplomski |

| |doktorski studij etnologije i kulturne antropologije |

| | |

| |Zvanje |

| |Doktorand (upisan u zadnji VI. semestar) |

| | |

| | |

| |Datum |

| |2003. – 2007. |

| | |

| |Mjesto |

| |Zagreb |

| | |

| |Ustanova |

| |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

| | |

| |Zvanje |

| |dipl. etnolog, prof. povijesti i dipl. povjesničar |

| | |

| | |

| |Datum |

| |2006. – |

| | |

| |Mjesto |

| |Zagreb |

| | |

| |Ustanova |

| |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, upisan dopunski |

| |dvogodišnji studij arhivistike i dokumentalistike na Odsjeku za |

| |informacijske znanosti. |

| | |

| |Zva |

| |je |

| |- |

| | |

| | |

| |Datum |

| |1999. – 2003. |

| | |

| |Mjesto |

| |Bjelovar |

| | |

| |Ustanova |

| |opća gimnazija |

| | |

| |Zvanje |

| |SSS |

| | |

|Radno iskustvo | |

|(kronološki od novijeg k starijem |Datumi (od – do) |

|datumu): |2008. - |

| | |

| |Ustanova zaposlenja |

| |Odjel za etnologiju i kulturnu antropologiju, |

| |Sveučilište u Zadru |

| | |

| |Naziv radnog mjesta |

| |Asistent na kolegijima ''Etnografije jugoistočne Europe'', |

| |''Antropološko pojmovlje'', ''Mediteranistika'', |

| |''Interkulturalnost u suvremenoj teoriji''. |

| | |

| |Funkcija |

| |Asistent |

| | |

| |Područje rada |

| |Humanističke znanosti, polje etnologija i antropologija, |

| |grana etnologija |

| | |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |RADOVI: |

|na znanstvenim skupovima: | |

| |BERMANEC, Krešimir, Mario KATIĆ, Tomislav OROZ, Nevena ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ. 2007.  Sjećanje na Viški boj: |

| |proslave, spomenici, naracije. Studia ethnologica Croatica, 19: 77-127. |

| |BERMANEC, Krešimir, Mario KATIĆ, Tomislav OROZ, Nevena ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ. 2008. Koliko je Viški boj viški? |

| |Odnos otočana i fureštih pri izražavanju društvenoga sjećanja. U: Destinacije čežnje, lokacije samoće: Uvidi |

| |u kulturu i razvojne mogućnosti hrvatskih otoka, ur. JELAVIĆ, Željka, Ines PRICA, 141-161. Zagreb: Hrvatsko |

| |etnološko društvo i Biblioteka Nova etnografija. |

| |OROZ, Tomislav. 2008. The Turk on Lastovo - Social Memory Preserved in the Legend of a Catalan Attack on the |

| |Island. In: INTERPRETATIONS: European Research Project for Poetics & Hermeneutics. The Black Arab as a Figure|

| |of Memory, ed. KULAVKOVA, Kata, vol 3: 159-181. Skopje: Macedonian Academy of Sciences and Arts. |

| |OROZ, Tomislav. 2008. Prikaz knjige Daphne Winland – We are now a nation: Croats between home and homeland. |

| |Narodna umjetnost, 45/2: 201-202. |

| |OROZ, Tomislav. 2009. Prikaz knjige Suraiye Farouqhi – Sultanovi podanici: Kultura i svakodnevica u Osmanskom|

| |carstvu.Historijski zbornik 62/2: 604-607. |

| |ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ Nevena i Tomislav OROZ. 2009. Mijene etnoloških pristupa i metoda. U: 50 godina Hrvatskog |

| |etnološkog društva (1959. – 2009.), ur. Rubić, Tihana et al., 65-87. Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo. |

| |OROZ, Tomislav. U tisku. Gubec kao post-ikona: reinterpretacije i disperzije povijesne ličnosti u popularnoj |

| |kulturi. U: Horror-porno-ennui: kulturne prakse postsocijalizma, ur. Tea Škokić i Ines Prica. Zagreb: |

| |Institut za etnologiju I folkloristiku. |

| | |

| |IZLAGANJA NA MEĐUNARODNIM KONFERENCIJAMA |

| |2008. Korčula sword dance Moreška – Cultural heritage as a symbol of identity in tourist context – u okviru |

| |radionice: Festivals as Markers of Cultural Identity. A Comparative Study of Croatian and Norwegian Cases, |

| |održane u Rovinju u organizaciji Agder Research Centre, Kristiansand, Norveška, Odsjeka za etnologiju i |

| |kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kuće o batani u Rovinju. |

| |2009. Motives For ''Coming Back'' – Generational Differences In Transnational Practices of Croats from |

| |Argentina. 5th International InASEA Conference - Migration to, from, and in Southeastern Europe: |

| |Intercultural Communication, Social Change and Transnational Ties, Hacetteppe University, Ankara, Turkey. |

| |2009. Gubec kao post-ikona: reinterpretacije i disperzije povijesne ličnosti u popularnoj kulturi. |

| |Međunarodna znanstvena konferencija Horror-porno-ennui: kulturne prakse post-socijalizma. Zagreb, Institut za|

| |etnologiju i folkloristiku. |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Pojavnosti Matije Gupca u političkom diskursu i popularnoj kulturi: kulturnoantropološki pristup |

|Engleski: |The figure of Matija Gubec in the political discourse and popular culture: cultural anthropological approach |

|Naslov na jeziku na kojem će se |Pojavnosti Matije Gupca u političkom diskursu i popularnoj kulturi: kulturnoantropološki pristup |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |Humanističke znanosti/ Etnologija i antropologija |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |Doc. dr. sc. Nevena Škrbić |Odsjek za etnologiju i kulturnu |nskrbic@ffzg.hr |

| |Alempijević |antropologiju, Filozofski | |

| | |fakultet, Sveučilište u Zagrebu | |

|Drugi mentor: |- |- |- |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

| |

|Škrbić Alempijević, Nevena i Petra Kelemen. 2010. Travelling to the Birthplace of "the Greatest Son of Yugoslav Nations". The Construction of |

|Kumrovec as a Political Tourism Destination. U: Yugoslavia's Sunny Side. A History of Tourism in Socialism (1950s-1980s), Grandits, Hannes and |

|Karin Taylor (ur.), 141-169. Budapest - New York : Central European University Press. |

| |

|Škrbić Alempijević, Nevena. 2008. Inventing Local Traditions, Becoming a Local Brand: Creators of Ludic Performances on a Croatian Island. Journal |

|of Mediterranean Studies, 18/1: 43-62. |

| |

|Škrbić Alempijević, Nevena. 2008. National Celebrations from an Outsider's Perspective. Tidsskrift for kulturforskning, 7: 39-54. |

| |

|Škrbić Alempijević, Nevena; Hjemdahl, Kirsti Mathiesen.2006. Backlash. The Reappearing of a Vanished Marshall. Ethnologia Europaea, Journal of |

|European Ethnology, 35/1-2: 98-102. |

| |

|Škrbić Alempijević, Nevena. 2006. "Mi smo folklor". Kumrovečki pioniri i druge preobrazbe na proslavi Titova 112. rođendana. U: O Titu kao mitu : |

|proslava Dana mladosti u Kumrovcu, Škrbić Alempijević, Nevena and Kirsti Mathiesen Hjemdahl (ur.), 177-199. Zagreb: FF Press; Srednja Europa. |

|Prvi mentor: |Doc. dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević |

|Drugi mentor: |- |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |U istraživanju se analizira pozicija i uloga povijesne ličnosti Matije Gupca u političkom diskursu i |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |popularnoj kulturi u Hrvatskoj u razdoblju od 19. stoljeća do danas. Riječ je o kulturnoantropološkoj analizi|

|mjestima): |recentnih interpretacija lika Matije Gupca koja će se odvijati dvije razine. Prva se odnosi na vrh društvene |

| |hijerarhije kao mjesto proizvodnje dominantnih interpretacija prisutnih u političkom diskursu. Druga zahvaća |

| |u široko područje popularne kulture u okrilju koje suvremena preispisivanja lika Matije Gupca evociraju |

| |ideale koji su misao vodilja u problematiziranju društvenih nepravdi. Lik Matije Gupca u popularnoj kulturi |

| |mjesto je eksperimentiranja novim značenjima i otklon od dominantnih akademskih reprezentacija prošlosti. |

| |Upravo u odnosu historiografskih tumačenja i raznovrsnih interpretacija prošlosti ostvarenih u svakodnevici |

| |uočava se potencijalan analitički prostor koji obuhvaća različita tumačenja pojedinčevog doživljaja svijeta |

| |oko sebe, načina na koji tumači prošlost te gradi stav spram nje. |

|Sažetak na engleskom jeziku |In this work the author analyzes the position and role of the historical figure of Matija Gubec in political |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |discourse and popular culture in Croatia in the period from the 19th century up to today. This cultural |

|mjestima): |anthropological analysis of contemporary reappearance of Matija Gubec will take place on two levels. The |

| |first level refers to the top of social hierarchy as a place where dominant interpretations are produced in |

| |political discourse. The second is related to the complex domain of popular culture where the image of Matija|

| |Gubec evokes ideals intertwined with current social problems and injustices. They represent places of |

| |experimenting with new meanings and deviations from dominant academic interpretations of the past. In this |

| |relation of various interpretations of the past the author reveals a potential analytical space that enables |

| |him to grasp a variety of experiences of the world, ways in which individuals interpret and create their |

| |attitudes towards the past. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Matija Gubec, vođa Seljačke bune iz 1573. godine, već je mnogo puta bio predmetom brojnih istraživanja povijesnih znanosti (npr. M. Durman, J. |

|Adamček, N. Klaić, J. Šidak). Za razliku od povijesnih znanosti, kulturnoantropološki pogled na navedenu tematiku usmjerava se prema drugim |

|aspektima. Sadržajno širi okvir ovoga istraživanja čine politički diskurs o određenim povijesnim epizodama, i njihova reaktualizacija u okviru |

|popularne kulture, dok je u užem smislu naglasak na liku Matije Gupca kao sinonima za Seljačku bunu posredstvom kojeg se progovara o aktualnim |

|društvenim problemima u Hrvatskoj. Interpretacije koje doživljava ova povijesna ličnost, a koje su predmet ovoga rada, raznovrsne su i primjetne u |

|razdoblju od 19. stoljeća do danas. Dinamika značenja određena je mijenama političkih i ideoloških sustava te specifičnim povijesnim, društvenim i |

|kulturnim kontekstima. Ideološka posezanja za pojedinim motivima Seljačke bune (uključujući i lik Matije Gupca) najevidentnije se manifestiraju |

|kroz aktivnosti različitih političkih pokreta i programa tijekom 19. i 20. stoljeća. S druge strane, popularne interpretacije Gupčeva lika kao |

|simbola borbe protiv nepravde i poigravanje njegovim raznovrsnim značenjima primjetni su od šezdesetih godina 20. stoljeća do danas. Pritom lik |

|Matije Gupca od isključivo povijesne ličnosti postaje relevantnim okvirom referencije za raznolike kulturne prakse i umjetničke izvedbe, a u |

|postsocijalizmu oživljava kao metafora kroz koju se izražavaju kritike društvene i političke stvarnosti. |

| |

|Kulturnoantropološki pristup različitim prikazima prošlosti kao odrazima kulture usmjeren je traganju za raznovrsnim značenjima koja istim pojavama|

|pridaju različiti nositelji kulture. U teorijskom smislu, navedena problematika promatrat će se kroz promišljanja društvenog sjećanja koja ističu |

|moment naknadnog, društveno i kulturno uvjetovanog pogleda prema prošlosti (P. Connerton, M. Halbwachs, P. Nora). Pritom se u obzir uzimaju |

|različita mjesta proizvodnje interpretacije, pri čemu se historiografskim istraživanjima Seljačke bune pristupa kao jednom od mnoštva mogućih |

|mjesta interpretacije te odrazima vremena u kojima nastaju (M. de Certeau). Time se historiografski, kao i etnografski opisi shvaćaju kao proizvodi|

|kulture (J. Clifford). Potraga za istinom unutar znanstvenog diskursa pritom se prepoznaje kao volja za moći (M. Foucault), pa time potraga za |

|dominantnom povijesnom istinom u mnoštvu modela prošlosti održava težnju za moći stvaratelja različitih interpretacija. |

|Kulturnoantropološka analiza recentnih interpretacija lika Matije Gupca odvijat će se na dvije razine. Prva se odnosi na vrh društvene hijerarhije |

|kao mjesto proizvodnje dominantnih interpretacija prisutnih u političkom diskursu. Druga zahvaća u široko područje popularne kulture u okrilju koje|

|suvremena preispisivanja lika Matije Gupca evociraju ideale koji su misao vodilja u problematiziranju društvenih nepravdi. Riječ je o pojavi lika |

|Matije Gupca u stripovima, filmovima, rock-operama, građanskim inicijativama, glazbenim albumima, koncertima, performansima i festivalima. Ove su |

|interpretacije lika Matije Gupca mjesto eksperimentiranja novim značenjima i otklon od dominantnih akademskih reprezentacija prošlosti. Time Gubec |

|u popularnoj kulturi postaje superjunakom u stripovima, glavnim glasom glazbenih ostvarenja kao u rock operi Gubec beg, okosnicom filmske radnje |

|kao u filmu Vatroslava Mimice Seljačka buna 1573., središnjom ličnošću festivalskih događanja ili zaštitnim znakom glazbenih sastava. Upravo u |

|odnosu historiografskih tumačenja i raznovrsnih interpretacija prošlosti ostvarenih u svakodnevici uočava se potencijalan analitički prostor koji |

|obuhvaća različita značenjska strujanja i trenja, tumačenja pojedinčevog doživljaja svijeta oko sebe, načina na koji konceptualizira i tumači |

|povijest te gradi stav spram nje. |

|Dosadašnja, uglavnom historiografski orijentirana istraživanja, nadopunit će se relevantnim teorijskim razmatranjima odnosa povijesti i identiteta,|

|odnosno radovima etnologa, kulturologa, kulturnih povjesničara i sociologa, kako bi se stekao širi i drugačiji uvid u tematiku. Iako takva |

|istraživanja sadržajno nisu vezana uz Seljačku bunu, konceptualno su bliska navedenoj problematici. Riječ je o radovima Nevene Škrbić Alempijević |

|(O Titu kao mitu), Mitje Velikonje (Titostalgija – studija nostalgije po Josipu Brozu), Stefana Petrungara (Pisati povijest iznova), sociološkim |

|radovima autora poput Halbwachsa, Connertona. Imajući na umu specifičnost tranzicijskog iskustva, česte revizije povijesti, istraživanje će se |

|usredotočiti na problematiku odnosa sjećanja, povijesti i identiteta ususret novim praksama pisanja novih povijesti, te na načine kojima se |

|reaktualiziraju određene povijesne episode u novim kontekstima. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[29] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Cilj rada je istražiti kako se i iz kojih razloga suvremeno preispisivanje lika Matije Gupca od 19. stoljeća naovamo ostvaruje kao prostor |

|supostojanja mnogostrukih, ponekad i oprečnih značenja koja se pozivaju na različite elemente njegove biografije i simbolike, pri čemu nadilaze |

|isključivo političko-ideološka tumačenja te bivaju obogaćena novim konotacijama i primjenama. Na primjeru analize suvremenih interpretacija lika |

|Matije Gupca nastojat će se rasvijetliti kako se preispisivanjem pojedinih povijesnih epizoda odgovara na suvremene probleme tranzicijskih društava|

|i koju ulogu povijest zauzima u stvaranju novih identiteta te kulturnih i političkih imaginarija u kontekstu nastanka novih država na prostoru |

|jugoistočne Europe, ali i s obzirom na novoizborene mogućnosti kreiranja slika vlastite prošlosti. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Građa na kojoj će se provoditi analiza su transkripti polustrukturiranih i strukturiranih intervjua s |

|terenskih etnoloških istraživanja, audio i video zapisi, književna djela, stripovi, novinski članci, arhivski izvori. |

|Zbog raznolikosti građe, analitički će postupci predstavljati kombinaciju analize izvedbe, kritičke analize |

|diskursa i intermedijalne analize. |

|Sugovornici pri do sada odrađenim strukturiranim i polustrukturiranim intervjuima ujedno su i sudionici i |

|korisnici brojnih događaja uz koje se vezuje motiv Seljačke bune. Riječ je o sudionicima i kreatorima |

|viteškog festivala u Stubici, o glumcima, redateljima i producentima rock opere Gubec beg, redatelju filma |

|Seljačka buna, glazbenicima glazbenog sastava Legen, kao i članovima građanske inicijative Matija Gubec. |

|Osim ove strane koja je uključena u izvedbu i kreiranje slike o Gupcu i Seljačkoj buni, u intervjue su uključeni |

|i oni sugovornici koji su to promatrali kao publika. |

| |

|Plan istraživanja sastoji se od 3 koraka: |

|Sakupljanje građe ovisno o užoj tematici – dio koji je djelomično odrađen. Preostala su još dodatna terenska istraživanja na viteškim festivalima u|

|Stubici. |

|Prikupljanje potrebne znanstvene literature i iščitavanje iste – dio odrađen tijekom stipendijskog boravka na Odjelu za etnologiju i kulturnu |

|antropologiju, Sveučilišta u Ljubljani od 1. ožujka do 1. rujna 2010. (Stipendija za doktorande Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i |

|tehnologijski razvoj RH /sada Hrvatska zaklada za znanost/). |

|3. Pisanje doktorske disertacije – analiza i sinteza raznolike građe i njeno teorijsko profiliranje. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

| Kulturnoantropološki pogled na veze između sjećanja i identiteta pridonijet će cjelovitijem promišljanju |

|kompleksnih kulturnih pojava. Ovaj će rad ukazati na dinamičnost odnosa povijesti i identitetskih strategija te |

|na raznovrsnost suvremenih interpretacija povijesnih motiva u svakodnevici, što u hrvatskoj etnologiji |

|predstavlja relativno novo područje istraživanja. Ovakav je pristup bitan u razumijevanju procesa pisanja |

|novih povijesti te uspostavljanja novih identiteta i kulturnih imaginarija. Pritom se povijesti ne pristupa |

|isključivo kroz tekst. Sudjelovanjem, promatranjem i analizom specifičnih kulturnih praksi daje se uvid u |

|percepcije povijesnih događaja i kreiranje njihovih značenja u svakodnevici. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|Biti, Vladimir. 1994. Upletanje nerečenog: književnost/povijest/teorija. Zagreb: Matica Hrvatska. |

| |

|Biti, Vladimir. 2000. Strano tijelo pri/povijesti: etičko-politička granica identiteta. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. |

| |

|Biti, Vladimir i Nenad Ivić (ur.). 2003. Prošla sadašnjost : znakovi povijesti u Hrvatskoj. Zagreb: Naklada MDConnerton, Paul. 2004. Kako se |

|društva sjećaju.Zagreb: Antibarbarus (Biblioteka Electa). |

| |

|Baudrillard, Jean. 2001. Simulacija i zbilja. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk; Hrvatsko sociološko društvo. |

| |

|Clifford, James i George E. Marcus. 1986. Writing culture: the poetics and politics of ethnography. Berkeley: University of California Press |

| |

|De Certeau, Michel. 2003. Invencija svakodnevice. Zagreb: Naklada MD. |

| |

|De Certeau, Michel. 1988. The Writing of History. Columbia University Press. |

| |

|Foucault, Michel. 1994. Znanje i moć. Zagreb Globus. |

| |

|Geertz, Clifford. 1973. The interpretations of cultures: selected essays. New York: Basic Books. |

| |

|Halbwachs, Maurice. 1992. On Collective Memory. Chicago i London: The University of |

|Chicago Press. |

| |

|Nora, Pierre. 1996. Realms of Memory. The Construction of the French Past. New York and Chichester: Columbia University Press. |

| |

|Petrungaro, Stefano. 2009. Pisati povijest iznova: hrvatski udžbenici povijesti 1918.-2004. godine. Zagreb: Srednja Europa. |

| |

|Škrbić Alempijević, Nevena i Kirsti Hjemdahl Mathiesen (ur.). 2006. O Titu kao mitu: Proslava dana Mladosti u Kumrovcu. Zagreb: Filozofski fakultet|

|Sveučilišta u Zagrebu: Srednja Europa. |

| |

|Velikonja, Mitja. 2009. Titostalgija: študija nostalgije po Josipu Brozu. Ljubljana: Mirovni inštitut. |

| |

|White, Hayden. 1975. Metahistory : the historical imagination in nineteenth-century Europe. |

|Baltimore and London: The Johns Hopkins University Press. |

| |

|White, Hayden. 1987. The Content of the Form: Narrative Discourse and Historical Representation. Baltimore and London: The Johns Hopkins University|

|Press. |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|15000 kuna |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[30] | |

|Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis doc. dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević |

|(ime i prezime predloženog mentora) |

| |

| |

|Potpis Tomislav Oroz |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 25. siječnja 2011. Potpis Tomislav Oroz |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[31] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Tomislav Oroz |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij etnologije i kulturne antropologije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |6942 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |Hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Pojavnosti Matije Gupca u političkom diskursu i popularnoj kulturi: kulturnoantropološki pristup |

| |Engleski |The figure of Matija Gubec in the political discourse and popular culture: cultural anthropological |

| | |approach |

|Područje/polje: |Humanističke znanosti/ Etnologija i antropologija |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |Doc. dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević |Filozofski fakultet Sveučilišta|nskrbic@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu, Republika Hrvatska | |

|Drugi mentor: |- |- |- |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.Doc. dr. sc. Marijana Belaj |Filozofski fakultet Sveučilišta|marijana@ |

| | |u Zagrebu, Republika Hrvatska | |

| |2.Dr. sc. Zrinka Blažević, izv. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta|zblazevi@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu, Republika Hrvatska | |

| |3.Doc. dr. sc. Nevena Škrbić |Filozofski fakultet Sveučilišta|nskrbic@ffzg.h |

| |Alempijević |u Zagrebu, Republika Hrvatska | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica Vijeća poslijediplomskih studija održana 4. travnja 2011., Ad. 34. |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|7. redovna sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu održane 19. travnja 2011., Ad. 88. |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |- |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Javna obrana teme doktorskog rada Tomislava Oroza održana je 18. studenoga 2010. godine u Multimedijskoj dvorani Knjižnice Filozofskoga fakulteta, |

|s početkom u 10,00 sati i završetkom u 11,15 sati. U tu je svrhu imenovano stručno povjerenstvo u sastavu: dr. sc. Jadranke Grbić, red. prof., doc.|

|dr. sc. Marijane Belaj i doc. dr. sc. Nevene Škrbić Alempijević. Doktorand je sustavno i pregledno izložio nacrt teme doktorskoga rada, u trajanju |

|od 25 minuta. Pritom se posebice osvrnuo na ciljeve zacrtanoga istraživanja, na korištene metodološke postupke te na primjenu relevantnih |

|teorijskih postavki pri analizi vlastite građe prikupljene terenskim i arhivskim istraživanjima. Uslijedila je rasprava u kojoj su se članice |

|povjerenstva osvrnule na korištenu terminologiju i na doprinos koji etnološka i kulturnoantropološka istraživanja, temeljena na kvalitativnoj |

|metodologiji, mogu pružiti u studijama društvenoga sjećanja vezanoga uz odabrane povijesne ličnosti i povijesne epizode. Doktorand je obranio temu |

|doktorskog rada. Uspješno je odgovorio na postavljena pitanja i u konačnoj varijanti nacrta uvažio sugestije koje su mu uputile članice |

|povjerenstva. Zaključak je stručnoga povjerenstva da je rad T. Oroza utemeljen na dobrom poznavanju relevantne literature i metodologije |

|istraživanja, a izbor i raznovrsnost korištenih izvora upućuju na mogućnost sveobuhvatnog pogleda na interpretacije lika Matije Gupca u zadanom |

|vremenskom okviru. Istaknuto je da je svoju kompetentnost za bavljenje odabranom temom doktorand već pokazao u svojim objavljenim radovima. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Kao temeljni problem doktorskog rada Tomislav Oroz postavlja pitanje pojave brojnih i raznovrsnih interpretacija lika Matije Gupca od 19. stoljeća |

|do danas. Prateći načine na koje se značenja pripisivana ovome liku mijenjaju ovisno o povijesnom i društvenom kontekstu te razmatrajući razloge |

|tih promjena, zahvaća u vrlo široko područje od političkih pokreta i programa do umjetničkih izvedbi. Pritom interpretacije lika Matije Gupca |

|promatra kao komentar i odraz konkretne društvene i političke stvarnosti. |

|Istraživanje tvorbe suvremenih kulturnih imaginarija temeljenih na pojedinim povijesnim događajima i ličnostima predstavlja relativno novo područje|

|u kulturnoantropološkim istraživanjima. Stoga je neupitan izvorni znanstveni doprinos ovoga doktorskog rada. Istraživački su problemi dobro |

|postavljeni i primjereni za doktorsku disertaciju. Svoje istraživanje doktorand temelji na recentnim i znanstveno relevantnim teorijskim |

|pristupima. Uz inovativan pristup tematici, specifičnost ovoga rada je i u kombiniranju različitih metodoloških postupaka (analize izvedbe, analize|

|diskursa i intermedijalne analize), čijom će se primjenom uloga sjećanja u društvu rasvijetliti iz različitih perspektiva i na osnovu raznovrsnih |

|izvora. Predložena je metodologija usklađena s jasno oblikovanim istraživačkim ciljevima, kao i s etičkim standardima znanstvenoga istraživanja. |

|Plan istraživanja dobro je promišljen i izvediv. |

|Na temelju svega iznesenoga, povjerenstvo ocjenjuje da je riječ o izvrsno koncipiranom doktorskom istraživanju i inovativnom, transdisciplinarnom |

|pristupu istraživačkoj temi. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Povjerenstvo prihvaća obrazloženje teme doktorskoga rada s obzirom na sljedeće: |

|Povjerenstvo zaključuje kako se Tomislavu Orozu može pripisati autorstvo doktorskoga rada koncipiranog kako je prikazano u nacrtu teme. Također |

|utvrđuje da obrađivanje predložene teme predstavlja važan znanstveni doprinos istraživanjima odnosa društvenoga sjećanja i konstrukcije suvremenih |

|kulturnih imaginarija i identiteta. S obzirom na dosadašnja istraživačka iskustva i objavljene radove, Povjerenstvo utvrđuje da doktorand ima |

|znanstvene kompetencije potrebne za izradu doktorskoga rada. |

|Povjerenstvo je suglasno s prijedlogom da se disertacija izradi pod vodstvom mentorice doc. dr. sc. Nevene Škrbić Alempijević, s obzirom na njezino|

|bavljenje problematikom društvenoga sjećanja, pri čemu je naglasak upravo na proučavanju raznolikih interpretacija određenih povijesnih ličnosti u |

|suvremenom hrvatskom kontekstu. |

|Povjerenstvo utvrđuje da tema predložene disertacije pripada u područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija te da je |

|Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ovlaštena institucija za područje i polje kojem tema pripada. |

|Na temelju iznesenih činjenica, povjerenstvo zaključuje da Tomislav Oroz ispunjava sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskoga doktorskog |

|studija etnologije i kulturne antropologije i da je za svoju disertaciju predložio znanstveno opravdanu i relevantnu temu. Povjerenstvo stoga |

|predlaže da se doktorandu odobri pristupanje izradi i obrani doktorskoga rada pod naslovom „Kulturnoantropološki pristup liku Matije Gupca u |

|političkome diskursu i popularnoj kulturi“, pod vodstvom mentorice doc. dr. sc. Nevene Škrbić Alempijević.      |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|Vijeće poslijediplomskih studija je prilikom imenovanja stručnoga povjerenstva sugeriralo promjenu predloženog naslova koji je glasio: "Pojavnosti |

|Matije Gupca u političkom diskursu i popularnoj kulturi: kulturnoantropološki pristup". Vijeće je predložilo da se pojam "pojavnosti" zamijeni |

|pojmom "lik", kao i da se izraz "kulturnoantropološki pristup" premjesti na početak naslova. Povjerenstvo je razmotrilo i usvojilo prijedlog |

|Vijeća. S predloženom je izmjenom suglasan i doktorand Tomislav Oroz. |

|NOVI NASLOV TEME GLASI: "KULTURNOANTROPOLOŠKI PRISTUP LIKU MATIJE GUPCA U POLITIČKOME DISKURSU I POPULARNOJ KULTURI". |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|- |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|Akademska godina 2012./2013., zimski semestar |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|- |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|- |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |doc. dr. sc. Marijana Belaj | |

| |2. dr. sc. Zrinka Blažević, izv. prof. | |

| |3. doc. dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 30. svibnja 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[32] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Mirela Hrovatin, mag. etn. i kult. antrop. |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij etnologije i kulturne antropologije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|6857 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Ljiljana i Marijan Jagurić |

|Datum i mjesto rođenja: |20.10.1980., Zagreb |

|Adresa: |Siget 18A, 10020 Novi Zagreb |

|Telefon/mobitel: |01/7789-605, 098/9654-812 |

|E-mail: |mirela_hrovatin@yahoo.co.uk |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |2007. - danas |

|(kronološki od novijeg k starijem |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|datumu): |- poslijediplomski studij etnologije i kulturne antropologije |

| | |

| |1999. – 2005. |

| |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

| |- dodiplomski studij etnologije i engleskog jezika i književnosti |

| |- zvanje: magistar etnologije i kulturne antropologije i specijalist edukacije engleskog jezika i |

| |književnosti |

| | |

| |1995. –1999. |

| |IV. jezična gimnazija u Zagrebu |

|Radno iskustvo |2006. – danas |

|(kronološki od novijeg k starijem |Poslodavac: |

|datumu): |Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Runjaninova 2, Zagreb |

| |Radno mjesto: |

| |stručni suradnik – konzervator u Odsjeku za nematerijalna kulturna dobra Uprave za zaštitu kulturne baštine |

| |Aktivnosti: |

| |- rad na istraživanju, dokumentiranju i zaštiti kulturne baštine Republike Hrvatske, posebice nematerijalne |

| |kulturne baštine; |

| |- suradnja sa stručnjacima s fakulteta, instituta i muzeja kao i samostalni rad na odabiru, pripremi i |

| |upisivanju tradicijske baštine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske; |

| |- priprema devetnaest nominacija za upis na UNESCO Listu nematerijalne kulturne baštine svijeta; priprema |

| |nominacija za upis na UNESCO Listu ugrožene nematerijalne baštine svijeta; |

| |- usklađivanje rada u Upravi s osnovnim postulatima UNESCO-a; |

| |- savjetovanje na očuvanju nematerijalne kulturne baštine i njenom uključenju u turizam. |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |Radovi: |

|na znanstvenim skupovima: | |

| |- „Mogući utjecaji praslavenske mitske predodžbe na tradicijske elemente u Stupniku kraj Zagreba“, Mitski |

| |zbornik, ur. Ines Prica i Suzana Marjanić, Institut za etnologiju i folkloristiku i Scarabeus naklada, |

| |Zagreb, 2010:77-98 |

| |- „Očuvanje nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj“ |

| |Zbornik 12. seminara Arhivi, knjižnice, muzeji: Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske |

| |infrastructure, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Zagreb, 2009. |

| |- „Betle(he)mi iz Plemenšćine kraj Klenovnika kao izraz pučke pobožnosti“, |

| |Etnološka istraživanja 14, 2009:19-29 |

| |- „Betlehems from Plemenscina as an expression of folk piety“ |

| |Zbornik međunarodnog skupa „Duhovni i društveni aspekti materijalne kulture“, Fakultet prirodnih znanosti i |

| |matematike i Institut za etnologiju i antropologiju, Skopje, 2009:258-271 |

| |- "Uključenje nematerijalne baštine u turističku ponudu RH" |

| |Zbornik 1. Kongresa ruralnog turizma (na prenosivom mediju), Hrvatski farmer, 2007:622-630 |

| | |

| | |

| | |

| |Aktivna sudjelovanja: |

| | |

| |2009. |

| |- međunarodna konferencija „Živeti z dediščino/Living with cultural heritage“, Ptuj: izlaganje: |

| |“Challenges of ICH Safeguarding in Croatia” |

| |- znanstveno-stručni skup u povodu 50. obljetnice Hrvatskog etnološkog društva, Etnografski muzej u Zagrebu |

| |“Tradicije i tendencije hrvatske etnologije: etnologija kao angažirana i etična znanost”: izlaganje: |

| |“Stvaranje odnosa prema tradicijskoj baštini i njezino korištenje” |

| |- 15. forum asocijacije pomorskih muzeja Mediterana, Rovinj: izlaganje: |

| |„Listing and Protecting Intangible Heritage in Croatia” |

| |- 3. seminar stručnjaka za nematerijalnu kulturnu baštinu Jugoistočne Europe, u organizaciji UNESCO-a i |

| |Ministarstva kulture RH, Zagreb: izlaganje: |

| |„Intangible Cultural Heritage in Croatia“ |

| | |

| |2008. |

| |- 12. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske |

| |infrastrukture, Poreč: izlaganje: |

| |“Očuvanje nematerijalne kulturne baštine” |

| |- Eko etno Hrvatska, Zagrebački velesajam, konferencija “Stvaranje prepoznatljivih hrvatskih brendova kroz |

| |dodjeljivanje znakova i oznaka kvalitete i izvornosti“: izlaganje: |

| |„Očuvanje nematerijalne kulturne baštine“ |

| |- 2. seminar stručnjaka za nematerijalnu kulturnu baštinu Jugoistočne Europe, Safranbolu (Turska): |

| |izlaganje: |

| |„Safeguarding of the Intangible Cultural Heritage in Croatia” |

| | |

| |2007. |

| |- Prvi hrvatski kongres ruralnog turizma, Hvar: izlaganje: |

| |“Uključenje nematerijalne kulturne baštine u turističku ponudu RH” |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Zavjet u izvanistitucionalnoj osobnoj religioznosti: kulturnoantropološki pristup |

|Engleski: |Popular Vows (Promises) in Non-Institutional Personal Religiosity: A Cultural Anthropological Approach |

|Naslov na jeziku na kojem će se |      |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |Etnologija i antropologija |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |dr.sc. Marijana Belaj, doc. |Filozofski fakultet Sveučilišta u|marijana@ |

| | |Zagrebu, Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Prvi mentor: |Marijana Belaj: |

| | |

| |Worshipping Patron Saints: Ethnological Research in Croatia. // Tidsskrift for kulturforskning. 8 (2009) , 1;|

| |31-47 (članak, znanstveni) |

| | |

| |Sveci zaštitnici u pobožnosti zajednice: studija o Krivome Putu kod Senja. // Studia ethnologica Croatica. 19|

| |(2007) ; 47-76 (članak, znanstveni) |

| | |

| |Belief in Saints. Sensory Reality in Religious Experience (As presented in Examples from Croatia). // |

| |Traditiones. 36 (2007) , 1; 127-140 (članak, znanstveni) |

| | |

| |Vjernik i njegov svetac zaštitnik. // Studia ethnologica Croatica. 17 (2006) , 1; 73-107 (članak, znanstveni)|

| | |

| |Vukovoj kao sveti prostor. // Croatica Christiana Periodica. 58 (2006) ; 87-104 (u koautorstvu s Marijom |

| |Mirković) |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Sa stajališta kulturne antropologije analizirat će se zavjet kao oblik |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |izvaninstitucijske osobne pobožnosti, odnosno kao konkretizacija osobnog odnosa |

|mjestima): |prema svetom, shvaćanja svijeta i vlastitog mjesta u njemu. Pritom će |

| |težište biti na istraživanju vjerničkih motivacija i učinaka, posebice onih |

| |vezanih za transformaciju osobnog identiteta. U radu će se također |

| |analizirati kulturne, društvene i povijesne okolnosti koje zavjet određuju |

| |te religijski stavovi i iskustva koji se kroz njega očituju kako bi se |

| |utvrdio odnos religije kao sustava i zavjeta kao religijske ekspresije. |

|Sažetak na engleskom jeziku |From the standpoint of Cultural Anthropology vows (promises) would be analyzed as a type of non-institutional|

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |personal religiosity, i. e. as concretization of personal relation toward the sacred, of understanding the |

|mjestima): |world and one's place in it. Emphasis is going to be on the research of religious motivations and effects, |

| |especially those related to transformation of personal identity. The research would also take into |

| |consideration cultural, social and historical circumstances that shape vows, as well as religious attitudes |

| |and experiences detectable in vows with aim to define relation between the religion as a system and the vow |

| |as a religious expression. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Sustavna istraživanja zavjeta u hrvatskoj izvaninstitucijskoj (tj. pučkoj) pobožnosti do sada nisu provedena. Zavjeti su tek posredno spominjani u |

|okviru studija drugih oblika izvaninstitucijske pobožnosti. U radu će se podrobno istražiti zavjet s kulturnoantropološkog stajališta tj. kao |

|kulturna pojava. |

|Teorijsko polazište za proučavanje zavjeta bit će dosadašnje kulturnoantropološke spoznaje o različitim aspektima i značajkama izvaninstitucijske |

|pobožnosti uopće. U tim istraživanjima oblici izvaninstitucijske pobožnosti promatraju se kao izvanliturgijska i neliturgijska vjerovanja, prakse i|

|stavovi u odnosu prema svetom, a koji su uokvireni određenim povijesnim, kulturnim i društvenim okvirom (Badone, M. Belaj, Christian). Zavjet se |

|isprepliće ili je dio drugih oblika izvaninstitucijske pobožnosti, stoga će se u razvijanju vlastitog teorijskog okvira razmotriti studije |

|pojedinih drugih oblika izvaninstitucijske pobožnosti, posebice hodočašća kad se ono promatra u perspektivi vjerničkih motivacija i učinaka |

|(Morinis, Coleman, Eade). Pritom će za rad biti značajna simboličko-interpretativna tumačenja religijskih praksi (Geertz, E. Turner i V. Turner) te|

|pogled na zavjet kao religijsku komunikaciju (Christian). |

|Za razliku od većine istraživanja izvaninstitucijske pobožnosti koja su se usmjeravala uglavnom na zajednicu, ovo istraživanje će se baviti odnosom|

|pojedinca prema religiji, odnosno svetom. Stoga će tumačenju prakse zavjetovanja posebno pridonijeti radovi o transformaciji osobnog identiteta i |

|oblikovanju svetog sebstva u odnosu na sveto drugo (Pandian). |

|Cilj i hipoteze istraživanja[33] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Cilj rada je steći kulturnoantropološki uvid u zavjet kao oblik izvaninstitucijske osobne pobožnosti, u okolnosti i koncepte koji ga određuju, te |

|u religijske stavove i iskustva koji se kroz njega očituju. Nastojat će se pokazati međuodnos između religije kao sustava i zavjeta kao izraza |

|pobožnosti. |

|U prvom redu, to podrazumijeva istražiti zavjet kao oblik osobne religijske ekspresije u kojem se konkretizira shvaćanje svijeta i svojega mjesta u|

|njemu te propitati ulogu zavjeta u osobnom životu vjernika. Također, nastojat će se utvrditi kulturološke odrednice koje uvjetuju praksu |

|zavjetovanja, te opisati međuodnos ovoga oblika pobožnosti s kulturnim i društvenim okvirom u kojem on nastaje. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Osnovni metodološki postupci u radu bit će deskripcija, analiza, komparacija i interpretacija. |

|U terenskom istraživanju će se koristiti metodološki postupci otvorenog intervjua, i promatranja sa sudjelovanjem. Kroz provođenje otvorenih |

|intervjua nastojat će se prikupiti podatci o raznovrsnim značenjima koja pojedinci zavjetu pridaju i u njega ih upisuju. Mnogi podatci važni za |

|proučavanje zavjeta nastojat će se dobiti i analizom zapisa koje osobe ostavljaju u svetištu. Prvenstveno zapisi sadrže podatke o profilu vjernika |

|(spol, dob, zanimanje i drugo), motivaciji (razlozi, situacije u kojima se zavjetuje), kontekstu zavjetovanja (vrijeme, način i mjesto |

|zavjetovanja) te neke od općenitih religijskih i kulturoloških stavova i razmišljanja koje vjernici u zapisima iznose. Rezultati analize zapisa iz |

|Marije Bistrice usporedit će se s onima iz drugih svetišta (npr. Čapo) kako bi se dobila kompleksnija i cjelovitija slika o praksama zavjetovanja. |

|Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici temeljni je prostor istraživanja. Obilježje nacionalnog svetišta, koje Marija Bistrica nosi, |

|osigurava velik priljev vjernika iz svih krajeva Hrvatske, a time i veliku brojnost zavjetnih zapisa te mogućnost uvida u raznovrsne oblike |

|zavjetovanja. Kao komparativno gradivo koristit će se podatci iz objavljene literature i dostupnih izvora o drugim hrvatskim svetištima (Trsat, |

|Krasno, Aljmaš, Sinj). Vremensko razdoblje koje će istraživanje pokrivati je od druge polovice 20. stoljeća na ovamo. |

|U sklopu istraživanja tražit će se odgovori na pitanja o načinu uspostavljanja odnosa i komunikacije pojedinca sa svetim, odnosno o motivacijama, |

|oblicima i učincima zavjetovanja. Nadalje, propitat će se zavjet kao odraz shvaćanja svetoga i vlastitog odnosa prema njemu, te uvjetovanost vrste |

|i oblika zavjeta povijesnim, društvenim i kulturnim okolnostima. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Rad predstavlja prvu sustavnu kulturnoantropološku analizu zavjeta kao izraza pobožnosti u Hrvatskoj, a time pridonosi još uvijek malobrojnom opusu|

|kulturnoantropoloških radova o religiji i pobožnosti uopće u hrvatskim okvirima. Ujedno, rezultati ovoga rada mogu doprinijeti boljem razumijevanju|

|uloge religije u životu čovjeka, odnosno razumijevanju pobožnosti u okviru širih kulturnih i društvenih procesa, te njihova međuodnosa. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|Badone, Ellen, ur. 1990. Religious Orthodoxy and Popular Faith in European Society. Princeton: Princeton University Press. |

|Belaj, Marijana. 2007. Sveci zaštitnici u pobožnosti zajednice: studija o Krivome Putu kod Senja. Studia ethnologica Croatica 19:47-76. |

|Belaj, Marijana. 2005. Vjernik i njegov svetac zaštitnik. Studia ethnologica Croatica 17: 73-107. |

|Belaj, Vitomir. 1988. Marija u pučkim vjerovanjima Hrvata (Prolegomena jednom istraživačkom zadatku). U: Mundi melioris origo. |

|Marija i Hrvati u barokno doba. (= Zbornik radova hrvatske sekcije IX. međunarodnog mariološkog kongresa na Malti 1983. |

|godine), Zagreb, 190-195. |

|Butorac, Josip. 1993. Marija Bistrica: 1209. - 1993. : povijest župe i prošteništa. |

|Christian, W.A. 1989. Person and God in a Spanish Valley. PUP. |

|Čapo, Jasna. 1993. Etnološka obrada suvremenih proštenjarskih zapisa na Trsatu. Bogoslovska smotra 63, 1/2:126-149. |

|Čapo Žmegač, Jasna. 1993. "Majko pomozi mi da ispravim matematiku i da budem s Bojanom" : etnološka analiza zidnih napisa u |

|crkvi sv. Petra i Pavla u Osijeku. Studia ethnologica Croatica 5: 35-62 |

|Čapo, Jasna. 1991. Sveti likovi, svete vodice i zavjeti. Etnološka tribina 14:17-50. |

|Eade, John i Sallnow, Michael J. 1992. Introduction. U: Contesting the Sacred: The Anthropology of Christian Pilgrimage, Reframing |

|Pilgrimage. London i New York: Routledge, 1-29. |

|Eade, John i Coleman, Simon. 2004. Introduction. U: Reframing pilgrimage. Cultures in motion. London: Routledge, 1-25. |

|Hoško, Franjo E. 1983. Sadržajne i povijesne odrednice razvoja i istraživanja pučke pobožnosti. Bogoslovska smotra 53/2-3:194-206. |

|Morinis, Alan. 1992. Introduction. U: Sacred Journeys. The Anthropology of Pilgrimage. Westport/London: Grenwood Press, 1-28. |

|Šimić, Josip. 2004. U potrazi za definicijom pučke pobožnosti. Etnološka tribina 17:43-52. |

|Turner, Edith i Turner, Victor. 1978. Image and Pilgrimage in Christian Culture: Anthropological Perspectives. CUP. New York. |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|12.000,00 kuna |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |+ |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[34] | |

|Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis       |

|(ime i prezime prvog predloženog mentora) |

| |

|Potpis       |

|(ime i prezime drugog predloženog mentora) |

| |

|Potpis       |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 3. veljače 2010. Potpis      |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|M.P. |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[35] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Mirela Hrovatin |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij etnologije i kulturne antropologije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |6857 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |Hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Zavjet u izvaninstitucionalnoj osobnoj religioznosti: Kulturnoantropološki pristup |

| |Engleski |Popular Vows (Promises) in Non-Institutional Personal Religiosity: A Cultural Anthropological Approach |

|Područje/polje: |Humanističke znanosti/etnologija i antropologija |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Marijana Belaj, doc. |Filozofski fakultet Sveučilišta|marijana@ |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1. dr. sc. Tihana Petrović Leš, izv. |Filozofski fakultet Sveučilišta|tples@ffzg.hr |

| |prof. |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |2. dr. sc. Žarko Španiček |Konzervatorski odjel u Požegi, |Zarko.Spanicek@min-kulture.hr |

| | |Hrvatska | |

| |3. dr. sc. Marijana Belaj, doc. |Filozofski fakultet Sveučilišta|marijana@ |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica Vijeća poslijediplomskih studija održana 4. travnja 2011., točka dnevnoga reda br. 36; |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|Sjednica Fakultetskoga vijeća Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana 19. travnja 2011., |

|Povjerenstvo |točka dnevnoga reda br. 90 |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |      |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Javna obrana teme doktorskoga rada MireleHrovatin održana je 18. studenoga 2010. godine u Multimedijskoj dvorani Knjižnice Filozofskoga fakulteta s|

|početkom u 11.30 i svršetkom u 12.45 sati te pred stručnim povjerenstvom u sastavu: dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević, doc. (predsjednica), dr. sc.|

|Jadranka Grbić, red. prof. (članica) i dr. sc. Marijana Belaj, doc. (članica). Javnoj je obrani svjedočila i publika sastavljena uglavnom od |

|studenata i nastavnika doktorskoga studija etnologije i kulturne antropologije. |

|Mirela Hrovatin je sustavno izložila svoj nacrt teme doktorskoga rada, od uvodnog definiranja predmeta istraživanja i s njime povezanih temeljnih |

|pojmova te cilja istraživanja, primjerenog pregleda teorijskih okvira i metodologije istraživanja, obrazloženja temeljnog prostora istraživanja do |

|iznošenja očekivanih rezultata i mogućih zaključaka. Posebice je u izlaganju obrazložila i ilustrirala primjenu šire teorijske razine u analizi |

|gradiva kojeg je prikupila u terenskim i arhivskim istraživanjima. Nakon izlaganja nacrta doktorskoga rada, članice Povjerenstva su doktorandici |

|uputile sugestije u vezi s korištenom terminologijom te su zajedno s njom raspravile problem etičnosti istraživanja arhiviranih zapisa hodočasnika |

|i mogućnosti korištenja takvih podataka s obzirom na cilj istraživanja. U vezi s potonjim doktorandici je posebno sugerirano strogo pridržavanje |

|etičkog kodeksa u kulturnoantropološkim istraživanjima (npr. Code of Ethics of the American Anthropological Association) te da u svojoj doktorskoj |

|disertaciji raspravi i pitanje etičnosti predloženoga istraživanja. Doktorandica je sve sugestije prihvatila. |

|Povjerenstvo je zaključilo da je doktorandica uspješno obranila ovu kompleksnu i izazovnu temu doktorskoga rada, pokazavši dobro poznavanje |

|relevantne literature i metodologije istraživanja, profesionalnu i moralnu odgovornost u znanstvenom radu te već solidne vlastite empirijske |

|spoznaje. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Povjerenstvo smatra da je doktorandica Mirela Hrovatin predložila i razradila temu koja do sada u kulturnoj antropologiji nije sustavno istražena |

|te će time njezina doktorska disertacija predstavljati izvoran rad. Prema priloženom sinopsisu, doktorandica će promotriti zavjet kao odraz |

|individualnih vjerničkih koncepcija o svetome, svijetu i vlastitom mjestu u njemu te individualnih okolnosti, u kojima zavjet nastaje, u sprezi sa|

|širim kulturnim i društvenim okvirom. Istodobno, u skladu sa zadanom problematikom i propitujući studije drugih izvaninstitucijskih oblika |

|pobožnosti, doktorandica će razvijati vlastita teorijska polazišta i interpretativne okvire koji u ovom području istraživanja manjkaju. Takav |

|složen pristup osigurava važan doprinos ne samo istraživanju zavjeta, već i izvaninstitucijskih oblika pobožnosti uopće. |

|Komparacija gradiva prikupljenog vlastitim terenskim istraživanjem, arhivskog gradiva te rezultata objavljenih u studijama srodne tematike (premda |

|skromnim), ponudit će prostor za obradu teme iz različitih perspektiva i izvedivost plana istraživanja. |

|Povjerenstvo ocjenjuje temu doktorskoga rada inovativnom te jasno i promišljeno koncipiranom. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Obrada predložene teme upotpunit će praznine u kulturnoantropološkom uvidu u izvaninstitucijske religijske pojave koje predstavljaju važan segment |

|kulture kao izraz koncepcija o svetome, svijetu i sebstvu u međuodnosu s individualnim i širim kulturnim i društvenim okolnostima u kojima se |

|izražavaju. Također, rad će predstavljati značajan doprinos u propitivanju postojećih i razvijanju novih teorijskih koncepcija u okviru |

|antropologije religije, poddiscipline kulturne antropologije. Stoga, predloženu temu doktorskoga rada Povjerenstvo smatra znanstveno relevantnom i |

|opravdanom. |

|Povjerenstvo smatra da je Mirela Hrovatin znanstveno kompetentna za obradu predložene teme s obzirom na neke od njezinih objavljenih radova i |

|dosadašnje istraživačko iskustvo. |

|Predložena tema doktorskoga rada pripada području humanističkih znanosti te polju etnologije i antropologije za koje je ovlašten Filozofski |

|fakultet Sveučilišta u Zagrebu. |

|Povjerenstvo prihvaća prijedlog da se disertacija izradi pod vodstvom mentorice doc. dr. sc. Marijane Belaj jer joj je antropologija religije uže |

|područje znanstvenoga interesa, a iz područja izvaninstitucionalne religioznosti je objavila niz znanstvenih radova. |

|Na temelju uspješno obranjene teme doktorskoga rada te uvidom u priloženu dokumentaciju Povjerenstvo je utvrdilo da Mirela Hrovatin ispunjava sve |

|uvjete predviđene programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija etnologije i kulturne antropologije za pristupanje izradi i obrani doktorske |

|disertacije. |

|Slijedom navedenoga, Povjerenstvo predlaže Vijeću poslijediplomskih studija i Vijeću Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da Mireli |

|Hrovatin odobri predloženu temu doktorske disertacije "Kulturnoantropološki pristup zavjetu kao izvaninstitucijskoj osobnoj religioznosti" pod |

|vodstvom mentorice doc. dr. sc. Marijane Belaj. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|Stručno povjerenstvo i doktorandica Mirela Hrovatin prihvaćaju sugestiju Vijeća poslijediplomskih studija o promjeni naslova "Zavjet u |

|izvaninstitucionalnoj osobnoj religioznosti: kulturnoantropološki pristup" u "Kulturnoantropološki pristup zavjetu u izvaninstitucijskoj osobnoj |

|pobožnosti" |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|Ak. god. 2012./2013., zimski semestar |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |dr. sc. Tihana Petrović leš, izv. prof. | |

| |2. dr. sc. Žarko Španiček | |

| |3. dr. sc. Marijana Belaj | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 30. svibnja 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[36] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Zvonko Martić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij etnologije i kulturne antropologije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|6872 |

|Odobravanje teme za stjecanje | | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti |u okviru doktorskog studija | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Mijat Martić |

|Datum i mjesto rođenja: |20. rujna 1964., Komarica |

|Adresa: |Česmičkoga 1, 10000 Zagreb |

|Telefon/mobitel: |091 7210 569 |

|E-mail: |zvonkoocd@ |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |2007. Započeo Poslijediplomski doktorski studij etnologije i kulturne antropologije |

|(kronološki od novijeg k starijem |1990. – 1996. Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu. Vrhbosanska visoka teološka škola u Sarajevu. |

|datumu): |1979. – 1983. gimnazija u Doboju (BiH) |

| |1971. – 1979. osnovna škola Komarica/ Johovac, Doboj (BiH) |

|Radno iskustvo |2004. – 2011. redovnik - karmelićanin |

|(kronološki od novijeg k starijem |1998. – 2004. župnik u župi Čemerno i Vogošća, okolica Sarajeva |

|datumu): |1996. – 1998. župni vikar u župi Oštra Luka i Bok, okolica Orašja |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |KNJIGA |

|na znanstvenim skupovima: |2010: Vila bana zvala priko Vrana. Tradicijska odjeća, pjesme i plesovi Hrvata u Bosni i Hercegovini u 21. |

| |stoljeću. Buško Blato – Tomislavgrad i Zagreb: Samostan-duhovni centar „Karmel sv. Ilije“ i Hrvatska |

| |karmelska izdanja. (u koautorstvu s Vidoslavom Vidom Bagurom). |

| | |

| |OBJAVLJENI RADOVI U ZBORNICIMA |

| |2009: "Etnolog i etnograf amater: Što sam naučio od Zorice Vitez". U: Izazov tradicijske kulture. Svečani |

| |zbornik za Zoricu Vitez, ur. Naila Ceribašić i Ljiljana Marks. Zagreb: Institut za etnologiju i |

| |folkloristiku. 233 – 248. |

| |2010: "Običaj kao pučka pobožnost. Ja porani rano na Ćetnicu da okitim svoju buranicu". U: Zbornik radova VI.|

| |međunarodnog znanstvenog simpozija Pasionske baštine. Muka kao nepresušno nadahnuće kulture – Pasionska |

| |baština Bosne i Hercegovine. Zagreb: Pasionska baština. 403 – 419. |

| |2010: "Tradicijski nakit Hrvata Lašvanske doline iz 19. i početka 20. stoljeća". U: Franjevački samostan u |

| |Gučoj Gori. Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150. obljetnice samostana u Gučoj Gori održanog 25. |

| |i 26. rujna 2009. u Gučoj Gori, ur. fra Velimir Valjan. Franjevački samostan – Guča Gora i Kulturno povijesni|

| |institut provincije Bosne Srebrne – Sarajevo. 631 – 658. |

| |2010: "Tradicijski nakit u Hrvata u okolici Kraljeve Sutjeske". U: Zbornik radova Stoljeća Kraljeve Sutjeske.|

| |Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska i Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrne. Sarajevo. str. 579 – 606.|

| | |

| |IZLAGANJA NA SIMPOZIJIMA |

| |2008: „Običaji na Cvjetnu nedjelju u okolici Orašja“. VI. međunarodni znanstveni simpozij Pasionske baštine, |

| |„Muka kao nepresušno nadahnuće kulture“, 30. svibnja do 1. lipnja, Sarajevo. |

| |2008: „Nakit u Kraljevoj Sutjesci“. Znanstveni skup „Stoljeća Kraljeve Sutjeske“, 17. i 18. listopada, |

| |Kraljeva Sutjeska. |

| |2009: „Tradicijski nakit Hrvata Lašvanske doline“. Simpozij u povodu 150. obljetnice samostana u Gučoj Gori, |

| |25. i 26. rujna, Guča Gora. |

| |2010: „Korizmene pobožnosti na Kalvariji u okolici Viteza“. VII. Međunarodni znanstveni simpozij „Muka kao |

| |nepresušno nadahnuće kulture“, 4. do 6. lipnja, Vitez. |

| |KATALOZI IZLOŽBI |

| |2005: Vezak vezla, niz Bosnu gledala. Tradicijsko odijevanje i nakit Hrvata Bosne i Hercegovine iz zbirke |

| |Samostana i duhovnog centra „Karmel sv. Ilije“, Buško jezero. Izložba u Etnografskom muzeju u Zagrebu. |

| |Zagreb: Etnografski muzej.. |

| |2006: Tradicijska odjeća i nakit Hrvata Bosne i Hercegovine iz zbirke Samostana i duhovnog centra „Karmel sv.|

| |Ilije“, Buško jezero, Tomislavgrad. Samostan-duhovni centar „Karmel sv. Ilije“ Buško jezero. Zagreb: |

| |Karmelska izdanja. |

| | |

| | |

| | |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Hodočasničko mjesto kao prostor međureligijskog dijaloga: marijansko svetište u Olovu (Bosna i Hercegovina) |

|Engleski: |A Pilgrimage Site as a Space of Interreligious Dialogue: the Marian Shrine in Olovo (Bosnia adn Herzegovina) |

|Naslov na jeziku na kojem će se |Hodočasničko mjesto kao prostor međureligijskog dijaloga: marijansko svetište u Olovu (Bosna i Hercegovina) |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |Humanističke znanosti/etnologija i antropologija |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |doc. dr. sc. Marijana Belaj |Filozofski fakultet Sveučilišta u|marijana@ |

| | |Zagrebu | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

| |

|2010: "Antropolog na hodočašću. O problemu razumijevanja i tumačenja iskustava". Etnološka tribina 33:7-12, 36-44. |

| |

|2010: "Pirovačke kapelice i poklonci: mjesta interakcije, sjećanja i identifikacije". Studia ethnologica Croatica, vol. 22:255-282. |

| |

|2008: "´I´m not religious, but Tito is a God´: Tito, Kumrovec, and the New Pilgrims". U: Shrines and Pilgrimage in the Modern World. New |

|Itineraries into the Sacred, ur. Peter Jan Margry. Amsterdam : Amsterdam University Press. 71-93. |

| |

|2007: "Belief in Saints. Sensory Reality in Religious Experience (As presented in Examples from Croatia)". U: Senses and Religion, ur. Jurij Fikfak|

|i Gábor Barna. Ljubljana : ZRC SAZU, Inštitut za slovensko narodopisje, 127-140. |

|2006: "Vukovoj kao sveti prostor". Croatica Christiana Periodica. 58:87-104. |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Nakana je ovoga rada istražiti percepciju hodočasničkog mjesta iz očišta katolika i muslimana kroz |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |reprezentacije iskustva Svetoga u svetome mjestu/prostoru. Iako se, u pravilu, u Bosni govori o sporu kao |

|mjestima): |žarišnoj točki društvenih i kulturnih odnosa poticanih i religijskim razlikama, na istraživanom primjeru |

| |pokušat će se pokazati, kroz povijesna svjedočanstva i suvremeni odnos katolika i muslimana u Olovu, da |

| |religiozno iskustvo Svetoga teži zajedništvu u skladnom življenju. |

|Sažetak na engleskom jeziku |The intention of this work is to explore the perception of the place of pilgrimage from |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |the vantage point of Catholics and Muslims through representations of experience of the |

|mjestima): |Sacred in the sacred place/space. Even though, as a rule, in Bosnia conflict is spoken of as the |

| |focal point of social and cultural relations, incited also by religious differences, the explored |

| |example will serve to demonstrate, through historical testimonies and the contemporary |

| |relationship between Catholics and Muslims in Olovo, that religious experience of the Sacred |

| |tends toward togetherness in harmonious living. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Polazište ovoga rada su teorije antropologije hodočašća, poddiscipline etnologije/kulturne antropologije. S takvoga stajališta hodočašće se |

|promatra kao kulturna pojava. U osnovi, antropolozi hodočašća se fokusiraju bilo na hodočasničko odredište (Eade i Sallnow) bilo na hodočasničko |

|putovanje i motivacije (Morinis, Coleman i Eade). K tome, dok jedni u hodočašću vide težnju za communitasom, stanjem spontanog i jednakosnog |

|zajedništva (Turner), za druge su hodočašća stvarnost konkurentnih diskursa i arena prijepora (Eade i Sallnow). |

|Premda će naglasak u ovome radu biti na hodočasničkom mjestu, i to onome koje je zajedničko svetište vjernicima različitih religijskih tradicija, u|

|radu će se ono promatrati kao raison d'être hodočašćenja (Eade), pri kojemu je religiozno iskustvo, odnosno iskustvo Svetoga, temeljni hodočasnički|

|motiv (Turner), odnosno zajednička značajka svih religijskih sustava (Jukić). Reprezentacije religioznih iskustava promotrit će se kao odrednice |

|osjećaja, reagiranja, način življenja, razmišljanja i djelovanja (James, Mouroux, Tadić). |

|"Duhovna privlačnost" (spiritual magnetism; Preston) hodočasničkog mjesta može nadići granice određene skupinom ili kulturom (Morinis). U |

|utvrđivanju i definiranju duhovne privlačnosti hodočasničkog mjesta za pripadnike različitih religijskih tradicija u radu će se propitati |

|univerzalistički karakter hodočasničkoga mjesta prema kojemu ono ne unificira diskurse već ima sposobnost primiti i uzvratiti njihovu mnogostrukost|

|diskursa (Eade i Sallnow). |

|Cilj i hipoteze istraživanja[37] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Kroz specifičnost svetišta koje je pod hijerarhijskom upravom jedne religijske skupine, a „koriste“ ga i pripadnici drugog svjetonazora i |

|religijskog sustava, promatrat će se uloga svetoga mjesta u konstrukciji religijskog i etničkog identiteta. Pritom će se propitati kako poimanje i |

|vrednovanje Svetoga, kroz osobno religiozno iskustvo ostvareno praksom hodočašćenja i u hodočasničkom mjestu, utječe na jačanje i/ili slabljenje |

|skupnih identifikacija kroz međusobne susrete pripadnika različitih religijskih i etničkih skupina. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Rad će se temeljiti na deskripciji, analizi, komparaciji i interpretaciji kao osnovnim metodološkim postupcima. Pritom će se slijediti načelo |

|interdisciplinarnosti korištenjem radova etnologa/kulturnih antropologa, teologa i sociologa religije o hodočašćima, hodočasničkim mjestima i |

|religioznom iskustvu Svetoga u kršćanstvu i islamu. Istraživanje će se odvijati od teorije prema empiriji i natrag. |

|Empirijsko istraživanje temeljit će se na sudioničkom promatranju te na polustrukturiranim intervjuima pripadnika triju skupina: katoličkih |

|hodočasnika, muslimanskih stanovnika Olova i katoličkih svećenika kao hodočasnika i u dušobrižničkoj službi u svetištu. Očekuje se kako će korisne |

|podatke pružiti i autoetnografija (Hayano), zbog vlastite trojne uloge (etnolog-istraživač, svećenik i hodočasnik). |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Premda Olovo predstavlja sjecište različitih vjerskih svjetonazora i religijskih i etničkih pripadnosti, u radu će se nastojati pokazati kako |

|iskustvo Svetoga, doživljeno tijekom hodočašća i u hodočasničkom mjestu, predstavlja zajedničku točku religioznih ljudi u kojoj se ostvaruje |

|željeni sklad i negira međusobno razdvajanje prema religijskoj pripadnosti. |

|Doprinos i novost ovoga rada jest i u činjenici što u hrvatskoj etnologiji izrazito manjka sustavnih etnoloških/kulturnoantropoloških istraživanja |

|hodočašća i hodočasničkih mjesta uopće, posebice onih u kojima se susreću vjernici različitih religijskih tradicija. Rad će ujedno ponuditi |

|rezultate istraživanja hodočašća na temelju religioznih iskustava, što je prepoznato kao vrijedno i plodonosno, ali još uvijek slabo istraženo |

|područje u antropologiji hodočašća (Morinis). |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|COLEMAN, Simon i John EADE. 2004. "Introduction: reframing Pilgrimage". U: Reframing Pilgrimage. Cultures in motion, ur. S. Coleman i J. Eade. |

|London & New York: Routledge. 1 – 25. |

|EADE, John i Michael SALLNOW. 1991. "Introduction". U: Contesting the sacred. The anthropology of Christian Pilgrimage, ure. J. Eade i M. Sallnow..|

|London & New York: Routledge. 1 – 29. |

|HAYANO, M. David. 2001. "Autho-Ethnography: Paradigms, Problems, and Prospects". U: The American Tradition in Qualitative Research. Volume III, ur.|

|N. K. Denzin i Y. S. Lincoln. London, Thousand Oaks, New Delhi: Sage Publications. 124 – 132. |

|MORINIS, Alan. 1992. "Introduction: The Territory of the Antropology of Pilgrimage". U: Sacred Journeys. The Anthropology of Pilgrimage, ur. A. |

|Morinis. London: Greenwood Press. 1 – 28. |

|LOW, Setha M. i Denise LAWRENCE – ZÚÑIGA. 2007. "Locating Culture". U: The Anthropology of Space and Place. Locating Culture, ur. S. M. Low i D. |

|Lawrence – Zúñiga. Oxford: Blackwell Publishing. 1 – 47. |

|PRESTON, James J. 1992. "Spiritual Magnetism: An Organizing Priciple for Study of Pilgrimage". U: Sacred Journeys. The Anthropology of Pilgrimage, |

|ur. A. Morinis. Westport – Connecticut, London: Greenwood Press. 31 – 46. |

|TADIĆ, Stipo. 1998. "Religiozno iskustvo – neistraživana i/ili neistraživa dimenzija religije i religiznosti". Društvena istraživanja 3 :59 – 373. |

|TURNER, Victor i Edith TURNER. 1978. Image and Pilgrimage in Christian Culture. Anthropological Perspectives. New York: Columbia University Press. |

|JAMES, William. 1990. Raznolikosti religioznog iskustva. Zagreb: Naprijed. |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|      |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |      |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[38] | |

|Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis |

|(dr. sc. Marijana Belaj, mentorica) |

| |

| |

|Potpis |

|(Zvonko Martić) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 25. veljače 2011. Potpis |

|(Zvonko Martić) |

| |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[39] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Zvonko Martić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij etnologije i kulturne antropologije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |6872 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Hodočasničko mjesto kao prostor međureligijskog dijaloga: marijansko svetište u Olovu (Bosna i Hercegovina)|

| |Engleski |A Pilgrimage Site as a Space of Interreligious Dialogue: the Marian Shrine in Olovo (bosnia and |

| | |Herzegovina) |

|Područje/polje: |Humanističke znanosti/etnologija i antropologija |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Marijana Belaj, doc. |Filozofski fakultet Sveučilišta|marijana@ |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1. dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević, |Filozofski fakultet Sveučilišta|nskrbic@ffzg.hr |

| |doc. |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |2. dr. sc. Ivica Raguž, doc. |Katolički bogoslovni fakultet u|ivica.raguz@os.htnet.hr |

| | |Đakovu, Hrvatska | |

| |3. dr. sc. Marijana Belaj, doc. |Filozofski fakultet Sveučilišta|marijana@ |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica Vijećaposlijediplomskih studija održana 4. travnja 2011., točka dnevnoga reda br. 35; |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|Sjednica Fakultetskoga vijeća Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana 19. travnja 2011., |

|Povjerenstvo |točka dnevnoga reda br. 89 |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |      |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Javna obrana teme doktorskoga rada Zvonka Martića održana je 18. studenoga 2010. godine u Multimedijskoj dvorani Knjižnice Filozofskoga fakulteta s|

|početkom u 12.30 i svršetkom u 13.45 sati te pred stručnim povjerenstvom u sastavu: dr. sc. Jadranka Grbić, red. prof. (predsjednica), dr. sc. Tomo|

|Vinšćak, doc. (član) i dr. sc. Marijana Belaj, doc. (članica). Pristupnik je primjereno predstavio nacrt teme u predviđenom vremenu i pritom je |

|kvalitetnim povezivanjem relevantne teorije, adekvatne metodologije i dosadašnjeg terenskog iskustva pokazao visoku razinu kompetencije. Na pitanja|

|Povjerenstva, ponajviše o njegovoj pozicioniranosti u odnosu na temu, ponudio je argumentirane odgovore, utemeljene na dobrom poznavanju |

|koncepcijskih i metodoloških mogućnosti i ograničenja te već stečenom bogatom i zavidnom terenskom iskustvu. Zanimanje za temu i način njezine |

|obrade pokazala je i publika postavivši pristupniku niz pitanja na koja je također znalački odgovorio. Time je pristupnik uspješno obranio temu |

|doktorskoga rada. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Prema predloženom sinopsisu doktorskoga rada Povjerenstvo zaključuje da je znanstveni doprinos teme višestruk. Uz to što mu je fokus na kombinaciji|

|dviju temeljnih kulturnoantropoloških koncepcija o hodočašću i hodočasničkom mjestu, pristupniku je u središtu interesa religiozno iskustvo. |

|Religiozno iskustvo je u kulturnoantropološkim radovima o hodočašću prepoznato kao plodonosno, ali izrazito slabo istraženo područje, premda se |

|radi o zajedničkoj značajki svih religijskih sustava te u pravilu temeljnom hodočasničkom motivu i učinku hodočašća. Time će ovaj rad pridonijeti |

|razvoju koncepcijskog i metodološkog okvira za istraživanje religioznog iskustva u kulturnoj antropologiji, a zasigurno i u drugim znanostima |

|kojima je ono predmet zanimanja. |

|Nadalje, slijedeći tezu o univerzalističkoj značajki hodočasničkih središta (Eade i Sallnow) pristupnik će nastojati pokazati kako se ta značajka |

|ostvaruje upravo u dimenziji religioznog iskustva svetoga kod pripadnika različitih religijskih tradicija. Naime, temeljni je prostor istraživanja |

|marijansko svetište u Olovu (Bosna), zajedničko hodočasničko odredište muslimana i katolika. Na već stečenim zavidnom empirijskim spoznajama u |

|ovome, ali i u drugim svetištima u Bosni, pristupnik će pokušati argumentirano relativizirati gotovo opće mjesto govora u Bosni kako su religijske |

|razlike poticaj spora u društvenim i kulturnim odnosima. Marijansko svetište u Olovu je plodonosan teren za propitivanje pluraliteta i pluralnosti |

|percepcija hodočasničkog mjesta i religioznih iskustava pripadnika različitih religijskih tradicija. Usmjeravanjem na međureligijske kontakte i |

|dijalog koji se ostvaruje zajedničkom prisutnošću u hodočasničkom mjestu, doktorand pruža inovativan uvid u kompleksne i međuovisne sustave |

|identifikacije pripadnika različitih religijskih i etničkih skupina. |

|Posizanje za koncepcijama nekoliko poddisciplina kulturne antropologije (antropologija religije, antropologija hodočašća, antropologija prostora i |

|mjesta, antropologija iskustva) ali i za interdisciplinarnim pristupom (kulturna antropologija, teologija, sociologija) opravdano je i neminovno u |

|ovako zacrtanoj temi i ujedno je važan doprinos u istraživanju hodočašća i hodočasničkih mjesta. |

|U terenskom istraživanju veći će naglasak biti na standardnim etnološkim metodama, usklađenim s etičkim standardima, a posebnu vrijednost ovoj temi|

|dat će autoetnografija stoga što Zvonko Martić terenu pristupa u trojnoj ulozi, kao istraživač, svećenik i hodočasnik. Upravo takav složen pristup,|

|uz korištenje neobjavljenoga gradiva arhiva olovskog svetišta kao izvora komparativnih podataka, omogućit će izvedivost zacrtane teme. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Na temelju uspješno obranjene teme doktorskoga rada te uvidom u priloženu dokumentaciju Povjerenstvo je utvrdilo da pristupnik ispunjava sve uvjete|

|predviđene programom Poslijediplomskoga doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije za pristupanje izradi i obrani doktorske |

|disertacije. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ovlašten je za provođenje postupka stjecanja doktorata znanosti u području humanističkih |

|znanosti, polje etnologija i antropologija, kojima rad pripada. Predložena tema je znanstveno relevantna, jasno koncipirana i opravdana. |

|Povjerenstvo je suglasno s prijedlogom da se disertacija izradi pod vodstvom mentorice dr. sc. Marijane Belaj, doc., budući da se intenzivno bavi |

|antropologijom religije i antropologijom hodočašća. |

|Povjerenstvo predlaže Vijeću poslijediplomskih studija i Vijeću Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da pristupniku Zvonku Martiću odobri |

|predloženu temu doktorske disertacije "Hodočasničko mjesto kao prostor međureligijskoga dijaloga – marijansko svetište u Olovu" pod vodstvom |

|mentorice dr. sc. Marijane Belaj, doc. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|Stručno povjerenstvo i doktorand Zvonko Martić prihvaćaju sugestiju Vijeća poslijediplomskih studija o promjeni naslova "Hodočasničko mjesto kao |

|prostor međureligijskog dijaloga: marijansko svetište u Olovu (Bosna i Hercegovina)" u "Hodočasničko mjesto kao prostor međureligijskoga dijaloga –|

|marijansko svetište u Olovu". |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|Ak. god. 2012./2013., zimski semestar |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević, doc. | |

| |2. dr. sc. Ivica Raguž, doc. | |

| |3. dr. sc. Marijana Belaj, doc. | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 30. svibnja 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[40] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |PAVICA KNEŽEVIĆ, dipl. tur. kom. |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |FILOZOFSKI FAKULTET ZAGREB |

|Naziv studija: |POSLIJEDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI DOKTORSKI STUDIJ INFORMACIJSKIH ZNANOSTI |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|6927 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |MILE NEKIĆ, IVKA NEKIĆ |

|Datum i mjesto rođenja: |16. RUJNA 1984., ZADAR |

|Adresa: |KRALJICA MIRA 9, 23 000 ZADAR |

|Telefon/mobitel: |098 893 574 |

|E-mail: |pnekic@ffzg.hr |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |2007. - Filozofski faklutet Zagreb, Sveučilište u Zagrebu |

|(kronološki od novijeg k starijem |Poslijediplomski svučilišni doktorski studij iz informacijskih znanosti |

|datumu): |grana: informatologija i informacijski sustavi |

| |2003. - 2007. Filozofski fakultet Zadar, Sveučilište u Zadru |

| |Odjel za informatologiju i komunikologiju – Kultura i turizam |

| |1999. - 2003. Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zada |

|Radno iskustvo | |

|(kronološki od novijeg k starijem | |

|datumu): | |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |Radovi: |

|na znanstvenim skupovima: | |

| |1. Bunja, Đ., Krce Miočić, B., i Nekić, P., Possibilities for implementation of the decision support system |

| |in the Croatian tourism industry, Zbornik međunarodnog znanstvenog skupa "Mipro 2007", Proceedings Vol. V. DE|

| |& ISS & BIS, Rijeka, 2007., str. 242-245., pregledni rad. |

| |2. Krce Miočić, B., Bunja, Đ., i Nekić, P., Zadar tourist destination on the Internet, Zbornik međunarodnog |

| |znanstvenog skupa "Mipro 2007", Proceedings Vol. V. DE & ISS & BIS, Rijeka, 2007., str. 79-83., pregledni |

| |rad. |

| |3. Bunja, Đ., Ražnjević, M., i Nekić, P., The issues of strategic dissemination of information in Croatian |

| |tourism, Zbornik međunarodnog znanstvenog skupa "The Future of information Science – INFuture 2007", Zagreb, |

| |2007., str. 367-375., pregledni rad. |

| |4. Bunja, Đ., Ražnjević, M., i Nekić, P., The importance of implementating the destination information system|

| |in the Croatian tourism industry, Knjiga sažetaka: 19. bienalni međunarodni kongres "Turizam i hotelska |

| |industrija 2008.: novi trendovi u turističkom i hotelskom menadžmentu", Opatija, 2008. |

| | |

| |Sudjelovanja na znanstvenim skupovima: |

| | |

| |1. Bunja, Đ., Krce Miočić, B., i Nekić, P., Podnesak: Possibilities for implementation of the decision |

| |support system in the Croatian tourism industry, Međunarodni znanstveni skup "Mipro 2007", Opatija, 21. – 25.|

| |svibnja 2007. |

| |2. Bunja, Đ., Ražnjević, M., i Nekić, P., Podnesak: The issues of strategic dissemination of information in |

| |Croatian tourism, Međunarodni znanstveni skup "INFuture 2007", Zagreb, 7. – 9. studeni 2007. |

| |3. Bunja, Đ., Ražnjević, M., i Nekić, P., Podnesak: The importance of implementating the destination |

| |information system in the Croatian tourism industry, 19. bienalni međunarodni kongres "Turizam i hotelska |

| |industrija 2008", Opatija, 07. – 09.05. 2008. |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |MOGUĆNOSTI ZA RAZVOJ I IMPLEMENTACIJU DESTINACIJSKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA TEMELJENOG NA WEB 2.0 |

| |TEHNOLOGIJI U ZADARSKOJ ŽUPANIJI |

|Engleski: |POSSIBILITIES FOR DEVELOPMENT AND IMPLEMENTATION OF THE DESTINATION INFORMATION SYSTEM BASED ON WEB 2.0 |

| |TECHNOLOGIES IN ZADAR COUNTY |

|Naslov na jeziku na kojem će se | |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |Znanstveno područje društvene znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana informatologija |

| |i informacijski sustavi. |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |PROF.DR.SC. NENAD PRELOG |Sveučilište u Zadru, |nenad@edemokracija.hr |

| | |Odjel za turizam i komunikacijske| |

| | |znanosti, Hrvatska | |

|Drugi mentor: | | | |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Prvi mentor: |PROF.DR.SC. NENAD PRELOG |

| |Radovi: |

| | |

| |1. Prelog, Nenad; Boras, Damir: Enciklopedija budućnosti: interaktivni izvor znanja. Radovi Leksikografskog |

| |zavoda Miroslav Krleža, 2001, br. 10, str. 155-163. |

| |2. Prelog, Nenad; Boras, Damir: Bibliografski izvori znanja na novim medijima. Radovi Leksikografskog zavoda |

| |Miroslav Krleža, 2001, br. 10, str. 165-169. |

| |3. Prelog, Nenad: Pretraživanje i pronalaženje informacija u virtualnom svijetu, u: Digital Information and |

| |Heritage, Dept. of Information Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb, 2007. str. 51-59.|

| |4. Prelog, Nenad: Novi mediji i novinstvo na internetu, u: Uvod u medije, Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko |

| |sociološko društvo, Zagreb, 2010. str. 201-216. |

| |5. Prelog, Nenad: Od tko i što do kako i zašto – budućnost online enciklopedija, Studia Lexicographica, br. |

| |4, 2010, (u tisku) |

|Drugi mentor: | |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Proliferacija informacijsko komunikacijske tehnologije u turizmu nametnula je potrebu redefiniranja |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |informacijskog prostora. Turisti su izloženi masi informacija što je dovelo do problema pretraživanja i |

|mjestima): |pronalaženja informacija odnosno njihove vrijednosti i korisnosti, stoga, turističke destinacije moraju s |

| |pozornošću pristupiti prikupljanju, obradi, pohrani i diseminaciji informacija, a destinacijski informacijski|

| |sustav zasnovan na Web 2.0 tehnologiji osnovno je sredstvo kojim se to nastoji ostvariti. Korisnički kreirani|

| |sadržaj, otvorenost, djeljenje, kolaboracija, interakcija te društvene mreže i zajednice osnovne su |

| |karakteristike web-a orijentiranog više prema korisniku nego prema izdavaču, osiguravajući decentralizaciju |

| |izrade sadržaja i tako omogućujući veću slobodu i interakciju sa samim medijem. |

| |Težište doktorske disertacije predstavlja istraživanje potencijala implementacije destinacijskog |

| |informacijskog sustava koji će se temeljiti na Web 2.0 tehnologiji u domeni razvoja turizma Zadarske |

| |županije koja se prema službenim statističkim podatcima nalazi na četvrtom mjestu po ostvarenom turističkom |

| |prometu u Republici Hrvatskoj (u 2009.g. ostvareno je 1.104.809 turističkih dolazaka i 7.270.036 noćenja), a |

| |sve to s ciljem pravovreme participacije u tijekove globalne konkurentnosti turističkih destinacija, što bi u|

| |konačnici rezultiralo rastom turističkog prometa. |

|Sažetak na engleskom jeziku |The proliferation of information and communication technologies in tourism has imposed the necessity of |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |redefining the information space. The tourists are exposed to the mass of information which led to the |

|mjestima): |problems of research and retrieval of the information, their value and usefulness. However, tourist |

| |destination should carefully approach to collecting, processing, storage and dissemination of information and|

| |destination information system based on Web 2.0 technology is the primary means by which it seeks to achieve.|

| |User generated content, openness, sharing, collaboration, interaction and social networks and communities are|

| |the main characteristics of a web which is opened more to the users rather than the publisher, providing the |

| |decentralization of content and thus allowing more freedom and interaction with the media themselves. |

| |The emphasis of the doctoral dissertation represents researching the potential of the implementation of |

| |destination information system which will be based on Web 2.0 technology in the field of tourism development |

| |in Zadar County, which is according to official statistical data on the fourth place achieved by the tourist |

| |trade in Croatia (in 2009. realized 1.104.809 tourist arrivals and 7,270,036 overnight stays), all with the |

| |aim of timely participation in the flows of global competitiveness of tourist destinations, which would |

| |ultimately result in an increase in tourist traffic. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Razvoj informacijsko komunikacijskih tehnologija i turizma dva su najsnažnija pokretača svjetskog gospodarstva. Sukladno tome, većina nacionalnih |

|turističkih organizacija (zajednica) postigla je naprednu razinu korištenja Interneta u odnosima s korisnikom. To rezultira dostupnom količinom i |

|heterogenosti sadržaja, kao i uspostavljenjem interakcije s tržištem, što se provodi u procesu upravljanja razvojem turističkih destinacija. |

|Turisti informacije o turističkim destinacijama dobivaju iz različitih izvora što podrazumjeva utrošak vremena i novca ali često te informacije |

|budu nepotpune i nepravodobne što se može odraziti na stupanj zadovoljstva turista. Informacijski sustav destinacije primarno je sredstvo kojim se|

|želi učiniti dostupnom pravu informaciju u pravo vrijeme i na pravom mjestu. |

|Nekad pasivni primatelj poruke danas je zamjenjen aktivnim korisnikom koji želi dijeliti sadržaje, surađivati, sudjelovati u društvenim mrežama |

|želi otvorenost i interakciju odnosno sve mogućnosti koje omogućuje Web 2.0 tehnologija i sustav zasnovan na njemu. Osim što Web stranice |

|informacijskog sustava destinacije služe kao skladišta informacija one sada predstavljaju i okupljalište istomišljenika ili samih korisnika |

|proizvoda odnosno tema oko koje se okupljaju te sami grade stranicu u smislenu cjelinu. U središtu interesa nalazi se korisnik koji je razvojem |

|informacijske tehnologije postao sve sofisticiraniji te zahtjeva personaliziranu uslugu koja će biti usmjerana ka njegovim imanentnim potrebama. |

|Implementacijom toga sustava za koji možemo reći da je međuorganizacijski sustav a čiji je zadatak osigurati turistima, potencijalnim turistima te |

|menadžmentu privatnog i javnog sektora u turizmu, olakšan pristup relevantnim, cjelovitim informacijama, Zadarska županija postala bi na |

|međunarodnom tržištu prepoznatljivija kao destinacija, tj. doprinijelo bi izgradnji destinacijskog identiteta i imidža. |

|Informacijskim sustavima bavili su se brojni autori u sklopu različitih znanstvenih disciplina. Međutim, istraživači turizma iz različitih |

|znanstvenih disciplina u svojim radovima vrlo su se rijetko bavili informacijskim sustavima, tj. destinacijskim informacijskim sustavima kao |

|predmetom istraživanja. Istraživanjem baza podataka, osobito baza EBSCO, Current Contets, ERIC, SCOPUS, INSPEC, baze Hrvatska znanstvena |

|bibliografija, za zaključiti je da na prostoru Hrvatske ne postoji niti jedan rad koji se bavi implementacijom sustava destinacije i mogućnostima |

|Web-a 2.0, a u svjetskim okvirima tek mali broj znanstvenih radova obrađuje tu problematiku. Slijedi prikaz nekoliko recentnih radova relevantnih |

|za doktorsku disertaciju koji obrađuju problematiku destinacijskih informacijskih sustava s naglaskom na njihove zaključke. |

|Hong-Mei, C., Sheldon, P.J., Destination information systems: design issues and directions ( implementacija interorganizacijskih destinacijskih |

|informacijskih sustava podrazumijeva suradnju između javnog i privatnog sektora) |

|Chang, D.Y., Six fundamentals of strategic implementation of information system for destination managment organization (strateškom implementacijom |

|informacijskog sustava značajno se poboljšava položaj destinacije na tržištu) |

|Gretzel, U., Fesenmaier, D.R., Implementing a knowledge-based tourism marketing information system: the Illinois Tourism Network (upravljanje |

|tijekovima informacija i znanja u turizmu zahtjeva multidimenzionalan pristup izgradnji marketinškog informacijskog sustava) |

|Drews, W., A Web 2.0 Tourism Information System for Accessible Tourism (oblikovanjem turističkog informacijskog sustava zasnovanog na Web 2.0 |

|tehnologiji destinacije povećavaju svoju konkurentsku prednost) |

|Proll, B., Retschitzegger, W., Wagner, R., Ebner, A., Beyond traditional Tourism Information Systems – TIScover (informacijski sustavi temeljni na |

|WWW moraju ne samo nuditi mrežene kataloge, već pružati podatke o uslugama i vrijednostima) |

|Bédard, F., Louillet, M.C., Verner, A., Joly. M.C., Implementation of a Destination Management System Interface in Tourist Information Centres and |

|its Impact (tehnička i financijska podrška, odnos između privatnog i javnog sektora i izobrazba indintificirani su kao ključan element u |

|implementaciji takvog sustava) |

|Fesenmaier, D.R., O'Leary, J., Leppers, A.W., Developing a knowledge-based tourism marketing information system (integrirani marketinški |

|informacijski sustav i metode organizacijskog stvaranja znanja važni su u ostavarivanju konkurentskih prednosti u turizmu) |

|Buhalis, D., Spada, A., Destination managment system: criteria for success – an exploratory research (DMS omogućuje diseminaciju relevantnih |

|informacija o destinaciji) |

|Kliček, B., Design of a Multilevel Intelligent Decision Support Systems for the improvement of tourist satisfaction (inteligentni sustavi mogu |

|učinkovito povećati ukupno zadovoljstvo turista) |

|Bošković, D., Information system and tourist destination marketing management (razvoj informacijskog sustava preuvjet je za učinkovito upravljanje |

|turističkom destinacijom) |

|Dakle, u literaturi ne postoji značajan broj radova koji obrađuju različite aspekte implementacije destinacijskih informacijskih sustava, a i |

|većina radova objavljena je u znanstvenim časopisima iz ekonomskih znanosti, a tek manji broj njih u publikacijama iz informacijskih znanosti. |

|Stoga, moglo bi se zaključiti da je u dosadašnjim svjetskim a osobito hrvatskim znanstvenim istraživanjima problematika destinacijskih |

|informacijskih sustava tek fragmentarno obrađivana, te da postoji teorijsko opravdanje takvog istraživanja. |

|Isto tako važno je istaknuti i istraživanja članova Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji su dali |

|značajan doprinos u razvoju znanstvene misli o informacijama, upravljanju informacijama i informacijskim sustavima, a rezultati njihovih |

|istraživanja značajan su izvor za istraživanje koje će biti predmet disertacije. |

| |

|Cilj i hipoteze istraživanja[41] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Cilj doktorske disertacije nastojat će se postići na dvije razine- teorijskoj i empirijskoj. S teorijskog aspekta cilj je eksplicirati mogućnosti i|

|prednosti koje pruža implementacija informacijskog sustava destinacije zasnovanog na Web 2.0 tehnologiji koja je transformirala procese u turizmu |

|tj., afirmirala neopipljive parametre poslovanja. Korisnički kreirani sadržaj, otvorenost, djeljenje, kolaboracija, interakcija te društvene mreže |

|i zajednice sve su to karakteristike web-a orijentiranog više prema korisniku nego prema izdavaču, osiguravajući decentralizaciju izrade sadržaja i|

|tako omogućujući veću slobodu i interakciju sa samim medijem. S empirijskog aspekta cilj doktorske disetacije je istažiti postoji li interes od |

|strane menadžmenta privatnog i javnog sektora u turizmu Zadarske županije za implementaciju sustava koji osim što može biti upotrebljen u |

|promidžbene svrhe treba procesuirati i informacije na temelju kojim je moguće donositi odluke.S obzirom na očekivane rezultate istraživanja |

|postavljaju se sljedeće hipoteze: |

|H 1 Informacijski sustav destinacije temeljen na Web 2.0 tehnologiji omogućuje korisnicima pravovremeno dobivanje informacija, interakciju u |

|realnom vremenu, dijeljenje iskustva s drugima i na taj način osim promidžbene svrhe, procesuira i informacije na temelju kojih menadžmet |

|turističkih organizacaja može donositi odluke. |

|H 2 Integracija Web 2.0 tehnologije i destinacijskog informacijskog sustava nudi turistu (korisniku) potporu u ciljanom pronalaženju informacija i |

|na taj način učinkovitije zadovoljava njihove informacijske potrebe. |

|H 3 Implementacija sustava temeljenog na Web 2.0 tehnologiji koja se snažno oslanja na komunikaciju s korisnicima, integrira globalno druženje, |

|razmjenu informacija, znanja, iskustava i utisaka na razini pojedinca, u budućnosti će postati primarno sredstvo za pravovremeno uključivanje |

|Zadarske županije u tijekove globalne konkurentnosti turističkih destinacija. |

|H 4 Zadarska je županija u malom broju integrirala Web 2.0 aplikacije na svoje Web stranice što zabrinjava s obzirom na veliki utjecaj koji Web 2.0|

|ima na ponašanje i odlučivanje potrošača. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|U istraživanju, formuliranju i interpretaciji rezultata istraživanja doktorske disertacije koristit će se brojne znanstvene metode. Metode |

|istraživanja moguće je sistematizirati u dvije skupine: metode koje će se koristiti u teoretskom, odnosno deskriptivnom dijelu disertacije; te |

|metode koje će se koristiti u empirijskom dijelu disertacije. |

|U deskriptivnom dijelu disertacije koristit će se brojne metode, a najvažnije su: induktivna i deduktivna, analize i sinteze, apstrakcije i |

|konkretizacije, generalizacije i specijalizacije, dokazivanja i opovrgavanja, klasifikacije, deskripcije, kompilacije i komparativna metoda.U |

|empirijskom dijelu disertacije prilikom obrade podataka prikupljenih nakon provedbe istraživanja, odnosno za interpretaciju rezultata istraživanja,|

|koristit će se metoda deskriptivne statistike i druge metode obrade podataka. |

|Istraživanje se u empirijskom dijelu disertacije planira provesti s pomoću anketnog upitnika i dubinskog intervjua. U anketnom će se upitniku |

|tražiti: sociodemografske varijable ispitanika – starost, radno iskustvo na poslovima u turizmu, stupanj stručne spreme, završeni smjer škole i |

|spol. |

|U ovom istraživanju ne će se koristiti uzorak, već će se anketirati cjelokupna populacija budući da se planiraju ispitati predstavnici turističkih |

|zajednica Zadarske županije, kao i menadžment turističkih subjekata koji posluju na području Zadarske županije. |

|Dubinskim intervjuom planira se ispitati više ispitanika – predstavnika sustava turističkih zajednica i menadžmenta turističkog sektora s područja |

|Zadarske županije. |

|Istraživanje se planira provesti u suradnji sa Zadarskom županijom, Turističkom zajednicom Zadarske županije i Hrvatskom gospodarskom komorom |

|Zadarske županije. Istraživanje će se provesti u vremenskim granicama od 30 dana, tj., od 15. travnja do 15. svibnja 2011. godine. Podaci iz |

|upitnika unosit će se u posebno konstruiranu elektroničku matricu i bit će obrađeni računalnim programom Statistica 6.0 (StatSoft). |

|Dubinski intervju provest će se osobno u vremenskoj granici od 15 dana, tj., od 1. do 15. lipnja 2011. godine. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Rezultati istaživanja doktorske disertacije trebali bi implicirati svoj znanstveni doprinos u teorijskom i aplikativnom smislu. |

|U teorijskom smislu, očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja bio bi u razvoju znanstvene misli o značaju, nužnosti i prednostima |

|oblikovanja destinacijskog informacijskog sustava, zasnovanog na Web 2.0 tehnologiji u domeni razvoja turizma; a u aplikativnom smislu to bi bila |

|implementacija destinacijskog informacijskog sustava u Zadarskoj županiji s ciljem pravovreme participacije u tijekove globalne konkurentnosti |

|turističkih destinacija. |

|Važno je istaknuti da u Hrvatskoj ova tema do sada nije obrađena te da će rad, osim navedenog, predstaviti i sintezu literature s područja primjene|

|informacijsko komunikacijske tehnologije u turizmu, te tako načiniti korpus znanja koje bi moglo služiti kao polazište za daljnja istraživanja. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|Adam, J., Cobos, X., Liu, S., Travel 2.0: trends in industry awareness and adoption. New York University and PhoCusWright Inc, New York, 2007. |

|Au, A., Adoption of Web 2.0 by Tourism Businesses in NSW,

|15. rujna 2010. |

|Bédard, F., Louillet, M.C., Verner, A., Joly. M.C., Implementation of a Destination Management System Interface in Tourist Information Centres and |

|its Impact, u O'Coonor, P., Hopkken, W., Gretzel, U. (eds.), Information and Communications Tehnologies in Tourism, Proceedings of the |

|International Conference, Innsbruck, Austria, 2008., str. 220-231. |

|Bošković, D., Information system and tourist destination marketing management, Zbornik radova 9. međunarodne konferencije „Informacijski i |

|inteligentni sustavi“, Varaždin, 1998., str. 141-153. |

|Buhalis, D., eTourism: Information Tehnology for Strategic Tourisn Managment, Financial Times/Prentice Hall, London, 2003. |

|Buhalis, D., Strategic use of information technologies in the tourism industry, Tourism Management, vol. 19, n. 5., 1998., str. 409-421. |

|Buhalis, D., Spada, A., Destination managment system: criteria for success – an exploratory research, u Fesenmaier, D.R., Klein, S., Buhalis |

|(eds.), Information and Communication Tehnologies in Tourism, Proceedings of the International Conference, Barcelona, Spain, 2000., str. 473-484. |

|Chang, D.Y., Six fundamentals of strategic implementation of information system for destination managment organization, e-Rewiew of Tourism |

|research (eRTR), Vol. 1, No. 4, 2003. |

|Drews, W., A Web 2.0 Tourism Information System for Accessible Tourism, u O'Coonor, P., Hopkken, W., Gretzel, U., Information and Communications |

|Tehnologies in Tourism, Proceedings of the International Conference, Innsbruck, Austria, 2008., str. 164-174. |

|Fesenmaier, D., O'Leary, J. i Leppers, A.W., Developing a knowledge-based tourism marketing information system, Information Technology and Tourism,|

|vol. 2, n.1., 1999. |

|Hong-Mei, C. i Sheldon, P.J., Destination information systems: design issues and directions, Journal of Management Information Systems, vol.14, |

|n.2., 1997., str. 151-177. |

|Kliček, B., Design of a Multilevel Intelligent Decision Support Systems for the improvement of tourist satisfaction, Information technology in |

|Tourism, vol.5, 2000., str. 55-67. |

|O'Connor, P., Elektronic Information Distribution In Tourism and Hospitality, CABI Publishing, New York, 1999. |

|O‟Reilly T (2005) What is web 2.0: design patterns and business models for the next generation of software, |

|, 20.rujna 2010. |

|Prelog, N., Pretraživanje i pronalaženje informacija u viirtualnom svijetu, Zbornik međunarodnog znanstvenog skupa "The Future of information |

|Science – INFuture 2007", Zagreb, 2007., str. 51-60. |

|Proll, B., Retschitzegger, W., Wagner, R. i Ebner, A., Beyond traditional Tourism Information Systems – TIScover, Information Technology and |

|Tourism, vol. 1, n.1., 1998. |

|Sheldon, P.J., Destination information system, Annals of Tourism Research, vol. 20, n. 4., 1993., str.633-649. |

|Werthner, H., Klein, S., Information Tehnology and Tourism – A Chelleging Relationship, Spinger-Verlang, Wien, 1999. |

| |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|5 000 HRK |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |Ukupne troškove predloženog istraživanja samostalno ću financirati. |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[42] | |

|Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

| |

|prof. dr.sc. Nenad Prelog |

| |

| |

| |

|Pavica Knežević, dipl.tur.kom |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 19. siječnja, 2011. |

|Pavica Knežević, dipl.tur.kom |

| |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[43][1] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Pavica Knežević, dipl. tur. kom. |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij informacijskih znanosti |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |6927 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |Hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |IMPLEMENTACIJA DESTINACIJSKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA TEMELJENOG NA TEHNOLOGIJI WEB 2.0 |

| |Engleski |IMPLEMENTATION OF THE DESTINATION INFORMATION SYSTEM BASED ON TECHNOLOGIES WEB 2.0 |

|Područje/polje/grana (ako se doktorski |društvene znanosti / informacijske znanosti / informacijski sustavi i informatologija |

|studij izvodi u grani): | |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |dr.sc. Nenad Prelog, red. prof. |Sveučilište u Zadru, |nenad@edemokracija.hr |

| | |Odjel za turizam i | |

| | |komunikacijske znanosti, | |

| | |Hrvatska | |

|Drugi mentor: | | | |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1. dr.sc. Nenad Prelog, red. prof. |Sveučilište u Zadru, |nenad@edemokracija.hr |

| | |Odjel za turizam i | |

| | |komunikacijske znanosti, | |

| | |Hrvatska | |

| |2. dr. sc. Mihaela Banek Zorica, doc. |Filozofski fakultet |mbanek@ffzg.hr |

| | |Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska| |

| |3. dr. sc. Krešimir Pavlina, doc. |Filozofski fakultet Sveučilišta|kpavlina@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica Vijeća poslijediplomskih studija 7. ožujka 2011. |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|Sjednica Fakultetskoga vijeća Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana 16. i 18. ožujka 2011. |

|Povjerenstvo |Točka Ad 30. |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |      |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Postupak javne obrane sinopsisa te odobravanja teme za stjecanje doktorata znanosti u okviru doktorskog studija informacijskih i komunikacijskih |

|znanosti za pristupnicu Pavicu Knežević održan je 17. veljače 2011. god. s početkom u 17.00 sati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Javnu|

|obranu sinopsisa i teme doktorskog rada u znanstvenom području društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana informacijski|

|sustavi i informatologija, pristupnica je obavila pred stručnim povjerenstvom u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Nenad Prelog, predsjednik stručnog |

|povjerenstva za potvrdu i odobravanje teme, doc. dr. sc. Mihaela Banek Zorica, član stručnog povjerenstva, doc. dr. sc. Krešimir Pavlina, član |

|stručnog povjerenstva, te prof.dr.sc. Jdadranka Lasić-Lazić, voditeljica studija. |

| |

|Sinopsis i nacrt teme doktorskog rada pristupnica je predstavila uz podršku power-point prezentacije. Izlaganje sinopsisa i teme doktorskog rada |

|pristupnice trajalo je 30 minuta. Izlaganje se sastojalo od uvodnog teorijskog pristupa utjecaju informacijsko-komunikacijske tehnologije na turizam |

|te definiranju destinacijskog inoformacijskog sustava i tehnologije Web 2.0. U središnjem dijelu izlaganja stavljen je naglasak na potencijal |

|implementacije destinacijskog informacijskog sustava koji bi se temeljio na tehnologiji Web 2.0. u domeni razvoja turizma , a sve to ciljem |

|pravovremene participacije Hrvatske u tijekove globalne konkurentnost te prikaza rezultata empirijskog istraživanja koje će biti provedeno na primjeru|

|Zadarske županije. U završnom dijelu predviđenog izlaganja naglašeno je da bi se očekivani znanstveni doprinos mogao iskoristiti u teorijskom i |

|aplikativnom smislu, dakle promišljanjima o značaju, nužnosti, i prednostima oblikovanja destinacijskog informacijskog sustava temeljenog na Web 2.0. |

|tehnologiji, te naravno implementaciji takvog sustava na nacionalnoj i/ili lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj. |

|U odgovorima i raspravi o pitanjima koja su pristupnici upućena od članica i članova povjerenstva te voditeljice studija tijekom polusatne stručne |

|rasprave vidljivo je da se radi o kompetentnom kandidatu koji dobro poznaje recentnu literaturu iz područja upravljanja informacijsko- komunikacijskim|

|tehnologijama u turizmu i metodologiju znanstvenoga rada. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Temeljem iznesenih činjenica stručno povjerenstvo jednoglasno ocjenjuje da je pristupnica Pavica Knežević u procesu odobravanja teme za stjecanje |

|doktorata znanosti pokazala izvrsno poznavanje navedene teme i odabranog problema te ga je izložila na primjeren način. Važno je istaknuti da u |

|Hrvatskoj ova tema do sada nije obrađena te da će rad osim teorijskog i aplikativnog smisla predstaviti i sintezu literature s područja primjene |

|informacijsko komunikacijske tehnologije u turizmu, te tako načiniti korpus znanja koje bi moglo služiti kao polazište za daljnja istraživanja |

|Mišljenje je stručnoga povjerenstva da je predložena tema znanstveno relevantna i izvediva uz primjenu predviđene metodologije te da postoji teorijsko|

|opravdanje takvog istraživanja, stoga predlaže njezino prihvaćanje i odobravanje izrade doktorske disertacije. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Stručno povjerenstvo je zaključilo kako pristupnica Pavica Knežević zadovoljava sve uvjete propisane programom Poslijediplomskog doktorskog studija |

|informacijskih i komunikacijskih znanosti (v. 23. ožujka 2010.) a to su: |

|1. Polaženjem poslijediplomskoga doktorskog studija informacijskih znanosti pristupnica je sakupila 170 bodova za prijavu, odnosno 180 za obranu |

|disertacije. |

|2. Objavila je više znanstvenih i stručnih radova te sudjelovala na više znanstvenih skupova. |

|3. Ispunila fond predviđenih sati u radu s mentorom. |

|4. Obranila nacrt teme za stjecanje doktorata znanosti. |

|Stručno povjerenstvo predlaže da se Pavici Knežević odobri tema za stjecanje doktorata znanosti te omogući nastavak postupka i obrane doktorskog rada|

|pod naslovom “Implementacija destinacijskog informacijskog sustava temeljenog na tehnologiji Web 2.0.” pod vodstvom mentora dr. sc. Nenada Preloga, |

|red. prof. sa Sveučilišta u Zadru, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|Vijeće poslijediplomskih studija predložilo je Stručnom povjerenstvu da se u naslovu disertacije izmijeni redoslijed riječi u dijelu Web 2.0. |

|tehnologiji tako da naslov disertacije umjesto „Implementacija destinacijskog informacijskog sustava temeljenog na Web 2.0. tehnologiji” glasi |

|„Implementacija destinacijskog informacijskog sustava temeljenog na tehnologiji Web 2.0.” |

|Stručno povjerenstvo razmotrilo je ovaj prijedlog i prihvatilo ga. |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|2011.-2012., ljetni semestar |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

|Potpis |

|      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) |[pic] |

| |PROF.DR.SC. NENAD PRELOG Odjel za turizam i komunikacijske | |

| |znanosti, Hrvatska | |

| |2. DOC. DR. SC. MIHAELA BANEK ZORICA, Filozofski fakultet | |

| |Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska | |

| |3. DOC. DR. SC. KREŠIMIR PAVLINA, Filozofski fakultet | |

| |Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 31. svibnja 2011. M.P. |

| |

| | | | | | | |

|OPĆI PODACI I KONTAKT PRISTUPNIKA/PRISTUPNICE: |

|IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI |Miroslav Bagarić |

|PRISTUPNICE: | |

|SASTAVNICA: |Filozofski fakultet |

|Naziv studija: | |

| |Poslijediplomski doktorski studij pedagogije |

|Matični broj studenta: |7376 |

|Odobravanje teme za stjecanje |□ u okviru doktorskog studija |□ izvan doktorskog studija |□ na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti: (molimo zacrniti | | | |

|polje) | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |pok. Jozo |

|Datum i mjesto rođenja: |25. studenoga 1950. Kešinci |

|Adresa: |44000 SISAK, Gustava Krkleca 15 |

|Telefon/mobitel: |098/262-671 |

|e-pošta: |miroslavbagaric.bag@ |

|ŽIVOTOPIS PRISTUPNIKA/PRISTUPNICE: |

|Obrazovanje |2009. – doktorski studij |

|(kronološki od novijeg k starijem |2003. – 2005. poslijediplomski studij pedagogije (položeni ispiti, magistarski rad nije branjen) |

|datumu): |1981. – 1983. poslijediplomski studij pedagogije (položeni ispiti, magistarski rad nije |

| |branjen) |

| |1981. diplomirao pedagogiju na FF |

| |1973. diplomirao ruski jezik na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu |

| |1969. završio gimnaziju |

|Radno iskustvo |1999. – ravnatelj Gimnazije Sisak |

|(kronološki od novijeg k starijem |1981. – 1999. pedagog u OŠ Ivana Kukuljevića u Sisku |

|datumu): |1974. – 1981. – nastavnik ruskog jezika u OŠ Janko Ćorković u Donjem Žirovcu |

| |1973. – 1974. – nastavnik u školama: Viljevski Cret, Medviđa, Bešpelj |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |- |

|na kongresima: | |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Utjecaj stilova ponašanja srednjoškolaca na rizično ponašanje u slobodnom vremenu |

|Engleski: | |

| |- |

|Jezik na kojem će se pisati rad: |Hrvatski |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I)ª |

| |TITULA, IME I PREZIME: |USTANOVA: |E-POŠTA: |

|Mentor 1: |Prof. dr. Vlatko Previšić |Filozofski fakultet |vprevisi@ffzg.hr |

|Mentor 2: |- | | |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do 5 objavljenih relevantnih radova u zadnjih 5 godina b |

|Mentor 1: |Previšić, Vlatko. |

|Vlatko Previšić |Pedagogija i metodologija kurikuluma // Kurikulum: teorije - metodologija |

| |- sadržaj - struktura / Previšić, Vlatko (ur.). |

| |Zagreb : Školska knjiga, 2007. Str. 157-204. |

| | |

| |Spodbujane ustvarjalnosti učencev pri pouku naravoslovja // Naravoslovje v |

| |teoriji in šolski praksi / Devetak, Iztok ; Strgar, Jelka ; Naji, Majda |

| |(ur.). |

| |Ljubljana : Zavod Republike Slovenije za šolstvo, 2006. Str. 110-114. |

| | |

| |Domović, Vlatka; Godler, Zlata; Previšić Vlatko. |

| |Srednjoškolci i kultura demokracije. // Pedagogijska istraživanja. 1. |

| |(2004.) , 1.; 67-88 (članak, znanstveni). |

| | |

| |Previšić, Vlatko; Hrvatić, Neven; Posavec, Koraljka. |

| |Socijalna distanca prema nacionalnim ili etničkim i religijskim skupinama. |

| |// Pedagogijska istraživanja. 1 (2004) , 1; 105-119 (članak, znanstveni). |

| | |

| |Globalne dimenzije održiva razvoja u nacionalnom školskom kurikulumu // |

| |Cjeloživotno učenje za održivi razvoj / Uzelac, Vinka ; Vujičić, Lidija |

| |(ur.). |

| |Rijeka : Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet u Rijeci, 2008. 55-65 |

| |(pozvano predavanje,međunarodna |

|Mentor 2: |- |

|Ime i prezime | |

|OBRAZLOŽENJE TEME: |

|Sažetak na hrvatskom jeziku | |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim | |

|mjestima): | |

|Sažetak na engleskom jeziku | |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim | |

|mjestima): | |

|Uvod (maksimalno 2000 znakova s praznim mjestima) |

| U ovom radu bavit ćemo se ovisnošću o pušenju duhana, pijenju alkohola i konzumiranju droga. Poveznica prema slobodnom vremenu bit će stilovi |

|ponašanja mladih. |

|Slobodno vrijeme definiramo kao onaj dio vremena koji učeniku ostaje nakon ispunjenja društvenih, školskih i obiteljskih obveza te životnih |

|fizioloških potreba. Karakterizira ga slobodno biranje aktivnosti kojima učenik zadovoljava potrebu za odmorom, razonodom, zabavom i osobnim |

|razvitkom. Te aktivnosti ovise o društvenom položaju, obrazovanju, navikama, sposobnostima pojedinca i jednoj posebnoj kulturi njegova provođenja, |

|ali i o aktualnoj ponudi sadržaja, kulturnom nasljeđu okoline itd. (Ilišin, 2000). |

|Stil ponašanja, često nazivan i kao životni stil, s druge strane, označava relativno stabilan obrazac ponašanja svojstven pojedincu u svim životnim|

|područjima (Tomić-Koludrović i Leburić, 2002). Stilovi ponašanja su modeli djelovanja koji pridonose razlikovanju ljudi, a koji istovremeno |

|presudno utječu na samoopažanje individue. Njihova relativna stabilnost ukazuje na mogućnost utjecanja na njih što odgojnim čimbenicima otvara |

|mogućnost da obogaćivanjem sadržajne ponude u slobodnom vremenu, dobrom organizacijom i odmjerenim vođenjem usmjere djecu i mlade na pozitivno |

|ponašanje. |

|Pojam rizična ponašanja odnosi se na ona ponašanja koja objedinjuju smionost i opasnost, pa i pogibeljnost. Karakteristika je mladeži koja |

|prakticira takva ponašanja da ima nisku percepciju rizika (Kuzman, 2002) te i nije svjesna opasnosti kojoj se tim ponašanjem izlaže. Kako je većina|

|ponašanja naučena u interakciji sa socijalnom okolinom, važnost čvrstih veza mladih s obitelji i školom je presudna za usvajanje prosocijalnih |

|normi (Baretić, 2000). Time u prvi plan izbija potreba umanjivanja deficitarnosti adekvatnih pedagoških pristupa i postupaka jer njih ne mogu |

|uspješno zamijeniti često zagovarane represivne metode (Bognar, 2005). |

|Pregled dosadašnjih istraživanja (maksimalno 5000 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Dosadašnja empirijska istraživanja najvećma su usmjerena na: |

|(1) otkrivanje količine slobodnog vremena i kvalitete njegova utroška (Ilišin, 2000, Kozjak Mikić i Kovač, 2004, Leburić i Relja, 1999 i drugi; |

|Mlinarević (2004) navodi prosjek 3.4 i preko 4 sata što je sukladno drugim nalazima (Arbunić (2002), Ilišin (2001), Jerbić (1970, 1971)), |

|(2) pitanje utvrđivanja životnih stilova određenih grupacija mladeži (Fulgosi i Radin, 1982, Tomić–Koludrović i Leburić, 2001, Mlinarević, 2004 i |

|drugi; broj otkrivenih životnih stilova varira u različitim populacijama, a nema niti jedinstvenih okvira aktivnosti koje autori svrstavaju u |

|određeni stil; u istraživačkim radovima autori uglavnom imenuju životne stilove služeći se osebujnim i manje osebujnim imenima; Fulgosi i Radin |

|upozoravaju na subjektivnost takvog postupka iako i sami – zbog komunikacije (s čitateljem) to čine). |

|(3) zloporabu dokolice kao odsječka vremena za konzumiranje opojnih tvari i droga, delinkventno, nasilničko i vandalsko ponašanje (Miliša i Tolić, |

|2005, Šavora, 2003, Nazor, 2003 i drugi). Još je 1964. godine Luther Terry sa svojim suradnicima objavio izvješće o povezanosti pušenja s brojnim |

|oboljenjima dokazujući i češću smrt pušača u odnosu na nepušače (tzv. Terryjeva bomba). Tako on navodi da je smrtnost pušača od raka pluća 10,8 |

|puta veća nego kod nepušača, od raka grkljana 5,4 puta, od raka usne šupljine 4,1 puta, od raka jednjaka 3,4 puta itd. (prema: Stanić, 1997). |

|Procjenjuje se da u svijetu „sedamdeset milijuna ljudi ima poteškoće vezane uz pijenje alkohola” (Blažić-Ćop, 2003, 11), najviše piju Europljani |

|(od jedne do dvadeset pet litara čistog alkohola (Više od 10 litara čistog alkohola po stanovniku troši se godišnje u različitim europskim |

|zemljama, od Danske i Njemačke do Francuske, Grčke, Portugala, Španjolske, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Ruske federacije i |

|Slovenije. (Sakoman i dr., 2002)); u Hrvatskoj oko milijun ljudi pati zbog alkoholizma, do 2001. g. bilo je registriranih alkoholičara 250.000, a |

|svake sljedeće godine registrira se novih 8.000 (Vjesnik, 2001). Među mladim Europljanima tako je vrlo popularan tzv. „binge drinking” (Anderson i |

|dr., 2007), pijenje žestokog alkohlnog pića koje, primjerice u Njemačkoj, pojačano prakticiraju mladi s porastom životne dobi (EMCDDA, 2008). U |

|„povoljnoj“ društvenoj klimi (ponuda, odsustvo utjecaja odgojnih čimbenika, izgubljeni vrijednosni oslonci i slično) droge se „uzimaju zato da bi |

|se promijenilo raspoloženje i ponašanje” (Schwebel, 1995, 51). |

|U nas još nisu, u dovoljnoj mjeri, |

|(1) teorijski razriješena pitanja osnovnih pedagoških pojmova (primjerice funkcionalni odgoj) zbog čega u pedagogiji još uvijek postoje, pa i |

|koegzistiraju, različita određenja njezina predmeta, različita shvaćanja značenja odgoja i obrazovanja te različiti koncepti njezina predmeta |

|(Gudjons, 1994; König, Zedler, 2000; Antić, 2000; i dr.), |

|(2) empirijski istraživana povezanost životnih stilova i oblika rizičnog ponašanja srednjoškolaca u slobodnom vremenu. |

|Cilj i hipoteze istraživanja (maksimalno 700 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Cilj: Utvrditi utjecaj stilova ponašanja na rizična ponašanja srednjoškolaca u njihovu slobodnom vremenu. |

|Hipoteza: Ne postoji značajna razlika između latentnih varijabli ili faktora ekstrahiranih iz aktivnosti provođenja slobodnog vremena učenika i |

|prakticiranja rizičnih ponašanja iskazanih kroz konzumaciju duhanskog dima, alkoholnih pića i drugih droga. |

|Materijal, metodologija i plan istraživanja (maksimalno 6500 znakova s praznim mjestima) |

| |

| |

|Rad je podijeljen na prikaz rezultata neempirijskog i empirijskog istraživanja. |

|Neempirijsko istraživanje zasniva se na deskriptivnoj i komparativnoj analizi ključnih pojmova slobodnog vremena, stila ponašanja (životnog stila),|

|rizičnog ponašanja, pušenja duhana, pijenja alkohola i zlouporabe drugih droga u našoj i stranoj znanstvenoj i stručnoj literaturi. |

|Empirijsko istraživanje provest će se anketiranjem oko 450 učenika 3. razreda srednjih škola s područja Sisačko–moslavačke županije odabranih |

|slučajnim izborom. Za potrebe istraživanja sačinit će se upitnik s pitanjima različita tipa. Neka su Likertove skale procjena od pet (5) stupnjeva.|

|Neka su pitanja djelomično kombinirane konstrukcije jer traže dopunske podatke pri odgovoru. Neka pitanja zahtijeva rangiranje, a ostala pitanja su|

|zatvorenog tipa. |

|Podaci će biti računalno obrađeni i izloženi kroz različite statističke pokazatelje, prikaze i interpretacije. Analiza će se provesti u tri koraka:|

|1) testiranjem hipoteza o sličnosti i razlikama, 2) određivanjem mjere razlika s definiranjem karakteristika promatranih obilježja i 3) grafičkim |

|prikazima. Budući da istraživana obilježja imaju neparametrijska svojstva, izvršit će se analiza frekvencija modaliteta, ali će se obaviti i |

|skaliranje podataka na tablicama kontigencije. To će omogućiti primjenu multivarijatnih postupaka analize varijance (MANOVA) i diskriminacijske |

|analize. Od univarijatnih postupaka primijenit će se ANOVA ili Roy–ev test, Pearsonov koeficijent kontingencije (χ) i koeficijent multiple |

|korelacije (R). Stilovi ponašanja utvrdit će se faktorskom analizom skale procjena aktivnosti slobodnog vremena Likertovog tipa od pet stupnjeva. |

|ŠKOLA |

|UKUPAN BROJ UČENIKA TREĆEG RAZREDA |

|BROJ UČENIKA PREMA TRAJANJU PROGRAMA ( ) |

|BROJ UČENIKA (UZORAK) |

| |

| |

| |

| |

|Ž |

|M |

| |

|Gimnazija Sisak, Sisak |

|115 |

|115 (4) |

|27 |

|10 |

| |

|Ekonomska škola, Sisak |

|90 |

|90 (4) |

|23 |

|8 |

| |

|Tehnička škola, Sisak |

|126 |

|126 (4) |

|6 |

|19 |

| |

|Industrijsko–obrtnička škola, Sisak |

|91 |

|91 (3) |

|0 |

|26 |

| |

|Srednja škola Topusko, Topusko |

|83 |

|51 (4) |

|32 (3) |

|17 |

|7 |

| |

|Srednja škola I. Trnskog, Hrvatska Kostajnica |

|83 |

|62 (4) |

|21 (3) |

|12 |

|13 |

| |

|Srednja škola Glina, Glina |

|82 |

|44 (4) |

|38 (3) |

|15 |

|11 |

| |

|Srednja škola Petrinja, Petrinja |

|137 |

|100 (4) |

|37 (3) |

|22 |

|17 |

| |

|Tehnička škola, Kutina |

|187 |

|115 (4) |

|72 (3) |

|11 |

|43 |

| |

|Srednja škola T. Ujevića, Kutina |

|159 |

|159 (4) |

|29 |

|14 |

| |

|Srednja škola Novska, Novska |

|160 |

|71 (4) |

|89 (3) |

|25 |

|22 |

| |

|Srednja škola Viktorovac, Sisak |

|180 |

|60 (4) |

|120 (3) |

|44 |

|10 |

| |

|SVEUKUPNO |

|1493 |

|993 (4) |

|500 (3) |

|231 |

|200 |

| |

|Tablica 1. – Popis škola s ukupnim brojem učenika i brojem učenika u uzorku |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (maksimalno 500 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Rezultati istraživanja iskoristit će se u svakodnevnom odgojnom radu u školi i izvan nje. Spoznaje o eventualnoj većoj sklonosti rizičnim |

|ponašanjima mladeži, koja se identificira određenim stilom ponašanja, mogu relativno precizno usmjeriti odgojne čimbenike na rad s tim grupama i |

|pojedincima te pomoći u izradi operativnih programa u odgojno-obrazovnim ustanovama kao i rehabilitacijskim udrugama i centrima. |

|Popis citirane literature (maksimalno 15 referenci) |

| |

|*** АНОНИМНЫЕ АЛКОГОЛИКИ (пятое издание 1997), перевод с английского: Alcoholics Anonymous World Services, Inc.; New York; 1989. |

| (5. 5. 2010.) |

|Andersson, B., Hibell, B., Beck, F., Choquet M. i dr. (2007), Alcohol and Drug Use Among European 17–18 Year Old Students – (Data from the ESPAD |

|Project 2003). Stockholm: Swedish Council for Information on Alcohol and Other Drugs (CAN), The Pompidou Group at the Council of Europe. |

|ČEJNI, D. (2003), Životni stilovi. Beograd: Clio. |

|DANIELS, G. M. (2003), Pušenje: kako i zašto zauvijek prestati. Zagreb: Publikum. |

|EMCDDA (2008), EMCDDA INSIGHTS 7 – Prevention of substance abuse. Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities. |

|FULGOSI, A., RADIN, F. (1982), Stilovi života zagrebačkih srednjoškolaca. Zagreb: Naklada CDD. |

|HUDOLIN, V. (1982), Što je alkoholizam. Deveto prerađeno izdanje. Zagreb: Jugoslavenska medicinska naklada. |

|KLARIĆ, D. (2007), Droga – (ne)rješiv problem. Zagreb: Dvotočka. |

|KLEIN, R. (2004), Cigarete su veličanstvene. Zagreb: Edicije Božičević. |

|PREVIŠIĆ, V. (1987), Izvannastavne aktivnosti i stvaralaštvo. Zagreb: Školske novine. |

|RADOVIĆ, S. (2006), Odgoj temelj prevencije od ovisnosti. Rijeka: Žagar. |

|TOMIĆ–KOLUDROVIĆ, I.; LEBURIĆ, A. (2002), Sociologija životnog stila. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo. |

|HANSON, D. J. (2006), History of Alcohol and Drinking around the World, |

|, (5. 9. 06.). |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorsku disertaciju s istovjetnom temom ni na jednom drugom Sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, _____________________________ Potpis _____________________________ |

|Ime i prezime |

|Napomena (po potrebi): |

| |

ª Navesti mentora 2 ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo

b Navesti minimalno jedan rad iz područja teme doktorskog rada (disertacije)

Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime pristupnika.doc

Molimo Vas da ispunjeni Obrazac DR.SC.-01pošaljete u elektroničkom obliku i u tiskanom obliku – potpisano - u referadu Sastavnice. Sastavnica prosljeđuje ispunjeni Obrazac DR.SC.-01 zajedno s obrascima DR.SC.-02 i DR.SC.-03 u elektroničkom obliku (e-pošta: jandric@unizg.hr) i u tiskanom obliku – potpisano i s pratećom dokumentacijom - u pisarnicu Sveučilišta u Zagrebu (Trg maršala Tita 14).

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[44] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime | Miroslav Bagarić     |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet u Zagrebu – Odsjek za pedagogiju  |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij pedagogije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |7376 (2009. godina)      |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |Hrvatski      |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Utjecaj stilova ponašanja srednjoškolaca na rizično ponašanje u slobodnom vremenu      |

| |Engleski |     _ |

|Područje/polje: |Pedagogija / socijalna pedagogija      |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |Dr. sc. Vlatko Previšić, red. |Filozofski fakultet u Zagrebu, |vprevisi@ffzg.hr       |

| |prof.      |Hrvatska      | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1. Dr. sc. Neven Hrvatić, red. prof. |Filozofski fakultet u Zagrebu, |nhrvatic@ffzg.hr      |

| | |Hrvatska   | |

| |2.  Dr. sc. Vlatko Previšić, red. |Filozofski fakultet u Zagrebu, |vprevisi@ffzg.hr     |

| |prof.    |Hrvatska      | |

| |3. Dr. sc. Zlatko Miliša, izv. prof. |Sveučilište u Zadru - Odjel za |zmilisa@unizd.hr |

| | |pedagogiju, Hrvatska   | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 28. rujna 2010. |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|  točka 63. |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |      |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Javna obrana teme doktorskog rada pristupnika Miroslava Bagarića pod naslovom „Utjecaj stilova ponašanja srednjoškolaca na rizično ponašanje u |

|slobodnom vremenu“ održana je 30. listopada 2010. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pred članovima povjerenstva za ocjenu teme u sastavu: |

|prof. dr. sc. Neven Hrvatić, prof. dr. sc. Vlatko Previšić (mentor) i prof. dr. sc. Zlatko Miliša, studentima i profesorima doktorskog studija |

|pedagogije. |

|Kandidat je u uvodnom izlaganju detaljno prikazao teorijsku podlogu, pristup temi, strukturu i nacrt istraživanja te mogući znanstveni doprinos. |

|Nakon završetka izlaganja članovi povjerenstva i nazočni studenti i profesori postavili su pitanja vezana za teorijski dio doktorskog rada, te način|

|i provedbu empirijskog istraživanja. U raspravi je kandidat kompetentno odgovorio na postavljena pitanja i prihvatio manje sugestije. Povjerenstvo |

|je javnu obranu teme doktorskog rada ocijenilo visokim ocjenama. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Predloženi doktorski rad pristupnika Miroslava Bagarića "Utjecaj općih stilova ponašanja srednjoškolaca na rizično ponašanje u slobodnom vremenu" |

|predstavlja teorijski i metodološki utemeljeno znanstveno istraživanje koje se bavi značajnim i nedovoljno istraženim područjem te je sukladno s |

|recentnim istraživanjima iz područja pedagogije slobodnog vremena i socijalne pedagogije. Tema je aktualna budući da su slobodno vrijeme, stilovi i |

|rizična ponašanja predmet istraživanja u suvremenoj socijalnoj pedagogiji kako s aspekta funkcionalnog odgoja, tako i izloženosti asocijalnim, |

|ovisničkim i devijantnim pojavama. U isto vrijeme opći stilovi ponašanja, kao modeli djelovanja, dio su suvremenog života koji značajno utječu na |

|interakciju s drugima i neke manifestne oblike rizičnog ponašanja. Spoznaje o eventualnoj većoj sklonosti rizičnim ponašanjima mladeži, koja se |

|identificira određenim stilom ponašanja (što smatramo izvornim znanstvenim doprinosom), mogu relativno precizno usmjeriti odgojne čimbenike na rad s|

|tim grupama i pojedincima, te pomoći u izradi operativnih programa u odgojno-obrazovnim ustanovama kao i rehabilitacijskim udrugama i centrima |

|(praktični doprinos). Na razini doktorskog rada istraživanje je izvedivo kako po zahtjevima troškova tako i po zahtjevima koji se tiču istraživača. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Pristupnik Miroslav Bagarić ispunio je sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije: |

| |

|položio je sve propisane ispite na doktorskom studiju pedagogije s prosječnom ocjenom 5, |

|sudjelovao u znanstvenoistraživačkom radu i izradio predviđene seminarske radove, |

|sudjelovao na znanstvenim i stručnim skupovima, |

|objavljivao jstručne članke u Školskim novinama i prikaz knjige s ruskog govornog područja, |

|objavljen mu je stručni rad: |

|Bagarić, M. (2010): Osnove za određivanje uloge pedagoga u školskom kurikulumu, Zrno XXI., 92 (118): 16 - 17., |

|znanstveni rad: |

|Bagarić, M. (2010): Pedagoške nenamjernosti protiv pedagogijskih pojmova, Pedagogijska istraživanja 7 (1): 45 - 53, |

|predao cjelovit i sustavan sinopsis doktorskog rada, |

| |

|Stručno povjerenstvo predlaže da Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu prihvati temu i pristupniku odobri izradu doktorskog rada pod |

|vodstvom mentora dr. sc. Vlatka Previšića, red. prof.     |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|Stručno povjerenstvo predlaže da se usvoji sugestija Vijeća poslijediplomskih studija Filozofskog fakulteta o manjoj promjeni naslova koji bi |

|glasio: |

|Utjecaj općih stilova ponašanja srednjoškolaca na rizično ponašanje u slobodnom vremenu |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|  2011.-2012., zimski semestar.    |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.  Dr. sc. Neven Hrvatić, red. prof., Filozofski fakultet u| |

| |Zagrebu, Hrvatska | |

| |2.  Dr. sc. Vlatko Previšić, red. prof., Filozofski fakultet| |

| |u Zagrebu, Hrvatska      | |

| |3.  Dr. sc. Zlatko Miliša, izv. prof., Sveučilište u Zadru -| |

| |Odjel za pedagogiju, Hrvatska    | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 9. veljače 2011.  M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[45] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Jeniđe Maroević-Kulaga |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek pedagogije |

|Naziv studija: |poslijediplomski doktorski studij pedagogije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|7379 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Maroje Maroević |

|Datum i mjesto rođenja: |27. travnja 1953., Split |

|Adresa: |Stjepana Podhorskog 5, 10020 Zagreb |

|Telefon/mobitel: |01 6607 820; 098 323 988 |

|E-mail: |jeni_maroevic @ |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |2009. - Poslijediplomski doktorski studij pedagogije, Filozofski fakultet u Zagrebu |

|(kronološki od novijeg k starijem |2001. - Poslijediplomski studij pedagogije, Filozofski fakultet u Zagrebu |

|datumu): |1988.-1993. Katehetski institut Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, diplomirala katehetiku |

| |1972.-1976. Filozofski fakultet u Zagrebu, diplomirala povijest umjetnosti i arheologiju |

|Radno iskustvo |2001. - učilišni mentor za metodičke vježbe studentima Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Katehetskog|

|(kronološki od novijeg k starijem |instituta Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu |

|datumu): |1992. - Osnovna škola Dobriše Cesarića u Zagrebu, prof. vjeronauka |

| |1979.-1991. Srednjoškolski centar u Pakracu, prof. likovne kulture |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |nema |

|na znanstvenim skupovima: | |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Učenje za aktivno građanstvo u nastavni katoličkog vjeronauka |

|Engleski: |Learning for Active Ctizenship in the Catholic Religious Education |

|Naslov na jeziku na kojem će se |hrvatski |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |društvene znanosti/ pedagogija |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš |Filozofski fakultet, Zagreb |vspajic@ffzg.hr |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Prvi mentor: |- Batarelo, I.; Čulig, B.; Novak, J.; Reškovac, T. i Spajić-Vrkaš, V. Demokracija i ljudska prava u osnovnim |

| |školama: Teorija i praksa. Zagreb: Centar za ljudska prava, 2010. |

| |- Spajić-Vrkaš, V. i Ilišin, V. Youth in Croatia. Zagreb: RTC for HR&DC, Faculty of Philosophy, 2005. |

| |- Andreeva, M.; Gurbuz, D.; Nielsen, J.; Omarova, M.; Semenescu, D.; Spajic-Vrkas, V. i Van Houwelingen, F. |

| |The Role of Women and Men in Intercultural and Interreligious Dialogue for the Prevention of Conflict, for |

| |Peace Building and for Democratization. Strasbourg: Council of Europe, Directorate General of Human Rights |

| |2005. |

| |- Birzea, C.; Cecchini, M.; Harrison, C.; Krek, J. and Spajic-Vrkas, V. Tool for Quality Assurance of |

| |Education for Democratic Citizenship in Schools. Pariz: UNESCO, 2005. |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku | Prava i slobode građana, uključujući slobodu vjeroispovijesti, čine središnji dio građanskog |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |obrazovanja, koje je ključno u jačanju demokratske kulture građana. U širem smislu se pod građanskim |

|mjestima): |obrazovanjem može svrstati i religijsko obrazovanje, i to osobito nekonfesionalno, koje polazi od koncepta |

| |religijskih sloboda. Razvoj građanskog obrazovanja u Europi potiču Vijeće Europe i Europska unija svojim |

| |politikama obrazovanja za demokratsko ili aktivno građanstvo (u daljnjem tekstu koristit ćemo termin „aktivno|

| |građanstvo“). U Hrvatskoj se to područje ostvaruje kao dio Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za |

| |ljudska prava. Kako je u procesu demokratizacije u hrvatske škole uveden konfesionalni vjeronauk, koji se po |

| |dijelu svojih ciljeva približava ciljevima obrazovanja za aktivno građanstvo, istraživanjem se htjelo |

| |ustanoviti u kojoj mjeri katolički vjeronauk promiče vrijednosti, načela i sadržaje ovog obrazovanja. |

|Sažetak na engleskom jeziku | Citizens rights and freedoms, including the freedom of religion, are an essential part of civic |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |education, which is instrumental in the strengthening of the citizens' democratic culture. In a wider sense, |

|mjestima): |religious education can also be considered a part of civic education, especially non-confessional religious |

| |education, which is founded on the concept of religious freedom. In Europe, both the Council of Europe and |

| |the European Union provide special support for civic education through their policies aimed to create a |

| |democratic or active citizenship (in the following text term “active citizenship” will be used). In Croatia, |

| |these programmes are realized as part of the National Human Rights Education Programme. Since religious |

| |education has been introduced in Croatian schools as an integral part of the process of democratization, this|

| |research is meant to determine to what extent are the goals, which bring together the education for active |

| |citizenship and the Catholic religious education, achieved. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Demokratsko ujedinjenje svijeta jedino je jamstvo njegova mira i stabilnosti. No demokracija, uslijed „unutarnjih kontradikcija“ (Birzea, 2000), |

|nije idealno uređenje, zbog čega je usmjerena stalnom usavršavanju i smanjivanju „demokratskog deficita“ (Birzea, 2000). Za demokratski je razvoj |

|ključno promicanje demokratske kulture putem građanskog obrazovanja u kojemu se stječu znanja o pravima i slobodama građana. S obzirom da polazi od|

|koncepta vjerskih sloboda, nekonfesionalno religijsko obrazovanje se, kao instrument učenja za slobodu vjeroispovijesti, može smatrati dijelom |

|građanskog obrazovanja. Konfesionalno pak religijsko obrazovanje, koje polazi od učenja pojedine religije, može pridonositi građanskom obrazovanju |

|ovisno o otvorenosti drugim religijama i svjetonazorima. Kako se katoličko religijsko obrazovanje počinje nakon II.Vatikanskog koncila |

|(1962.-1965.) usmjeravati ekumenski i međureligijski, to se i katolički vjeronauk u Hrvatskoj danas određuje kao dijaloški, ekumenski i |

|međureligijski (Opći direktorij za katehezu, 2000), čime se, načelno, približava nekim bitnim odrednicama aktivnog građanstva. |

|Prihvaćanjem odgoja i obrazovanja kao ključnog u jačanju demokracije, Vijeće Europe pokreće projekt obrazovanja za demokratsko građanstvo (Vijeće |

|Europe, 1997) s ciljem pripreme mladih za aktivnu demokratsku participaciju (Spajić-Vrkaš, 2002). U istom značenju Europska unija promiče, u sklopu|

|Lisabonske strategije (2000), aktivno građanstvo. Obrazovanje za demokratsko ili aktivno građanstvo (u daljnjem tekstu koristi ćemo ternin „aktivno|

|građanstvo”), obuhvaća usvajanje kompetencija za aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu, uključujući dijalog između različitih kultura i |

|religija (Eurydice, 2005). Hrvatska dio tih ciljeva ostvaruje provedbom Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava (1999). |

|Nacionalnim okvirnim kurikulumom (2010) predviđeno je uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja kao međupredmetne teme ili posebnog predmeta. |

|Budući da je demokratski odgoj i dio cjelovitog kršćanskog odgoja (Gaudium et spes, 1993), postavlja se pitanje promiče li nastava katoličkog |

|vjeronauka učenje za aktivno građanstvo te postoji li veza između religioznosti i stavova učenika o demokraciji. |

| |

|Pregled dosadašnjih istraživanja |

| |

|Konzultirana su sociološka, socioreligijska te pedagogijska istraživanja o demokratskim vrijednostima i religijskim vrijednosnim orijentacijama u |

|sustavu vrijednosti mladih, kao i istraživanja o obrazovanju za demokratsko i aktivno građanstvo. Europsko istraživanje vrednota (Baloban, 2000), |

|provodi se u Europi od 1981.-2008., a obuhvatilo je i Hrvatsku te neke izvaneuropske zemlje. Rezultati ukazuju na jačanje sekularno-racionalnih |

|vrijednosti i vrijednosti samoostvarenja pojedinca, pad religijske prakse i vjerovanja te promjene od tradicionalnog tipa religioznosti prema |

|individualnom, što se uklapa u procese sekularizacije, individualizacije i relativizacije vrijednosti. Na slična kretanja ukazuje i Aufbruch |

|(Baloban, 2000), komparativno istraživanje bečkog Pastoralnog foruma (1997./98.), provedeno u tranzicijskim zemljama Europe, po kojem Hrvatsku |

|ubraja među tri najreligioznije zemlje. Američko longitudinalno istraživanje National Study of Youth and Religion (2001.-2010.) uočava pak znatan |

|utjecaj religijskih vrijednosti na mnoge aspekte života mladih. |

|U Hrvatskoj je Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve pokrenuo istraživanje Vjera i moral (Valković, 1998), koje uočava kritičniji odnos |

|mladih prema tradicionalnom modelu crkvene religioznosti, pad vjerovanja u neka crkvena učenja, ali i želju za dijalogom u Crkvi. Slične pojave |

|potvrđuje i istraživanje Religiozni identitet zagrebačkih adolescenata (Mandarić, 2000), koje ukazuje na udaljavanje mladih od institucionalne |

|crkvene religioznosti te shvaćanje religioznosti kao egzistencijalne potrebe utemeljene na subjektivnom doživljavanju. Među vrijednosnim |

|usmjerenjima mladima je na posljednjem mjestu interes za politička događanja. Komparativno istraživanje Neki aspekti religioznosti hrvatske mladeži|

|1986. i 1999. (Goja, 2000), uočava porast religioznosti u odnosu na 1986. te paralelno pojavljivanje crkvenih i izvancrkvenih vjerovanja, u skladu |

|s europskim trendovima. Na porast religioznosti u razdoblju nakon devedesetih ukazuje i istraživanje Vrijednosni sustav mladih i društvene promjene|

|u Hrvatskoj (Ilišin i Radin, 2002). Pokazuje se da mladi u religiji vide važnu moralnu i emotivnu podršku, iako prihvaćaju neke stavove suprotne |

|učenju Crkve. Istraživanje (Franc, et al., 2002) Vrednote i vrijednosne orijentacije adolescenata: hijerarhija i povezanost sa stavovima i |

|ponašanjima, pokazuje da su od vrijednosnih orijentacija najviše zastupljene samoostvarujuće, a najmanje hedonističke. |

|Navedena istraživanja govore da se u Hrvatskoj slijede europski trendovi kao što su sekularizacija, modernizacija, individualizacija, |

|relativizacija vrijednosti, pojava kršćanstva po izboru te pojave nove, necrkvene religioznosti. |

|Demokratske vrijednosti mladih pokazuju i pedagogijska istraživanja iz 1993. i 1998. (Domović, et .al., 2004), u sklopu projekta Genealogija i |

|transfer modela interkulturalizma i Školski kurikulum i obilježja hrvatske nacionalne kulture. Zanimljive su promjene u stavovima mladih izražene u|

|statistički značajno manjem stupnju prihvaćanja demokratskih vrijednosti 1998., u odnosu na 1993. No, zadržana je hijerarhija vrijednosti u oba |

|istraživanja te su najviše vrijednosti vezane uz ljudska prava i pluralnost društva. Istraživanje Mladi u Hrvatskoj (Spajić-Vrkaš i Ilišin, 2005), |

|pokazuje da mladi visoko rangiraju ključna demokratska načela vezana uz prava i slobode, rodnu jednakost, mir u svijetu, zdravi okoliš, |

|solidarnost, socijalnu pravdu te poštivanje različitosti. Najveće svjetsko istraživanje o građanskom obrazovanju, Civic Education Study, (IEA, |

|2002) odvijalo se 1999. i 2000. Istraživanje koje je ispitivalo znanje o temeljnim načelima demokracije, vještine interpretiranja političke |

|komunikacije, koncepte demokracije i građanstva, povjerenje u institucije, politička prava žena te spremnost na građansku participaciju, utvrdilo |

|je kod učenika dobro poznavanje demokratskih vrijednosti i institucija te pozitivnu povezanost znanja i spremnosti za participiranje u građanskim |

|akcijama, veće prihvaćanje neformalnih oblika političkog angažiranja, te značajni utjecaj obitelji i škole na znanje i društveno angažiranje. |

|Istraživanje Demokracija i ljudska prava u osnovnim školama: teorija i praksa (Batarelo et al., 2010) vezano je uz provođenje obrazovanja za |

|demokratsko građanstvo u Hrvatskoj. Prema rezultatima ankete, roditelji i nastavnici smatraju obrazovanje za demokratsko građanstvo najvažnijom |

|zadaćom obrazovanja, no, ono je prepušteno volji pojedinih nastavnika ili ravnatelja. Zaključak je da osnovnoškolsko obrazovanje nedovoljno |

|pridonosi ciljevima obrazovanja za demokratsko građanstvo te da je uspješnije u prijenosu znanja nego u poticanju djelovanja. |

| |

|Cilj i hipoteze istraživanja[46] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

| Cilj istraživanja je ispitati stavove vjeroučenika završnih razreda gimnazija o tome koliko nastava katoličkog vjeronauka svojim |

|sadržajima, metodama, razrednim ozračjem i osobnošću vjeroučitelja, pridonosi promicanju aktivnog građanstva. Prvo će se utvrditi stavovi učenika o|

|vlastitoj religioznosti, zatim stavovi o doprinosu vjeronauka ostvarenju temeljnih vrijednosti demokratskog društva, osobnom prihvaćanju tih |

|vrijednosti i osobnom aktivnom djelovanju u skladu s tim vrijednostima. Na temelju tih podataka izvest će se zaključci o tome u kojoj mjeri praksa |

|vjeronauka promiče učenje za aktivno građanstvo te postoji li povezanost između stupnja religioznosti i stavova ispitanika o demokraciji. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

| U istraživanju se koristi metoda anketiranja. Instrument-upitnik konstruiran je u tri dijela. U prvom dijelu se ispituju dimenzije |

|religioznosti vjeroučenika po Glocku i Starku (Acquaviva i Pace, 1996) koje obuhvaćaju religijsku samoidentifikaciju, vjerovanja, religijska |

|iskustva, religijska znanja i spoznaju te religijsku praksu. Te su dimenzije nadopunjene dvjema dimenzijama iz Ćorićeve skale religioznosti |

|(Ćorić, 1997), koje mjere integriranu religioznost, otvorenost i kritičnost, a koje su pokazatelji zrele religioznosti. Ispitivanjem religioznosti |

|učenika namjerava se ustanoviti postoji li povezanost između stupnja religioznosti i stavova učenika o promicanju načela aktivnog građanstva kroz |

|vjeronauk. |

|Drugi dio upitnika počinje pitanjem selekcijskog karaktera kojim ispitanici iznose svoj stav o tome u kojoj se mjeri kroz vjeronauk promiču |

|demokratske vrijednosti. Ukoliko smatraju da vjeronauk nimalo ne promiče demokratske vrijednosti ne nastavljaju s odgovaranjem na daljnja pitanja. |

|U drugom dijelu upitnika utvrđuju se stavovi učenika o doprinosu nastave katoličkog vjeronauka ostvarenju temeljnih vrijednosti demokratskog |

|društva, te koliko nastava vjeronauka svojim sadržajima, nastavnim metodama, razrednim ozračjem i osobnošću vjeroučitelja, pridonosi promicanju |

|aktivnog građanstva. Pitanja obuhvaćaju stavove o demokraciji i ljudskim pravima, pluralizmu, diskriminacijskim praksama prema kulturno |

|drugačijima, aktivnom zauzimanju u društvenoj zajednici, ekumenskom i međureligijskom djelovanju, međuovisnosti u svijetu, europskoj i globalnoj |

|dimenziji, odgovornosti pojedinca za sudbinu svijeta te osjećaju pripadnosti lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj zajednici. Ujedno se ispituju i |

|stavovi prema pripadnicima različitih religija i svjetonazora na Bogardusovoj skali za mjerenje socijalne distance. |

|U trećem dijelu upitnika prikupit će se socio-demografski podaci kao što su spol, školski uspjeh, obrazovanje i zanimanje roditelja. Uzorak će |

|sačinjavati po jedan razred vjeroučenika maturanata iz dvanaest općih gimnazija u Zagrebu. Populacija maturanata je izabrana stoga što se očekuje |

|da oni u toj dobi imaju stabilnije vrijednosne orijentacije (Hewstone i Stroebe, 2001). Upitnik će se provjeriti u pilot-istraživanju na učenicima |

|slučajno odabranog razreda, koji neće ući u uzorak za finalno ispitivanje. |

|Za obradu podataka, koristit će se postupci deskriptivne statistike (frekvencije, postotci, srednje vrijednosti i korelacije), postupci |

|inferencijalne statistike (hi-kvadrata i t-testa) te multivarijatni postupak faktorske analize, kako bi se utvrdile povezanosti i odnosi između |

|faktora religioznosti, faktora demokratskih vrijednosti i rezultata Bogardusove skale s varijablama spola, školskog uspjeha te obrazovanja i |

|zanimanja roditelja. Računalna obrada koristit će program SPSS. Na temelju tih podataka izvest će se zaključci o tome u kojoj mjeri praksa |

|vjeronauka promiče učenje za demokratsko/aktivno građanstvo te postoji li povezanost između stupnja religioznosti i stavova ispitanika. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

| Veza između konfesionalnog katoličkog vjeronauka i učenja za aktivno građanstvo kod nas i u svijetu uglavnom je ostala neistražena te |

|očekujemo da će ovo istraživanje otvoriti prostor uvođenju novih koncepata i pristupa u pedagogijsku teoriju i istraživačku metodologiju. Posebno |

|konstruiran instrument-upitnik, namijenjen istraživanju religioznosti i demokratskih vrijednosnih orijentacija učenika, mogao bi unaprijediti |

|metodologiju istraživanja u nastavi vjeronauka. Rezultati istraživanja mogu utjecati i na odgojno-obrazovnu politiku i praksu, budući da će se moći|

|koristiti kao polazište za izradu novih integralnih strategija za promicanje aktivnog građanstva u školi. Time bi rezultati istraživanja mogli |

|dovesti do učinkovitijeg ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja za aktivno građanstvo u nastavi vjeronauka. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|Acquaviva, S. i Pace, E., Sociologija religija: problemi i perspektive, Filozofski fakultet, Zavod za sociologiju, Zagreb, 1996. |

|Audigier, F., Basic concepts and core competencies for education for democratic citizenship |

|DGIV/EDU/CIT(2000)23,coe.int/t/dg4/education/edc/Source/pdf/Documents/ |

|Batarelo, I,.; Čulig, B. Novak, J.; Reškovac, T.; Spajić Vrkaš, V., Demokracija i ljudska prava u osnovnim školama: teorija i praksa, Centar za |

|ljudska prava, Zagreb, 2010. |

|Birzea, C., Education for Democratic Citizenship: a lifelong learning perspective, Council of Europe, Strasbourgh, 2000. |

|Civic Education Study, IEA, 2001, terpconnect.umd.edu, 27. 09. 2010 |

|Domović, V.; Godler, Z.; Previšić, V., „Srednjoškolci i kultura demokracije“, u: Pedagogijska istraživanja 1, Zagreb, 2004. |

|Gaudium et spes, u: Drugi vatikanski koncil dokumenti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1993. |

|Franc, R.; Šakić, V.; Ivičić, I., „Vrednote i vrijednosne orijentacije adolescenata: hijerarhija i povezanost sa stavovima i ponašanjima“, |

|Društvena istraživanja, Zagreb, 2002. |

|Mandarić, V., Religiozni identitet zagrebačkih adolescenata, KBF, Institut društvenih istraživanja Ivo Pilar, Zagreb, 2000. |

|National Study of Youth and Religion, resources, 27.09.2010. |

|Razum, R., Vjeronauk između tradicije i znakova vremena, Glas Koncila, Zagreb, 2008. |

|Skledar, N.; Marinović Jerolimov, D.. „Religijske promjene i vrijednosti u hrvatskom društvu“, u: Sociologija sela 1/2, Zagreb, 2000. |

|Spajić Vrkaš, V., Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo u Hrvatskoj, Centar za istraživanje, izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za |

|ljudska prava i demokratsko građanstvo, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2002. |

|Spajić Vrkaš, V., ur., Zbirka međunarodnih i domaćih dokumenata, Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO, Zagreb, 2001. |

|Spajić Vrkaš, V. i Ilišin, V., Youth in Croatia, Istraživačko obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo, Filozofski fakultet |

|Sveučilišta u Zagrebu, 2005. |

|Valković, M., „Vjera i moral u Hrvatskoj“, u: Bogoslovska smotra 2, Zagreb, 2000. |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|nema |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |da |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[47] | |

|Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis prof.dr.sc. Vedrana Spajić-Vrkaš |

|(ime i prezime prvog predloženog mentora) |

| |

|Potpis       |

|(ime i prezime drugog predloženog mentora) |

| |

|Potpis Jeniđe Maroević-Kulaga |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 26. ožujka 2011. Potpis Jeniđe Maroević-Kulaga |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|M.P. |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[48] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime | Jeniđe Marojević Kulaga    |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet u Zagrebu – Odsjek za pedagogiju  |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij pedagogije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |7379     |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |Hrvatski      |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Demokratsko/aktivno građanstvo u nastavi katoličkoga vjeronauka      |

| |Engleski |     _ |

|Područje/polje: |Pedagogija / posebne pedagogije      |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |Dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš, red. |Filozofski fakultet, |vedrana.spajicvrkas@xnet.hr |

| |prof.      |Hrvatska      |    |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1. Dr. sc. Neven Hrvatić, red. prof. |Filozofski fakultet u Zagrebu, | |

| | |Hrvatska   |nhrvatic@ffzg.hr |

| | | |      |

| |2.  Dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš, red. |Filozofski fakultet u Zagrebu, |   vedrana.spajicvrkas@xnet.hr |

| |prof.    |Hrvatska      | |

| |3. Dr. sc. Nikša Nikola Šoljan, red. |Filozofski fakultet u Zagrebu, |nsoljan@ffzg.hr |

| |prof. |Hrvatska      | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. prosinca 2010. |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|  točka 80 |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |      |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Javna obrana teme doktorskog rada pristupnice Jeniđe Maroević Kulaga pod naslovom „Demokratsko/aktivno građanstvo u nastavi katoličkog vjeronauka“ |

|održana je 28 siječnja 2011. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pred članovima povjerenstva za ocjenu teme u sastavu: prof. dr. sc. Neven |

|Hrvatić, prof. dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš (mentorica) i prof. dr. sc. Nikša Nikola Šoljan, studentima i profesorima doktorskog studija |

|pedagogije. |

|Pristupnica je u uvodnom izlaganju detaljno prikazala teorijsku podlogu, pristup temi, strukturu i nacrt istraživanja te mogući znanstveni doprinos.|

|Nakon završetka izlaganja članovi povjerenstva i nazočni studenti i profesori postavili su pitanja vezana za teorijski dio doktorskog rada, te način|

|i provedbu empirijskog istraživanja. U raspravi je pristupnica kompetentno odgovorila na postavljena pitanja i prihvatila manje sugestije. |

|Povjerenstvo je javnu obranu teme doktorskog rada ocijenilo visokim ocjenama. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Predložena tema doktorske disertacije znanstveno je i stručno relevantna za pedagogijsku znanost. Tema je aktualna budući da je građansko |

|obrazovanje bitna odrednica razvoja demokratske kulture građana. U kontekstu konfesionalnog religijskog obrazovanja, usmjerenog prema otvaranju |

|drugim svjetonazorima i religijama, razvidan je pridonos učenju za građanstvo, kao sastavnica učenja za život u demokratskom društvu. |

|Konfesionalni katolički vjeronauk (dijaloški, ekumenski i međureligijski utemeljen), kao školska kateheza značajno se približava obrazovanju za |

|demokratsko građanstvo. |

|Rezultati rada primjenjivi su u odgojno-obrazovnoj politici i praksi, kao polaznica novih pedagogijskih pristupa (teorija) za promicanje |

|demokratskog/aktivnog građanstva u školi, budući da je povezanost učenja za demokratsko (aktivno) građanstvo s vjeronaukom u Hrvatskoj i svijetu |

|vrlo malo istraživana (što smatramo izvornim znanstvenim doprinosom). |

|U empirijskom dijelu planira se, na uzorku učenika završnih razreda općih gimnazija grada Zagreba (koji pohađaju katolički vjeronauk), provesti |

|istraživanje s ciljem ispitivanja dimenzija religioznosti i stavova učenika prema pripadnicima različitih svjetonazora. |

|Predloženi doktorski rad pristupnice Jeniđe Maroević Kulaga: Demokratsko/aktivno građanstvo u nastavi katoličkog vjeronauka, predstavlja teorijski i|

|metodološki utemeljeno znanstveno istraživanje sukladno s recentnim projektima iz područja pedagogijskih, socioloških i socioreligijskih |

|istraživanja koje se bave vrijednosnim orijentacijama i stavovima mladih. |

|Na razini doktorskog rada istraživanje je izvedivo kako po zahtjevima troškova tako i po zahtjevima koji se tiču istraživača. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Budući da je pristupnica Jeniđe Maroević Kulaga ispunila sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije (položila |

|je sve propisane ispite na doktorskom studiju pedagogije s prosječnom ocjenom 5, sudjelovala u znanstvenoistraživačkom radu i izradila predviđene |

|seminarske radove; sudjelovala je na znanstvenim i stručnim skupovima, predala je cjelovit i sustavan sinopsis doktorskog rada), stručno |

|povjerenstvo predlaže da Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu prihvati temu i pristupnici odobri izradu doktorskog rada pod vodstvom |

|mentorice dr. sc. Vedrane Spajić Vrkaš, red. prof.     |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|Stručno povjerenstvo predlaže usvajanje sugestija Vijeća poslijediplomskih studija Filozofskog fakulteta o manjoj promjeni naslova koji bi glasio: |

|Povezanost obrazovanja za demokratsko ili aktivno građanstvo s nastavom katoličkog vjeronauka |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|  2011.-2012., zimski semestar.    |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.  Dr. sc. Neven Hrvatić, red. prof., | |

| |Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska | |

| |2.  Dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš, red. prof., Filozofski | |

| |fakultet u Zagrebu, Hrvatska      | |

| |3.  Dr. sc. Nikša Nikola Šoljan, red. prof., Filozofski | |

| |fakultet u Zagrebu, Hrvatska      | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 19. ožujka 2011.  M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[49] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Guangying Cui |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Odsjek za anglistiku, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij glotodidaktike |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|7712 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Zongqing Yang |

|Datum i mjesto rođenja: |25.08.1970 |

|Adresa: |Poljička No.45, 10000 Zagreb, Croatia |

|Telefon/mobitel: |01 5584940/ 095 542 5179 |

|E-mail: |cui-celia@ |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |2001-2003 Sveučilište znanosti i tehnologije Huazhong (magistarski studij) |

|(kronološki od novijeg k starijem |1988-1992 Sveučilište Wuhan (baccalaureus) |

|datumu): | |

|Radno iskustvo |1992-2010 predavač na Sveučilištu znanosti i tehnologije Huazhong |

|(kronološki od novijeg k starijem |2010 – predavač kineskog jezika na Sveučilistu u Zagrebu |

|datumu): | |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |Članci: |

|na znanstvenim skupovima: |1. Guangying Cui. (2010). Istraživanje sportskog engleskog jezika u ekonomiji jezika. Wuhan: Izdavačka kuća |

| |Huazhong University of Science and Technology, pp.25-31 |

| |2. Guangying Cui.（2008）.Wukong & Satan. Wuhan: Science & Education Press. pp.151-153 |

| |3. Guangying Cui. (2008) . Anketa za vrhunske studente HUST-a u slušnom autonomnom učenju. Šangaj: Shanghai |

| |Foreign Language Education Press.pp.14-24 |

| |4. Guangying Cui. (2002) Metaforičko razmišljanje u procesu čitanja. Wuhan: Huazhong University of Science & |

| |Technology Press.pp.55-58 |

| |5. Guangying Cui. （2002） Metafora u čitanju engleskog jezika. Wuhan: Huazhong University of Science & |

| |Technology Press.pp.27-29 |

| |6. Guangying Cui.（2000）Engleske apozicijske rečenice. Wuhan: Philosophy Research Press.pp.124-126 |

| |7. Guangying Cui. (1998) Pogled u nastavu brzog čitanja na engleskom jeziku. Wuhan: Urban Construction |

| |Education Press. pp.27-30 |

| |8. Guangying Cui. (1998) Teorija i praksa brzog čitanja engleskog. Wuhan: School of Geodesy & Geomatics |

| |Press. Pp.41-43 |

| |9. Guangying Cui. (1998) Glavna razlika između kineske i engleske kulture. Wuhan: Wuhan University of |

| |Technology Press.pp.36-38 |

| | |

| |Knjige: |

| |1. Guangying Cui. (2003) Vodič za čitanje djela Francisa Bacona. Wuhan: Wuhan University Press. |

| |2. Guangying Cui. (2003) Test engleskog za fakultete – Uvez 6, čitanje i prevođenje.Wuhan: Geodesy & |

| |Geomatics Press. |

| |3. Guangying Cui, Jiahao Hu. (2001) Tumačenje pojmova engleskog za fakultete. Xinjiang: Xinjiang University |

| |Press. |

| |4. Guangying Cui, Jiahao Hu. (2000) Zabavan svijet engleskog. Wuhan: Wuhan University Press. |

| |5. Guangying Cui. (1999) Test engleskog za fakultete – uvez 4, primjer pisanja 150 Wuhan: Strait Literature |

| |Press. |

| |6. Guangying Cui. (1999) Test engleskog za fakultete – uvez 4, rječnik i struktura. Wuhan: Strait Literature |

| |Press. |

| |7. Guangying Cui, Jiahao Hu, Huatian Li. (1999) Englesko-kineski rječnik. Wuhan: Strait Literature Press. |

| |8. Guangying Cui. (1998) Pristup remek djelima. Wuhan: Wuhan University of Technology Press. |

| |9. Guangying Cui, Suping Lan, Xiaochuan Lei. (2004) Udžbenik: Novi djelatan engleski – intenzivno čitanje za |

| |sveučilišne studente. Wuhan: Huazhong University of Science and Technology Publishing House. |

| | |

| |Istraživački programi: |

| |1. Voditeljica projekta „Novi model samostalnog učenja i višerazinske kombinacije“ (2009) |

| |2. Voditeljica projekta „Praksa mreže – podučavanje u obrazovanju sportaša“ (2008) |

| |3. Voditeljica projekta „Istraživanje i izgradnja „Engleskog svijeta“ u HUST-u“ (2008) |

| |4. Voditeljica projekta „Obrada i prijevod suvremene englesko-američke sportske literature“ (2008) |

| |5. Glavna sudionica projekta „Povratna veza nastavnika u pisanju EFL-a“ (2007) |

| | |

| |Sudjelovanje na konferencijama: |

| |1. 25. godinšnja konferencija Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, Osijek, Hrvatska (od 12. do 14.|

| |svibnja 2011. godine) |

| |2. VII. međunarodni simpozij Yuan održan u Bohinju, Slovenija (od. 26. do 29. kolovoza 2010. godine) |

| |3. Deseta godišnjica Konferencije o predavanju i obrazovanju u EFL (Chongqing, NR Kina 2010.) |

| |4. Prva konferencija o samostalnom učenju u Kini (Shanghai, NR Kina, 2009.) |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Mješoviti pristup razvoju vještina slušanja i govorenja u nastavi engleskoga kao stranoga jezika |

|Engleski: |Blended-learning Approach in Development of Listening and Speaking Skills in English Language Teaching |

|Naslov na jeziku na kojem će se |      |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |Humanističke znanosti / Filologija / Anglistika |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |dr.sc.Marta Medved Krajnović, |Odsjek za anglistiku, Filozofski |mmedved@ffzg.hr |

| |Izvanredni profesor |fakultet, Sveučilište u | |

| | |Zagrebu,Hrvatska | |

|Drugi mentor: |dr.sc.Sanja Seljan, |Odsjek za informacijske znanosti,|sseljan@ffzg.hr |

| |Izvanredni profesor |Filozofski fakultet, Sveučilište | |

| | |u Zagrebu,Hrvatska | |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Prvi mentor: |Marta Medved Krajnović |

| |Medved Krajnović, M. (2010) Od jednojezičnosti do višejezičnosti: istraživanje procesa ovladavanja inim |

| |jezikom. Zagreb: Leykam. |

| |Medved Krajnović, M., Špiranec, I. (2010) Mogući primjer utjecaja engleskoga na hrvatski jezik kod naprednih |

| |hrvatsko-engleskih dvojezičnih govornika, Strani jezici 39, 65-78. |

| |Medved Krajnović, M., Juraga, I. (2008) Perception of influence of FLL on personality. Studia Romanica et |

| |Aglica Zagrabiensia 53, 349-372. |

| |Medved Krajnović, M., Opić, I. (2008). An Insight into Foreign Language Learning Styles. Strani jezici 37, 1,|

| |17-26. |

| |Medved Krajnović, M., Šamo, R. (2007). Testing Foreign Language Proficiency - What Verbal Protocols Reveal. |

| |Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia LII., pp. 283-299. |

|Drugi mentor: |Sanja Seljan |

| |1. Fučkan Držić, B.; Seljan, S.; Mihaljević Džigunović, J.; Lasić, Lazić, J.; Stančić, H. Teaching English |

| |for Special Purposes Aided by E-learning Platform. // International Journal of Excellence in eLearning. 4 |

| |(2011) , 1; . Paper presented at 3rd annual forum on |

| |e-Learning Excellence in the Middle East 2010: Bringing Global Quality to a Local Context, January 30 – |

| |February 2 2010, Dubai, UAE. |

| |2. Cetinić, Ana; Seljan, Sanja. Evaluation of Classroom-based Online Multimedia Language Assessment. |

| |International Conference “The Future of Education”, 16-17 June 2011. Florenze, Italy |

| | |

| |3. Seljan, Sanja; Vrhova, Yvonne; Mencer Salluzzo, Martina. L'enseignement hybride vers l'enseignement EAO en|

| |FLE dans le contexte croate. FRACONTRASTE – premier Collogue Francophone International de l’Université de |

| |Zagreb. 2-4 décembre 2010. |

| |4. Ksenija Klasnic, Jadranka Lasic-Lazic and Sanja Seljan. Quality Metrics of an Integrated E-Learning System|

| |– students’ perspective, E-learning experiences and future, Safeeullah Soomro (Ed.), ISBN: 978-953-307-092-6,|

| |INTECH, 2010. pp.71-93 Available from: |

| | |

| |5. Seljan, Sanja. Information Technology in Machine Translation and in e-Language Learning of Croatian. |

| |Current Research in Information Science and Technologies: Multidisciplinary Approaches to Global Information |

| |Systems. 1st International Conference on Multidisciplinary Information Sciences & Technologies. 1st |

| |International Conference on Multidisciplinary Information Sciences and Technologies, InSciT2006. Open |

| |Institute of Knowledge, Badajoz, Spain, 2006, vol. II. ISBN 84-611-3105-3. Str. 359-363 |

| |6. Seljan, Sanja; Banek Zorica, Mihaela; Špiranec, Sonja; Lasić-Lazić, Jadranka. CALL (Computer-Assisted |

| |Language Learning) and Distance Learning // Proceedings of the 29th International convention MIPRO 2006 / |

| |Čičin-Šajn, M.; Turčić Prstačić, I.; Sluganović, I. (ur.). Rijeka : Hrvatska udruga za informacijsku i |

| |komunikacijsku tehnologiju, 2006. IEEE Region 8 ISBN 953-233-021-6. Str. 145-150. |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Zahvaljujući ubrzanom razvoju moderne informacijske tehnologije, osobito tehnologije računalnih mreža, |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |mješovito učenje, koje se temelji na konstruktivističkoj i sociokulturalnoj teoriji učenja, kognitivnoj |

|mjestima): |teoriji kao i teoriji autonomije učenika, posljednjih godina postaje sve popularnije u području obrazovanja. |

| |Pristup mješovitog učenja koji sjedinjava prednosti online učenja i učenja u razredu, često je učinkovit u |

| |pokretanju inicijative učitelja kao i učenika te poticanju autonomije učenika. |

| | |

| |U ovoj disertaciji se prikazuje longitudinalno istraživanje primjene mješovitog pristupa u sveučilišnoj |

| |nastavi engleskoga kao stranoga jezika kako bi se ukazalo na mogućnosti integracije mrežnog interaktivnog |

| |učenja i tradicionalnih oblika poučavanja stranoga jezika, a u svrhu poboljšanja akademskog uspjeha i osobnog|

| |razvoja učenika. |

| |Predstavlja se novi autonomni sustav učenja - New Era Interactive English (NEIE) i raspravlja se o značajkama|

| |mješovitog učenja, njegovim prednostima i manama u različitim obrazovim kontekstima. |

| | |

| |U istraživanje je uključeno 59 studenata Fakulteta znanosti i tehnologije u Huazhongu (Huazhong University of|

| |Science and Technology -HUST) kao eksperimentalna skupina i 59 studenata Kineziološkog instituta u Wuhanu |

| |(Wuhan Institute of Physical Education - WIPE) kao kontrolna skupina. Tijekom dvije godine praćeni su i |

| |statistički analizirani rezultati ispitanka na četiri testa slušanja i govorenja na engleskom kao stranom |

| |jeziku. Putem upitnika, intervjua, studentskog portfolija i observacija nastavnika praćen je i učinak |

| |mještovitog pristupa na osobnih razvoj ispitanika te stav prema aktivnostima mješovitog učenja. |

| | |

| |Rezultati ovog istraživanja ukazuju da studenti u eksperimentalnoj skupini koji su bili izloženi mješovitom |

| |pristupu, za razliku od studenata kontrolne skupine koji su podučavani na tradicionalni način, imaju bolje |

| |rezultate na testovima vještine slušanja i govorenja te da imaju veću motivaciju i samopouzdanje/autonomiju |

| |pri učenju engleskoga kao stranoga jezika. Ukazuje se i na mogućnost boljeg razvoja vještina kritičkog |

| |mišljenja i socijalnih vještina. |

| | |

| |Ključne riječi: mješovito učenje, NEIE sustav za učenje, interakcija, autonomno učenje |

|Sažetak na engleskom jeziku |With the rapid development of modern information technology, particularly computer network technology, |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |blended learning based on constructivist learning theory, socio-cultural theory of learning ,cognitive theory|

|mjestima): |as well as learner autonomy theory, has become increasingly popular in the field of education. The blended |

| |learning approach that effectively combines the advantages of online learning and classroom teaching tends to|

| |be effective in mobilizing the initiative of both teachers and students, and in promoting learner autonomy. |

| | |

| |In the dissertation a longitudinal study of the application of the blended learning approach in teaching |

| |English as a foreign language at the university level is presented with the aim of illustrating how |

| |multi-interaction helps to integrate online learning and web-based activities into mainstream English |

| |classroom teaching, thus improving students’ academic achievements and personal development. |

| |A new autonomous learning system – New Era Interactive English (NEIE) is introduced and the features of the |

| |blended learning in different learning environments are discussed. Benefits and challenges of the blended |

| |learning approach are explored. |

| | |

| |The research participants are 59 students at Huazhong University of Science and Technology (HUST) which |

| |present the experimental group, and 59 students at Wuhan Institute of Physical Education (WIPE) which present|

| |the control group . Over the period of two years, the students listening and speaking skills' results on |

| |four standardised English language exams have been tracked and statistically analysed. Furthermore, effects |

| |of the blended learning approach on the students' personal development and students’ perception of and |

| |attitude towards the blended learning activities have been recorded through questionaires, interviews, |

| |student portfolios and teacher observations. |

| | |

| |The results of the research indicate that when compared to the traditional methods of teaching, blened |

| |learning approach helps to improve students' listening and speaking skills, increases student's motivation |

| |and self-confidence/autonomy in EFL lerning and may enhance the development of students’ higher-order |

| |thinking skills and social skills. |

| | |

| |Key Words: blended learning, NEIE learning system, collaborative interaction, autonomous learning |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Mješovita okruženja za učenje, što uključuje mješavinu izravnog komuniciranja, interneta, tiska i drugih medija, danas su uobičajena pojava na |

|sveučilištima. Garrison i Vaughan (2008:49) zaključuju da je 2003. god. u SAD-u 80% preddiplomskih i diplomskih visokoobrazovnih ustanova te 93% |

|postdiplomskih institucija nudilo hibridne ili mješovite jezične programe. |

| |

|Podatci iz Coxovog istraživanja iz 2004. god. pokazuju da mješoviti pristup učenju na fakultetima povećava zanimanje za proces učenja i pogled na |

|učenje kao na intelektualni cilj. Nedavni ECAR-ov izvještaj zabilježio je da 82% američkih studenata u njihovom uzorku koristi sustave jezičnog |

|menadžmenta, iako većina još uvijek cijeni kontakt licem-u-lice (McKenzie i dr. 2008). |

|Međutim, razgovori na internetu ne zamjenjuju komunikaciju licem-u-lice već su njihova nadopuna. Učenici imaju više mogućnosti za pridonošenje |

|radu, razmišljanje i potragu za dodatnim informacijama prije no što se uključe u diskusiju (Donelly, 2004). |

| |

|Prema Thorneu (2003:18) mješovito učenje nudi mogućnost za stvaranje iskustva učenja koja mogu ponuditi pravi oblik učenja u pravo vrijeme, na |

|pravom mjestu za sve i svakog posebno, i to na poslu, u školama, na sveučilištima, kod kuće. Mješovito učenje bi lako moglo postati jedno od |

|najznačajnijih dostignuća 21. st. |

| |

|Osguthorpe i Graham (2003:228) osmislili su cilj mješovitog pristupa - pronaći harmoniju i ravnotežu između mrežnog pristupa znanju i ljudske |

|interakcije. Identificirali su šest razloga zbog kojih bi se mješoviti sustav učenja dizajnirao ili primjenjivao: (1) pedagoško bogatstvo, (2) |

|pristup znanju, (3) društvena interakcija, (4) samosvjesnost, (5) ekonomičnost i (6) lakoća revizije. |

| |

|U ovome istraživanju koristio se mješoviti sustav učenja kojeg je osmislio Carman (2002:2-7) te za potrebe sveučilišne nastave engleskog kao |

|stranog jezika izrazio kroz 5 ključnih sastavnica: |

| |

|1. Događanja uživo - istovremeno sudjelovanje svih učenika pod nastavnikovom kontrolom, poput žive „virtualne učionice“. Mnogim učenicima ništa ne |

|može zamijeniti iskusnog nastavnika koji im odmah može ponuditi spremne odgovore na probleme u razumijevanju konteksta. U virtualnoj učionici, |

|virtualni nastavnici motiviraju učenike i pružaju im mogućnosti da uvježbaju nove vještine, izgrade samopouzdanje i koriste podatke s predavanja u |

|rješavanju stvarnih problema. |

| |

|2. Mrežni sadržaj / Učenje u vlastitom ritmu - iskustvo učenja nasamo s mnoštvom dostupnih materijala (gramatičkih referenci, udžbeničkih zadataka,|

|zvučnih i video isječaka prilagođene brzine) sa fleksibilnijim rasporedom korištenja. Međutim, učinkovito učenje u vlastitom ritmu zahtjeva |

|učinkovitu primjenu sustava uputa i multimedijalne podrške. Učenike treba unaprijed naučiti kako optimalno koristiti programe i mogućnosti. Sudeći |

|po Morrisonu i dr. (2004), mnogo dokaza potvrđuje vjerovanje da učenik najučinkovitije uči kada može slijediti vlastiti ritam. |

| |

|3. Suradnja - okruženja u kojima učenici komuniciraju s ostalima, kao na primjer pri dopisivanju e-poštom s nastavnikom ili međusobno, raspravama u|

|forumskim dretvama ili na mrežnom chatu. Svijet je sve više i više međuovisan, zbog čega su i mnogi problemi lakše rješivi u grupi nego nasamo. |

|Mnoga istraživanja su već dokazala tezu da učenici uživaju u zajedničkom radu: mogu razmjenjivati podatke, pitanja i komentare o različitim |

|dijelovima zadatka u malim grupama ili predložiti svoje ideje za rješavanje većeg zadatka. Grupe za učenje učenicima pružaju mogućnost dogovaranja |

|značenja, manipulacije idejama i stvaranje vlastitog znanja, što su sve vještine potrebne u širem društvu (Burdett, 2003). |

| |

|4. Procjena - mjerenje učenikova znanja. Vrši se procjena predznanja te procjena znanja nakon vježbi u vlastitom ritmu ili vježbi uživo kako bi se |

|mjerio prijenos i usvajanje znanja. U mješovitom kontekstu moguć je gotovo bilo koji oblik procjene znanja, a povratna informacija je gotovo |

|trenutačna. Formativna priroda sustava procjene učenicima nudi prikladne mogućnosti za osobni uvid u razumijevanje nastavnih materijala. Međutim, |

|čini se da su zadatci koji uključuju kritičko razmišljanje, kreativnost i problemsku analizu i grupnu interakciju prikladniji za mješoviti kontekst|

|učenja. E-portfolio s dnevničkim materijalima i radnim uzorcima idealan je primjer jer može uključivati i multimedijalne komponente. |

| |

|5. Referentni materijali / Potporni materijali -referentni materijal dostupan na licu mjesta što poboljšava zadržavanje naučenog te prijenos |

|znanja. Neograničena količina podataka dostupna na internetu omogućuje veliko povećanje broja autentičnih materijala pomiješanih s audiovizualnim |

|podatcima kao potporom učenju, što znatno uvećava motivaciju učenika, jer više ne ispunjavaju samo nastavnikove zadatke nego i one prema osobnom |

|izboru. |

| |

|U kontekstu istraživanja, analizirat će se navedene sastavnice s ciljem pronalaska pozitivnih i negativnih učinaka mješovitog pristupa učenju u |

|razvoju vještina govora i slušanja na engleskome kao stranom jeziku, kao i u kognitivnom i motivacijskom razvoju studenata. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[50] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Istraživačka pitanja: |

|Studijom se želi istražiti uloga pristupa mješovitog učenja u razvoju vještine slušanja i govorenja u engleskom kao stranom jeziku te u razvoju |

|motivacije za učenje i kognitivnom razvoju. |

|Hipoteze: |

|1. Mješoviti pristup podučavanju učinkovit je u poboljšanju vještina slušanja i govorenja na stranome jeziku |

|2. Mješoviti pristup podučavanju korisan je za poticanje kognitivnog razvoja studenata |

|3. Studenti koje se podučava mješovitim pristupom zauzimaju pozitivan stav prema ovom pristupu i učenju općenito |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Materijal: |

|NEIE je autonomni, interaktivni sustav učenja, uveden u program redovne nastave engleskog kao stranog jezika kako bi se stvorilo eksperimentalno |

|okruženje mješovitog učenja. |

| |

|Teme: |

|U ovoj studiji sudjelovalo je 118 studenata s dva kineska sveučilišta koji su 2008. god. upisali prvu godinu studija. Eksperimentalna skupina |

|sastojala se od 59 ispitanika, od kojih je 29 studiralo forenzičnu medicinu, a 30 javnu upravu. Kontrolna skupina se također sastojala od 59 |

|ispitanika, od kojih je 27 studiralo sportsko novinarstvo, a 32 sportsku ekonomiju. Ispitanici iz obje skupine su tijekom prethodnog školovanja već|

|učili engleski kao strani jezik i to u trajanju od 6-12 godina. Na kineskim sveučilištima engeski kao strani jezik obavezan je kolegij za sve |

|studijske grupe i njegovo slušanje traje 4 semestra, tj. dvije god. Prosječni rezultati testa vještine slušanja na CET 4 (College English Test Band|

|Four – nacionalni standardizirani ispit znanja engleskog jezika koji organizira Ured za visoko obrazovanje, Državna komisija za obrazovanje) bili |

|su za ove dvije skupine vrlo slični - 69.29, odnosno 69.08, što je bio i glavni razlog njihova uključivanja u istraživanje. |

| |

|Metodologija: |

|Kako bi se provjerile istraživačke hipoteze, provedeno je longitudinalno istraživanje u trajanju od dvije godine (od 15. rujna 2008. do 2. siječnja|

|2010.). Paradigma istraživanja bila je kombinacija kvalitativnih i kvantitativnih metoda: |

|1. testiranje vještina govora i slušanja na početku i kraju istraživanja |

|2. ankete o stavovima i motivaciji na početku i kraju istraživanja |

|3. promatranje procesa učenja uz korištenje terenskih bilježaka |

|4. intervjui sa studentima i profesorima |

|5. prikupljanje studentskih bilježaka kako bi se nadzirao njihov proces učenja |

|6. prikupljanje studentskih izvještaja kako bi se prikupili njihovi utisci o aktivnostima učenja |

|7. prikupljanje proizvoda studentskog učenja kako bi se procijenila njihova postignuća |

| |

|Plan istraživanja: |

|Neovisna varijabla u ovoj studiji bio bi pristup podučavanju i učenju engleskog jezika. Eksperimentalna skupina je bila izložena mješovitom |

|okruženju za učenje, gdje se poduka i učenje događaju putem predavanja licem u lice te putem mrežnih elemenata koji uključuju NEIE sustav za |

|učenje, forume za rasprave, korištenje cijelog niza komunikacijskih alata, problemsko učenje, rad na projektima, rad u grupi, online predavanja i |

|zadatke. Kontrolnoj skupini su ponuđena predavanja licem u lice uz pomoć već pripremljenih nastavnih materijala na satovima intenzivnog čitanja. |

| |

|Eksperimentalna je skupina imala 8 nastavnih sati engleskog jezika u trajanju od 45 minuta, od toga 2 sata intenzivnog čitanja u multimedijskoj |

|učionici, 4 sata u centru za samostalno učenje koristeći NEIE sustav za autonomno učenje, te još 2 sata u multimedijskoj učionici za provjeru i |

|izvještaj o samostalnom učenju. Kontrolna je skupina imala 6 nastavnih sati engleskog jezika u trajanju od 45 minuta s tradicionalnim fokusom na |

|intenzivno čitanje, uz 2 sata intenzivnog slušanja u zvučnom laboratoriju. |

| |

|Ovisna varijabla u ovom istraživanju su studentsko znanje engleskog jezika i osobni razvoj, tj. individualne osobine poput sposobnosti samostalnog |

|učenja, vještine učenja, stav prema učenju engleskog i percepcija sebe i svojih suučenika. Studentsko znanje engleskog jezika mjereno je njihovim |

|postignućima na CET-4 testu. Njihov osobni razvoj praćen je putem anketa, terenskih bilježaka, intervjua te studentskih bilježaka gdje su isptanici|

|iznosili svoje stavove prema učenju engleskog i percepciju sebe i svojih kolega iz razreda. |

| |

|Kontrolne varijable u ovom istraživanju su: |

|1. vrijeme upisa ispitanika na fakultet (2008.) |

|2. prethodni uspjeh na testovima vještine slušanja i govorenja na CET-4 |

|3. isti cilj učenja i poduke |

|4. jednaki broj školskih sati tjedno – 8 školskih sati |

|5. isti udžbenik i obavezni sadržaj |

|6. akademski naslov nastavnika i iskustvo u podučavanju |

|7. razina vještine ispitanika u korištenju kompjuterima i internetom |

|8. prethodno iskustvo studenata i profesora sa kolegijima baziranima na korištenju interneta |

|9. priroda kolegija (obvezna i kvantitativno orijentirana) |

|10. identični testovi – CET-4 testovi |

| |

|Analiza rezultata: |

|Podaci i odgovori na anketna pitanja analizirani su u SPSS17.0 statističkom programu radi izračuna učestalosti, srednje vrijednosti, standardne |

|devijacije, pouzdanosti anketnog upitnika, korelacije između odgovora i različitih varijabli kako bi se dobila precizna statistička analiza za |

|učinke mješovitog pristupa učenju. |

| |

|Podaci su uređeni, klasificirani i spremljeni na osobno računalo. Napravljena je deskriptivna statistička i frekvencijska analiza srednjih |

|vrijednosti i postotaka za demografske i osobne podatke. Za svaku varijablu izračunat je neovisni t-test kako bi se izmjerile značajne statističke |

|razlike. Jednosmjerne ANOVA-e omogućile su usporedbu između skupina. Deskriptivna statistička analiza (srednja i standardna devijacija) napravljena|

|je za svaki test vještine slušanja i govorenja. Neovisni t-testovi su odredili značajne statističke razlike među skupinama. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Očekujemo da će ovo istraživanje potvrditi našu hipotezu o prednostima mješovitog pristupa učenju engleskog kao stranog jezika u razvoju vještina |

|slušanja i govorenja, te o pozitivnom utjecaju toga pristupa na kongitivni razvoj ispitanika. Smatramo da će se potvrditi i pozitivan stav |

|studenata prema manje tradicionalnom i više interaktivnom pristupu učenju i poučavanju engleskog kao stranog jezika. Kako je aktivno znanje |

|engleskog jezika, uz napredne kognitivne vještine i autonomiju u učenju, imperativ za ostvarenje kompetitivne prednosti u današnjem svijetu, na |

|temelju rezultata istraživanja zalagat ćemo se za uvođenje mješovitog sustava učenja u postojeći kurikulum nastave engelskog jezika na |

|sveučilištima u Kini. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|1]Ausburn, L. J. &Ausburn, R B. Some information and implications for instructional design. Educational Communication and Technology, 1978, 26(4): |

|53-5 |

|[2]Alexander,P.,A. 2006. Psychology in Learning and Instruction. New Jersey:Person Prentice Hall. |

|[3]Allan,B.2007. Blended Learning: Tools for Teaching and Training, London: Facet Publishing. |

|[4]Aron, A.,& Aron, E.N. 2002. Statistics for the Behavioral and Social Science: A brief Course. Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall.f |

|[5]Ashburn, E.A.,& Floden, R.E. 2006. Meaningful Learning Using Technology. New York: Teachers College Press |

|[6] Cetinić, Ana; Seljan, Sanja. Evaluation of Classroom-based Online Multimedia Language Assessment. International Conference “The Future of |

|Education”, 16-17 June 2011. Florenze, Italy |

|[7]Crabbe, D. Fostering autonomy from within the classroom: the teacher’s responsibility. System, 1993, 21: 443 |

|[8]David Nunan, Second Language Teaching & Learning, Heinle, division of Thomson Learning, 1998 |

|[9]Dickinson, L. Talking shop: aspects of autonomous learning. ELTJournal47, 1993(4): 30-31 |

|[10] Dovedan, Zdravko; Seljan, Sanja; Vučković, Kristina. Multimedia in Foreign Language Learning. Proceedings of the 25th International |

|Convention MIPRO 2002: MEET + MHS. IEEE Region 8 Rijeka: Liniavera, 2002. ： 72-75. |

|[11]Ellis, R. The Study of Second Language Acquisition. Shanghai: Shanghai Foreign Language Education Press, 1999 |

|[12] Fučkan Držić, B.; Seljan, S.; Mihaljević Džigunović, J.; Lasić, Lazić, J.; Stančić, H. Teaching English for Special Purposes Aided by |

|E-learning Platform. International Journal of Excellence in eLearning. 4 (2011) |

|[13]H. Douglas Brown (1994), Principles of Language Learning and Teaching, 3rd edition, Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall Regents |

|[14]Hattie, J. , Biggs, J. , &Purdie, N. Effects of learning skills interventions on student learning: A meta-analysis. Review of Educational |

|Research, 1996, 66(2): 99-136 |

|[15]Ksenija Klasnic, Jadranka Lasic-Lazic and Sanja Seljan，Quality Metrics of an Integrated E-learning System – Students’ Perspective，E-learning |

|experiences and future, Safeeullah Soomro (Ed.), INTECH, 2010. pp.71-93 |

|[16]Littlewood, W. Definition and developing Autonomy in East Asian Context. Applied Linguistics, 1999, 20 (1): 71-94 |

|[17]Lyle, B. Bachman. Statistycal Analyses for Language Assessment. Cambridge Univ. Press, 2004. |

|[18]Nunan, D. From learning-centeredness to learner-centeredness. Applied Language Learning, 1988, 4: 1-18 |

|[19]O'Malley J. M. &Chamot, A. U. Learning strategies in second language acquisition. New York: Cambridge University Press, 1990 |

|[20]O'Malley, K. M. &Chamot, A. U. Learning strategies in second language acquisition. Shanghai: Shanghai Foreign Language Education Press, 2001 |

|[21]Oxford, R. Language learning strategies: What every teacher should know . New York: Newbury House Publishers, 1990 |

|[22]Radloff, A. A longitudinal study of self-regulation of learning in adult university students. Unpublished doctoral dissertation, Murdoch |

|University, 1997 |

|[23]Salvia, O. S. Integrating a Self-Access System in A Language Learning Institution: A Model for Implementation. Links & Letters, 1999(7): 95-109|

|[24]Scrivener, J. Learning Teaching: A Guide Book for English Language Teachers. Shanghai: Shanghai Foreign Language Education Press, 2002 |

|[25] Seljan, Sanja; Banek Zorica, Mihaela; Špiranec, Sonja; Lasić-Lazić, Jadranka. CALL (Computer-Assisted Language Learning) and Distance Learning|

|，Proceedings of the 29th International convention MIPRO 2006 |

|[26]Seljan, Sanja, Berger, Norbert, Dovedan, Zdravko. Computer-Assisted Language Learning (CALL). Proceedings of the 27th International Convention |

|MIPRO 2004: MEET+HGS. Rijeka: Liniavera, 2004. IEEE Region 8： 262-266. |

|[27]Zoltan Dörnyei, Research Methods in Applied Linguistics: Quantitative, Qualitative, and Mixed Methodologies, Oxford Press, 2007 |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|10000 |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |Humanističke i društvene znanosti u |      |      |

|financiranje |provinciji Hubei, Odjel za obrazovni | | |

| |projekt Narodne Republike Kine (Projekt za | | |

| |mlade) | | |

| |Stavka br. 2009b02, | | |

| |Naslov stavke: Samoučenje i predavanje na | | |

| |različitim razinama u svrhu istraživanja | | |

| |metoda | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |      |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|Ovo je istraživanje odobrio odjel za Humanističke i društvene znanosti u provinciji Hubei – Odjel za obrazovni |

|na kojoj je odobren prijedlog|projekt Narodne Republike Kine (Projekt za mlade) |

|istraživanja[51] |Stavka br. 2009b02 |

|Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis       |

|(ime i prezime prvog predloženog mentora) |

| |

|Potpis       |

|(ime i prezime drugog predloženog mentora) |

| |

|Potpis       |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 25. svibnja 2011. Potpis      |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|M.P. |

|DR.SC.-01 REQUEST FOR APPROVAL OF THE DISSERTATION TOPIC[52] |

| |

|GENERAL INFORMATION AND PERSONAL CONTACT INFORMATION OF THE DOCTORAL CANDIDATE |

|First and last name, and title of the|Guangying Cui |

|doctoral candidate: | |

|Provider of the study programme: |Department of English, Faculty of Humaninities and Social Sciences, University of Zagreb |

|Name of the study programme: |Ph.D. Program in FL Education |

|Scientist ID of the doctoral |7712 |

|candidate: | |

|Approval of topic for acquiring a PhD| within programme-based doctoral | within mentorship-based doctoral | on the basis of scientific |

|(please fill in appropriate box): |study |study |achievement |

|First and last name of mother and/or |Zongqing Yang |

|father: | |

|Date and place of birth: |25.08.1970 |

|Address: |Poljicka No.45, 10000 Zagreb, Croatia |

|Telephone / mobile phone number: |01 5584940 / 095 542 5179 |

|E-mail: |cui-celia@ |

|CURRICULUM VITAE OF THE DOCTORAL CANDIDATE |

|Education |2001-2003 Huazhong University of Science and Technology ( Master Degree) |

|(in chronological order, with most |1988-1992 Wuhan University ( Bachelor Degree ) |

|recent first): | |

|Work experience |1992-2010 Lecturer of Huazhong University of Science and Technology |

|(in chronological order, with most |2010- Lecturer of Chinese Language at Zagreb University |

|recent first): | |

|Bibliography and active participation|Articles: |

|in conferences: |1. Guangying Cui (2010). Research of Sports English in Economics of Language. Wuhan: Huazhong University of |

| |Science and Technology Publishing House, pp.25-31 |

| |2. Guangying Cui（2008）.Wukong & Satan. Wuhan: Science & Education Press, pp.151-153 |

| |3. Guangying Cui (2008) . A survey for top students of HUST in listening Autonomous learning. Shanghai: |

| |Shanghai Foreign Language Education Press, pp.14-24 |

| |4. Guangying Cui (2002) Metaphorical Thinking in the Process of Reading. Wuhan: Huazhong University of |

| |Science & Technology Press, pp.55-58 |

| |5. Guangying Cui （2002） Metaphor in English Reading. Wuhan: Huazhong University of Science & Technology |

| |Press, pp.27-29 |

| |6. Guangying Cui（2000）English Appositional phrases. Wuhan: Philosophy Research Press, pp.124-126 |

| |7. Guangying Cui (1998) A probe into Teaching English Fast-reading. Wuhan: Urban Construction Education |

| |Press, pp.27-30 |

| |8. Guangying Cui (1998) The Theory and Practice of Fast-reading in English. Wuhan: School of Geodesy & |

| |Geomatics Press, pp.41-43 |

| |9. Guangying Cui, (1998)The main difference between Chinese and English culture. Wuhan: Wuhan University of |

| |Technology Press, pp.36-38 |

| | |

| |Books / textbooks: |

| |1. Guangying Cui (2003) Reading Guide for Francis Bacon’s works. Wuhan: Wuhan University Press. |

| |2. Guangying Cui (2003) College English Test-Band 6 Reading & Translation.Wuhan: Geodesy & Geomatics Press. |

| |3. Guangying Cui, Jiahao Hu (2001) Explanation for College English. Xinjiang: Xinjiang University Press. |

| |4. Guangying Cui, Jiahao Hu (2000) Funny English world. Wuhan: Wuhan University Press. |

| |5. Guangying Cui. (1999) English Test-Band 4: Sample writing 150 Wuhan: Strait Literature Press. |

| |6. Guangying Cui (1999) English Test-Band 4 Vocabulary & Structure. Wuhan: Strait Literature Press. |

| |7. Guangying Cui, Jiahao Hu, Huatian Li (1999) English-Chinese Dictionary. Wuhan: Strait Literature Press. |

| |8. Guangying Cui (1998) Appreciation of Master Pieces. Wuhan: Wuhan University of Technology Press. |

| |9. Guangying Cui, Suping Lan, Xiaochuan Lei (2004) New Active English—Intensive Reading for University |

| |Students. Wuhan: Huazhong University of Science and Technology Publishing House. |

| | |

| |Research programs: |

| |1. Project leader of “The new model of autonomous Learning and multi-level combination” (2009) |

| |2. Project leader of” The Practice of Network – teaching in Sportsman Education” (2008) |

| |3. Project leader of “The research and construction of “English World” in HUST” (2008) |

| |4. Project leader of “The editing and Translation for Contemporary English-American Sports Literature” (2008)|

| |5. Main participant of “The teacher’s feedback in EFL writing class” (2007) |

| | |

| |Conference participation: |

| |1. The 25th International Symposium in Osijek, Croatia (May 12-14, 2011) |

| |2. The VII. International Yuan Symposium held in Bohinj, Slovenia (26-29 August 2010) |

| |3. The10th anniversary of the Teaching and Education Conference in EFL (Chongqing, PR China. 2010) |

| |4. The 1st conference on Autonomous learning in China (Shanghai. PR. China, 2009) |

|TITLE OF THE PROPOSED TOPIC |

|Croatian: |Mješoviti pristup razvoju vještina slušanja i govorenja u nastavi engleskoga kao stranoga jezika |

|English: |Blended-learning Approach in Development of Listening and Speaking Skills in teaching English as a Foreign |

| |Language |

|Title in the language of the | |

|dissertation (if it is not Croatian | |

|or English) | |

|Area/field/branch (if the doctoral |humanities/philology/English studies |

|study is performed in a branch): | |

|PROPOSED OR POTENTIAL MENTOR(S) |

|(name the second mentor in case of interdisciplinary research or if there is another reason for more than one mentor) |

| |First name and last name, and |Institution, country: |E-mail: |

| |title: | | |

|First mentor: |Marta Medved Krajnovic, Ph.D. |Dept.of English, Faculty of |mmedved@ffzg.hr |

| |Associate Professor |Humanities and Social Sciencies, | |

| | |University of Zagreb, Croatia | |

|Second mentor: |Sanja Seljan, Ph.D. |Dept.of Information Sciences, |sseljan@ffzg.hr |

| |Associate Professor |Faculty of Humanities and Social | |

| | |Sciences-University of Zagreb, | |

| | |Croatia | |

|MENTOR’S COMPETENCES – list of up to five relevant works published in the last five years |

|Marta Medved Krajnovic |

|Medved Krajnović, M. (2010) Od jednojezičnosti do višejezičnosti:Uvod u istraživanje procesa ovladavanja inim jezikom. Zagreb: Leykam. |

|Medved Krajnović, M., Špiranec, I. (2010) Mogući primjer utjecaja engleskoga na hrvatski jezik kod naprednih hrvatsko-engleskih dvojezičnih |

|govornika, Strani jezici 39, 65-78. |

|Medved Krajnović, M., Juraga, I. (2008) Perception of influence of FLL on personality. Studia Romanica et Aglica Zagrabiensia 53, 349-372. |

|Medved Krajnović, M., Opić, I. (2008). An Insight into Foreign Language Learning Styles. Strani jezici 37, 1, 17-26. |

|Medved Krajnović, M., Šamo, R. (2007). Testing Foreign Language Proficiency - What Verbal Protocols Reveal. Studia Romanica et Anglica |

|Zagrabiensia LII., pp. 283-299. |

| |

|Sanja Seljan |

|1. Fučkan Držić, B.; Seljan, S.; Mihaljević Džigunović, J.; Lasić, Lazić, J.; Stančić, H. Teaching English for Special Purposes Aided by |

|E-learning Platform. // International Journal of Excellence in eLearning. 4 (2011) , 1; . |

|Paper presented at 3rd annual forum on e-Learning Excellence in the Middle East 2010: Bringing Global Quality to a Local Context, January 30 – |

|February 2 2010, Dubai, UAE. |

|2. Cetinić, Ana; Seljan, Sanja. Evaluation of Classroom-based Online Multimedia Language Assessment. International Conference “The Future of |

|Education”, 16-17 June 2011. Florenze, Italy |

|3. Seljan, Sanja; Vrhova, Yvonne; Mencer Salluzzo, Martina. L'enseignement hybride vers l'enseignement EAO en FLE dans le contexte croate. |

|FRACONTRASTE – premier Collogue Francophone International de l’Université de Zagreb. 2-4 décembre 2010. |

|4. Ksenija Klasnic, Jadranka Lasic-Lazic and Sanja Seljan. Quality Metrics of an Integrated E-Learning System – students’ perspective, E-learning |

|experiences and future, Safeeullah Soomro (Ed.), ISBN: 978-953-307-092-6, INTECH, 2010. pp.71-93 Available from: |

| |

|5. Seljan, Sanja. Information Technology in Machine Translation and in e-Language Learning of Croatian. Current Research in Information Science and|

|Technologies: Multidisciplinary Approaches to Global Information Systems. 1st International Conference on Multidisciplinary Information Sciences & |

|Technologies. 1st International Conference on Multidisciplinary Information Sciences and Technologies, InSciT2006. Open Institute of Knowledge, |

|Badajoz, Spain, 2006, vol. II. ISBN 84-611-3105-3. Str. 359-363 |

|6. Seljan, Sanja; Banek Zorica, Mihaela; Špiranec, Sonja; Lasić-Lazić, Jadranka. CALL (Computer-Assisted Language Learning) and Distance Learning |

|// Proceedings of the 29th International convention MIPRO 2006 / Čičin-Šajn, M.; Turčić Prstačić, I.; Sluganović, I. (ur.). Rijeka : Hrvatska |

|udruga za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, 2006. IEEE Region 8 ISBN 953-233-021-6. Str. 145-150. |

|First mentor: |Marta Medved Krajnovic |

|Second mentor: |Sanja Seljan |

|TOPIC OUTLINE |

|Summary in Croatian |Zahvaljujući ubrzanom razvoju moderne informacijske tehnologije, osobito tehnologije računalnih mreža, |

|(no more than 1000 characters with |mješovito učenje, koje se temelji na konstruktivističkoj i sociokulturalnoj teoriji učenja, kognitivnoj |

|spaces): |teoriji kao i teoriji autonomije učenika, posljednjih godina postaje sve popularnije u području obrazovanja. |

| |Pristup mješovitog učenja koji sjedinjava prednosti online učenja i učenja u razredu, često je učinkovit u |

| |pokretanju inicijative učitelja kao i učenika te poticanju autonomije učenika. |

| | |

| |U ovoj disertaciji se prikazuje longitudinalno istraživanje primjene mješovitog pristupa u sveučilišnoj |

| |nastavi engleskoga kao stranoga jezika kako bi se ukazalo na mogućnosti integracije mrežnog interaktivnog |

| |učenja i tradicionalnih oblika poučavanja stranoga jezika, a u svrhu poboljšanja akademskog uspjeha i osobnog|

| |razvoja učenika. |

| |Predstavlja se novi autonomni sustav učenja - New Era Interactive English (NEIE) i raspravlja se o značajkama|

| |mješovitog učenja, njegovim prednostima i manama u različitim obrazovim kontekstima. |

| | |

| |U istraživanje je uključeno 59 studenata Fakulteta znanosti i tehnologije u Huazhongu (Huazhong University of|

| |Science and Technology -HUST) kao eksperimentalna skupina i 59 studenata Kineziološkog instituta u Wuhanu |

| |(Wuhan Institute of Physical Education - WIPE) kao kontrolna skupina. Tijekom dvije godine praćeni su i |

| |statistički analizirani rezultati ispitanka na četiri testa slušanja i govorenja na engleskom kao stranom |

| |jeziku. Putem upitnika, intervjua, studentskog portfolija i observacija nastavnika praćen je i učinak |

| |mještovitog pristupa na osobnih razvoj ispitanika te stav prema aktivnostima mješovitog učenja. |

| | |

| |Rezultati ovog istraživanja ukazuju da studenti u eksperimentalnoj skupini koji su bili izloženi mješovitom |

| |pristupu, za razliku od studenata kontrolne skupine koji su podučavani na tradicionalni način, imaju bolje |

| |rezultate na testovima vještine slušanja i govorenja te da imaju veću motivaciju i samopouzdanje/autonomiju |

| |pri učenju engleskoga kao stranoga jezika. Ukazuje se i na mogućnost boljeg razvoja vještina kritičkog |

| |mišljenja i socijalnih vještina. |

| | |

| |Ključne riječi: mješovito učenje, NEIE sustav za učenje, interakcija, autonomno učenje |

|Summary in English (no more than 1000|With the rapid development of modern information technology, particularly computer network technology, |

|characters with spaces): |blended learning based on constructivist learning theory, socio-cultural theory of learning ,cognitive theory|

| |as well as learner autonomy theory, has become increasingly popular in the field of education. The blended |

| |learning approach that effectively combines the advantages of online learning and classroom teaching tends to|

| |be effective in mobilizing the initiative of both teachers and students, and in promoting learner autonomy. |

| | |

| |In the dissertation a longitudinal study of the application of the blended learning approach in teaching |

| |English as a foreign language at the university level is presented with the aim of illustrating how |

| |multi-interaction helps to integrate online learning and web-based activities into mainstream English |

| |classroom teaching, thus improving students’ academic achievements and personal development. |

| | |

| |A new autonomous learning system – New Era Interactive English (NEIE) is introduced and the features of the |

| |blended learning in different learning environments are discussed. Benefits and challenges of the blended |

| |learning approach are explored. |

| | |

| |The research participants are 59 students at Huazhong University of Science and Technology (HUST) which |

| |present the experimental group, and 59 students at Wuhan Institute of Physical Education (WIPE) which present|

| |the control group . Over the period of two years, the students listening and speaking skills' results on |

| |four standardised English language exams have been tracked and statistically analysed. Furthermore, effects |

| |of the blended learning approach on the students' personal development and students’ perception of and |

| |attitude towards the blended learning activities have been recorded through questionaires, interviews, |

| |student portfolios and teacher observations. |

| | |

| |The results of the research indicate that when compared to the traditional methods of teaching, blened |

| |learning approach helps to improve students' listening and speaking skills, increases student's motivation |

| |and self-confidence/autonomy in EFL lerning and may enhance the development of students’ higher-order |

| |thinking skills and social skills. |

| |Key Words: blended learning, NEIE learning system, collaborative interaction, autonomous learning |

|Introduction and overview of research conducted hitherto (suggested length: 7000 characters with spaces) |

| Blended learning environments, involving the “blending” of face-to-face, online, print-based and other media to create an overall learning |

|environment for students, are now commonplace in universities setting. Garrison and Vaughan (2008:49) conclude that in the US, in 2003, 80 percent |

|of undergraduate and graduate higher education institutions and 93 percent of doctoral institutions offered hybrid or blended learning courses. |

|Survey data from the study of Cox in 2004 indicate that blended learning increases faculty interest in the teaching process and their view of |

|teaching as intellectual pursuit (82 percent). A recent ECAR report noted that 82% of their sample of US students used learning management systems |

|within their courses, although most also still valued face-to-face contact (McKenzie et al., 2008). |

|Online discussions do not replace the face-to-face discussions, but both collaborative approaches run parallel. Students get more equal |

|opportunities to contribute and students have more time to reflect, to think, and search for extra information before contributing to the |

|discussion. (Donnelly, 2004) |

|According to Thorne (2003:18), blended learning offers “a real opportunity to create learning experiences that can provide the right learning at |

|the right time and in the right place for each and every individual, not just at work, but in schools, universities and even at home. Blended |

|Learning could become one of the most significant developments of the 21st century.” |

|Osguthorpe & Graham (2003:228) thought the goal of using a blended approach is to “find a harmonious balance between online access to knowledge and|

|face-to-face human interaction”. They identified six reasons that one might choose to design or use a blended learning system:(1) pedagogical |

|richness, (2) access to knowledge, (3) social interaction, (4) personal agency, (5) cost-effectiveness, and (6) ease of revision. |

|The proposed blended learning approach which focuses on the five key ingredients in College English course identified by Jared M. Carman (2002:2-7)|

|will be adopted in this research: |

|(1)Live Events: Synchronous, instructor-led learning events in which all students participate at the same time, such as in a live “virtual |

|classroom.” For many students, nothing can replace the experienced teachers in their classrooms who can give them immediate responses when they |

|have problems in understanding the content. In virtual classroom, students are motivated and provided opportunities by virtual teachers to practice|

|new skills and build confidence in using course information to solve real problems. |

|(2)Online Content/Self-paced Learning: Learning experiences that students can work on their own with a range of materials, from grammar reference |

|and textbook-based tasks to audio and video excerpts at their own speed with more flexible schedule, such as interactive, Internet-based learning |

|or CD-ROM-based intensive training. However, effective self-paced learning needs effective implementation of the instructional design and |

|multimedia support. Students need to be trained to use programs and facilities to its best advantage in advance. According to Morrison et al. |

|(2004), much evidence supports the belief that optimum learning takes place when a learner works at his or her own pace. |

|(3)Collaboration: Environments in which learners communicate with others, for example, peer-to-peer or student-to-teacher collaboration via e-mail,|

|threaded discussions and online chat. The world is increasingly interdependent, which makes problems often solved more effectively by groups rather|

|than by individuals alone. Much research has been done and clear evidence has already suggested that students enjoy working collaboratively; they |

|can share data, questions and comments in small groups on different parts of a task, or contribute ideas to the exploration of a larger task. |

|Learning groups provide opportunities for students to negotiate meaning, manipulate ideas, and create their own knowledge--skills that correspond |

|to those needed in the wider society (Burdett, 2003). |

|(4)Assessment: A measure of learners’ knowledge. Pre-assessments can come before live or self-paced events, to determine prior knowledge, and |

|post-assessments can occur following scheduled or online learning events, to measure learning transfer. Almost any form of assessment is possible |

|in blended learning context, where immediate feedback can be given by most current assessment systems to either traditional quizzes or problems to |

|be solved in the learning process. The formative nature of the assessment system provides suitable opportunities for students to gain a personal |

|insight into their understanding of course materials. However, it seems that assignments that involve critical thinking, creativity, |

|problem-solving and group interaction are more appropriate in blended context. E-portfolio involving journals or work samples are also ideal since |

|they can include multimedia components. |

|(5)Reference Materials/Performance Support Materials: On-the-job reference materials that enhance learning retention and transfer. The endless data|

|on the Internet provide vast increase of authentic materials combined with audio and visual information to support students’ learning process in |

|their courses, which will greatly arouse students’ interests in learning by attaching a “real” meaning to what they do instead of just fulfilling a|

|task assigned by teachers. |

|The fore-mentioned approaches will be analyzed in the context of the research, with the aim of finding out positive and negative effects of the |

|blended-learning approach in the development of students' istening and speaking skills in English as a foreign language, as well as in students' |

|cognitive and motivational development. |

|Objective and hypotheses of research[53] (suggested length: 700 characters with spaces) |

|Research Objective: |

|The study is to examine the role of blended learning approach in developing students' listening and speaking skills in English as a foreign |

|language and in personal growth. |

|The hypothesis of the study: |

|1. The practice of the blended teaching approach is effective in improving students’ listening and speaking skills |

|2. The practice of the blended teaching approach is beneficial in promoting students’ personal development |

|3. Students taught by the blended teaching approach take positive attitudes towards this approach |

|Material, participants, methodology and plan of research (suggested length: 6500 characters with spaces) |

|Material: |

|NEIE, an autonomous interactive learning system was introduced into a regular English as a Foreign Language teaching programme in order to create |

|an experimental, blended learning environment |

| |

|Participants: |

|The subjects of the study were 118 non-English major freshmen of grade 2008 from two universities. The experimental group was composed of 59 |

|participants, among whom 29 were majoring in Forensic Medicine and 30 were majoring in Public Management. The control group also consisted of 59 |

|participants, among whom 27 were majoring in Sports Journalism and 32 majoring in Sports Economy. Students in both groups had already received 6-12|

|years of formal instruction of English. For the non-English majors in Chinese universities, English is a required course, which lasts for four |

|semesters. The average listening scores of CET 4 (College English Test Band Four—a nationwide standardized English proficiency test, organized by |

|Higher Education Bureau, The State Education Commission)in the two groups were very similar, 69.29 and 69.08 respectively, which is the main reason|

|why they were chosen. |

| |

|Methodology: |

|In order to test the research hypotheses, a two-year empirical study (lasting from September 15, 2008 to January 2 ,2010) was carried out. The |

|research paradigm was a combination of quantitative and qualitative methods which included: |

| |

|1. Pre- and post-experiment testing of the subjects' speaking and listening skills |

|2. Pre-and post-experiment survey questionnaires |

|3. Observation of the learning process by taking field notes |

|4. Interviews with study subjects and teachers |

|5. Collection of subjects’ notes to monitor their learning process |

|6. Collection of subjects’ self-reports to gather their reflections on learning activities |

|7. Collection of subjects’ learning products to evaluate their achievement. |

| |

|Research: |

|The independent variable in this study were the approaches to English language teaching and learning, The experimental group was exposed to the |

|blended learning environment where teaching and learning occurred during face-to-face lectures combined with online elements including NEIE |

|learning system, discussion forums, the use of a range of communication tools, problem-based learning, task-based learning, project work, group |

|work, online lectures and tasks. The control group was offered traditional, teacher based face-to-face lectures with the aid of ready-made |

|courseware downloaded from the Internet in intensive reading classes. |

|The experimental group had eight 45-min. periods of English language instruction per week: 2 periods in the multi-media classroom having intensive |

|reading , 4 periods in the self-access learning centre by using NEIE learning system for autonomous learning, and two 2 periods in multi-media |

|classroom for checking and self-learning report. The control group had six 45-min periods traditionally focusing on intensive reading, and 2 |

|periods in sound laboratory for taking the listening course( required by the text book) |

|The dependent variable in this study were students’ English language proficiency and personal development results, including their autonomous |

|learning ability, learning skills, attitude towards English learning and perceptions of themselves and their classmates. Students’ English |

|proficiency was measured by their achievements in CET-4 examinations. Their personal development was determined by their attitudes towards English |

|learning and their perceptions of themselves and their classmates. |

|The control variables in the study were: |

|1. Time participants’ enrolled in two universities (2008) |

|2. Participants’ previous performance of listening and speaking tests on CET4 |

|3. The same goal of teaching and learning--They need to finish 12 units each semester, that’s 2520minutes (45minutes /period * 56 |

|periods=2520minutes) |

|4. Same periods of English classes --8 periods per week |

|5. Teaching materials and same amount of content covered (taking same text book) |

|6. Teachers’ academic title and teaching experience (both teachers are associate professors and have more than 15-year teaching experience) |

|7. Student computer and Internet skill level |

|8. Student and teacher prior experience with web-based courses |

|9. The course nature (required and quantitative-oriented) |

|10. Identical examinations—CET 4 listening and speaking tests |

| |

|Results analysis: |

|The data and responses to scale questions will be analyzed in SPSS version 17.0 in order to calculate the frequency, significance of mean |

|difference, reliability of the questionnaire, correlation between responses and different variables so as to provide statistical reference for the |

|effects of the blended learning approach. |

|The data were edited, sorted and filed onto a personal computer. Descriptive statistics and frequencies were complied to give means and percentages|

|for demographic data. Independent t-test for each of the variables was computed to measure significant differences. One-way ANOVAs allowed for |

|comparison among and between groups. Descriptive statistics (mean and standard deviation) were reported for each of the four examinations. |

|Independent t-tests determined statistical significant differences between groups. One-sample t-test evaluated participants’ academic achievements |

|in speaking and listening skill. |

|The responses to the questionnaire items were recorded; frequency distributions were run for all the questionnaire items, by calculating |

|percentages, mean scores and standard deviations, to determine trends in the data. The higher mean scores indicate the more positive opinions on |

|the statement asked. |

|Expected scientific contribution of proposed research (suggested length: 500 characters with spaces) |

|We expect that our research findings will support the research hypothesis about the benefits of the blended learning approach in developing |

|listening and speaking skills in English as a foreign language, about its benefits for students personal development and about the students' |

|positive attitueds to a less traditional and more interactive approach to teaching and learning of English as a foreign language. Since proficiency|

|in listening and speaking in English, the lingua franca of the modern world, as well as enhanced cognitive and autonomous learning skills are |

|essential in achieving competitve advantage in the modern world, we will argue for the introduction of the blended learning approach into the |

|existing college English curriculum in China. |

| |

|List of literature cited (no more than 30 references) |

|[1]Ausburn, L. J. &Ausburn, R B. Some information and implications for instructional design. Educational Communication and Technology, 1978, 26(4):|

|53-5 |

|[2]Alexander,P.,A. 2006. Psychology in Learning and Instruction. New Jersey:Person Prentice Hall. |

|[3]Allan,B.2007. Blended Learning: Tools for Teaching and Training, London: Facet Publishing. |

|[4]Aron, A.,& Aron, E.N. 2002. Statistics for the Behavioral and Social Science: A brief Course. Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall.f |

|[5]Ashburn, E.A.,& Floden, R.E. 2006. Meaningful Learning Using Technology. New York: Teachers College Press |

|[6] Cetinić, Ana; Seljan, Sanja. Evaluation of Classroom-based Online Multimedia Language Assessment. International Conference “The Future of |

|Education”, 16-17 June 2011. Florenze, Italy |

|[7]Crabbe, D. Fostering autonomy from within the classroom: the teacher’s responsibility. System, 1993, 21: 443 |

|[8]David Nunan, Second Language Teaching & Learning, Heinle, division of Thomson Learning, 1998 |

|[9]Dickinson, L. Talking shop: aspects of autonomous learning. ELTJournal47, 1993(4): 30-31 |

|[10] Dovedan, Zdravko; Seljan, Sanja; Vučković, Kristina. Multimedia in Foreign Language Learning. Proceedings of the 25th International |

|Convention MIPRO 2002: MEET + MHS. IEEE Region 8 Rijeka: Liniavera, 2002. ： 72-75. |

|[11]Ellis, R. The Study of Second Language Acquisition. Shanghai: Shanghai Foreign Language Education Press, 1999 |

|[12] Fučkan Držić, B.; Seljan, S.; Mihaljević Džigunović, J.; Lasić, Lazić, J.; Stančić, H. Teaching English for Special Purposes Aided by |

|E-learning Platform. International Journal of Excellence in eLearning. 4 (2011) |

|[13]H. Douglas Brown (1994), Principles of Language Learning and Teaching, 3rd edition, Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall Regents |

|[14]Hattie, J. , Biggs, J. , &Purdie, N. Effects of learning skills interventions on student learning: A meta-analysis. Review of Educational |

|Research, 1996, 66(2): 99-136 |

|[15]Ksenija Klasnic, Jadranka Lasic-Lazic and Sanja Seljan，Quality Metrics of an Integrated E-learning System – Students’ Perspective，E-learning |

|experiences and future, Safeeullah Soomro (Ed.), INTECH, 2010. pp.71-93 |

|[16]Littlewood, W. Definition and developing Autonomy in East Asian Context. Applied Linguistics, 1999, 20 (1): 71-94 |

|[17]Lyle, B. Bachman. Statistycal Analyses for Language Assessment. Cambridge Univ. Press, 2004. |

|[18]Nunan, D. From learning-centeredness to learner-centeredness. Applied Language Learning, 1988, 4: 1-18 |

|[19]O'Malley J. M. &Chamot, A. U. Learning strategies in second language acquisition. New York: Cambridge University Press, 1990 |

|[20]O'Malley, K. M. &Chamot, A. U. Learning strategies in second language acquisition. Shanghai: Shanghai Foreign Language Education Press, 2001 |

|[21]Oxford, R. Language learning strategies: What every teacher should know . New York: Newbury House Publishers, 1990 |

|[22]Radloff, A. A longitudinal study of self-regulation of learning in adult university students. Unpublished doctoral dissertation, Murdoch |

|University, 1997 |

|[23]Salvia, O. S. Integrating a Self-Access System in A Language Learning Institution: A Model for Implementation. Links & Letters, 1999(7): 95-109|

|[24]Scrivener, J. Learning Teaching: A Guide Book for English Language Teachers. Shanghai: Shanghai Foreign Language Education Press, 2002 |

|[25] Seljan, Sanja; Banek Zorica, Mihaela; Špiranec, Sonja; Lasić-Lazić, Jadranka. CALL (Computer-Assisted Language Learning) and Distance Learning|

|，Proceedings of the 29th International convention MIPRO 2006 |

|[26]Seljan, Sanja, Berger, Norbert, Dovedan, Zdravko. Computer-Assisted Language Learning (CALL). Proceedings of the 27th International Convention |

|MIPRO 2004: MEET+HGS. Rijeka: Liniavera, 2004. IEEE Region 8： 262-266. |

|[27]Zoltan Dörnyei, Research Methods in Applied Linguistics: Quantitative, Qualitative, and Mixed Methodologies, Oxford Press, 2007 |

|Total cost estimate of proposed research (in kuna) |

|10000 |

|Proposed sources of funding for research |

|Type of funding |Title of project |Project leader |Signature |

|National funding |Humanities and Social Sciences in Hubei |Guangying Cui |      |

| |Province, Department of Education project | | |

| |of People's Republic of China (Youth | | |

| |Project) | | |

| |Item No. 2009b02, | | |

| |Item title:"Self-learning and teaching at | | |

| |different levels to explore the combination| | |

| |of Mode" | | |

|International funding |      |      |      |

|Other types of projects |      |      |      |

|Self funding |      |

|Session of the Ethics |This resaerch was approved by Humanities and Social Sciences in Hubei Province, Department of Education project of |

|Committee at which consent |People's Republic of China (Youth Project) |

|was given to the research |Item No. 2009b02. |

|proposal[54] | |

|Agreement of the mentor and the doctoral candidate to request for topic approval |

| |

|I declare under responsibility that I agree with the topic whose approval is requested. |

|Signature |

|      |

|(first and last name of proposed mentor) |

| |

| |

|Signature |

|      |

|(first and last name of doctoral candidate) |

|STATEMENT |

| |

|I declare under responsibility that I have not submitted a request for approval of an identical dissertation topic at any other university. |

| |

|Zagreb, (date)25 May 2011 Signature |

|      |

|(first and last name of doctoral candidate) |

| |

|Official stamp here |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[55] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Guangying Cui |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski sudij glotodidaktike |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |7712 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |engleski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Mješoviti pristup razvoju vještina slušanja i govorenja u nastavi engleskoga kao stranoga jezika |

| |Engleski |Blended-learning Approach in Developing Listening and Speaking Skills in English language teaching |

|Područje/polje: |humanističke znanosti / filologija |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |Dr.sc. Marta Medved Krajnović, izv. |Filozofski fakultet Sveučilišta|mmedved@ffzg.hr |

| |prof. |u Zagrebu, Hrvatska | |

|Drugi mentor: |Dr.sc. Sanja Seljan, izv. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta|sseljan@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu, | |

| | |Hrvatska | |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.Dr.sc. Jelena Mihaljevic Djiugunovic,|Filozofski fakultet Sveučilišta|jdjigunovic@ |

| |red. prof. |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |2.Dr.sc. Sanja Seljan, izv. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta|sseljan@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |3.Dr. sc. Marta Medved Krajnovic, izv. |Filozofski fakultet Sveučilišta|mmedved@ffzg.hr |

| |prof. |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana 16. lipnja 2011., točka |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|87 |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |Sjednica Odjela za humanističke i drušvene znanosti provincije Hubei - Odjela za obrazovni projekt Narodne |

|je odobren prijedlog istraživanja |Republike Kine (Projekt za mlade), stavka br. 2009b02 |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Javna obrana nije predvidjena programom studija |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Za produčje svojega doktorskoga rada kandidatkinja Guangying Cui je odabrala aktualnu, a iz znanstvene perspektive još nedovoljno istraženu temu - |

|ulogu hibridnoga pristupa u razvoju vještina slušanja i govorenja u sveučilišnoj nastavi engleskoga kao stranoga jezika, te ulogu istoga u razvoju |

|motivacije i autonomije učenika. Hibridni pristup podrazumijeva kombiniranje tradicionalnih oblika nastave stranih jezika s interaktivnim i |

|individualiziranim, računalno potpomognutim oblicima poučavanja i učenja stranih jezika (u ovome slučaju tzv. programom NEIE - New Era Interactive |

|English). |

|Kandidatkinja je u svojem sinopsisu dobro obrazlozila teorijsku podlogu i motivaciju za istraživanje i jasno navela ciljeve i hipoteze istaživanja.|

|Ispitanici, metodologija i plan istraživanja vrlo su iscrpno prikazani. |

| |

|Istraživačke hipoteze su sljedeće: |

|1. Hibridni pristup poučavanju učinkovit je u poboljšanju vještina slušanja i govorenja na stranome jeziku |

|2. Hibridni pristup poučavanju koristan je za poticanje autonomije studenata |

|3. Studenti koje se poučava mješovitim pristupom zauzimaju pozitivan stav prema ovom pristupu i učenju općenito. |

| |

|U istraživanju je sudjelovalo118 studenata prve godine studija s dva kineska sveučilišta. Eksperimentalna i kontrolna skupina sastojala se od po 59|

|ispitanika. Ispitanici iz obje skupine su tijekom prethodnog školovanja već učili engleski kao strani jezik i to u trajanju od 6-12 godina. Izbor |

|ispitanika temeljio se na rezultatima nacionalnog standardiziranog ispita znanja iz engleskog jezika na kojem su rezulati za obje skupine bili vrlo|

|slični. |

| |

|Kako bi se provjerile istraživačke hipoteze, kandidatkinja je provela longitudinalno istraživanje u trajanju od dvije godine (od 15. rujna 2008. do|

|2. siječnja 2010.). Paradigma istraživanja bila je kombinacija kvalitativnih i kvantitativnih metoda: |

|1. testiranje vještina govora i slušanja na početku i kraju istraživanja |

|2. upitnik o stavovima i motivaciji na početku i kraju istraživanja |

|3. promatranje procesa učenja uz korištenje terenskih bilježaka |

|4. intervjui sa studentima i profesorima |

|5. prikupljanje studentskih bilježaka kako bi se nadzirao njihov proces učenja |

|6. prikupljanje studentskih izvještaja kako bi se prikupili njihovi utisci o aktivnostima učenja |

|7. prikupljanje proizvoda studentskog učenja kako bi se procijenila njihova postignuća |

| |

|Nezavisna varijabla u ovome istraživanju bio je pristup poučavanju i učenju engleskog jezika. Eksperimentalna skupina je bila izložena hibridnom |

|okruženju za učenje, gdje se pouka i učenje događaju putem predavanja licem u lice te putem mrežnih elemenata koji uključuju sustav za učenje NEIE,|

|forume za rasprave, korištenje različitih komunikacijskih alata, problemsko učenje, rad na projektima, rad u grupi, on-line predavanja i zadatke. |

|Kontrolnoj skupini su ponuđena predavanja licem u lice, a nastava se temeljila na satovima inteznivnog čitanja i unaprijed pripremljenom i čvrsto |

|strukturiranom nastavnom materijalu. |

|Zavisna varijabla u ovom istraživanju su studentsko znanje engleskog jezika i individualne osobine - sposobnost samostalnog učenja, vještine |

|učenja, stav prema učenju engleskog i percepcija sebe i svojih suučenika. |

|Kontrolne varijable u ovom istraživanju su: vrijeme upisa ispitanika na fakultet (2008. god.); prethodni uspjeh na testovima vještine slušanja i |

|govorenja; isti cilj učenja i poučavanja; jednaki broj školskih sati tjedno; isti udžbenik i obavezni sadržaj; akademski naslov nastavnika i |

|iskustvo u poučavanju; razina vještine ispitanika u korištenju računalom i internetom; prethodno iskustvo studenata i profesora s kolegijima |

|baziranima na korištenju interneta; priroda kolegija (obvezni); identični testovi (CET-4) |

| |

|Analiza rezultata: |

|Podaci i odgovori u upitnicima analizirani su u SPSS17.0 statističkom programu radi izračuna učestalosti, srednje vrijednosti, standardne |

|devijacije, pouzdanosti upitnika, korelacije između odgovora i različitih varijabli kako bi se dobila precizna statistička analiza za učinke |

|mješovitog pristupa učenju. |

|Podaci su uređeni, klasificirani i spremljeni na osobno računalo. Napravljena je deskriptivna statistička i frekvencijska analiza srednjih |

|vrijednosti i postotaka za demografske i osobne podatke. Za svaku varijablu izračunat je neovisni t-test kako bi se izmjerila statistička |

|značajnost razlika. Jednosmjerne ANOVA-e omogućile su usporedbu između skupina. Deskriptivna statistička analiza (srednja i standardna devijacija) |

|napravljena je za svaki test vještine slušanja i govorenja. Neovisni t-testovi su odredili značajne statističke razlike među skupinama. |

| |

|Očekuje se da će ovo istraživanje potvrditi hipotezu o prednostima hibridnog pristupa poučavanju/učenju engleskog kao stranog jezika u razvoju |

|vještina slušanja i govorenja, te o pozitivnom utjecaju toga pristupa na razvoj autonomije učenika. Smatra se da će se potvrditi i pozitivan stav |

|studenata prema manje tradicionalnom i više interaktivnom pristupu poučavanju/učenju engleskog kao stranog jezika. Kako je aktivno znanje engleskog|

|jezika, uz autonomiju u učenju, imperativ za ostvarenje kompetitivne prednosti u današnjem svijetu, kandidatkinja pretpostavlja da će rezultati |

|istraživanja dati daljnji poticaju uvođenju hibridnog pristupa u postojeći kurikulum nastave engelskog jezika na sveučilištima u Kini (a i šire). |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Guangying Cui vrlo je uspješna studentica Doktorskoga studija glotodidaktike i odabrala je znanstveno relevantnu temu koju je iscrpno obrazložila u|

|priloženome sinopsisu. Stručno povjerenstvo predlaže da joj se odobri predložena tema za izradu doktorskoga rada pod naslovom Blended-learning |

|Approach in Developing Listening and Speaking Skills in English as a Foreign Language, pod vodstvom mentorica dr.sc. Marte Medved Krajnović, izv. |

|prof. i dr.sc. Sanje Seljan, izv. prof. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

| |

|The Role of Blended-learning Approach in Developing Listening and Speaking Skills in English as a Foreign Language |

| |

|Uloga hibridnog pristupa u razvoju vještina slušanja i govorenja u engleskome kao stranome jeziku |

| |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|Zimski semestar ak.god. 2011/2012. |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |Dr. sc. Jelena Mihaljević Djigunović, red. prof., Filozofski| |

| |fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska | |

| |2.Dr.sc. Sanja Seljan, izv. prof., Filozofski fakultet | |

| |Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska | |

| |3.Dr. sc. Marta Medved Krajnović, Filozofski fakultet | |

| |Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 20. lipnja 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[56] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Stijepo Stjepović |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet u Zagrebu |

|Naziv studija: |Medievistika |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|6697 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Jozefa Jerković / Đuro Stjepović |

|Datum i mjesto rođenja: |19.12.1984. Dubrovnik |

|Adresa: |Kraljskog Dalmatina 5, Zadar |

|Telefon/mobitel: |098/1928-010 |

|E-mail: |stijepos@ |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |2008 – 2010 Diplomski studij španjolskog i talijanskog jezika i književnosti (FFZG) |

|(kronološki od novijeg k starijem |2005 – 2008 Preddiplomski studij španjolskog i talijanskog jezika i književnosti (FFZG) |

|datumu): |2003 – 2007 Dodiplomski studij filozofije i religijske kulture (FFDI) |

|Radno iskustvo |Od 01.01.2011. znanstveni novak na projektu Onomastica Adriatica na Sveučilištu u Zadru |

|(kronološki od novijeg k starijem | |

|datumu): | |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja | |

|na znanstvenim skupovima: | |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Antroponimija otoka Raba u drugoj polovici 14. st. |

|Engleski: |Anthroponymy of the island of Rab in the second half of the 14th century |

|Naslov na jeziku na kojem će se | |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |Humanističke znanosti / Filologija |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Neven Budak, red.prof. |Filozofski fakultet u Zagrebu |nbudak@ffzg.hr |

|Drugi mentor: |dr. sc. Kristijan Juran, doc. |Sveučilište u Zadru |kjuran@unizd.hr |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Prvi mentor: |Urban Development of Rab - a Hypothesis. // Hortus artium medievalium. 12 (2006) ; 123-135 |

| |Identities in Early Medieval Dalmatia (7th - 11th c.) // Franks, Northmen and Slavs: Identities and State |

| |Formation in Early Medieval Europe / Garipzanov, Ildar ; Geary, Patrick ; Urbanczyk, Przemyslaw (ur.). |

| |Turnhout : Brepols, 2008. Str. 223-241. |

| |Hrvatska povijest srednjeg vijeka . |

| |Zagreb : Školska knjiga, 2006. |

| |Croatia and European Integrations in the Early Middle Ages. // Croatian Studies Review. 5 (2008) ; 19-24 |

| |Povijesni okvir // Stećci / Poklečki-Stošić, Jasmina (ur.). |

| |Zagreb : Galerija Klovićevi dvori, 2008. Str. 30-42 |

|Drugi mentor: |Prilozi kasnosrednjovjekovnoj antroponimiji otoka Pašmana. // Hieronymus. 1 (2007) ; 157-176 |

| |Betinska osobna imena u 18. i 19. stoljeću, Zadarski filološki dani I, Sveučilište u Zadru, Odjel za |

| |kroatistiku i slavistiku, Zadar, 2007, 167-175 |

| |Blatska antroponimija 14. stoljeća, Blato do kraja 18. stoljeća, sv. 3 (ur. Teo Šeparović), Općina Blato, |

| |Blato, 2005, 77-97. |

| |Prilozi povijesti Rave od kraja 13. do sredine 17. stoljeća // Otok Rava / Faričić, Josip (ur.) Zadar : |

| |Sveučilište u Zadru, 2008. Str. 281-310 |

| |Popis povijesnih toponima iz arhivske građe, Toponimija otoka Ugljana (ur. Vladimir Skračić), Sveučilište u |

| |Zadru, Centar za jadranska onomastička istraživanja, Zadar, 2007, 247-280. |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |U ovoj doktorskoj disertaciji bit će obrađena antroponimija otoka Raba u drugoj polovici 14. st. s posebnim |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |naglaskom na razdoblje od 1369. do 1382. kada na Rabu djeluju dvojica notara, Nikola iz Bologne i Nikola iz |

|mjestima): |Curtarole. |

| |Na početku rada nalazit će se uvod, osvrt na dosadašnja istraživanja na ovom području i obrazložit će se |

| |metode istraživanja. Zatim će se ukratko prikazati povijesni kontekst grada i otoka Raba u kasnom srednjem |

| |vijeku. Nakon toga će uslijediti poglavlja koja analiziraju rapsku antroponimiju s više aspekata. Ponajprije |

| |će se dati temeljit i iscrpan pregled rapske antroponimije s etimološkim osvrtom s obzirom na više kriterija,|

| |romansko i slavensko podrijetlo imena, spol, porijeklo i društveni status pojedinih osoba. Potom će se rapska|

| |antroponimija staviti u komparativni odnos prema antroponimiji ostalih istočnojadranskih komuna u to doba. |

| |U zaključku će se prikazati sinteza provedenih istraživanja i spoznaja do kojih se došlo tijekom izrade |

| |disertacije. |

|Sažetak na engleskom jeziku |The object of this dissertation is the anthroponymy of the island of Rab in the second half of the 14th |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |century with special emphasis on the period from 1369 to the 1382 when two scribes, Nicholas of Bologna and |

|mjestima): |Nicholas of Curtarolo, were active on Rab. |

| |The thesis will begin with an introduction, a review of previous research in this area and an explanation of |

| |the methods of research. The historical context of the city and the island of Rab in the late Middle Ages |

| |will be briefly presented. The chapters that follow will analyze the anthroponyms from several aspects. |

| |First, an exhaustive review of the Rab anthroponymy with etymological reference will be given with regard to |

| |several criteria, Roman and Slavic origin of names, gender, origin and social status of individuals. Then the|

| |Rab anthroponymy will be placed into a comparative relationship to other eastern Adriatic municipalities at |

| |that time. |

| |The conclusion will show the synthesis of the research and the achievements reached during the development of|

| |the dissertation. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Antroponomastika kao grana onomastike obuhvaća svekoliko proučavanje osobnih imena kao temeljnih društvenih odrednica identiteta ppojedinaca, |

|skupina i naroda. Unutar antroponimije, kao njezina podvrsta, nalazi se i povijesna antroponimija, koja služeći se lingvističkim i i povijesnim |

|metodama dopire i do vremenski više ili manje udaljenih razdoblja s ciljem rekonstrukcije određenih društvenih stanja i zbivanja. Ovaj rad će |

|obuhvatiti antroponomiju grada Raba i rapskog distrikta, u drugoj polovici 14. st. s ciljem rasvjetljavanjanja porijekla, društvenog položaja i |

|identiteta rapskog stanovništva u tom povijesnom razdoblju. |

|U pogledu istraživanja antroponimije srednjovjekovnih istočnojadranskih komuna do sada je u nas bilo tek nekoliko radova. Premda su popisi osoba |

|prema raspoloživim povijesnim izvorima bili dostupni, oni nisu bili obrađivani s lingvističkog, već ponajprije povijesnog aspekta. U tom smislu |

|navest ću i pregled dosadašnjih istraživanja na području povijesne antroponimije istočne obale Jadrana od njezinih začetaka do danas. Iz |

|neonomastičkih pobuda nastala je početkom 20. st. antroponimijska studija Konstantina Jirečeka “Die Romanen in den Städten Dalmatiens während des |

|Mittelalters” koja je pokazala kako se povjesničari mogu vrlo uspješno koristiti antroponimijom u cilju stjecanja vlastitih spoznaja. Jireček je |

|sabrao iznimno bogatu izvornu građu i na temelju nje pokušao osvijetliti srednjovjekovni etnički sastav dalmatinskih gradskih općina. Budući da su |

|Jirečekovi zaključci vrlo pojednostavljeni, na njegovo tumačenje da slavizacija romanskih gradova u Dalmaciji počinje kasno u srednjem vijeku oštro|

|se oborio Ivan Strohal u svojoj knjizi “Pravna povijest dalmatinskih gradova” iz 1913. koji polazi sa stajališta da romansko stanovništvo nije |

|preživjelo navale Slavena i Avara, a da su ti gradovi od tog vremena hrvatski. Petar Skok u svom djelu “O simbiozi i nestanku starih Romana u |

|Dalmaciji i na Primorju u svjetlu onomastike” iz 1928. uzima treći stav, na koji ga je navelo objektivno stanje dokaznog materijala, i na osnovu |

|onomastike, osobnih imena i nadimaka, prosuđuje o slavensko-romanskoj etničkoj zajednici odnosno simbiozi koja se razvila u srednjovjekovnim |

|dalmatinskim gradovima. Skok svoj rad na proučavanju jadranske povijesne antroponimije nastavlja radom “Lingvistička analiza kartulara Jura Snacti |

|Petri de Gomai” iz 1952. u kojem je glavna pažnja posvećena lingvističkoj analizi i kategoriziranju imena, a radi se o prvom monografskom zahvatu u|

|ispitivanje našeg antroponimijskog sustava. Korak dalje odlazi Irmgard Mahnken koja se u ispitivanju dubrovačkog antroponimjskog materijala |

|poslužila genealoškom metodom, pokušavajući etničko stanje prikazati dinamično, u svoj njegovoj složenosti. Ovakav znanstveni pristup primijenila |

|je u djelima “Die Personennamen des mittelalterlihen Patriziats von Dubrovnik als quelle zu etnographischen Untersuchungen“ iz 1957. i “Das |

|Ragusanische Patriziat des XIV. Jahrhunderts“ iz 1960. U drugoj polovici 20. stoljeća jadranske antroponomastičke teme dobivaju više prostora. U |

|dva opsežna članka, “Etnički odnosi u srednjovjekovnom Zadru prema analizi osobnih imena“ i “Zadarska ženska osobna imena u XIII. stoljeću – odraz |

|i rezultanta prethodnih simbiotskih procesa u gradu i porijekla novijih doseljenika“, nastala tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, Vesna |

|Jakić-Cestarić na tragu Mahnkeninih ideja i metoda istražuje zadarsku srednjovjekovnu antroponimiju. Valjalo bi spomenuti i rad Ante Šupuka, |

|“Antroponimna građa XV. stoljeća iz šibenskih matrikula sv. Marije i sv. Duha“ iz 1979., u sklopu kojega se nalazi opsežan indeks osobnih imena i |

|prezimena, koristan s komparativnog aspekta, a zatim i rad Petra Šimunovića, “Antroponimijski sustav Povaljske listine i Povaljskog praga“ koja |

|osvjetljava antroponimiju otoka Brača u XII. i XIII. stoljeću. Od novijih radova značajna je opsežna monografija Petra Šimunovića “Uvod u hrvatsko |

|imenoslovlje“ koja u šest poglavlja sustavno i pregledno pruža uvid u cjelokupnu onomastičku prolematiku hrvatskoga prostora.. U trećem poglavlju |

|pod naslovom “Antroponimija“ autor je sažeo svoja dugogodišnja istraživanja o hrvatskim osobnim imenima, nadimcima i prezimenima koja baštine |

|zajedničko praslavensko naslijeđe, ali pokazuju i mnogobrojne osobitosti nastale kao rezultat stoljetnih jezičnih dodira na hrvatskome tlu. Od |

|radova iz povijesne antroponimije sjevernodalmatinskog područja u posljednjem desetljeću vrijedi spomenuti članak Barbare Kolanović “Povijesni |

|antroponimi otoka Pašmana (1279. – 1355.)“ u kojem se na temelju jezičnih kriterija pokušava klasificirati imena iz tog razdoblja u pogledu |

|njihovih tvorbenih obrazaca i etimologije osobnih imena, a na temelju bilježničkih zapisa zadarskih notara koje je izdao Zadarski povijesni arhiv. |

|Na koncu valja istaknuti radove Kristijana Jurana: “Murterske glagoljske matice“,“Prilozi kasnosrednjovjekovnoj antroponimiji otoka Pašmana“ i |

|“Blatska antroponimija 14. stoljeća” u kojima autor iscrpno obrađuje antroponimnu građu, ponajprije otoka Murtera, ali i drugih |

|sjevernodalmatinskih područja, od srednjeg vijeka do 19. stoljeća. |

|Kao što je moguće zamijetiti iz prethodnih redaka, povijesna antroponimija otoka Raba do sada nije bila predmetom istraživanja. Najveći zahvat u |

|arhivsku građu vezanu za povijest Raba izvršio je slovenski znanstvenik Dušan Mlacović. U središtu njegova zanimanja nalazi se povijest Raba u |

|kasnom srednjem vijeku, premda autor u svojim detaljnim istraživanjima nije zaobišao druga razdoblja, dapače, može se ustvrditi da je obradio |

|period od 11. do 19. stoljeća. Rezultate svojih istraživanja objavio je u više radova od kojih valja spomenuti magistarsku radnju “Družbeni in |

|ekonomski odnosi na Rabu v anžujski dobi 1358-1409 (Nobiles et populares)” iz 1997., doktorsku disertaciju “Rabsko plemstvo v poznem srednjem veku”|

|iz 2006. i knjigu “Građani plemići: pad i uspon rapskoga plemstva” iz 2008. Navedeni radovi označavaju velik pomak u izučavanju povijesti otoka |

|Raba, posebno imajući na umu da su nastali u posljednjih nekoliko godina. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[57] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Cillj ovog istraživanja je sistematizacija i detaljna raščlamba antroponimne građe grada Raba i njegovog distrikta. Na taj će se način postići uvid|

|u identitet stanovništva i društvene i obiteljske odnose među pojedincima na samom otoku, a posljedično bi se analizirali i odnosi rapskog |

|distrikta prema drugim kasnosrednjovjekovnim dalmatinskim komunama. Hipoteze koje bi se pritom mogle pojaviti obuhvaćale bi utjecaj kultova svetaca|

|na odabir imena, utjecaj doseljenika iz kopnenog zaleđa i drugih područja na promjene u antroponimiji Raba i raspodjelu romanskih i slavenskih |

|imena po društvenim staležima. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Materijal na kojem bi se provelo istraživanje obuhvaćao bi prvenstveno spise Nikole iz Bologne i Nikole iz Curtarole, nastale u razdoblju od 1369. |

|do 1382., pohranjene u knjižnici samostana sv. Eufemije u Kamporu na Rabu, koji pružaju obilje podataka za istraživanje rapske antroponimije toga |

|vremena. |

|Budući da se radi o relativno kratkom razdoblju od 13 godina u drugoj polovici 14. stoljeća, problemu će se pristupiti sinkronijski, što u ovom |

|slučaju ne bi trebalo stvarati poteškoće s obzirom da se radi o vrlo iscrpnim povijesnim izvorima u kojima je moguće pronaći preko 1500 osoba |

|spomenutih u više od 1600 dokumenata različite vrste. Istraživanje će se zasnivati na povijesnoj i filološkoj analizi, komparaciji i interpretaciji|

|prethodno navedenih izvora. Istraživački pristup bit će interdisciplinaran tako da će se po potrebi i u skladu s mogućnostima upotrebljavati i |

|metode iz drugih društvenih i humanističkih znanosti. |

|Nakon što se obradi relevantna znanstvena literatura kako bi se izvršio osvrt na dosadašnja istraživanja, pristupit će se izradi beze podataka, |

|odnosno razcrstavanju antroponimne građe po različitim kriterijima, uz pomoć računalnog programa Windows Access. Kriteriji za raspodjelu građe bit |

|će provenijencija, status odnosno titula, ime, prezime, nadimak, patronim, ime i prezime oca, ime i prezime muža odnosno žene s referencom na |

|mjesto na kojem je podatak pronađen u izvorima. Kao pomoćno sredstvo za provjeru i otklanjanje nedoumica poslužit će objavljeni izvori i |

|literatura, posebice radovi Dušana Mlacovića. Zatim bi uslijedilo razlučivanje tablice po različitim kriterijima koje će poslužiti za središnji dio|

|istraživanja, primjerice podjela imena na ona romanskog i slavenskog porijekla, muška i ženska, podjela s obzirom na društveni položaj i porijeklo.|

|Unutar svake pojedine kategorije nastupila bi daljnja lingvistička analiza pojedinih imena radi utvrđivanja etimologije i tvorbenih obrazaca koji |

|će onda pokazati sličnost s ostalim istočnojadranskim područjima, odnosno različitosti i osobitosti koje se javljaju na samom otoku. |

|Iz rezultata dobivenih ovakvom sveobuhvatnom analizom građe dobivene u izvorima uslijedila bi povijesna analiza, odnosno smještanje pojedinih |

|antroponima u povijesni kontekst, a s obzirom na migracije, društvenopolitičke prilike, i religijske osobitosti manifestirane u kultovima svetaca. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Spisi Nikole iz Bologne i Nikole iz Curtarole ostali su do danas neobrađeni u lingvističkom i antroponomastičkom pogledu pa je u tom smislu |

|potrebno, uzimajući u obzir dosadašnja istraživanja istočnojadranske i sjevernodalmatinske antroponimne građe, obraditi i povijesnu antroponimiju |

|otoka Raba i približiti ga na taj način znanstvenoj javnosti kao što je to već učinjeno s nekim drugim istočnojadranskim područjima, a sve u cilju |

|spašavanja i oživljavanja naše kulturne, u ovom slučaju jezične, baštine. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|1. Mlacović, Dušan. Građani i plemići: uspon i pad rapskoga plemstva, Zagreb : Leykam international, 2008.. |

|2. Mlacović, Dušan. Družbeni in ekonomski odnosi na Rabu v anžujski dobi 1358-1409 : nobiles et populares : magistrska naloga, Filozofski |

|fakultet, Ljubljana, 1997. |

|3. Mlacović, Dušan. Popisi rapskih vijećnika iz 1372. i 1388. godine, Zagreb, Historijski zbornik (44) 1991. |

|4. Mlacović, Dušan. The world of Dominchiellus Meçigna : the Testators, the Commune and Family on |

|the Island of Rab in the 2nd Half of the 14th Century, Zagreb, Otium (3) 1995. |

|5. Mlacović, Dušan. Rabsko plemstvo v poznem srednjem veku : doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Ljubljana, 2006. |

|6. Mlacović, Dušan. Rapska komuna u razvijenomu srednjem vijeku, Rab : Gradsko poglavarstvo grada Raba, 1993. |

|7. Budak, Neven. Urban Development of Rab - a Hypothesis. // Hortus artium medievalium. 12 (2006) ; 123-135 |

|8. Juran, Kristijan. Blatska antroponimija 14. stoljeća, Blato do kraja 18. stoljeća, sv. 3 (ur. Teo Šeparović), Općina Blato, Blato, 2005, 77-97. |

|9. Juran, Kristijan. Prilozi kasnosrednjovjekovnoj antroponimiji otoka Pašmana. // Hieronymus. 1 (2007) ; 157-176 |

|10. Cestarić-Jakić, Vesna. Etnički odnosi u srednjovjekovnom Zadru prema analizi osobnih imena, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 19 (1972.) |

|11. Cestarić-Jakić, Vesna. Zadarska ženska osobna imena u XIII. stoljeću – odraz i rezultanta prethodnih simbiotskih procesa u gradu i porijekla |

|novijih doseljenika, Radovi Instituta JAZU u Zadru 24 (1977) |

|12. Mahnken, Irmgard. Dubrovački patricijat u XIV veku, Posebna izdanja SAN, Beograd, 1960. |

|13. Frančić, Anđela, Onomastička svjedočenja o hrvatskome jeziku // Povijest hrvatskoga jezika I. Srednji vijek / Bićanić, Ante ; Damjanović, |

|Stjepan (ur.). Zagreb : Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA, 2009. Str. 211-259. |

|14. Frančić, Anđela, Proučavanje hrvatske antroponimije u 20. stoljeću // Hrvatski jezik u XX. stoljeću : zbornik / Hekman, Jelena (ur.). |

|Zagreb : Matica hrvatska, 2006. Str. 405-421. |

|15. Šimunović, Petar. Antroponimija // Hrvatski jezik / Lončarić, Mijo (ur.). Opole : Universytet Opolski, Instytut Filologii Polskiej, 1998. Str. |

|165-174. |

|16. Juran, Kristijan, Murterske glagoljske matice. // Studia ethnologica Croatica. 14/15 (2002/2003) ; 213-274 |

|17. Kurilić, Anamarija. Imenovanje žena u ranorimskoj Liburniji i takozvana "ženska praenomina". // Archaeologica Adriatica. 2 (2009) , 1; 161-167 |

|18. Frančić, Anđela; Mihaljević, Milica. Osobna imena stranog podrijetla u hrvatskoj antroponimiji. // Riječ : časopis za filologiju. 4. (1998) , |

|1.; 30-34 |

|19. Šimunović, Petar.Pabirci iz antroponimije dalmatinskih srednjovjekovnih gradova. // Radovi Zavoda za slavensku filologiju. 32 (1998) , x; |

|185-190 (članak, znanstveni). |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|500 kn |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |Onomastica Adriatica |dr. sc. Vladimir Skračić, red. prof.| |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |      |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[58] | |

|Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

| |

|dr. sc. Neven Budak, red. prof dr. sc. Kristijan Juran, doc. |

| |

| |

|Stijepo Stjepović |

| |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu,       |

|Stijepo Stjepović |

| |

|M.P. |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[59] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Stijepo Stjepović |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet u Zagrebu |

|Naziv studija: |Medievistika |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |6697 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Antroponimija otoka Raba u drugoj polovici 14. st. |

| |Engleski |Anthroponymy of the island of Rab in the second half of the 14th century |

|Područje/polje: |Humanističke znanosti/Filologija |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Neven Budak |Filozofski fakultet, Zagreb |nbudak@ffzg.hr |

|Drugi mentor: |dr. sc. Kristijan Juran |Centar za jadranska onomastička|      |

| | |istraživanja, Zadar | |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.dr. sc. Neven Budak |Filozofski fakultet, Zagreb |nbudak@ffzg.hr |

| |2.dr.sc. Dušan Mlacović |Filozofski fakultet, Ljubljana |      |

| |3.dr.sc. Mateo Žagar |Filozofski fakultet, Zagreb |mzagar@ffzg.hr |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica fakultetskog vijeća održana 19. travnja 2011. |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano| |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |      |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|      |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|S obzirom na nepotpunu i nedovoljnu istraženost onomastičke građe hrvatskoga priobalja, pa i na zastarjelost tradicionalnoga istraživanja, |

|predložena su istraživanja od prijeke potrebe, kako radi zaokruživanja povijesnih znanja o omjerima slavenskoga (hrvatskoga) i romanskog |

|stanovništva, tako i radi stjecana posrednih zaključaka koji se stječu proučavajući onomastički materijal (migracije, ekonomska moć različitih |

|slojeva stanovništva, miješanje stanovništva i sl). |

|(...) |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Iz obrazloženja teme, te cilja i hipoteza posve je vidljivo da su kandidatu dobro poznata dosadašnja istraživanja dalmatinske antroponimije, te da |

|vlada uobičajenom metodologijom historiografskog usmjerenja kad je posrijedi istraživanje antroponomastičke građe. Nedostaju naznake na kojim će |

|konkretnim povijesnim izvorima počivati istraživanje, i je li taj opseg dovoljan za razmjere doktorata. Nedostaju također naznake da je autor barem|

|elementarno upućen u filološku dimenziju kroatističke (filološke) problematike. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|      |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|      |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|Predlažem da se u povjerenstvo za obranu rada imenuje i netko od kroatista onomastičara (npr. ak. Petar Šimunović ili prof. dr. Anđela Frančić). |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |dr. sc. Mateo Žagar, red. prof. | |

| |2.dr. sc. Neven Budak, red. prof. | |

| |3.dr. sc. Dušan Mlacović, doc. | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu,       M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[60] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Marijana Tomić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij medievistike |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|6873 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Zorica i Marijan Jakšić |

|Datum i mjesto rođenja: |26.12.1975., Zagreb |

|Adresa: |A. Stepinca 28; 23244 Starigrad Paklenica |

|Telefon/mobitel: |098/665-139 |

|E-mail: |mtomic@unizd.hr |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |Poslijediplomski doktorski studij medievistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu |

|(kronološki od novijeg k starijem | |

|datumu): |Dipl. knjižničar (Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za |

| |informacijske znanosti,; 2002-2004) |

| | |

| |Prof. hrvatskog i ruskog jezika i književnosti (Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Odsjek za |

| |hrvatski jezik i književnost i Odsjek za ruski jezik i književnost; 1994-2001) |

|Radno iskustvo |Sveučilište u Zadru, Odjel za knjižničarstvo, Zadar – asistentica (srpanj 2007-) |

|(kronološki od novijeg k starijem |Sveučilište u Zadru, Sveučilišna knjižnica, Zadar – knjižničarka (studeni 2006 – lipanj 2007) |

|datumu): |Hrvatske željeznice, Ured generalnog direktora, Odnosi s javnošću, jezična urednica (srpanj 2001 – listopad |

| |2006) |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |Članci: |

|na znanstvenim skupovima: |1. Tomić, Marijana. Knjižarski katalozi kao izvori za povijest knjige: primjer kataloga Novoselske knjižare u|

| |Zagrebu (1794.-1825.). // Libellarium 2(2008), str. 161-179. |

| |2. Willer, Mirna; Marijana Tomić. Kataložna pravila i praksa u zemljama jugoistočne Europe : istraživanje |

| |stanja u odnosu na suvremene trendove u području bibliografske kontrole. // Organizacija znanja 14, 4(2009) |

| |3. Tomić, Marijana. Provenance information in catalogues of Croatian heritage collection // Summer school in |

| |the study of old books, Zadar, University in Zadar, Departement of Library and Information Sciences, 28 |

| |September – 2 October 2009 : proceedings / ed. by Mirna Willer and Marijana Tomić. Zadar : University in |

| |Zadar, 2010. |

| |Prijevodi: |

| |1.UNIMARC bibliografski format / hrvatski prijevod formata iz 1999. osuvremenila Marijana Tomić. Zagreb : |

| |Hrvatsko knjižničarsko društvo ; Zadar : Sveučilište, 2009. |

| |Radionice i izlaganja na konferencijama: |

| |1. Tomić, Marijana; Essert, Mario; Glumac, Nikola. Označivanje i analiza digitaliziranog dokumenta // 14. |

| |seminar Arhivi, knjižince, muzeji 2010.: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske |

| |infrastrukture, Poreč, 17.-19. studenoga 2010. (izlaganje; rad u zborniku radova prihvaćen za objavljivanje) |

| |2.Bosančić, Boris; Tomić, Marijana. Early printed books in research process: meeting specific needs of |

| |researchers of Croatian glagolitic early printed books using the TEI (Text Encoding Initiative) // LIDA, |

| |Libraries in the Digital Age 2010 May 24 – 28 2010, Zadar, Croatia / University of Zadar, Department of |

| |Library and Information Science . Zadar : Universtiy in Zadar, 2010. (radionica, objavljen sažetak) |

| |3.Bosančić, Boris; Tomić, Marijana; Jakopec, Tomislav. Text encoding of Croatian glagolitic early printed |

| |books in digital library environment // CLS 2010 - Ljetna škola, Okrugli stol i Radionica iz računalne |

| |lingvistike. Zadar, Hrvatska, 22.8.-3.9.2010. (izlaganje, neobjavljeno). |

| |Posterske prezentacije na konferencijama: |

| |1. Šmider, Marinela; Špoljarić, Ivan; Petr Balog, Kornelija; Jadrijević, Romana; Lovrić, Gorica, Tomić, |

| |Marijana. Croatian Public Libraries: Physical or Virtual? : pilot study of Zadar and Osijek public library. |

| |// 17th Bobcatsss Symposium, Porto, Portugal, 2009 (poster presentation) |

| |2. Ćurić, fra Tomislav; Velagić, Zoran; Tomić, Marijana; Vukušić, Maja. How to prepare dusty old ladies for |

| |showing up in public: organizing library collection of a Monastery of St. Frane in Zadar // LIDA 2009, Zadar |

| |(poster presentation) |

| |3. Where did those books come from? : a model of cataloguing of old and rare books in the monastery of St. |

| |Francis in Zadar // 18th Bobcatsss Symposium, Parma, Italy, 2010. (poster presentation) |

| |Izvješća, prikazi, itd.: |

| |1. Tomić, Marijana. Aleksandar Stipčević, Socijalna povijest knjige u Hrvata. Knjiga I.Srednji vijek. Zagreb:|

| |Školska knjiga, 2004. Aleksandar Stipčević, Socijalna povijest knjige u Hrvata. Knjiga II., Od glagoljskog |

| |prvotiska (1483.) do hrvatskoga narodnog preporoda (1835.). Zagreb: Školska knjiga, 2005. // Libellarium |

| |1(2008), str. 157-158. |

| |2. Velagić, Zoran; Marijana Tomić. Projekt uređenja knjižnice samostana sv. Frane u Zadru (izvještaj od 13. |

| |prosinca 2008.) // Libellarium 2(2008), str. 301-303 |

| |3. Tomić, Marijana. Ljetna škola o staroj knjizi, Sveučilište u Zadru, Odjel za knjižničarstvo, 28. rujna - |

| |2. listopada 2009. // Novosti : Hrvatsko knjižničarsko društvo 45(2009). Dostupno na: |

| | |

| |4. Tomić, Marijana. IFLA-ina pretkonferencija: Early printed books as material objects: principles, problems |

| |and perspectives : München, 19. – 21. kolovoza 2009. // Novosti : Hrvatsko knjižničarsko društvo 45(2009). |

| |Available at: |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Organizacija i aproprijacija tekstova hrvatskoglagoljskih brevijara na razmeđu rukopisne i tiskane tradicije |

|Engleski: |Text organisation and appropriaton: Croatian Glagolitic Breviaries in transition from manuscript to print |

| |culture |

|Naslov na jeziku na kojem će se |      |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |Područje: humanističke znanosti / polje: povijest |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |Dr. sc. Mateo Žagar, izv. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta u|mateo.zagar@zg.htnet.hr |

| | |Zagrebu, Hrvatska | |

|Drugi mentor: |Dr. sc. Zoran Velagić, izv. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta |zvelagic@ffos.hr |

| | |Josipa Jurja Strossmayera u | |

| | |Osijeku, Hrvatska | |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Prvi mentor: |1.Žagar, Mateo. Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova. Zagreb: Matica hrvatska, 2007. |

| |2.Žagar, Mateo. Grafetičke posebnosti tekstova istočne grane hrvatskoga glagoljaštva // Slovo 56-57 (2008). |

| |Str. 695-708 |

| |3.Franolić, Branko; Žagar, Mateo. An Historical outline of literary Croatian; The Glagolitic heritage of |

| |croatian culture. London,Zagreb: Erasmus Publisher, CSYPN, 2008 |

| |4.Žagar, Mateo: Grafolingvistika i stari tekstovi: osebujnosti pisanog jezika // Od fonetike do etike : |

| |zbornik / Pranjković, Ivo (ur.). Zagreb, 2005. Str. 223-258 |

| |5.Žagar, Mateo. Grafolingvistički opis Bečkih listića // Raukarov zbornik / Budak, Neven (ur), Zagreb 2005. |

| |Str. 637-650. |

| |6.Žagar, Mateo: Rešetarove paleslavističke teme: s margina // Zbornik o Milanu Rešetaru / Maštrović, Tihomil |

| |(ur.). Zagreb, 2005. Str. 295-304 |

|Drugi mentor: |1.Velagić, Zoran. Pisac i autoritet. Bit autorstva i sustav autorizacije vjerskih knjiga u 18. stoljeću. |

| |Zagreb : Naklada Ljevak, 2010. |

| |2.Velagić, Zoran. Nekoliko napomena o kajkavskim knjigama 17. stoljeća. // Gazophylacium 1-2 (2005). Str. |

| |41–48. |

| |3.Velagić, Zoran. Reading aloud : Between Oral and Literate Communication. // Friars, Nobles and Burghers – |

| |Sermons, Images and Prints. Studies of Culture and Society in Early-Modern Europe, In Memoriam István György |

| |Tóth / uredili László Kontler i Jaroslav Miller. Budimpešta; New York : CEU Press, 2010. Str. 379–388. |

| |4.Velagić, Zoran. Važnost čitanja i slavonska knjiga 18. stoljeća. // Osječki zbornik 28 (2007). Str. |

| |303–310. |

| |5.Velagić, Zoran; Kristek Andrej. Čitatelji, knjige i tekstovi : oblici interakcije. // Osječki zbornik 29 |

| |(2009). Str. 337–346. |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Temeljni su ciljevi rada istražiti kako se u razdoblju kasnoga srednjeg vijeka i humanizma organizirao tekst |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |u rukopisnim i tiskanim glagoljičkih brevijarima, jesu li postojale razlike između njihove organizacije, |

|mjestima): |koliki su bili međuutjecaji te kako je organizacija teksta mogla utjecati na oblike čitanja (javno ili |

| |privatno). Istražit će se osobito prijelaz iz rukopisne u tiskanu tradiciju te zakonitosti obiju tradicija |

| |koje su utjecale na organizaciju teksta. Budući da su liturgijski tekstovi namijenjeni javnom čitanju, |

| |prvenstveno će se istražiti prilagodba teksta glasnom čitanju, no istom metodologijom istražit će se i tekst |

| |u rubrikama i ostalim dijelovima namijenjenim tihom čitanju kako bi se usporedila organizacija i |

| |aproprijacija tekstova obiju namjena. Posebna će pozornost biti pridana upravo interakciji teksta, medija i |

| |čitatelja, analizirajući s jedne strane način prezentacije teksta i grafetičke osobitosti, a s druge |

| |aproprijaciju tekstova i njezin utjecaj na organizaciju. |

|Sažetak na engleskom jeziku |The main goal of the thesis is to research the organization of the text in manuscripts and early printed |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |Glagolitic breviaries from the late medieval and humanistic period, as well as the differences between the |

|mjestima): |text organization in manuscripts and early prints, the posible mutual impact and the influence that |

| |organization of the text had on public and silent reading. Especially, the transmission from the manuscript |

| |to printed tradition will be researched, as well as the rules of each tradition that affected the |

| |organization of the text. As liturgical texts are intended to be read in public, the organization of the text|

| |intended for oralized reading will be examined, but the same methodology will be implemented on the parts of |

| |the text intended for silent reading (rubricas) in order to compare both forms of texts. The interaction |

| |between text, medium and the reader will be analyzed by researching the influence of the appropriation of the|

| |text on its organization. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Nakon što su istraženi tekstovi iz XII. i XIII. stoljeća pisani uglatom glagoljicom te protumačen njezin nastanak (Žagar, 2005), nametnula se |

|potreba za istraživanjem sljedeće važne točke u razvoju glagoljskoga pisma, prijelaz prema tiskanoj knjizi, kojim se trebaju objasniti nova |

|rješenja u pismu, straničnom postavu i uporabi grafetičkih sredstava, kao i primjena rješenja iz rukopisne tradicije u tiskarstvu, njihovo |

|interferiranje i napori za standardizacijom pojedinih rješenja. Naime, do sada nisu napravljena sustavna istraživanja o tome što se u organizaciji |

|glagoljičkog teksta mijenjalo u transmisiji teksta iz rukopisnog u tiskani tekst. |

|U ovom radu će biti istražen razvoj organizacije tekstova (organizacija kodeksa/knjige, stranični postav, grafetička sredstva) u glagoljičkim |

|rukopisnim i tiskanim brevijarima kao i utjecaj organizacije teksta u glagoljičkim kodeksima na onu u tiskanim knjigama i obrnuto. Posebno će se |

|motriti promjene u straničnom postavu i grafetička sredstva koja, iako bez izravnog jezičnog odvjetka, sudjeluju u organizaciji i vizualnoj |

|prezentaciji teksta. Istraživanje će obuhvatiti i rezultate lingvističkih, paleografskih i kulturoloških istraživanja korpusa kako bi se objasnila |

|pojedina rješenja u organizaciji teksta i uporabi grafetičkih sredstava te kako bi se dobila cjelovita slika o ulozi aproprijacije na organizaciju |

|tekstova i obrnuto. |

|Detaljnim će se kodikološkim i tipografskim opisom promatranih brevijara, osim njihove usporedbe koja treba pokazati razvoj pojedinih rješenja i |

|njihov međuutjecaj, utvrditi i uvjetovanost pojedinih rješenja s obzirom na način izradbe teksta (rukopis ili tiskana knjiga). Osobito će se |

|promatrati promjene u organizaciji tekstova koje su bile uvjetovane primjenom tipografije, zadržavanje rješenja iz rukopisnog korpusa u tiskanim |

|knjigama uvjetovan tradicijom i drugim faktorima te izmjene u tim rješenjima ili njihovo zadržavanje u kasnijim izdanjima tiskanih glagoljičkih |

|brevijara. Očekuje se da je ovisnost prvih tiskovina o rukopisnom ustrojstvu vrlo velika, ali su se zasigurno morale pokazati i posebnosti |

|tipografske organizacije. |

|Uz pomoć relevantne literature promotrit će se međuutjecaj glagoljičkih, latiničkih i ćiriličkih rukopisa i tiksanih knjiga. |

|Početkom suvremene povijesti knjige smatra se djelo L’Apparition du Livre koje su godine 1958. objavili L. Febvre i H.-J. Martin i koje otvara |

|zanimanje za knjigu kao sociološki fenomen (Gadd, 2010), a nedavno u žarište zanimanja dolazi rekonstrukcija čitateljskih navika i aproprijacija |

|teksta u širokom smislu (Chartier, 1995). Čitateljskim navikama u srednjem vijeku i renesansi bavili su se M. B. Parkes i A. Grafton (1980), a širi|

|povijesno-kulturološki koncepti razrađeni su u djelima P. Burkea, W. Onga, B. Streeta, itd. Usporedbom elemenata rukopisnih i tiskanih knjiga koji |

|su se prilagođavali glasnom ili tihom čitanju bavio se Paul Saenger (Saenger, 1997, 1999) koji je proučavao promjene u organizaciji teksta i |

|stavljao ih u odnos razvoju tihog čitanja. Grafetička sredstva (ligature, kratice, razmak između riječi) Saenger proučava u njihovu međuodnosu te |

|utjecaju na čitanje. Saenger proučava povijest čitanja liturgijskih knjiga u opreci prema ostalim tekstovima. Robert Chartier u svojim djelima |

|kreće od trokuta koji tvore tekst, medij (kodeks, knjiga) i čitatelj, pri čemu čitatelj tekstu ulijeva značenje, na koje utječe i oblik teksta, te |

|promjena oblika uzrokuje promjenu značenja, tekstove namijenjene glasnom čitanju sagledava iz pozicije njihove dvojne funkcije, da su prilagodljivi|

|uhu i oku. Chartier obrađuje i pitanja glasnog i tihog čitanja s kulturološkog stajališta, ali i s obzirom na promjene u obliku samih tekstova. |

|Nekoliko je istraživanja i na temu pisara koji su se nakon pisarskog iskustva bavili tiskanjem knjiga (Edmunds, 1991). |

|Glagoljički su izvori najčešće istraživani s povijesnoknjiževnog, lingvističkog i kulturološkog stajališta (Pantelić, Nazor, Grabar, Badurina |

|Stipčević) pri čemu se najčešće istražuje transmisija i provenijencija tekstova. Marija Agnezija Pantelić je provodila povijesnoliturgijsku i |

|komparativnojezičnu analizu nekih glagoljskih rukopisa i tiskanih knjiga određujući izvornike tiskanim tekstovima. U svojim je radovima |

|liturgijskim knjigama prilazila s kulturološkog i povijesnoliturgijskog motrišta. Nisu rijetke kulturološke studije glagoljaških kulturnih krugova,|

|njihova odnosa prema europskim stremljenjima razdoblja kasnog srednjeg vijeka i humanizma, uvjetima nastanka glagoljskih tekstova i sl. (Pantelić, |

|Hercigonja, Damjanović, Nazor, Bratulić, Žagar). Lingvistička istraživanja bave se osobitostima hrvatske redakcije u staroslavenskim izvorima, ali |

|i općenito uporabom triju jezika i pisama u hrvatskom srednjovjekovlju (Hercigonja). Na tom polju važna su istraživanja bilingvizma i |

|diglosije/triglosije (Mihaljević) koja je za povijest čitanja važna zbog funkcionalnog razgraničenja uporabe staroslavenskog i/ili hrvatskog jezika|

|u funkcionalno različitim dijelovima teksta (staroslavenski u tekstu, a hrvatski u rubrikama), ali i u tekstovima različite namjene. Izuzetno su |

|važne lingvističke analize jezika glagoljskih tekstova koje jezik proučavaju s pozicije miješanja dijalekata, stilizacije, i sl. (Hercigonja, |

|Damjanović, Tandarić). Budući da se filologija u najširem smislu mora uključiti u razumijevanje aproprijacije, pretakanja rukopisne prakse u |

|tiskanu, sva ta istraživanja poslužit će kao izvrstan temelj sustavnog istraživanja aproprijacije hrvatskoglagoljičkih tekstova. Tipografskim |

|obilježjima prvih tiskanih knjiga, koje zbog svojih zakonitosti valja posebno razmotriti pri analizi straničnog postava, bavilo se više stranih |

|autora (Steinberg, McKenzie, Gaskell, Füssel), a u Hrvatskoj Frane Paro (1997). |

|Nakon što se početkom XX. stoljeća razvila svijest o ograničenjima formalne i kulturološke paleografije, u drugoj se polovici XX. stoljeća sve više|

|uzimaju u obzir društveni uvjeti u kojima se razvija pismo. Novim paleografskim pristupom u izučavanju grafetičkih elemenata u glagoljičkim |

|tekstovima bavila se austrijska paleografkinja T. Eckhardt koja je zaključila da grafetički elementi, prije svega ligature, nisu bili korišteni |

|samo zbog štednje, nego i zato da bi olakšale čitanje pružajući oslonac oku u teksturi zasićenoj okomitim linijama (Eckhardt, 1989). Slijedom |

|postavki o triparticiji paleografije na analitičku paleografiju, paleografiju čitanja i povijest pisma (Gilissen, 1974) M. Čunčić je grafetičke |

|posebnosti uvrstila u paleografiju čitanja (Čunčić, 1997). U Hrvatskoj je prisutan manjak jasno razrađenih glagoljskih paleografija, o čemu |

|svjedoči i podatak da do sada postoje samo četiri, od kojih ni jedna nije na hrvatskom jeziku (Geitler, 1883; Jagić, 1911.; Vajs, 1932.; Eckhardt, |

|1989). Vrlo često su se autori (Damjanović, Hercigonja, Katičić) bavili genezom glagoljice, grafičkim osobitostima glagoljskih slova (Bakmaz, |

|Paro), no tekstnom organizacijom glagoljičkih tekstova do sada se detaljno u svojim radovima bavio samo Mateo Žagar koji je postavio model |

|grafolingvističkog istraživanja, definirajući pojmove i elemente straničnog postava i grafetičkog opisa koji sada trebaju biti detaljnije |

|primijenjeni na pojedinačne izvore, osobito glagoljičke. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[61] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Cilj rada je prikazati razvoj organizacije tekstova glagoljičkih rukopisnih i tiskanih brevijara (straničnog postava i grafetičkih sredstava) te |

|njihovu uvjetovanost aproprijacijom. Pretpostavlja se da je u rukopisnim i tiskanim brevijarima organizacija teksta ovisila o načinu njegove |

|proizvodnje (kodeks ili tiskana knjiga) te da je tiskarstvo baštinilo pojedina sredstva organizacije od rukopisne tradicije dok su pojedina bila |

|izmijenjena slijedom drugačije tehnike proizvodnje, a utjecaj je bio i obrnut. Polazi se od pretpostavke da su izmjene i razvoj organizacije |

|tekstova uvjetovani tradicijom, pretpostavljenom aproprijacijom, međusobnom interakcijom rukopisne i tiskane knjige, očekivanim društvenim |

|zahtjevima i dodirom s drugim pismovnim kulturama. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Za istraživanje su odabrana dva rukopisna i dva tiskana brevijara, i to Mavrov brevijar; Baromićev brevijar; II. novljanski brevijar; Brozićev |

|brevijar, a svi su na različite načine povezani s Blažom Baromićem što korpus čini zaokruženim. Mavrov brevijar pisao je žakan Blaž Baromić 1460. |

|godine u Konavlima za popa Mavra, pisan je ustavnom glagoljicom na 417 pergamenskih folija (najdetaljnije su ga istražili M. Pantelić i J. |

|Tandarić). Godine 1493. Blaže Baromić je u Veneciji, u Torresanijevoj tiskarskoj radionici priredio za tisak tzv. Baromićev brevijar, vjerojatno na|

|temelju pisanog brevijara. Pop glagoljaš Martinac u Grobniku godine 1495. za pavlinski samostan sv. Marije napisao je II. novljanski brevijar, a u |

|literaturi se spominje da je pisan po predlošku Baromićeva brevijara, kao i tiskani Brozićev iz 1561. koji se u literaturi navodi kao ponovno |

|izdanje Baromićeva brevijara. Uz to, Brozićev brevijar je posljednja tiskana glagoljska knjiga pisana na hrvatskostaroslavenskom jeziku, prije |

|rusifikacije. Kroz usporedbu Mavrovog i Baromićeva brevijara istraživat će se utjecaj koji je pisani brevijar imao na stranični postav, grafetičke |

|elemente i prilagodbu knjige čitatelju, a budući da je rukopisni II. novljanski brevijar nastao prema predlošku upravo tiskanog Baromićeva |

|brevijara istraživat će se i obrnuti utjecaj, dakle utjecaj tiskane knjige na organizaciju teksta u rukopisu. Istražujući Brozićev brevijar, |

|istražit će se utjecaj tiskanog brevijara na idući tiskani, nastao više od pola stoljeća kasnije. U svim će se brevijarima istraživanje obaviti na |

|tekstno srodnim dijelovima sanktorala kako bi se omogućio što ujednačeniji korpus koji pridonosi relevantnijim rezultatima istraživanja. |

|Promatrat će se stranični postav, i to veličina stranica, odnos lijeve i desne stranice; tekstna polja (stupci, reci, margine), razmaci među |

|slovima i među riječima, proporcije slova, priprava knjige za čitatelja (bilješke, način paginiranja, proredi, oznake paragrafa), pisarski ili |

|tiskarski zahvati (promjene tipografije, ukrašavanje knjige, korištenje margina), sadržajna obilježja (npr. odnos teksta i iluminacija), oblici |

|kraćenja (ligature, kratice), pisanje združenica (kao refleks staroga načela scriptura continua, uporaba velikih slova na više razina, punktuacija |

|i interpunkcija, te standardiziranje verzala, tj. funkcionalnih majuskula. Budući da grafetička sredstva sudjeluju u organizaciji i vizualnoj |

|prezentaciji teksta, posebno će se detaljno istraživati uporaba i vrsta ligatura i kratica kao najuočljivijih grafetičkih sredstava i njihov |

|utjecaj na oblik čitanja. |

|Budući da su liturgijski tekstovi namijenjeni javnom, dakle glasnom čitanju, prvenstveno će se istražiti prilagodba tiskanog teksta glasnom |

|čitanju. Isti elementi straničnog postava i grafetički elementi koji će se motriti u dijelovima namijenjenim glasnom čitanju, istražit će se i u |

|rubrikama i ostalim dijelovima brevijara koji su bili namijenjeni tihom čitanju kako bi se usporedila organizacija i aproprijacija tekstova obiju |

|namjena. Posebna će pozornost biti pridana upravo interakciji teksta, medija i čitatelja, analizirajući s jedne strane načine prezentacije teksta i|

|grafetičke osobitosti, a s druge aproprijaciju tekstova i njezin utjecaj na organizaciju. |

|Nakon prikupljanja podataka, koristit će se kvantitativna i komparativna analiza. Rezultati će biti prikazani i analizirani pojedinačno za svaki |

|brevijar, te nakon toga uspoređeni. Osim toga, rezultati će biti prikazani i odvojeno za dijelove namijenjene glasnom i one namijenjene tihom |

|čitanju, te će se i oni usporediti komparativnom analizom. |

|Samo istraživanje izvršit će se posebnim računalnim programom napisanim za Mozilla Firefox preglednik u WebGL tehnologiji koji omogućuje |

|postavljanje oznaka na digitalizirane stranice brevijara. Priređene oznake razlikuju se u obliku (npr. trokut, križić, strijelica, i sl.) i u boji,|

|a postavljaju se na željeno mjesto slike, tj. otvorene stranice dokumenta. Shema oznaka ugrađenih u računalni program izrađena je na temelju |

|željenih točaka istraživanja, a moguće je dodavati i nove oznake koje se mogu pojaviti tijekom samog istraživanja. Svakoj oznaci dodaje se |

|odgovarajuće svojstvo, a za pojedinačne oznake iste skupine moći će dopisati i atributi. Pomoću mogućnosti mjerenja, program će pohranjivati i |

|mjere za razmake, širine margina, razmake između redaka, stupaca, visinu inicijala i ostale potrebne mjere, što će se u konačnici uspoređivati |

|između istraživanih brevijara. Oznake se unose u slojevima, što omogućuje veću preglednost i podjelu tema koje se obrađuju, a oznake unutar slojeva|

|mogu se prikazati istodobno ili pojedinačno po slojevima. Na temelju geometrijskog zapisa oznaka, računalni program će moći izračunati i prikazati |

|bitne značajke obrađenog dokumenta, broj oznaka, odnose između njih, te uspoređivati zapise različitih dokumenata po svim kategorijama što |

|omogućuje kompletnu statističku obradu s numeričkim i grafičkim rješenjima. |

|Zaključci dobiveni ovim istraživanjem moći će se propitati na drugim tekstovima kako bi se dobila šira slika o organizaciji glagoljičkih tekstova, |

|o njihovu grafetičkom međuutjecaju, kao i o utjecaju procesa (glasnog/tihog) čitanja na grafetički razvoj glagoljičkih tekstova. Uz to, računalni |

|program izrađen u svrhu ovog istraživanja omogućuje da se iste oznake postavljaju na bilo koji drugi digitalizirani dokument, te će se istom |

|metodologijom rezultati istraživanja sanktorala moći propitati ne samo na drugim dijelovima brevijara, nego i na latiničkim i ćiriličkim |

|liturgijskim tekstovima kako bi se dobio uvid u međupisamske utjecaje prisutne u hrvatskoj srednjovjekovnoj kulturi. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Istraživanjem će se analizirati i objasniti razvoj i standardizacija straničnog postava, uporabe grafetičkih sredstava i prilagodbe knjige |

|čitatelju na trima razinama, i to s obzirom na: (1) način proizvodnje (rukopisna ili tiskana knjiga), (2) povijesni razvoj, te (3) utjecaj |

|aproprijacije na stranični postav i grafetička sredstva. Usporedba s ostalim pismovnim kulturama pridonijet će smještanju korpusa u kontekst |

|europske baštine, a sustavno prikupljeni rezultati pridonijet će sastavljanju ranonovovjekovne glagoljičke paleografije. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|1. A millenium of the book: production, design and illustration in manuscript and print: 900-1900 / ed. by Robin Myers, Michael Harris. Delaware: |

|Oak Knoll Press, 1994-2 |

|2. Amirova, T. A. Funkcional’naja vzaimosvjaz’ pismennogo i zvukovoga jazyka. Moskva, 1985. |

|3. Beal, Peter. A dictionary of English manuscript Terminology. Oxford: Universtiy press, 2008. |

|4. Chartier, Roger. Forms and meanings : texts, performances, and audiences from codex to computer. University of Pennsylvania Press, 1995. |

|5. Febvre, Lucien; Henri-Jean Martin. The coming of the book: the impact of printing 1450-1800. London : N.L.B., 1976. |

|6. Gaskell, P. A new introduction to bibliography : the classic manual of bibliography. New Castle : Oak Knoll Press, 1995. |

|7. Jagić, V. Glagoličeskoe pisьmo // Enciklopedija slavjanskoj filologii III. / ur. V. Jagić. Sanktpetersburg, 1911 |

|8. Hercigonja, Eduard. Na temeljima hrvatske književne kulture. Zagreb : Matica hrvatska, 2004. |

|9. Kodikologie und palaographie im digitalen zeitalter 2 = Codicology and paleography in the digital age 2 / ed. by Franz Fischer, Christiane |

|Fritze, Georg Vogeler. Norderstedt, 2010. |

|10. Hercigonja, Eduard. Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2009. |

|11. Lemaire, Jacques. Introduction a la codicologie. Louvain-la-Neuve: College Erasme, 1989. |

|12. Paro, Frane. Typographia glagolitica. Zagreb : Matica hrvatska, 1997. |

|13. Saenger P. Space betweeen words: the origin of silent reading. Stanford: University Press; 1997. |

|14. Senjski glagoljaški krug 1248.-1508.: zbornik radova sa znanstvenog skupa održanoga u Zagrebu 21. I 22. Studenog 1994. godine / glavni urednik |

|Milan Moguš. – Zagreb : HAZU, 1998. |

|15. Steinberg SH. Five hundered years of printing. New edition, revised by John Trevitt ed. London: The British Library and Oak Knoll Press; 1996. |

|16. Stipišić, J. Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi. Zagreb : Školska knjiga, 1972. |

|17. Tandarić, J. Hrvatskoglagoljska liturgijska književnost. Zagreb: , 1993. |

|18. The role of the book in Medieval culture : proceedings of the Oxford International Symposium, 26 september – 1 october 1982 / ed. by Peter |

|Ganz. Turnhout: Brepols, 1986. |

|19. Vajs, J. Rukovĕt hlaholské paleografie. Prag, 1932. |

|20. Žagar, Mateo. Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova. Zagreb: Matica hrvatska, 2007. |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|15.000,00 kn |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |Digitalna knjižnica hrvatske baštine |dr. sc. Zoran Velagić, izv. prof. |      |

|financiranje |tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |2.000,00 kn |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[62] | |

|Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis izv. prof. dr. sc. Mateo Žagar |

|(ime i prezime prvog predloženog mentora) |

| |

|Potpis izv. prof. dr. sc. Zoran Velagić |

|(ime i prezime drugog predloženog mentora) |

| |

|Potpis Marijana Tomić |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu,       Potpis Marijana Tomić |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|M.P. |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[63] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Marijana Tomić |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski studij medievistike |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |6873 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Organizacija i aproprijacija tekstova hrvatskoglagoljskih brevijara na razmeđu rukopisne i tiskane tradicij|

| |Engleski | Text organisation and appropriaton: Croatian Glagolitic Breviaries in transition from manuscript to print |

| | |culture |

|Područje/polje: |humanističke znanosti/polje povijest |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Mateo Žagar, red. prof. |Filozofski fakultet, Zagreb |mateo.zagar@zg.t-com.hr |

|Drugi mentor: |dr. sc. Zoran Velagić, izv. prof. |Filozofski fakultet, Osijek |zvelagic@ffos.hr |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.dr. sc. Andrea Zlatar Violić, red. |Filozofski fakultet, Zagreb |azviolic@ffzg.hr |

| |prof. | | |

| |2. dr. sc. Mateo Žagar, red. prof. |Filozofski fakultet, Zagreb |mateo.zagar@zg.t-com.hr |

| |3. dr. sc. Neven Budak, red. prof. | Filozofski fakultet, Zagreb |nbudak@ffzg.hr |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica fakultetskog vijeća Filozofskoga fakulteta u Zagrebu od 19. travnja 2011. |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano| |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |      |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Prilikom javne obrane teme doktorskoga rada 11. VI. 2010. kandidatica Marijana Tomić pokazala je dobro znanje iz područja unutar kojega namjerava |

|pisati doktorat: osim poznavanja složenosti povijesti knjige i tipografije, iskazala se i kao dobar poznavatelj hrvatske glagoljske knjiške |

|baštine, kao i hrvatske redakcije staroslavenskoga jezika kojim su pisane liturgijske knjige toga hrvatskoga kulturološkoga pola. Temu je |

|koncipirala upravo na tim trasama, primjereno je odabrala korpus, poslužila se odgovarajućom i recentnom literaturom te na optimalan način |

|isplanirala istraživanje. Na temelju javne obrane stečen je dojam da kandidatica u zadanom roku može sastaviti kvalitetan doktorski rad. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

| Tema doktorskoga rada Marijane Tomić koncipirana je na vrsnim tradicionalnim istraživanjima povijesti knjige i tipografije, koja se dosad uglavnom|

|nisu aplicirala na korpus glagoljske knjige. Metodologija je pak posve suvremena (temelji se na istraživanjima vizualne recepcije u okvirima |

|glasnoga i tihog čitanja) te se snažno oslanja na računalnu obradu tekstova. Budući da su donekle slična istraživanja provedena na korpusu |

|latinskih knjiga na razmeđu srednjovjekovlja i novovjekovlja, očekuju se prepoznavanja i tumačenja brojnih posebnosti uzusa glagoljske knjige, kao |

|i karakteristične naslonjenosti na zapadnu, latinsku praksu. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Na temelju izvješća s javne obrane doktorskoga rada i na temelju prijave teme procjenjujemo da je odabrana tema doktorskoga znanstveno posve |

|utemeljena, da metodologija istraživanja i koncepcije rada posve odgovara naznačenoj svrsi, te da je kandidatica svojim znanjem i odnosom prema |

|problematici kadra napisati kvalitetan doktorski rad. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|      |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|ljetni semestar ak. godine 2012/2013. |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |dr. sc. Andrea Zlatar, red. prof. | |

| |2.dr. sc. Mateo Žagar, red. prof. | |

| |3.dr. sc. Neven Budak, red. prof. | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 20. lipnja 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[64] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |dipl., Kosjenka Laszlo Klemar |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |prof.dr.sc., Neven Budak |

|Naziv studija: |PDS Medievistike |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|6400 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Želimir Laszlo, Višnja Laszlo |

|Datum i mjesto rođenja: |12. travnja 1979., Zagreb |

|Adresa: |D. Mandića 32a, 10 000 Zagreb |

|Telefon/mobitel: |091 573 00 82 |

|E-mail: |kosjenkalaszlo@ |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje | |

|(kronološki od novijeg k starijem |2006. - Upisala Poslijediplomski studij medievistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu |

|datumu): |2005. - Diplomirala povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u |

| |Zagrebu |

| |1999. - Upisala Studij povijesti umjetnosti i etnologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u |

| |Zagrebu |

| |1998. - Završila srednjoškolsko obrazovanja (IX. Gimnazija, Zagreb) |

|Radno iskustvo |2008. Sudjelovanje na znanstvenom projektu IRCLAMA (PL 043984, 6. okvirni program Europske |

|(kronološki od novijeg k starijem |Unije, FP6) u vidu asistenta programa „Arheološki parkovi/Archaeological parks“ |

|datumu): | |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |Radovi: |

|na znanstvenim skupovima: | |

| |K. Laszlo Klemar, M. Zeman, Naselja i organizacija prostora na srednjem istočnom Jadranu od antike do ranog |

| |srednjeg vijeka - pitanje kontinuiteta (case study – Bribir, Donje polje), Zbornik Stjepan Gunjača i |

| |hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština 1, 2010, 147-165. |

| |(izvorni znanstveni rad) |

| | |

| |K. Laszlo Klemar, Rembrandtova karizma u svjetlosti i sjeni njegova bakropisna polja, četiristota obljetnica |

| |rođenja Rembrandta van Rijna (1606-1666), GRAFIKA - hrvatski časopis za umjetničku grafiku i nakladništvo, |

| |10/11, 2006-2007, 44-47. |

| |(stručni rad) |

| | |

| |Arheološko povijesni vodič po svetištu Majke Božje Gorske u Loboru (K. Filipec), Zagreb, 2008. (tekst |

| |pojmovnika i korektura) |

| | |

| |K. Laszlo Klemar, Tekstilno rukotvorstvo brdovečkog kraja uz običaj blagoslova hrane, Galerija „Razvid“, |

| |Zaprešić, 2007. |

| |(predgovor k.i.) |

| | |

| |K. Laszlo Klemar, RAKU likovni performance, Galerija „Razvid“, Zaprešić, 2006. |

| |(predgovor k.i.) |

| | |

| |Sudjelovanja na znanstvenim skupovima: |

| | |

| |K. Laszlo Klemar, M. Zeman, Naselja i organizacija prostora na srednjem istočnom Jadranu od antike do ranog |

| |srednjeg vijeka - pitanje kontinuiteta (case study – Bribir, Donje polje), Znanstveni skup Stjepan Gunjača |

| |i hrvatska srednjovjekovna povijesno arheološka baština, 3-6. studenoga 2009, MHAS, Split. |

| | |

| | |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |BRIBIR (VARVARIA) I ORGANIZACIJA TERITORIJA OD ANTIKE DO ŠUBIĆA |

|Engleski: |BRIBIR (VARVARIA) AND THE ORGANIZATION OF TERRITORY FROM ANTIQUITY TO THE AGE OF ŠUBIĆI |

|Naslov na jeziku na kojem će se |      |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |humanističke znanosti/povijest umjetnosti |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |prof.dr. sc., Miljenko Jurković |Filozofski fakultet Sveučilišta u|miljenko.jurkovic@ffzg.hr |

| | |Zagrebu | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Prvi mentor: | |

| |M. Jurković, N. Maraković, La nascita del primo romanico in Croazia nel contesto delle grandi riforme |

| |ecclesiastiche del secolo XI, Immagine e Ideologia. Studi in onore di A.C.Quintavalle (ed. A. Calzona, R. |

| |Campari, M. Mussini), Parma 2007, 96-102. |

| |M. Jurković, N. Maraković, „Signatures“ in the Stones – The Legacy of Early Medieval Elites on the Territory |

| |of Modern Croatia, HAM 13/2, 2007, 359-374. |

| |M. Jurković, I. Basić, Elites ecclesiastiche e renovatio: tradizioni tardoantiche nell'arte di VIII e IX |

| |secolo in Istria, in: Ideologia e cultura artistica tra Adriatico e Mediterraneo orientale (IV-X secolo). Il |

| |ruolo dell'autorita ecclesiastica alla luce di nuovi scavi e ricerche, Atti del Convegno internazionale |

| |Bologna-Ravenna, 26-29 novembre 2007., Ante Quem Bologna 2009, 289-302. |

| |M. Jurković, Predgovor / Foreword, in: Studia Varvarina I (ur. B. Kuntić-Makvić), Studies in Early |

| |Christian and Medieval Art History and Archaeology, Dissertationes et Monographiae 4, Int. Research Center |

| |for Late Antiquity and the Middle Ages, Zageb-Motovun 2009, 7-10. |

| |M. Jurković, G.P. Brogiolo (ur), CORPUS ARCHITECTURAE RELIGIOSAE EUROPEAE (saec. IV-X), vol. II.1. Italia, |

| |Province di Belluno, Treviso, Padova, Vicenza, Zagreb 2009, 325 p. |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Srednjovjekovni je Bribir bio važno političko-administrativno i kulturno središte te, ujedno, glavno sjedište|

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |jedne od najmoćnijih plemenitaških obitelji u srednjem vijeku - Šubića. Bogatstvom i visokom kulturnom |

|mjestima): |razinom izdvajao se od ostalih naselja na tlu srednjovjekovne Hrvatske. Istraživanjem se nastoje utvrditi |

| |razlozi istaknute pozicije Bribira u periodu razvijenog srednjeg vijeka te utjecaj Šubića na njegovu |

| |srednjovjekovnu strukturu, značaj i bogatstvo. U svrhu ispunjavanja navedenog cilja ispituje se razvoj |

| |Bribira u korelaciji s njegovim statusom, ulogom i funkcijom unutar užeg (lokalnog) i šireg (regionalnog) |

| |okruženja, u vremenskom rasponu od antike, kada stječe istaknuti položaj, pa sve do polovine 14. stoljeća |

| |kada ga, uslijed upravno-administrativne reorganizacije Ludovika Anžuvinskog, zauvijek gubi. |

|Sažetak na engleskom jeziku |Medieval Bribir was an important political-administrative and cultural center, and, at the same time, the |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |main seat of the one of the most powerful medieval noble kindred - the Šubići. Wealth and reputation which it|

|mjestima): |enjoyed, separate it from the other settlements in medieval Croatia. The study seeks to determine the reasons|

| |of the prominent position of Bribir during the High Middle Ages and the impact of Šubić on its medieval |

| |structure,reputation and wealth. To fulfil this objective the study is focused on the development of Bribir |

| |in correlation with its status, role and function within the inner (local) and wider (regional) environment, |

| |in the time span from antiquity, when it gain prominent position, untill the half of the 14th century, when, |

| |due to administrative reorganization of Louis Anjou, forever lost it. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Srednjovjekovni je Bribir bio važno kulturno i političko središte, upravno-administrativno središte Bribirske županije. Bribirski župani birali su |

|se između članova jedne od najmoćnijih plemenitaških obitelji u srednjem vijeku - Šubića, koji su u Bribiru imali stalnu rezidenciju. O visokoj |

|kulturnoj i civilizacijskoj razini srednjovjekovnog Bribira svjedoče ostaci četiriju crkava, od kojih je jedna pripadala kompleksu franjevačkog |

|samostana, zatim ulomci reprezentativne skulpture, brojni fragmenti luksuzne uvozne keramike i predmeta od stakla te pisani izvori u kojima se |

|spominju liječnici, notari, obrtnici itd.. Politički značaj i kulturno bogatstvo Bribira mogu se tumačiti refleksijom političke i ekonomske moći |

|Šubića. Međutim, Šubići nisu “stvorili” Bribir, niti je njihov izbor Bribira za stalno sjedište bio slučajan. Naime, radi se o naselju s dugom |

|tradicijom upravno-administrativnog i kulturnog središta, koji je epitete urbanog stekao već u antičko doba, kada je pod imenom Varvaria isprva |

|imao ulogu središta kasnoliburnske teritorijalne zajednice, zatim središta rimske civitas, a najvjerojatnije od vremena vladavine cara Tiberija, |

|municipija. Istaknutu je ulogu zadržao i tijekom ranosrednjovjekovnog perioda, kada mu je bila pripisana funkcija županijskog središta. |

|Specifičnost Bribira u odnosu na ostala naselja u unutrašnjosti današnje Dalmacije leži upravo u njegovom iznimno dugom, kontinuiranom razvoju te |

|istaknutom položaju koji je, usprkos brojnim društvenim, političkim i ekonomskim promjenama, uspio zadržati sve do polovine 14. stoljeća. |

| |

|Poznavanju povijesti Varvarije/Bribira najviše su doprinijela arheološka istraživanja, posebice ona provedena šezdesetih i sedamdesetih godina 20. |

|stoljeća, kada su u nekoliko kampanja djelomično istražene prethistorijske, antičke i srednjovjekovne razvojne faze naselja. Osim što su |

|rezultirala značajnim nalazima, ta su istraživanja potakla i prve rasprave o karakteristikama, ulozi i funkciji Varvarije/Bribira u pojedinim |

|povijesnim razdobljima, te o njegovu značaju u širem društveno-povijesnom i prostornom kontekstu. Voditelji istraživanja prethistorijskih slojeva, |

|J. Korošec i Š. Batović, iznijeli su prve hipoteze o formiranju naselja, utvrdili su njegove prethistorijske razvojne faze i prvi su ga uvrstili u |

|red najznačajnijih naselja na prostoru predrimske Liburnije. Razumijevanju razvoja i karakteristika liburnske Varvarije doprinijela su i Batovićeva|

|istraživanja liburnskih gradinskih naselja i materijalne kulture u cjelini. Ostatke antičkog naselja na Bribirskoj glavici najvećim je dijelom |

|istražio M. Suić. U središtu njegova interesa bilo je rješavanje problema vezanih uz urbanizaciju liburnske Varvarije, vrijeme i kontekst stjecanja|

|municipaliteta, organizaciju upravnog tijela i granice njenog municipalnog teritorija. Iznimno su značajni i Suićevi rezultati istraživanja |

|varvarinskih bedema te predložena kronologija njihove izgradnje. Istraživanja srednjovjekovnih građevnih ostataka (ostataka stambenih, sakralnih i |

|obrambenih objekata) na Bribirskoj glavici dugi je niz godina vodio S. Gunjača. Pored toga, Gunjača je prvi ukazao na strateško i |

|historijsko-arheološko značenje Bribira. Srednjovjekovna groblja najvećim su dijelom istražili D. Vrsalović i A. Jelovina. Njihova istraživanja |

|omogućila su utvrđivanje kontinuiteta naseljenosti od polovine 9. stoljeća pa sve do izmaka kasnog srednjeg vijeka. |

| |

|U novije su se vrijeme liburnsko-rimskom Varvarijom/srednjovjekovnim Bribirom bavili brojni autori, među kojima valja istaknuti S. Čače, N. |

|Jakšića, F. Smiljanića i D. Karbića. S. Čače se Varvarijom bavio u kontekstu istraživanja razvoja i karakteristika kasnoliburnskih i ranorimskih |

|naselja te kasnoliburnske i ranorimske naseobinske organizacije. Od posebnog su značaja njegova zapažanja i hipoteze o opsegu teritorija |

|kasnoliburnske Varvarije te o odnosu između antičke Varvarije i pojedinih značajnijih naselja u njenoj užoj okolici. Isti je autor dao i dosad |

|najiscrpniju analizu i interpretaciju Plinijeva teksta u kojemu se nalazi najraniji spomen Varvarije. N. Jakšić je znatno pridonio rješavanju |

|pojedinih važnih pitanja vezanih uz ulogu i značaj Varvarije/Bribira tijekom razdoblja kasne antike i ranog srednjeg vijeka. Također je utvrdio |

|kontinuitet i razloge kontinuiteta ranokršćanskih sakralnih zdanja u bribirskoj okolici u ranom srednjem vijeku, povezao je pojedine predromaničke |

|ulomke liturgijskog namještaja, čija pripadnost nije bila poznata, s crkvenim građevinama u okolici Bribira te s radionicama koje su djelovale na |

|prostoru ranosrednjovjekovne Hrvatske kneževine. F. Smiljanić je iznio značajna zapažanja o prvotnom teritoriju Bribirske županije i njegovoj |

|organizaciji, dok se D. Karbić bavio srednjovjekovnim Bribirom kao rezidencijom velikaške obitelji Šubića. Posljednji je autor također postavio |

|zanimljivu hipotezu o ranosrednjovjekovnom Bribiru kao prijestolnici prvih hrvatskih knezova. |

| |

|Pored navedenih rezultata istraživanja Varvarije/Bribira, od iznimnog su značaja i novije, opće spoznaje o razvoju naselja i teritorijalne |

|organizacije tijekom povijesnih razdoblja antike, kasne antike, ranog i kasnog srednjeg vijeka, a naročito o njihovu kontinuitetu i transformaciji |

|tijekom prijelomnog kasnoantičkog i ranosrednjovjekovnog perioda. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[65] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Cilj istraživanja je doći do novih spoznaja o podrijetlu, razvoju i karakteristikama Varvarije/Bribira te podlozi (preduvjetima) njegova razvoja |

|(ekonomska podloga, funkcija unutar užeg i šireg okruženja, strateški značaj). Istraživanjem se nastoji dokazati da su politički značaj i visoka |

|kulturno-civilizacijska razina Bribira u periodu razvijenog srednjeg vijeka velikim dijelom bili uvjetovani njegovim ranijim razvojem, visokim |

|statusom kojega je već prethodno posjedovao i istaknutim funkcijama koje su mu bile pripisane. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Temelj predloženog istraživanja čine izvještaji i dokumentacija arheoloških istraživanja Bribirske glavice i lokaliteta u njezinoj široj okolici te|

|problematski radovi i rasprave o administrativno-teritorijalnoj organizaciji širih teritorijalnih cjelina u čijem se sklopu nalazila |

|Varvarija/Bribir (predrimska Liburnija, rimska provincija Dalmacija, ranosrednjovjekovna Hrvatska kneževina, srednjovjekovna Hrvatska), zatim |

|radovi i rasprave o karakteristikama Varvarije/Bribira, ulozi i funkciji koju je imao, granicama te organizaciji teritorija koji mu je u pojedinim |

|povijesnim razdobljima obuhvaćenim istraživanjem bio pripisan, te radovi i rasprave o pojedinačnim nalazima i spomenicima Bribirske glavice i |

|lokaliteta u široj okolici. Također će se konzultirati brojne studije koje nastoje proniknuti u organizaciju teritorijalnih cjelina, razvoj gradova|

|i ruralnih naselja te njihov međusobni odnos. |

| |

|Istraživanje je usredotočeno na analizu razvoja Varvarije/Bribira u korelaciji s njegovim statusom, ulogom i funkcijom unutar užeg (lokalnog) i |

|šireg (regionalnog) okruženja u vremenskom rasponu od antike, kada preuzima funkciju upravno-administrativnog središta uže teritorijalne jedinice, |

|pa sve do polovine 14. stoljeća, kada ju uslijed teritorijalno-administrativne reorganizacije Ludovika Anžuvinskog, zauvijek gubi. Glavni predmet |

|istraživanja predstavljaju materijalni ostaci koji pružaju informacije o starosti i trajanju Varvarije/Bribira i naselja u njegovoj široj okolici, |

|njihovoj ulozi, strukturi i kulturno-ekonomskom standardu (poput ostataka javnih, stambenih, kultnih/sakralnih i gospodarskih objekata, zatim |

|bedema, ulomaka skulpture, keramike, groblja i grobnih priloga itd.) te pisani izvori (natpisi na epigrafskim spomenicima, djela antičkih pisaca te|

|srednjovjekovni izvori). |

| |

|Istraživanje se zasniva na objedinjavanju, preispitivanju i dopunjavanju dosadašnjih dostignuća na polju različitih znanstvenih disciplina |

|(prvenstveno povijesti umjetnosti, povijesti i arheologije), zatim na stilskoj, morfološkoj, tipološkoj i komparativnoj analizi materijalnih |

|ostataka te na interpretaciji i reinterpretaciji pisanih izvora. Provodit će se u nekoliko faza. Prvo će se na osnovi relevantne literature |

|istražiti širi društveno-politički kontekst i osnova administrativno-teritorijalne organizacije širih teritorijalnih jedinica unutar kojih se u |

|pojedinim povijesnim razdobljima obuhvaćenim istraživanjem (antika, kasna antika, rani i kasni srednji vijek) Varvarija/Bribir nalazio. Potom će |

|se, na osnovi informacija koje donose pisani izvori te na osnovi rezultata analize materijalnih ostataka, ustanoviti: 1) karakteristike i struktura|

|Varvarije/Bribira; 2) uloga i funkcije koje je u pojedinim povijesnim razdobljima imao; 3) položaj u odnosu na magistralne i vicinalne prometnice |

|te strateški značaj; 4) dispozicija, karakteristike i uloga naselja u njegovoj široj okolici i njihov međuodnos (posebna pažnja će biti usmjerena |

|na ispitivanje odnosa između Varvarije/Bribira i pojedinih značajnijih naselja u njegovoj užoj okolici, poput Ostrovice, Burnuma i Skardone); 5) |

|opseg, karakteristike i organizacija pripadajućeg mu teritorija. Temeljem dobivenih rezultata utvrdit će se kako su se i zašto tijekom stoljeća |

|mijenjali uloga i funkcije Varvarije/Bribira, opseg i organizacija teritorija koji mu je bio pripisan, te na koji su se način promjene reflektirale|

|u karakteristikama i strukturi naselja. Posljednju fazu istraživanja čini utvrđivanje preduvjeta njegovog kontinuiranog razvoja i istaknute |

|pozicije u razdoblju razvijenog srednjeg vijeka te, konačno, utvrđivanje razloga zbog kojih su Šubići baš ondje imali stalnu rezidenciju te utjecaj|

|Šubića na njegovu srednjovjekovnu strukturu i status. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Istraživanje će, prije svega, doprinijeti boljem razumijevanju razvoja Varvarije/ Bribira - njegovih karakteristika, funkcije i uloge u pojedinim |

|vremenskim periodima te njihovih mijena tijekom ukupnog vremenskog raspona obuhvaćenog radom. Također će doprinijeti razumijevanju političkih, |

|društvenih i ekonomskih preduvjeta razvoja naselja, odnosa između središnjih naselja i pripadajućih im teritorija te sustava na kojima je počivala |

|organizacija teritorija u cjelini. Svakako će poslužiti i kao pomoć u bavljenju sličnim ili srodnim temama. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|Batović, Š., Istraživanje prapovijesti u Bribiru, Diadora, 9, 1980, str. 55-81. |

|Batović, Š., Bribir u prapovijesti, Izdanja HAD, 3, 1978, str. 9-21. |

|Čače, S., Liburnija u razdoblju od 4. do 1. stoljeća prije nove ere, neobjavljena doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u |

|Zadru,1987. |

|Čače, S., South Liburnia at the Begining of the Principate: Jurisdiction and the Teritorial Organisation, Les Routes de l' Adriatique Antique - |

|géographie et économie / Putovi antičkog Jadrana - geografija i gospodarstvo, Bordeaux/Zadar, 2006, str. 65-80. |

|Čače, S., Liburnske zajednice i njihovi teritoriji, Dometi, 15/12, 1982, str. 41-52. |

|Čače, S., Broj Liburnskih općina i vjerodostojnost Plinija (Nat.hist. 3, 130, 139-141), Radovi. Razdio društvenih znanosti, FF u Zadru, 32/19, |

|1992-1993, str. 1-36. |

|Čače, S., Civitates Dalmatiae u Kozmografiji Anonima Ravenjanina, Diadora, 15, 1993, str. 347-440. |

|Gunjača, S., Nalaz srednjovjekovnih arhitektura na Bribiru, SHP, III,10, 1968, str. 235-242. |

|Jakšić, N., Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi, Split, 2000. |

|Jakšić, N., Il ruolo delle antiche chiese rurali nella formazione del ducato croato medievale, Hortus artium medievalium, 14, 2008, str. 103-112. |

|Studia Varvarina I (ur. B. Kuntić-Makvić), Studies in Early Christian and Medieval Art History and Archaeology, Dissertationes et Monographiae 4,|

|Int. Research Center for Late Antiquity and the Middle Ages, Zageb-Motovun 2009, 7-10. |

|Karbić, D., The Šubići of Bribir – A Case Study of a Croatian Medieval Kindred, neobjavljena doktorska disertacija, CEU, Budapest, 2000. |

|Korošec, J. - Korošec, P., Bribir i njegova okolica u prapovijesno doba, Diadora, 7, 1974, str. 5-33. |

|Smiljanić, F., Neka zapažanja o teritoriju i organizaciji Bribirske županije u srednjem vijeku, Povijesni prilozi, Hrvatski institut za povijest, |

|22, 2003, str. 7-35. |

|Smiljanić, F., Teritorijalno administrativno uređenje Dalmatinske hrvatske od X. do XV. Stoljeća (s posebnim osvrtom na nastanak i razvoj |

|županijskog ustroja), neobjavljena doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zadru, 1990. |

|Suić, M., Municipium Varvariae, Diadora, 2, 1960-61, str. 179-198. |

|Suić, M., Bribir (Varvaria) u antici, SHP, III, 10, 1968, str. 217-234. |

|Suić, M., Antički grad na istočnom Jadranu, 2. prošireno izdanje, Zagreb, 2003. |

|Suić, M., Varvarina palaeochristiana, Diadora, 16/17, 1994/1995, str. 293-308. |

|Suić, M., Faze izgradnje bedema stare Varvarije – Uz jedan novi natpis iz Bribira, Gunjačin zbornik, 1980, str. 31-42. |

|Wilkes, J. J., Dalmatia, London, 1969. |

|Hrvati i Karolinzi, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, 2000. |

|Bribir u srednjem vijeku, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, 1987. |

|A Companion to Roman Empire (ed. David S. Potter), 2006. |

|Landscape of Change. Rural Evolutions in Late Antiquity and the Early Middle Ages (ed. Neil Christie), 2004. |

|Towns and their Territories between Late Antiquity and the Early Middle Ages (eds. Brogiolo, G. P. - Gauthier, N. - Christie, N.), Brill, Leiden; |

|Boston; Koln, 2000. |

|The Idea and Ideal of the Town between late Antiquity and the Early Middle Ages (eds. Brogiolo, G.P. - Ward-Perkins, B.), Leiden; Boston;Koln; |

|Brill, 1999. |

|Early Medieval Towns in the Western Mediterranean - IV - IX secolo (ed. Brogiolo, G.P.), 1994. |

|Approaching Late Antiquity: the Transformation from Early to Late Empire (eds. Simon Swain, Mark J. Edwards), Oxford University Presss, 2004. |

|The New Cambridge Medieval History Vol. 1.- 7, Cambridge University Press, 1995-2004. |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|      |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |      |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[66] | |

|Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis prof.dr.sc., M. Jurković |

|(ime i prezime predloženog mentora) |

| |

| |

|Potpis Kosjenka Laszlo Klemar |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 21. travnja 2011. Potpis Kosjenka Laszlo Klemar |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[67] |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |dipl., Kosjenka Laszlo Klemar |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |prof.dr.sc., Neven Budak |

|Naziv studija: |PDS Medievistike |

|Matični broj |6400 |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |BRIBIR (VARVARIA) I ORGANIZACIJA TERITORIJA OD ANTIKE DO ŠUBIĆA |

| |Engleski |BRIBIR (VARVARIA) AND THE ORGANIZATION OF TERRITORY FROM ANTIQUITY TO THE AGE OF |

| | |ŠUBIĆI |

|Područje/polje/grana (ako se |humanističke znanosti/povijest umjetnosti |

|doktorski studij izvodi u grani): | |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |prof.dr. sc., Miljenko |Filozofski fakultet |miljenko.jurkovic@ffzg.hr |

| |Jurković |Sveučilišta u Zagrebu | |

|Drugi mentor: | | | |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme|Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|i predlaganje mentora | | | |

| |1. dr. sc. Krešimir |Filozofski fakultet |kresimir.filipec@ffzg.hr |

| |Filipec, izv. prof. |Sveučilišta u Zagrebu,| |

| | |Hrvatska | |

| |2. dr. sc. Damir Karbić, |Zavod za povijesne |dkarbic@hazu.hr |

| |znanstveni savjetnik |znanosti HAZU, Zagreb,| |

| | |Hrvatska | |

| |3. dr. sc. Miljenko |Filozofski fakultet |Miljenko.jurkovic@ffzg.hr |

| |Jurković, red. prof. |Sveučilišta u Zagrebu,| |

| | |Hrvatska | |

| |4. | | |

| |5. | | |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Povjerenstvo je imenovano u okviru sjednice Fakultetskoga vijeća Filozofskoga |

|dnevnog reda u okviru koje je |fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održane 16. lipnja 2011., točka 85. |

|imenovano Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na | |

|kojoj je odobren prijedlog | |

|istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Kosjenka Laszlo Klemar je javnu obranu teme doktorskog rada održala 27. veljače 2010. godine u okviru doktorskog |

|seminara poslijediplomskog studija Medievistike kojemu su prisustvovali: prof. dr. sc. N. Budak (voditelj PDS |

|Medievistike, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr. sc. M. Jurković (mentor, Filozofski fakultet |

|Sveučilišta u Zagrebu) i prof.dr. sc. V. Goss (Filozofski fakultet u Rijeci) te studenti poslijediplomskog studija. |

|Doktorandica je izložila strukturu i teorijsku podlogu rada te ciljeve i probleme predloženog istraživanja. Nakon |

|rasprave doktorandici je sugerirano da istraživanjem obuhvati širi vremenski raspon te da, u skladu s tim, izvorni |

|naslov „Bribir (Varvaria) i organizacija teritorija u srednjem vijeku“ promijeni u „Bribir (Varvaria) i organizacija |

|teritorija od antike do Šubića“. Doktorandica je uvažila iznesene sugestije i nakon što je učinila tražene promjene |

|tema joj je jednoglasno prihvaćena. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

| |

|Kosjenka Laszlo Klemar je predložila temu doktorskog rada pod naslovom “Bribir (Varvaria) i organizacija teritorija od|

|antike do Šubića” polazeći od činjenice da još uvijek nedostaje studija ukupnog razvoja Varvarije/Bribira kao |

|upravno-administrativnog, ekonomskog, religijskog i kulturnog centra, a posebice temeljita analiza prostornog |

|rasporeda i uloge naselja na tlu pripadajućeg mu teritorija. Predloženo istraživanje obuhvaća širok vremenski raspon |

|od antike, kada razmatrano naselje preuzima funkciju upravno-administrativnog središta uže teritorijalne jedinice, pa |

|sve do polovine 14. stoljeća, kada ju uslijed teritorijalno-administrativne reorganizacije Ludovika Anžuvinskog, |

|zauvijek gubi. Rad se temelji na objedinjavanju, preispitivanju i dopunjavanju dosadašnjih dostignuća na polju |

|različitih znanstvenih disciplina (prvenstveno povijesti, arheologije i povijesti umjetnosti) te analizi, |

|interpretaciji i reinterpretaciji materijalnih ostataka i pisanih izvora. |

| |

|Povjerenstvo smatra da je pristupnica izložila znanstveno relevantnu temu. Istraživanje bi, prije svega, trebalo |

|doprinijeti boljem razumijevanju razvoja važnog antičkog i srednjovjekovnog urbanog središta Varvarije/Bribira, zatim |

|naselja i naseobinskih aglomeracija na tlu teritorija koji mu je u pojedinim povijesnim razdobljima pripadao, kao i |

|njihovih međusobnih veza. Također bi trebalo doprinijeti istraživanjima problematike razvoja naselja i organizacije |

|teritorija u cjelini. |

| |

|Izvedivost doktorskog rada je pozitivno ocijenjena. |

| |

|. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Sinopsis pokazuje da doktorandica Kosjenka Laszlo Klemar sustavno i pregledno razlaže temu te da poznaje temeljnu |

|znanstvenu i stručnu literaturu područja koje istražuje. Doktorandica je ispunila sve uvjete Poslijediplomskog |

|doktorskog studija Medievistike i ima potrebne znanstvene i stručne sposobnosti za izradu doktorskog rada. Stoga |

|predlažemo da se prihvati njezina tema „Bribir (Varvaria) i organizacija teritorija od antike do Šubića“ te da joj se |

|odobri izrada doktorskog rada pod vodstvom prof. dr. sc. M. Jurkovića (Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski |

|fakultet Sveučilišta u Zagrebu). |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

| |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

| |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|Zimski semestar 2011/2012. |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno |

|mišljenje) |

| |

| |

| |

| |

|Potpis |

| |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

| |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme|Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|i predlaganje mentora | | |

| |1. dr. sc. Krešimir Filipec, izv. prof. | |

| |Filozofski fakultet Sveučilišta u | |

| |Zagrebu, Hrvatska | |

| |2. dr. sc. Damir Karbić, znanstveni | |

| |savjetnik Zavod za povijesne znanosti | |

| |HAZU, Zagreb, Hrvatska | |

| |3. dr. sc. Miljenko Jurković, red. prof. | |

| |Filozofski fakultet Sveučilišta u | |

| |Zagrebu, Hrvatska | |

| |4. | |

| |5. | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[68] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Ivana Zagorac |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij filozofije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|6287 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Irena i Mladen Zagorac |

|Datum i mjesto rođenja: |7. srpnja 1979., Zagreb |

|Adresa: |Susedgradska 3, 10000 Zagreb |

|Telefon/mobitel: |091 5436 757 |

|E-mail: |izagorac@ffzg.hr |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje | |

|(kronološki od novijeg k starijem |- Filozofski fakultet u Zagrebu, Poslijediplomski doktorski studij filozofije (2006.− ) |

|datumu): |- Filozofski fakultet u Zagrebu, dodiplomski studij pedagogije i filozofije (1997.−2002.) |

| |- VII. gimnazija, Zagreb (1993.−1997.) |

| |- Osnovna škola Augusta Šenoe (1985.−1993.) |

|Radno iskustvo | |

|(kronološki od novijeg k starijem |- Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za filozofiju: znanstvena novakinja (2006.− ) |

|datumu): |- Osnovna škola Otona Ivekovića, Zagreb: pedagoginja (2004.−2006.) |

| |- Klinički bolnički centar Rebro, Klinika za pedijatriju: bolnički pedagog (2003.−2004.) |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |Uredničke knjige: |

|na znanstvenim skupovima: | |

| |- Nikola Skledar, Ivana Zagorac (ur.), Čovjek i kultura, zbornik, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2010. |

| | |

| |Objavljeni znanstveni radovi (izbor): |

| | |

| |- »Rehabilitacija senzibiliteta. Filozofijska konstrukcija senzibilnog čovjeka«, Filozofska istraživanja, |

| |vol. 30 (1−2/2010), str. 123−140 (izvorni članak) |

| |- »Petar Pavao Vergerije stariji - studia liberalia i odgoj slobodnoga čovjeka«, Metodički ogledi, vol. 15 |

| |(2/2009), str. 9−22 (izvorni članak) |

| |- »Humanizam i bioetika«, Filološke studije (1857−6060) 1 (2008), 6/2008 |

| |- »Body and Technology. Contribution to the Bioethical Debate on Sport«, Synthesis philosophica, vol. 23 |

| |(2/2008), str. 283−295 (izvorni članak) |

| |- »Bioetika u Hrvatskoj«, Filozofska istraživanja, vol. 28 (3/2008), str. 601−611; u koautorstvu s Hrvojem |

| |Jurićem (pregledni rad) |

| |- »Nikola Vitov Gučetić: o ljepoti, ljubavi i ženama«, Filozofska istraživanja vol. 27 (3/2007), str. 613−627|

| |(izvorni članak) |

| |- »Traganja za spoznajom duše. Doprinos filozofskoj misli Pavla Vuk-Pavlovića«, Filozofska istraživanja vol. |

| |27 (1/2007), str. 37−45 (izvorni članak) |

| |- »Igra kao cjeloživotna aktivnost«, Metodički ogledi, vol. 13 (1/2006), str. 69−80 (prethodno priopćenje) |

| | |

| |Izlaganja na znanstvenim skupovima (izbor): |

| | |

| |- »Scopes and Limitations of Albert Schweitzer's Ethical System«, 10. Lošinjski dani bioetike, Mali Lošinj, |

| |15.−18. svibnja 2011. |

| |- »Kritičko mišljenje u bioetičkoj edukaciji«, 13. Dani bioetike, Rijeka, 13.−14. svibnja 2011. |

| |- »Transfer of Philosophy into the Medicine on an Example of ‘Human Enhancement’ Debate«, 18th World Congress|

| |on Medical Law, Zagreb, , 8.−12. kolovoza 2010. |

| |- »Bioetička misao Alberta Schweitzera. Protest protiv nuklearnog naoružanja«, 9. Lošinjski dani bioetike, |

| |Mali Lošinj, 16.−19. svibnja 2010. |

| |- »Znanost – mediji – bioetika«, Bioetika – II. filozofski simpozij, Ljubljana, 4. prosinca 2009. |

| |- »'Because You Are Worth It!' Boredom in a Media Overloaded Society«, simpozij »Filozofija i mediji«, 18. |

| |Dani Frane Petrića, Cres, 20.−23. rujna 2009. |

| |- »Media and Education in Contemporary Society – the Role of Philosophy« (u koautorstvu s Brunom Ćurkom), |

| |simpozij »Filozofija i globalizacija«, 17. Dani Frane Petrića, Cres, 21–24. rujna 2008. |

| |- »Bioethical Sensibility and the Role of the Media«, simpozij »Media and Bioethics«, 9. World Congress of |

| |Bioethics, Rijeka, 3.−4. rujna 2008. |

| |- »Prilozi bioetičkoj raspravi o sportu«, 7. Lošinjski dani bioetike, Mali Lošinj, 9.–11. lipnja 2008. |

| |- »Humanizam i bioetika«, simpozij Integrativna bioetika i interkulturalnost, Sarajevo, 23.–24. svibnja 2008.|

| |- »Bioetika u Hrvatskoj« (u koautorstvu s Hrvojem Jurićem), simpozij »Suvremena hrvatska filozofija«, Zagreb,|

| |6. i 7. prosinca 2007. |

| |- »Integrativna bioetika i rehabilitiranje senzibiliteta. Idejni okvir za istraživanje bioetičkog |

| |senzibiliteta u hrvatskom društvu« (u koautorstvu s prof. dr. sc. Antom Čovićem), simpozij »Integrativna |

| |bioetika i nova epoha«, 6. Lošinjski dani bioetike, Mali Lošinj, 10.−13. lipnja 2007. |

| |- »Traže se davatelji! Bioetički aspekti doniranja organa živih davatelja«, 5. Lošinjski dani bioetike, Mali |

| |Lošinj, 12.−13. lipnja 2006. |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Razvoj bioetičkog senzibiliteta u hrvatskom društvu |

|Engleski: |Development of Bioethical Sensibility in Croatian Society |

|Naslov na jeziku na kojem će se |      |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |Humanističke znanosti, filozofija |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |Prof. dr. sc. Ante Čović |Filozofski fakultet Sveučilišta u|ante.covic1@zg.t-com.hr |

| | |Zagrebu, Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Prvi mentor: |- »Pojmovna razgraničenja: moral, etika, medicinska etika, bioetika, integrativna bioetika«, u: Ante |

| |Čović/Marija Radonić (ur.), Bioetika i dijete«, Pergamena, Zagreb 2011., str. 11-24. |

| |- »Integrative Bioethik und das Problem der Wahrheit«, in: Ante Čović (Hrsg.), Integrative Bioethik und |

| |Pluriperspektivismus / Integrative Bioethics and Pluri-Perspectivism. Proceedings of the 4. Southeast Euroean|

| |Bioethics Forum, Opatija 2008, Academia Verlag, Sankt Augustin 2010.,str. 35-45. |

| |- »Die biotische Gemeinschaft als Grundlage der Verantwortung für nicht-menschliche Lebewesen«, in: Walter |

| |Schweidler (Hrsg.): Wert und Würde der nichtmenschlichen Kreatur / Value and Dignity oft he Nonhuman |

| |Creature. Proceedings of the 3. Southeast European Bioethics Forum, Mali Lošinj 2007, Academia Verlag, Sankt |

| |Augustin 2009., str. 53−66. |

| |- »Integrativna bioetika i pluriperspektivizam«, u: Velimir Valjan (ur.), Integrativna bioetika i izazovi |

| |suvremene civilizacije, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo 2007., str. 65-76. |

| |- »Der Aufbau eines Referenzzentrums für Bioethik in Südosteuropa: Ein Schritt zur Institutionalisierung des |

| |bioethischen Pluriperspektivismus«, in: Ante Čović/Thomas Sören Hoffmann (Hrsg.), Integrative Bioethik. |

| |Beiträge des 1. Südosteuropäischen Bioethik-Forums, Mali Lošinj 2005, Academia Verlag, Sankt Augustin 2007., |

| |str. 261−274. |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |U radu će biti prikazana i obrazložena konceptualna i metodološka podloga za istraživanje razvoja bioetičkog |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |senzibiliteta. Nekoliko momenata predstavlja okosnicu rada: povijesnofilozofijska rekonstrukcija pojma |

|mjestima): |senzibiliteta, detekcija fenomena senzibiliteta u suvremenom društvu općenito, te u hrvatskim okvirima |

| |specifično, uz zaključnu konceptualizaciju bioetičkog senzibiliteta. Motivacija za istraživanje proizlazi iz |

| |zapažanja tendencije napuštanja strogo racionalističkog pristupa tumačenju i definiranju svijeta uz usporednu|

| |rehabilitaciju senzibilne sfere ljudske prirode. U pogledu metodologije, istraživanje će na teorijskoj razini|

| |biti provedeno kroz analizu, komparaciju i interpretaciju relevantne povijesnofilozofijske literature, te na |

| |konkretnom planu kroz empirijsku analizu tiskanih medija u Hrvatskoj. U potonjem će interpretativno biti |

| |iskorišten »zrcalni efekt«, tj. činjenica da se u medijima u pravilu odslikavaju svi oblici i načini |

| |očitovanja bioetičkog senzibiliteta. |

|Sažetak na engleskom jeziku |This work will firstly present and elaborate on conceptual and methodological background for research of |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |development of bioethical sensibility. Several moments serve as backbones of this work: |

|mjestima): |historical-philosophical reconstruction of the term ‘sensibility’, detection of the same phenomenon in |

| |contemporary society in general, and in Croatia specifically, followed by the concluding conceptualization of|

| |bioethical sensibility. Motivation for the research is found in evident tendency of abandoning strictly |

| |rationalistic approach to interpretation and defining of the world alongside with the parallel process of |

| |rehabilitation of the sensible dimension of a human nature. Methodologically, on the level of theoretical |

| |elaboration, this research will be conducted through analysis, comparation, and interpretation of the |

| |relevant literature, while empirical analysis will be done on a sample of printed media in Croatia. In latter|

| |a “mirror effect”, i.e. the fact that media reflects all varieties of forms and manifestations of bioethical |

| |sensibility, will be interpretatively applied. |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

|Cjelokupna povijest filozofije mogla bi se sagledati kroz prizmu dualističkog određenja ljudske prirode koje podrazumijeva unutrašnju napetost |

|osjetilne i racionalne (umske, razumske) sastavnice. Ta se napetost izražava kao svojevrsno rivalstvo u dva aspekta – u spoznajnom i djelatnom, |

|teorijskom i praktičkom. U teorijskom pogledu dualističko određenje ljudske prirode dolazi do izražaja u dvije oprečne spoznajno-teorijske pozicije|

|i dva rivalska načina epistemološkog objašnjenja. Spoznajno-teorijski senzualizam i racionalizam rijetko se pojavljuju u čistom obliku, dok su |

|najčešće one pozicije u kojima se na najrazličitije načine i u različitim omjerima pri objašnjavanju spoznajnog procesa i karaktera ljudskog znanja|

|uzimaju u obzir obje komponente – senzibilna i racionalna. U praktičkom pogledu dualističko određenje ljudske prirode dolazi do izražaja u dvije |

|oprečne etičke pozicije koje ishodište moralnog imperativa nalaze u osjetilnoj ili pak racionalnoj sferi ljudske prirode. No i tim oprečnim |

|tumačenjima geneze i naravi moralnog naloga uvijek se na određeni način i u određenoj mjeri nužno pojavljuje i onaj drugi pol ljudske prirode. |

|Već se u najstarijim filozofijskim razmatranjima zapadnoga kruga uočava da predodžbe stvorene putem osjetila i njihova asocijativna prerada ne |

|odgovaraju mjerilima razuma. Uočena opreka između iskustva i mišljenja najčešće se razrješavala favoriziranjem mišljenja (kao sigurnog puta prema |

|istini) nasuprot osjetila (varljivih i obmanjujućih). No ipak, te su se spoznajnoteorijske pozicije s većom ili manjom snagom borile za prevlast u |

|tumačenju spoznajnog procesa i naravi postignutog znanja kroz sljedeća dva milenija, da bi se tek u duhovnoj konstituciji novog vijeka dilema |

|razriješila u formi svojevrsne dogme o apsolutnoj hegemoniji razuma nad osjetilnošću, mišljenja nad senzibilitetom. |

|Sama tema senzibiliteta višestruko je, višeslojno i nadasve raznovrsno tematizirana u tekstovima iz povijesti filozofije, pri čemu su neki od njih |

|presudno odredili okvire daljnjih promišljanja, stavljajući pritom drugačije pristupe na margine filozofijske pažnje u narednim stoljećima. Tako, |

|primjerice, gotovo suvremenici Toma Akvinski i Franjo Asiški na različite načine pristupaju razmatranju faktičnosti ljudskoga razuma i relacije |

|Bog−čovjek−priroda koji su implicirani različitim vrednovanjem senzibilne strane ljudske prirode. Pritom će »življeni senzibilitet« Franje Asiškoga|

|ostati na razini epizodnoga pojavljivanja, dok će se racionalističko usmjerenje Akvinca prometnuti u smjerokaz mnogim daljnjim istraživanjima. |

|Pojam senzibiliteta, međutim, kod oba je autora obilježen moralnim značenjem, karakteristikom koja će ga pratiti i kasnije. U 14. stoljeću pojam se|

|počinje upotrebljavati i u medicini označavajući reakciju živaca i mišića na podražaje. Od Srednjeg vijeka tako koegzistiraju fizičko i |

|intelektualno-moralno značenje 'sensibilitas'. Takvo razlikovanje ostalo je i kod kasnijih pojmovnih određenja. U 17. stoljeću u Francuskoj |

|'senzibilitet' se u prvome redu veže uz pripadnike visokog društva i označava njihovu naklonost slabijima i manje sretnima, obuhvaćajući |

|istovremeno i osjećaj sućuti, kao i zahvalnosti. Njegovan 'sensibilité' postaje neophodan moralno djelujućim subjektima, a iz njega izviru |

|'compassion' i 'amour'. Početkom 18. stoljeća senzibilitet je razumijevan kao prirodno dan svim ljudima te ga se proglašava važnim impulsom za |

|stvaranje društvenih veza. Dobiva još naglašenije djelatno značenje – kao aktivan dolazi do izražaja kroz dobročinstvo i humanost, dok u svojoj |

|negativnoj formi (insensibilité) izaziva moralnu osudu. Senzibilitet je shvaćen kao pred-racionalna, no ne samo pasivno-psihička sposobnost za |

|reakciju: on je dokaz hipotetske jednakosti i od prirode dane dobrote svih ljudi. I dalje se ističe razlikovanje između puko pasivne sposobnosti za|

|afekte i aktivno usmjerenog senzibiliteta, koji se manifestira kao pripravnost za pomoć. |

|Posebno intenzivna razmatranja teme senzibiliteta nalazimo u tzv. pred-romantičarskom razdoblju koje se zbog takve svoje tematske usmjerenosti |

|ponekad naziva i 'dobom senzibiliteta'. Autori se intenzivno usmjeravaju na pronalaženje odgovarajućeg načina za opisivanje raznovrsnosti umskih |

|odgovora na podražaje dobivene putem osjetila, te traže objašnjenje za proces oblikovanja identiteta. Odgovori se pronalaze u široko zahvaćenom |

|fenomenu senzibiliteta koji se, posebice u varijanti koju nudi J.-J. Rousseau, veže uz koncept prirode. Argumentira se u prilog intelektualne i |

|emocionalne slobode koja je nužan uvjet za razvoj moralnosti, odnosno očuvanje iskonske naravi čovjeka. Uvriježene moralne norme, izvanjski |

|instalirane i potom devijantno razgranate, za Rousseaua ne predstavljaju ništa više od prepariranih supstituta za moralne orijentire te on pristupa|

|ocrtavanju ideala senzibilnog čovjeka. Filozofska polazišta u navedenome razdoblju naznačena su dvjema različitim, no povezanim značenjima termina |

|'senzibilitet': jedno se odnosilo na tjelesnu senzibilnost na podražaje, a drugo na afektivnu, estetsku i moralnu osjetljivost. Poveznica između ta|

|dva razumijevanja nalazi se u ideji da se spoznaja, osjećaji i identitet pojedinca grade na doživljajima koji su posredovani osjetilima, konceptu |

|podjednako prihvaćenom od filozofa kao i od medicinara u doba prosvjetiteljstva. |

|Zamah novovjekovlja donio je potiskivanje senzibiliteta i završno etabliranje racionalnosti kao osnovnoga konstitutivnog obilježja čovjeka. |

|Arhitektonika suvremenog znanstveno-tehnološkog doba danas, međutim, pokazuje svoje pukotine i ruši se pod teretom posljedica takvoga |

|redukcionističkog pristupa. Relevantna i brojna recentna literatura prepoznaje značajke dovršenosti znanstveno-tehnološkog doba, no pritom uglavnom|

|zastaje na definiranju simptomatologije. Radovi koji tematiziraju »promjenu epoha« prvenstveno su usmjereni na uočavanje i analizu posljedica, |

|odnosno opasnosti koje donosi znanstveno-tehnološki napredak, a vrlo oskudno i tek u naznakama ocrtavaju karakter nadolazeće epohe. Istraživačka je|

|hipoteza ovog rada da nadolazeću epohu u sadržajnom smislu određuje rehabilitiranje senzibilne strane ljudske prirode, što na metodološkom planu |

|omogućuje prevladavanje spoznajnog redukcionizma novovjekovne znanosti. Istraživanje u tom smislu polazi od kategorijalnih razlikovanja objektne i |

|smisaone istine (Friedrich Kaulbach), odnosno uporabnog i orijentacijskog znanja (Jürgen Mittelstraß), s istraživačkom nakanom da se u |

|konceptualnom okviru integrativne bioetike i na konkretnom primjeru razvoja bioetičkog senzibiliteta u hrvatskom društvu verificira metodološki |

|obrazac pluriperspektivizma koji u krug spoznajnih perspektiva ravnopravno uključuje i perspektive društvenog senzibiliteta. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[69] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Osnovni cilj istraživanja jest zasnivanje kategorije bioetičkog senzibiliteta unutar teorijskog okvira integrativne bioetike kao i njegova |

|empirijska verifikacija pomoću analize tiskanih medija u Hrvatskoj u određenom opsegu i vremenskom rasponu. Ostvarivanje tog cilja pretpostavlja |

|teorijsku rekonstrukciju pojmovnih opreka u kojima se pojam senzibiliteta pojavljivao kroz povijest filozofije kao i utvrđivanje niza pojmovnih |

|razgraničenja s obzirom na brojnost i raznolikost termina koji su bili u uporabi u širem semantičkom polju. Osnovna hipoteza istraživanja odnosi se|

|na rehabilitaciju spoznajne i orijentacijske uloge senzibiliteta u kontekstu suvremene krize znanstveno-tehničke epohe. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

|Rad će se sastojati od teorijskog i empirijskog dijela, te završne interpretacije sa sintetičkim zaključkom. |

|Teorijski dio rada bit će izveden kroz nekoliko istraživačkih faza: |

|1) konceptualna rekonstrukciju senzibiliteta na uporištima iz filozofijske tradicije; |

|2) konceptualna rekonstrukcija ideje integrativne bioetike u tri aspekta: |

|a) povijesnom, b) predmetnom, c) metodološkom; |

|3) konceptualna rekonstrukcija senzibiliteta u horizontu integrativne bioetike: istraživanje kulturnih i društvenih oblika fenomena bioetičkoga |

|senzibiliteta te načina i područja njegova očitovanja; |

|4) kontekstualiziranje dobivenih rezultata unutar teze o prijelomu epoha. |

| |

|U teorijskom dijelu koristit će se klasična metodologija prikaza, analize i interpretacije relevantnih tekstova iz povijesti filozofije, zatim |

|metoda rekonstrukcije značenja i povijesnog razvojnog slijeda, kao i metoda komparacije utvrđenih sadržaja pod vidom glavne istraživačke hipoteze. |

|U teorijskom dijelu rada pripremit će se predmetne i metodološke pretpostavke za empirijski dio istraživanja i to prije svega pomoću predmetnog i |

|metodološkog određenja integrativne bioetike. Bioetika je u svojoj razvojnoj preobrazbi postupno širila predmetno područje svog teorijskog interesa|

|od medicinske prakse i biomedicinskih istraživanja u početnoj fazi, preko političkog, kulturnog i prirodnog (okoliš) konteksta života uopće te |

|globalnih tema opstanka čovjeka i života uopće, do problematike znanosti i znanja kao faktora koji određuju karakter epoha i utječu na uvjete |

|života i izglede njegova opstanka. Upravo taj najširi tematski spektar karakterizira integrativnu bioetiku, što znači da će u tom tematskom opsegu |

|biti provedeno empirijsko istraživanje razvoja bioetičkog senzibiliteta u hrvatskom društvu. Istraživanje će biti ograničeno na analizu sadržaja u |

|četiri hrvatska dnevna lista (Vjesnik, Novi list, Slobodna Dalmacija i Večernji list) u višegodišnjem razdoblju, u vremenskom rasponu koji bude |

|potreban da bi se detektirao intenzitet, širina i razvojni trend bioetičkog senzibiliteta u hrvatskom društvu. Izabrani su oni dnevni listovi koji |

|imaju najdužu tradiciju izlaženja kako bi se istraživanje koje će u sklopu ovog rada biti provedeno za ograničeno razdoblje moglo u budućnosti |

|proširiti i na duže vremensko razdoblje. |

|U metodološkom aspektu istraživanje će u provedbi demonstrirati pluriperspektivni pristup, karakterističan za koncept integrativne bioetike. Stoga |

|će se prikupljanje, selekcija, strukturiranje materijala te početna obrada, koja će se inače provesti uobičajenim metodama statističke prezentacije|

|i kvalitativne analize medijskog sadržaja, izvesti pod vidom pluriperspektivne metodologije, odnosno pristupa koji usvaja interdisciplinarnost i |

|multidisciplinarnost, uz proširivanje na ne-znanstvene perspektive. Metodološku inovaciju u ovom pristupu predstavlja prihvaćanje ne-znanstvenih |

|perspektiva kao jednakovrijednih onima znanstvenima. Primjena metodologije koju karakteriziraju pluriperspektivizam i integrativnost nipošto ne |

|znači da perspektivizam u pristupu određenoj problematici nužno dovodi do relativizma, kao rezultata različitih vrijednosnih i spoznajnih |

|polazišta. Ovdje se uvodi pluralizam perspektiva upravo kao pretpostavku za postizanje općevažećeg orijentacijskog znanja. Primjenom |

|pluriperspektivnog pristupa problemu ostvaruje se metodologijska nadogradnja uobičajenog znanstvenog pristupa i oslobađaju orijentacijski |

|potencijali koje sobom nose neznanstvene perspektive. Redukcionističke tendencije u suvremenoj znanosti dovele su do hiperspecijalizacije koja |

|signalizira raspadanje totaliteta života i svijeta i onemogućuje adekvatnu orijentaciju u takvom, znanstveno parceliziranom svijetu. Posljedično |

|tome znanost gubi svoju osnovnu funkciju davanja orijentacije za svakodnevni život i usmjerava se isključivo na uporabnu funkciju znanja. S druge |

|strane, merkantilizacija znanja deprivira ga u njegovoj izvornoj ulozi, reducira na uporabnu vrijednost te posve briše temeljnu karakteristiku |

|ljudske težnje za znanjem koju se može odrediti kao potragu za orijentacijom i smislom. |

|Teorijske pretpostavke za pluriperspektivnu metodologiju kojom se postiže općevažeće orijentacijsko znanje stvorene su kategorijalnim |

|razlikovanjima dvojice njemačkih filozofa i teoretičara. Friedrich Kaulbach uvođenjem distinkcije 'objektne i smisaone istine' u svom je djelu |

|Philosophie des Perspektivismus osporio znanstveni monopol nad istinom te rehabilitirao izvanznanstveno područje smisaone ili orijentacijske |

|istine. Ono isto što je Kaulbach učinio na razini i sredstvima teorije istine, ponovio je i potvrdio Jürgen Mittelstraß na epistemološkoj razini |

|razlikovanjem uporabnog i orijentacijskog znanja. Navedena razlikovanja korespondiraju s potrebom suvremenog čovjeka za revitalizacijom |

|orijentacijskog znanja, odnosno za povratkom na prošireno, u novom vijeku potisnuto, razumijevanje znanja. Takvo 'prošireno' razumijevanje, dakako,|

|uvažava znanstvene doprinose, no upotpunjuje ih i nadograđuje ne-znanstvenim perspektivama, koje je primjerenije nazvati 'kulturnim perspektivama'.|

| |

|Perspektiva je pojam koji je u spacijalnoj optici zadan određenim stajalištem, dok perspektivizam označava neutralno umrežavanje pojedinih |

|perspektiva. Pluriperspektivizam se pak definira kao umijeće ostvarenja odgovarajuće komunikacije između pojedinih perspektiva. Sve opasnosti |

|zapadanja pluriperspektivnog sagledavanja svijeta u relativizam vrijednosno izjednačenog i neutralnog povezivanja pojedinih perspektiva nadvladava |

|se pomoću integrativne metodologije koja podrazumijeva spoznajnu interakciju perspektiva. Interaktivnost pritom nema zadatak prividno |

|harmoniziranje na način niveliranja sadržajnih razlika među perspektivama. Diverzitet u vidu višedimenzionalnog odnosa prema životu po svojoj |

|naravi rezultira mnogobrojnim perspektivama, što je vrijednost koju treba njegovati i kao takvu integrirati u misaono i djelatno zahvaćanje |

|svijeta. Polazišna ravnopravnost perspektiva koje ulaze u spoznajnu interakciju, koja čuva integritet pojedinih perspektiva, ne podrazumijeva |

|podjednaku vrijednost i uvjerljivosti argumentacije koju pojedine perspektive unose u razmatranje konkretne problemske situacije. Dakle, ako se |

|pluriperspektivizam može odrediti kao interaktivno sabiranje perspektiva, onda je integrativnost postupak njihova usustavljenja u orijentacijski |

|odgovor prema zahtjevima konkretnog problema. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

|Očekuje se da predloženo istraživanje, povezujući raspravu o senzibilitetu u okvirima filozofske tradicije sa suvremenim bioetičkim |

|rehabilitiranjem spoznajne i orijentacijske uloge te potisnute sastavnice ljudske prirode, teorijski zasnuje i izvede kategoriju bioetičkog |

|senzibiliteta. U empirijskoj verifikaciji razvoja bioetičkog senzibiliteta u hrvatskom društvu istraživanje treba utvrditi intenzitet, tematski |

|raspon i razvojne tendencije nove epohalne osjećajnosti u hrvatskom društvu. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

|- Aristotel (1987.), O duši, Naprijed, Zagreb. |

|- Aristotel (1988.), Metafizika, Globus / Sveučilišna naklada Liber, Zagreb. |

|- Armstrong, Regis J., Hellmann, Wayne J. A., Short William J. (ur.) (1999.), Francis of Assisi: Early Documents, New City Press. |

|- Augustin, Aurelije (1973.), Ispovijesti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb. |

|- Augustin, Aurelije (1998.), O slobodi volje, Demetra, Zagreb. |

|- Aquinas, Thomas (2005.), Commentaries on Aristotle’s On Sense and What is Sensed and On Memory and Recollection, Catholic University of America |

|Press. |

|- Čović, Ante i Hoffmann, Thomas Sören (Hrsg.) (2005.), Bioethik und kulturelle Pluralität. Die südosteuropäishe Perspektive / Bioethics and |

|Cultural Plurality. The Southeast European Perspective, Academia Verlag, Sankt Augustin. |

|- Čović, Ante (ur.) (2000.), Izazovi bioetike, Pergamena i Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb. |

|- Čović, Ante (2004.), Etika i bioetika. Razmišljanja na pragu bioetičke epohe, Pergamena, Zagreb. |

|- Hume, David (2003.), A Treatise of Human Nature, Courier Dover Publications. |

|- Jones, Chris B. (1993.), Radical Sensibility: Literature and Ideas in the 1790s, Routledge. |

|- Jüttemann, Gerd (2005.), Die Seele: Ihre Geschichte im Abendland, Vandenhoeck & Ruprecht. |

|- Kaufmann, Walter (ur.) (1992.), Basic Writings of Nietzsche, Modern Library. |

|- Kaulbach, Friedrich (1990.), Philosophie des Perspektivismus, J.C.B. Mohr (P. Siebeck), Tübingen. |

|- Kuhse, Helga i Singer, Peter (ur.) (2001.), Bioethics. An Anthology, Blackwell Publishers, Oxford–Malden. |

|- Mittelstrass Jürgen (1982.), Wissenschaft als Lebensform: Reden über philosophische Orientierungen in Wissenschaft und Universität, Suhrkamp, |

|Frankfurt am Main. |

|- Nietzsche, Friedrich (2006.), Volja za moć; Slučaj Wagner; Nietzsche contra Wagner, Naklada Ljevak, Zagreb. |

|- Orwin, Clifford i Tarcov, Nathan (ur.) (1996.), The Legacy of Rousseau, University of Chicago Press. |

|- Platon (1970.), Dijalozi, Kultura, Beograd. |

|- Platon (1979.), Teetet ili O znanju; Fileb ili O nasladi, Naprijed, Zagreb. |

|- Polansky, Ronald (2007.), Aristotle's De Anima, Duquesne University, Pittsburgh. |

|- Rabinow, Paul (ur.) (1994.), Michel Foucault. Ethics: Subjectivity and Truth, Penguin Books. |

|- Rousseau, Jean-Jacques (1962.), Julija ili nova Heloiza I–II, Naprijed, Zagreb. |

|- Rousseau, Jean-Jacques (1982.), Ispovijesti I–II, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb. |

|- Searle, John R. (1992.), The Rediscovery of the Mind, The MIT Press. |

|- Schweitzer, Albert (2010.), The Philosophy of Civilization I−II, Kessinger Publishing. |

|- Schweitzer, Albert (2009.), Out of My Life and Thought, The John Hopkins University Press, Baltimore. |

|- Taylor, Charles (2000.), The Sources of the Self. The Making of the Modern Identity, Harvard University Press, Cambridge, MA. |

|- Taylor, Paul W. (1986.), Respect for Nature: A Theory of Environmental Ethics, University Press, Princeton. |

|- Todd, Janet M. (1986.), Sensibility: An Introduction, Routledge. |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|5.000,00 |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |5.000,00 |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[70] | |

|Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis Prof. dr. sc. Ante Čović |

|(ime i prezime prvog predloženog mentora) |

| |

|Potpis       |

|(ime i prezime drugog predloženog mentora) |

| |

|Potpis Ivana Zagorac |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 2. lipnja 2011. Potpis Ivana Zagorac |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|M.P. |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[71] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Ivana Zagorac |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij filozofije |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |6287 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Razvoj bioetičkog senzibiliteta u hrvatskom društvu |

| |Engleski |Development of Bioethical Sensibility in Croatian Society |

|Područje/polje: |Humanističke znanosti, filozofija |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |Prof. dr. sc. Ante Čović |Filozofski fakultet Sveučilišta|ante.covic1@zg.t-com.hr |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.Doc. dr. sc.Hrvoje Jurić |Filozofski fakultet Sveučilišta|hjuric@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |2.Prof. dr. sc. Ante Čović |Filozofski fakultet Sveučilišta|ante.covic1@zg.t-com.hr |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |3.Prof. dr. sc. Lino Veljak |Filozofski fakultet Sveučilišta|lveljak@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 16. lipnja 2011. (t.89) |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano| |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |Nisu predviđenja istraživanja koja bi zahtijevala odobrenje Etičkog povjerenstva |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Programom poslijediplomskog doktorskog studija koji je pristupnica upisala nije propisana javna obrana sinopsisa. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Tema doktorskog rada, odnosno tematsko područje istraživanja u sinopsisu je obrazloženo na koherentan način, dok je metodologija istraživanja dobro|

|postavljena, pri čemu je na primjeren način uvažena dvostrukost istraživačke linije koja se usporedo kreće na konceptualnom i empirijskom planu. |

|Sve to upućuje na zaključak da je istraživanje, unatoč zahtjevnosti koja prizlazi iz slojevitog karaktera teme, moguće uspješno provesti i |

|ostvariti ciljeve koji su naznačeni u sinopsisu. Tome treba dodati da je tematika istraživanja u znanstvenom i praktičkom smislu ne samo aktualna |

|nego ima i izrazitu crtu konceptualne i istraživačke inovativnosti. Utoliko je izvorni znanstveni doprinos ovog istraživanja gotovo zajamčen, a |

|sastoji se u rasvjetljavanju i teorijskom zasnivanju posve nove uloge senzibilne strane ljudske prirode, koja je postulirana situacijom prijeloma |

|svjetsko-povijesnih epoha. Predviđeno je da se taj konceptualni doprinos primjeni i empirijski verificira u okvirima hrvatskog društva. Naslov teme|

|doktorskog rada utoliko u potpunosti odgovara opisu i obrazloženju planiranog istraživanja. |

| |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Predlaže se prihvaćanje teme doktorskog rada kao i imenovanje prof. dr. sc Ante Čovića za mentora. |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|      |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|Zimski semestar akad. god. 2011./2012. |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |Doc. dr. sc.Hrvoje Jurić, Filozofski fakultet Sveučilišta u | |

| |Zagrebu, Hrvatska | |

| |2. Prof. dr. sc. Ante Čović, Filozofski fakultet Sveučilišta| |

| |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |3.Prof. dr. sc. Lino Veljak, Filozofski fakultet Sveučilišta| |

| |u Zagrebu, Hrvatska | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 21. lipnja 2011. M.P. |

| |

|DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA[72] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Nikola Košćak, prof. |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |FF Zagreb |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture |

|Matični broj doktoranda/doktorandice:|6201 |

|Odobravanje teme za stjecanje | u okviru doktorskog studija | izvan doktorskog studija | na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti (molimo zacrniti | | | |

|polje): | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Anica, Vladimir |

|Datum i mjesto rođenja: |23. lipnja 1979, Varaždin |

|Adresa: |Remetinec 184a, 42220 Novi Marof |

|Telefon/mobitel: |098-614-109 |

|E-mail: |nkoscak@ffzg.hr |

|ŽIVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Obrazovanje |2006 - upisan na poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu |

|(kronološki od novijeg k starijem |2005 - stekao titulu diplomiranoga profesora hrvatskoga jezika i književnosti i filozofije na Filozofskom |

|datumu): |fakultetu u Zagrebu |

| |1997 - završio gimnaziju u Varaždinu |

| |1993 - završio osnovnu školu u Varaždinskim Toplicama |

|Radno iskustvo |od 2005 - zaposlen kao asistent na Katedri za stilistiku pri Odsjeku za kroatistiku na Filozofskom fakultetu |

|(kronološki od novijeg k starijem |u Zagrebu |

|datumu): |2005 - radio kao nastavnik hrvatskoga jezika i književnosti u Gimnaziji Varaždin, Glazbenoj školi Varaždin i |

| |Osnovnoj školi Novi Marof |

| |2004 - radio kao lektor i pisao književne i glazbene kritike u tjedniku Varaždinske vijesti |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |Radovi: |

|na znanstvenim skupovima: | |

| |Dijete u pripovjednom tekstu - Dječja subjektivnost u kontekstu naratologije i stilistike, uz osvrt na |

| |Jergovićevu 'Mamu Leone' i Ivančićevu 'Bilježnicu Robija K.', |

| | |

| | |

| |Znalačka i polemična inventura naše proze (kritika antologije 'Tko govori, tko piše' Jagne Pogačnik), |

| |Jutarnji list, 29. kolovoza 2008. |

| | |

| |Konclogor na Savi, Mrtvacima ulaz zabranjen, Neprijatelj, Pisma Martina Lipnjaka iz provincije, natuknice u: |

| |Leksikon hrvatske književnosti – djela, Školska knjiga, Zagreb, 2008. |

| | |

| |Diskursne strategije i stil 'Sarajevskoga Marlbora', u: IX. međunarodni kroatistički znanstveni skup. Zbornik|

| |radova, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, 2010., str. 121-140 |

| | |

| |Stil i diskursne strategije romana 'Kad magle stanu', u: Nova Croatica II (2008) 2, FF-press Filozofskog |

| |fakulteta u Zagrebu i Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2008, str. 177-196. |

| | |

| |Izbor iz književne kroatistike, u: Povijest hrvatskoga jezika / Književne prakse sedamdesetih, Zbornik radova|

| |38. seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagrebačka slavistička škola, 2010, str. 271-287. |

| | |

| |Stil kao egzemplifikacijski aspekt diskursa, u: Fluminensia GOD. 22, BR. 2, 1-204, Rijeka, 2010, str. 85-94. |

| | |

| |Izbor iz književne kroatistike, u: Sintaksa hrvatskoga jezika / Književnost i kultura osamdesetih, Zbornik |

| |radova 39. seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagrebačka slavistička škola, 2011, str. 271-287. |

| | |

| |Stilizacija, u: X. međunarodni kroatistički znanstveni skup. Zbornik radova, Znanstveni zavod Hrvata u |

| |Mađarskoj, Pečuh, 2011. (prihvaćeno za tisak) |

| | |

| | |

| |Sudjelovanja na znanstvenim skupovima: |

| |IX. međunarodni kroatistički skup u Pečuhu 2008. |

| |X. međunarodni kroatistički skup u Pečuhu 2010. |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Kolokvijalni jezik u suvremenoj hrvatskoj prozi |

|Engleski: |Colloquial Language in Contemporary Croatian Narrative Fiction |

|Naslov na jeziku na kojem će se |      |

|pisati rad (ako nije na hrvatskom ili| |

|engleskom): | |

|Područje/polje: |humanističke znanosti / filologija |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) |

|(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-pošta: |

|Prvi mentor: |dr. sc. Krešimir Bagić, red. prof. |Filozofski fakultet u Zagrebu, RH|kbagic@ |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina |

|Prvi mentor: |Uvod u sedamdesete, u: Povijest hrvatskoga jezika / Književne prakse sedamdesetih. Zbornik radova 38. |

| |seminara Zagrebačke slavističke škole, ur. Krešimir Mićanović, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, 2010, |

| |str. 125-147. |

| | |

| |Kako je moguće kazati nemoguće, u: IX. međunarodni kroatistički znanstveni skup, Pečuh, 16-18. listopada |

| |2008, zbornik radova, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, 2010, str. 297-308. |

| | |

| |Parafraza ili diskurz koji nije nevin, u: Hrvatski jezik u kontekstu suvremenoga obrazovanja, ur. Mirela |

| |Barbaroša-Šikić i Marijana Češi, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2010, str. 11-27. |

| | |

| |Literatura i kultura chorwacka lat siedemdziesiątych XX wieku, u: Chorwacja lat siedemdziesiątych XX wieku. |

| |Kultura-Język-Literatura, ur. Leszek Małczak i Paulina Pycia, Uniwersytet Śląski, Wydawnictwo Gnome, |

| |Katowice, 2010, str. 9-35. |

| | |

| |Postoji li jezik fikcije, u: Jezik književnosti i književni ideologemi, ur. Krešimir Bagić, Zagrebačka |

| |slavistička škola, Zagreb, 2007, str. 37-49. |

|Drugi mentor: |      |

|OBRAZLOŽENJE TEME |

|Sažetak na hrvatskom jeziku | |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |U ovome radu istražuju se načini i strategije uporabe kolokvijalnoga jezika u odabranome korpusu suvremene |

|mjestima): |hrvatske pripovjedne proze. Istraživanje je utemeljeno na konceptu kolokvijalnoga jezika kao jezika |

| |neformalne komunikacije koji se regionalno i društveno raslojava unutar diskursnoga polja. S obzirom na to da|

| |je riječ o jeziku koji se uglavnom rabi u mediju govora i u privatnoj komunikaciji, istražit ćemo što se s |

| |kolokvijalnim jezikom događa kada se on rabi u pisanome literarnome diskursu – u domeni javne komunikacije. |

| |Ovako ocrtano istraživanje iziskuje i specifičan kontekstualnostilistički pristup. Uobičajene metode |

| |stilističke analize zahtijevaju kontekstualiziranje ponajprije zbog toga jer je riječ o uporabi „zbiljskih“ |

| |jezika u fikcijskome tekstu, pri čemu ove literarne uporabe mogu uključivati specifične strategije, između |

| |ostaloga i prikazivanja pojedinih (kolokvijalnih) jezika i njihovih govornika (određenih društvenih grupa ili|

| |tipova subjekata). |

|Sažetak na engleskom jeziku | |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |This paper represents the research of modes and strategies of the usage of colloquial language in the |

|mjestima): |selected corpus of the contemporary Croatian narrative fiction. The basis of this research is the concept of |

| |colloquial language, defined as the language of informal communication which is regionally and socialy |

| |differentiated in a particular discoursive field. Given the fact that this language is typically used in an |

| |oral, spoken form and has its main purpose in private communication, the function and the shape of colloquial|

| |language is somewhat changed when it is „employed“ in a literary discourse, in a written mode and in the |

| |domain of public communication. Circumlocated this way, this research implies a contextualized stylistic |

| |approach. Typical methods of stylistic analysis require contextualization primarily because „real“ languages |

| |are being used in fiction, and this literary usages can include specific strategies, even strategies of |

| |representing particular (colloquial) languages and their speakers (particular social groups or types of |

| |subjects). |

|Uvod i pregled dosadašnjih istraživanja (preporučeno 7000 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Kolokvijalni jezik u ovome se radu poima kao jezik neformalne (pretežno usmene, iznimno i pisane) komunikacije (Klikovac, Bugarski). Određen prema |

|kriterijima funkcije i pretežnoga medija, ovaj je koncept srodan konceptima razgovornoga stila u funkcionalnoj stilistici (Silić) i razgovornoga i |

|privatnoga diskursa u teoriji diskursnih tipova (Kovačević – Badurina). Temeljna obilježja kolokvijalnoga jezika djelomično se podudaraju i s |

|obilježjima koja se u raznim lingvističkim istraživanjima pridaju (tipičnome) govorenom jeziku i konverzacijskome jeziku (Chafe, Flowerdew, |

|Halliday, Heylighen). Polazeći od toga da postoje neka opća obilježja kolokvijalnoga jezika, u ovome se radu uzima u obzir i to da se u suvremenome|

|hrvatskome diskursnome polju kolokvijalni jezik raslojava prema različitim kriterijima, među kojima su ponajvažniji teritorijalni i socijalni |

|kriterij. Dok se u funkcionalnoj stilistici razgovorni stil poima kao potkod standardnoga jezika (kao jezik obrazovanijih u kojemu se uglavnom |

|poštuje norma), naše određenje kolokvijalnoga jezika podrazumijeva da on može biti i regionalno (dijalektalno) obilježen ili regionalan |

|(dijalektalan), kao i socijalno markiran (npr. razni oblici žargona). (Stoga se povremeno govori i o kolokvijalnim jezicima – „u množini“.) Kao |

|opća obilježja kolokvijalnoga jezika shvaćaju se upravo ona njegova obilježja koja nisu regionalno i socijalno specifična, a ona se djelomice |

|poklapaju s onima koja se navode kao tipične značajke govorenoga jezika ili konverzacije. U razmatranju karakterističnih obilježja kolokvijalnoga |

|jezika važnu će ulogu imati i koncept (ne)formalnosti (Heylighen, Pearce). |

| |

|Predmet ovoga rada čini istraživanje stilskih postupaka kojima se kolokvijalni jezik ili neke njegove značajke unose u pojedine tekstove suvremene |

|hrvatske pripovjedne proze. Pritom se istražuju i funkcije ovih postupaka na razini pojedinih tekstova, relacije kolokvijalnoga jezika s drugim |

|jezicima (diskursima) unutar teksta, prikazi pojedinih (kolokvijalnih) jezika (i njihovih govornika) i dr. S obzirom na to da je riječ o jeziku |

|koji se uglavnom rabi u mediju govora i u privatnim komunikacijskim situacijama, istražit ćemo što se s kolokvijalnim jezikom događa kada se on |

|rabi u literarnim diskursima, dakle u pisanome mediju i u domeni javne komunikacije. Ovako ocrtano istraživanje iziskuje kontekstualistički |

|stilistički pristup. Uobičajene metode lingvističke i stilističke analize zahtijevaju kontekstualističku perspektivu već pri razmatranju prijenosa |

|kolokvijalnoga jezika iz njegova primarnoga usmenog medija u pisani medij (između ostaloga i zbog toga što se pritom koristi ortografija |

|standardnoga jezika). Kontekstualistički pristup nužan je i zbog toga jer je riječ o uporabi „zbiljskih“ jezika u fikcijskome tekstu, pri čemu ove |

|literarne uporabe mogu imati specifične strategije ili učinke u smislu načina prikazivanja pojedinih kolokvijalnih jezika i njihovih govornika |

|(određenih društvenih grupa ili tipova subjekata). Kolokvijalni jezici dolaze i u razne relacije s drugim jezicima i tipovima diskursa u pojedinim |

|tekstovima, a s obzirom na to da i u ovim slučajevima može biti riječ o uporabama ili prikazima nefikcijskih tipova diskursa, kontekstualistički se|

|pristup tekstu ponovno pokazuje nužnim. |

| |

|Obimnija istraživanja kolokvijaliziranosti suvremene hrvatske proze ne postoje. Premda ne mogu pružiti znatniji teorijski, metodološki ili |

|terminološki oslonac našemu radu, sporadične primjedbe povezane s ovom problematikom u književnoj kritici i pojedinim sintetičkim tekstovima ipak |

|mogu biti od velike koristi, posebno kada se uključe u kontekstualističku orijentaciju rada kao relevantni podaci o recepciji pojedinih tekstova. |

| |

|Među dosadašnjim istraživanjima uporabe i funkcije kolokvijalnoga jezika u pripovjednoj prozi posebno se ističu ona Mihaila Bahtina. Njegova |

|istraživanja našemu radu koriste i zbog ponuđenoga teorijskoga okvira, a donekle ga opskrbljuju i stilističkim instrumentarijem i metodologijom. |

|Tako će jednu od temeljnih teorijskih pretpostavki ovoga rada činiti specifično bahtinovsko „dijaloško“ poimanje jezika i literature, a ono će |

|posebno doći do izražaja pri istraživanju konstruktivističkih aspekata literarnih prikaza pojedinih jezika i interdiskursnih relacija u odabranome |

|korpusu. Uz to, u radu rabimo više specifično bahtinovskih termina kao što su stilizacija, hibridizacija, zone junaka, heteroglosija ili |

|dijalogičnost, a i naše poimanje skaza, kao i koncept kolokvijalizacije, uvelike su inspirirani njegovim teoretiziranjem. |

| |

|Kontekstualna stilistika, koja se fokusira na uvjete proizvodnje i recepcije teksta te na odnose između jezika i sociohistorijskoga konteksta, u |

|znatnoj se mjeri oslanja na Bahtinovu teoriju. Zbog nekih objektivnih razloga, kao što je taj da u slučaju našega korpusa ipak pretežno nije riječ |

|o ideološki i etički suspektnim tekstovima ili taj da su pisani tragovi recepcije kolokvijaliziranosti pojedinih tekstova relativno oskudni, u |

|ovome će se radu samo djelomice rabiti neke metode čitanja kakve predlažu neki od prominentnijih zastupnika ove stilističke orijentacije kao što |

|su, primjerice, Roger Fowler ili Sara Mills. Pa ipak, pojedine pretpostavke i načini čitanja koje nudi Pascale Gaïtet u svojoj političkoj |

|stilistici bit će od velike koristi pri istraživanju, ne samo zbog bahtinovske teorijske podloge nego i zbog toga što se njezini radovi pretežno |

|bave upravo kolokvijalnim jezikom u pripovjednoj književnosti. Uz to što ilustrira kontekstualističkostilističku primjenu Bahtinovih koncepata kao |

|što su prenošenje tuđega govora, hibridizacija i drugih, pristup Pascale Gaïtet otvoreno je kritički i usmjeren tome da razotkrije ideološki i |

|etički suspektne, pogotovo klasno pristrane, elemente u pojedinim kolokvijaliziranim tekstovima, kao i u njihovoj recepciji. Kritičnost ovoga tipa |

|karakteristična je i za već spomenute i druge stilističare kontekstualističke orijentacije. U našim će čitanjima kontekstualiziranje biti usmjereno|

|i na razotkrivanje spomenutih suspektnih strategija uporaba kolokvijalnoga jezika, ali i na isticanje kritičkih i subverzivnih obilježja |

|kolokvijaliziranih tekstova kojima se bavimo. |

|Cilj i hipoteze istraživanja[73] (preporučeno 700 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Jedna je od temeljnih pretpostavki ovoga rada ta da je za razumijevanje složenoga fenomena jezične djelatnosti nužno uzeti u obzir činjenicu da se |

|jezik ostvaruje u dva glavna medija, govoru i pisanju, kao i to da se on u nekome diskursnome polju raslojava i prema drugim kriterijima od kojih |

|su ponajvažniji kriteriji funkcionalnoga, situacijskoga, teritorijalnoga i socijalnoga raslojavanja. Kolokvijalni jezik ovdje smo odredili kao |

|jezik koji je određen prema upravo spomenutim kriterijima: kao primarno govoreni jezik koji se rabi u svrhu komunikacije o najrazličitijim |

|(„svakodnevnim“) temama, i to u neformalnim situacijama, tipično u žanru privatne konverzacije. Jezik literarnoga teksta može se sagledavati na |

|različite relevantne načine i iz različitih čitalačkih, pa i stilističkih, perspektiva. Kada je riječ o problemu sagledavanja načina i funkcije |

|uklapanja kolokvijalnoga jezika u literarni diskurs, smatramo da je jedna od relevantnih perspektiva ona koja će literarni tekst promatrati u |

|povezanosti s njegovim sociokulturnim kontekstom. Svaka uporaba kolokvijalnoga jezika izvan njegovih matičnih tipova konteksta nameće specifična |

|pitanja o strategijama onoga koji ga na takve načine rabi – u tome smislu (kolokvijalizirani) literarni tekst nije ni po čemu povlašten. |

|Zanemarujući donekle njegovu estetsku funkciju (ona ovdje nije u središtu našega interesa; pitanje o tome u čemu se sastoji estetski aspekt |

|literarnoga diskursa ovdje se ostavlja otvorenim), u ovome radu diskurs književnoga teksta promatramo i u njegovim interdiskursnim (dijalogičkim) |

|relacijama spram nefikcijskih diskursa, odnosno u njegovu sociokulturnome kontekstu. Temeljeći se na ovim pretpostavkama, cilj našega rada sastoji |

|se ne samo u određivanju tipova stilskih postupaka kojima se kolokvijalni jezik uklapa u odabrani korpus nego i u razotkrivanju neestetskih, |

|društveno relevantnih, strategija ovih kolokvijaliziranja. |

|Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraživanja (preporučeno 6500 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Predmet su stilističkoga čitanja u ovome radu odabrani tekstovi suvremene proze, i to oni u kojima se postupci kolokvijalizacije ili pojavljuju u |

|većoj mjeri ili pokazuju posebno važnima za njihov stil i recepciju. U ukupnome korpusu suvremene proze, pa i među zapaženijim autorima, takvih |

|tekstova ima podosta, stoga bi već ove činjenice na stanovit način mogle opravdati ovo istraživanje. Riječ je o tekstovima objavljenim posljednjih |

|petnaestak godina, a uglavnom i o autorima koji su se afirmirali u ovome razdoblju. Pritom ćemo posebnu pozornost posvetiti nekim tekstovima Ive |

|Balenovića, Vlade Bulića, Daše Drndić, Zorana Ferića, Viktora Ivančića, Miljenka Jergovića, Roberta Perišića, Zorana Pongrašića, Ede Popovića, |

|Borivoja Radakovića, Vedrane Rudan, Dalibora Šimprage, Ante Tomića i dr. |

| |

|U početnome dijelu rada nastojimo odrediti koncept kolokvijalnoga jezika, objasniti njegove relacije sa srodnim konceptima u raznim lingvističkim i|

|stilističkim disciplinama i orijentacijama, te na njemu zasnovati koncepte kolokvijalizacije, kolokvijaliziranosti i kolokvijaliziranoga stila. |

|Potonji se pojmovi tiču uporabe kolokvijalnoga jezika u tipovima diskursa koji su ne-kolokvijalni, između ostaloga i u literarnome diskursu. Potom |

|u nekoliko zasebnih poglavlja nastojimo opisati stilske postupke kolokvijalizacije u odabranome korpusu na različitim razinama, posebno na |

|leksičkoj, grafijskoj i sintaktičko-tekstnoj razini. |

| |

|Premda je leksičko-frazeološka razina samo jedna od onih na kojima se kolokvijalni jezik može transponirati u literarni diskurs, po važnosti za |

|značenje teksta ona je redovito najvažnija, stoga joj posvećujemo posebnu pozornost. Središnji je termin ovoga dijela rada kolokvijalizam. On će se|

|ovdje dovesti u relaciju sa standardnojezičnom normom, ali i s terminima kao što su dijalektizam, žargonizam i vulgarizam. Komentirat će se i |

|semantičke specifičnosti kolokvijalizama, njihova funkcija u konstrukciji pojedinih tekstnih subjekata, a od posebnoga će interesa biti stilski |

|postupci kao što su hibridizacija, zone junaka i prenošenje tuđega govora. Pri analizi načina uklapanja kolokvijalnoga leksika u pripovjedni tekst |

|posebno će doći do izražaja kontekstualnostilističke metode čitanja pripovjednoga teksta. |

| |

|S obzirom na to da se kolokvijalni jezik pretežno ostvaruje u usmenoj komunikaciji, njegova transpozicija u pisani medij nameće se kao jedan od |

|bitnih problema ovakvoga istraživanja. Budući da se u ovome dijelu rada bavimo i odnosom grafija kolokvijaliziranih literarnih tekstova spram |

|ortografije standardnoga jezika, mnogi tzv. grafijski kurioziteti mogli bi se pokazati i važnijima nego što se to na prvi pogled čini. Naime, |

|pitanja grafije ovdje mogu biti povezana i s problemima prikaza raznih regionalno ili socijalno specifičnih kolokvijalnih jezika, kao i njihovih |

|govornika. Ovakvi tipovi razmatranja, koji mogu uključivati i problematiku subverzivnih potencijala literarnih grafija koje se suprotstavljaju |

|ortografiji standardnoga varijeteta, ponovno će privesti naše istraživanje kritičkostilističkoj perspektivi. |

| |

|Za grafostilistiku kolokvijaliziranih tekstova posebno je važno pitanje interpunkcije. Interpunkcijske posebnosti ovih tekstova u direktnoj su vezi|

|sa specifičnostima tipično govorene sintakse i tekstne organizacije, koje su također posebna tema našega rada. U ovome dijelu rada nastojimo |

|argumentirati i to da se ona sintaktičko-tekstna obilježja koja se obično smatraju tipičnima za govoreni jezik zapravo mogu smatrati obilježjima |

|kolokvijalnoga jezika. (Potonji se, naime, počesto poistovjećuje isključivo s kolokvijalnim leksikom.) S obzirom na to, u ovome će nam poglavlju |

|biti od iznimne važnosti postojeća istraživanja sintaktičko-tekstnih razlika između (tipičnoga) pisanoga i (tipičnoga) govorenoga jezika. |

| |

|S obzirom na to da se karakterističan situacijski kontekst uporaba kolokvijalnoga jezika povezuje s pojmom neformalnosti, jedan dio istraživanja |

|posvetit će se stilskim postupcima kojima pojedini kolokvijalizirani tekstovi nastoje fingirati spomenutu neformalnost, posebno u odnosu između |

|pripovjedača i adresata, odnosno (implicitnoga) autora i čitatelja (ali i načinima na koje se prikazuje neformalna kolokvijalna komunikacija između|

|likova). Ovaj se aspekt kolokvijalizacije pokazuje posebno važnim zbog toga jer može funkcionirati kao strategija kojom se čitatelja nastoji |

|pridobiti za razne oblike sudioništva, identificiranja i empatije. |

| |

|Sva prethodno ocrtana istraživanja bit će ključna za razmatranje žanra skaza, s obzirom na to da se potonji obično percipira kao svojevrstan |

|koncentrat postupaka kolokvijalizacije. Stoga smatramo nužnim posvetiti posebno poglavlje odnosu skaza i stila, u kojemu ćemo pružiti problemski |

|postavljen pregled dosadašnjega teoretiziranja o ovome žanru (Ejhenbaum, Vinogradov, Bahtin, Titunik), koji će biti ilustriran i primjerima skaza |

|iz suvremene proze. Pritom će u središtu naše pozornosti biti i nestabilnost samoga koncepta skaza s obzirom na ključne točke u pokušajima |

|njegovoga definiranja. |

| |

|Središnja je tema posljednjega dijela rada odnos kolokvijalnoga jezika i drugih jezika odnosno tipova diskursa u pojedinim tekstovima odabranoga |

|korpusa. Na stanovit način riječ je o nastavku i proširenju istraživanja funkcije kolokvijalnoga leksika i grafijskih posebnosti u |

|kolokvijaliziranoj prozi te o daljnjem nastojanju da se Bahtinova teorija jezika i književnosti i na njoj sazdane metode čitanja primijene na |

|istraživanje interdiskursnih relacija u tekstovima u kojima važan udio imaju i različiti tipovi kolokvijalnoga jezika ili postupci |

|kolokvijalizacije. Pritom će posebna pozornost biti posvećena romanu Putovanje u srce hrvatskoga sna Vlade Bulića, romanu Leica format Daše Drndić |

|i Bilježnici Robija K. Viktora Ivančića. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (preporučeno 500 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Ovim radom prvenstveno nastojimo pridonijeti poznavanju načina i funkcija uporaba kolokvijalnoga jezika u suvremenoj hrvatskoj prozi i u pisanome |

|literarnome diskursu uopće, kao i samome opisu značajki kolokvijalnoga jezika u domaćemu diskursnome polju. Potonje se čini relevantnim i zbog toga|

|što je standardni varijetet, ali i pisani jezik uopće, u jezikoslovnim istraživanjima još uvijek pretežni predmet znanstvenoga interesa. Smatramo |

|da je istraživanje problema kolokvijalizacije u diskursu suvremene proze važno i zbog toga što svakako nije riječ o marginalnome fenomenu, nego o |

|jednoj od izraženijih stilskih tendencija, pa nam stoga ovo istraživanje omogućuje da sagledamo znatan dio ove produkcije iz specifične |

|perspektive. Ovim radom nastojimo pridonijeti i razradi metoda kontekstualnostilističkoga pristupa literarnome tekstu, pristupa koji je u našoj |

|stilističkoj sredini dosad bio rubno prisutan. |

|Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) |

| |

|Bagić, Krešimir, Kratka priča devedesetih, u: Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2001, FF press, Zagreb, 2002. |

|Bahtin, Mihail, Marksizam i filozofija jezika, Nolit, Beograd, 1980. |

|Bahtin, Mihail, O romanu, Nolit, Beograd, 1989. |

|Bourdieu, Pierre, Što znači govoriti, Naprijed, Zagreb, 1992. |

|Bradford, Richard, Stylistics, Routledge, New York, 1997. |

|Bugarski, Ranko, Žargon. Lingvistička studija, Biblioteka XX. vek – Krug, Beograd, 2006. |

|Chafe, Wallace – Danielewicz, Jane, Properties of spoken and written language, u: Comprehending oral and written language, ed. Rosalind Horowitz et|

|al., Academic Press, San Diego 1987, str. 83-113. |

|Chafe, Wallace – Tannen, Deborah, The Relation between Written and Spoken Language, u: Annual Review of Anthropology, Vol. 16 (1987), str. 383-407 |

|Currie, Mark, Postmodern narrative theory, Macmillan Press, Hampshire – London, 1998. |

|Duda, Dean, Hrvatski književni bajkomat, Disput, Zagreb, 2010. |

|Ejhenbaum, Boris, Kako je napravljen Gogoljev „Šinjel“, u: Poetika ruskog formalizma, ur: Aleksandar Petrov, Prosveta, Beograd, 1970, str. 245-262.|

|Fairclough, Norman, Analysing Discourse. Textual Analysis for Social Research, Routledge, London, 2003. |

|Fowler, Roger, Literature as social discourse, Batsford Academic and Educational, London, 1981. |

|Fowler, Roger, Linguistic criticism, Oxford University Press, 1996. |

|Fowler, Roger, Studying literature as language, u: The Stylistics Reader. From Roman Jakobson to the present, ed. Jean Jacques Weber, Arnold, |

|London – New York, 1996, str. 196-205. |

|Gaïtet, Pascale, Prema političkoj stilistici, u: Bacite stil kroz vrata, vratit će se kroz prozor, ur. Krešimir Bagić, Naklada MD, Zagreb, 2006, |

|str. 383-405. |

|Gaïtet, Pascale, Political Stylistics. Popular language as literary artifact, Routledge, London – New York, 1991. |

|Halliday, M. A. K, Spoken and written language, Oxford University Press, 1989. |

|Heylighen, Francis – Dewaele, Jean-Marc, Formality of Language. Definition, measurement and behavioral determinants, Center "Leo Apostel", Free |

|University of Brussels, 1999, (26. rujna 2010) |

|Katnić-Bakaršić, Marina, Razgovorni funkcionalni stil, u. Stilistika, Tugra, Sarajevo, 2007, str. 92-98. |

|Klikovac, Duška, O jezičkim varijetetima nastalim prema medijumu ostvarenja (govor – pisanje) i terminima koji ih označavaju, u: Jezik i moć, |

|Biblioteka XX. vek – Krug, Beograd, 2008., str. 147-186. |

|Kovačević, Marina – Badurina, Lada, Raslojavanje jezične stvarnosti, Izdavački centar, Rijeka, 2001. |

|Leech, Geoffrey – Short, Mick, Style in Fiction. A Linguistic Introduction to English Fictional Prose, Pearson Longman, Edinburgh Gate, 2007. |

|Ong, Walter J., Orality and Literacy, Routledge, London – New York, 2002. |

|Pogačnik, Jagna, Širenje područja borbe, u: Tko govori, tko piše – Antologija suvremene hrvatske proze 1994-2007, Zagrebačka slavistička škola, |

|Zagreb, 2008, str. 7-22. |

|Rimmon-Kenan, Shlomith, Narrative Fiction: Contemporary Poetics, Methuen, London – New York, 1983. |

|Silić, Josip, Razgovorni stil, u: Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb, 2006, str. 108-118. |

|Tannen, Deborah, Oral and literate strategies in spoken and written narratives, u: Language, Vol. 58, No. 1 (Mar., 1982), str. 1-21. |

|Titunik, Irwin R, The Problem of Skaz (Critique and Theory), u: Papers in Slavic Philology, vol. 1, 1977. |

|Vinogradov, Viktor, Problem skaza u stilistici, u: Polja, br. 458, Kulturni centar Novog Sada, Novi Sad, 2009. |

| (26. rujna 2010) |

|Procjena ukupnih troškova predloženog istraživanja (u kunama) |

|4000 kn |

|Predloženi izvori financiranja istraživanja |

|Vrsta financiranja |Naziv projekta |Voditelj projekta |Potpis |

|Nacionalno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Međunarodno |      |      |      |

|financiranje | | | |

|Ostale vrste |      |      |      |

|projekata | | | |

|Samostalno financiranje |4000 kn |

|Sjednica Etičkog povjerenstva|      |

|na kojoj je odobren prijedlog| |

|istraživanja[74] | |

|Suglasnost predloženog mentora i doktoranda s prijavom teme |

| |

|Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. |

|Potpis dr. sc Krešimir Bagić |

|(ime i prezime prvog predloženog mentora) |

| |

|Potpis       |

|(ime i prezime drugog predloženog mentora) |

| |

|Potpis Nikola Košćak |

|(ime i prezime doktoranda) |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 30. svibnja 2011. Potpis Nikola Košćak |

|(ime i prezime doktoranda) |

| |

|M.P. |

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[75] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |Nikola Košćak |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet u Zagrebu |

|Naziv studija: |Poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |6201 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |Hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Kolokvijalni jezik u suvremenoj hrvatskoj prozi |

| |Engleski |Colloquial Language in Contemporary Croatian Narrative Fiction |

|Područje/polje: |Humanističke znanosti / filologija |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |Dr. sc. Krešimir Bagić, red. prof. |Filozofski fakultet u Zagrebu |kbagic@ |

|Drugi mentor: |      |      |      |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.Dr. sc. Tvrtko Vuković, doc. |Filozofski fakultet u Zagrebu |tvrtkovukovic@ |

| |2.Dr. sc. Krešimir Bagić, red. prof. |Filozofski fakultet u Zagrebu |kbagic@ |

| |3.Dr. sc. Ivo Žanić, red. prof. |Fakultet političkih znanosti u |izanic@fpzg.hr |

| | |Zagrebu | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Fakultetsko vijeće, sjednica 16. lipnja 2011, točka 88. dnevnoga reda |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano| |

|Povjerenstvo | |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |      |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Nije predviđena javna obrana teme. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|U sinopsisu rada kandidat navodi da će predmet njegove doktorske disertacije biti istraživanje i opis strategija upotrebe kolokvijalnoga jezika u |

|odabranome korpusu suvremene hrvatske pripovjedne proze. Istraživanje će se temeljiti na konceptu kolokvijalnoga jezika kao jezika neformalne |

|komunikacije koji se regionalno i društveno raslojava. Tema doktorske disertacije proizašla je iz kandidatova dosadašnjeg bavljenja naratološkim |

|analizama hrvatske proze i nekim vidovima usmenosti u književnosti. Metodologija i korpus proučavanja određeni su u dogovoru s mentorom. U tom će |

|se smislu analitički aparat oslanjati, s jedne strane, na funkcionalnu stilistiku, teoriju diskursa, sociolingvistiku, a, s druge strane, na |

|teoriju govornih činova, teoriju usmenosti i naratologiju. |

| |

|Budući da ne postoje ozbiljnija istraživanja kolokvijaliziranosti suvremene hrvatske proze, a kako je u sinopisu najavljeno njezino |

|kontekstualnostilističko proučavanje, očekuje se da će se ovim radom temeljito istražiti: 1) oblici i funkcije komunikacijske upotrebe |

|kolokvijalnoga jezika u pripovjednoj prozi, 2) poetičke i stilske posljedice implementacije kolokvijalnog jezika u jezik književnosti, 3) odnos |

|zibljskog i fikcionalnog s obzirom na dijalošku umreženost kolokvijalnog i književnog jezika. Time se jamči izvorni znanstveni doprinos rada ne |

|samo u polju stilistike, nego i u polju teorije komunikacije i naratologije s posebnim naglaskom na estetičke, ali i političke upotrebe |

|kolokvijalizama. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|Sinopsisom je kandidat pokazao da temi namjerava pristupiti sustavno i s visokom znanstvenom opremljenošću što jamči poznavanjem najvažnije i |

|recentne znanstvene i stručne literature. Kandidat je zadovoljio sve uvjete Poslijediplomskog doktorskog studija hrvatske kulture i ima potrebne |

|stručne i znanstvene sposobnosti za izradu doktorskoga rada. Stoga predlažemo da se prihvati njegova tema Kolokvijalni jezik u suvremenoj hrvatskoj|

|prozi te da mu se odobri izrada doktorskoga rada pod vodstvom dr. sc. Krešimira Bagića, red. prof. (Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta |

|Sveučilišta u Zagrebu). |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|      |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|Zimski semestar 2011/12. |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |Dr. sc. Tvrtko Vuković, doc. | |

| |2.Dr. sc. Krešimir Bagić, red. prof. | |

| |3.Dr. sc. Ivo Žanić, red. prof. | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 17. lipnja 2011. M.P. |

| |

|OPĆI PODACI I KONTAKT PRISTUPNIKA/PRISTUPNICE: |

|IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI |Jelena Vignjević |

|PRISTUPNICE: | |

|SASTAVNICA: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: | |

| |Sveučilišni doktorski studij kroatistike |

|Matični broj studenta: |3928 |

|Odobravanje teme za stjecanje |□ u okviru doktorskog studija |□ izvan doktorskog studija |□ na temelju znanstvenih dostignuća |

|doktorata znanosti: (molimo zacrniti | | | |

|polje) | | | |

|Ime i prezime majke i/ili oca: |Zdenka i Donko Donjerković |

|Datum i mjesto rođenja: |26. 6. 1969. Blato na Korčuli |

|Adresa: |Hribarova 2, 10291 Prigorje Brdovečko |

|Telefon/mobitel: |01/ 3392 799 ; 098/ 9432 707 |

|e-pošta: |jelena.vignjevic@ufzg.hr |

|ŽIVOTOPIS PRISTUPNIKA/PRISTUPNICE: |

|Obrazovanje | |

|(kronološki od novijeg k starijem |2006. upisala Doktorski studij kroatistike na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu |

|datumu): |1998. upisala Poslijediplomski studij jezikoslovne kroatistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu |

| |1994. diplomirala Studij kroatistike i južnoslavenskih filologija na Filozofskome fakultetu |

| |Sveučilišta u Zagrebu, diplomskim radom iz područja stilistike hrvatskoga jezika. |

| |1988. maturirala u Srednjoj školi Natka Nodila u Splitu, pedagoško usmjerenje |

| |1984. završila Osnovnu školu Blato u Blatu na Korčuli |

|Radno iskustvo |2007. do danas zaposlena na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao predavačica na Katedri za |

|(kronološki od novijeg k starijem |hrvatski jezik, književnost, scensku i medijsku kulturu. |

|datumu): |1994. – 2007. profesorica hrvatskoga jezika i književnosti u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji s pravom |

| |javnosti, u Zagrebu |

| |1993. profesorica hrvatskoga jezika i književnosti u XV. gimnaziji u Zagrebu (MIOC) |

|Popis radova i aktivnih sudjelovanja |Popis objavljenih radova: |

|na kongresima: |Šego, J., Vignjević, J. (2010). Speech of Youth – Language identity of the Students of the University of |

| |Zagreb. Journal of International Scientific Publications: Language, Individual & Society, Volume 4, 83 – 98. |

| |Vignjević, J., Velički, V. (2010). Narječja u udžbenicima hrvatskoga jezika za osnovnu školu i izgradnja |

| |jezičnoga identiteta učenika, Peti hrvatski slavistički kongres, Zbornik sažetaka. Rijeka: Hrvatski |

| |slavistički odbor Hrvatskog filološkog društva i Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci. (rad u postupku |

| |objavljivanja) |

| |Vignjević, J. (2010). Glagoljica u školi kao dio izgradnje jezičnoga identiteta učenika. Stavovi promjena - |

| |promjena stavova, Međunarodni naučni skup. Nikšić: Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore. (rad u |

| |postupku objavljivanja) |

| |Velički, V., Velički, D., Vignjević, J. (2009). Prisutnost i upotreba germanizama u govoru djece rane dobi na|

| |širem zagrebačkom području. Odgojne znanosti, 18 (2), 351-362. |

| |Velički, V., Vignjević, J. Velički, D. (2009). Razumijevanje upućivačkog vokabulara hrvatskoga jezika kod |

| |djece predškolske dobi te utjecaj ranog učenja stranog jezika na njegovo usvajanje. U D. Pavličević-Franić. |

| |A. Bežen (Ur.), Knjižica sažetaka Trećeg međunarodnog specijaliziranog znanstvenog skupa Rano učenje |

| |hrvatskoga jezika 3. Zagreb: ECNSI i Učiteljski fakultet u Zagrebu. |

| |Vignjević, J. (2009). Čakavsko narječje u jezičnim udžbenicima do šestoga razreda, Knjižica sažetaka |

| |Dijalektološkog znanstvenoga skupa s međunarodnim djelovanjem Međimurski filološki dani. Čakovec: Učiteljski |

| |fakultet u Zagrebu – Podružnica u Čakovcu. |

| |Šego, J., Vignjević, J. (2009). Hrvatski jezik, izražavanje i književnost III, vježbenica za treći razred |

| |četverogodišnjih strukovnih škola, 4. izdanje. Profil, Zagreb. |

| |Znika, M., Šego, J., Vignjević, J. (2008). Hrvatski jezik, izražavanje i književnost III, udžbenik za treći |

| |razred četverogodišnjih strukovnih škola, Profil, Zagreb. |

| |Vignjević, J., Pojer, S. (2008). Razvoj predpisačkih vještina metodom Plesa pisanja. U D. Pavličević-Franić. |

| |A. Bežen (Ur.), Konferencijski zbornik Drugi međunarodni specijalizirani znanstveni skup Rano učenje |

| |hrvatskoga jezika 2 (529-546). Zagreb: ECNSI i Učiteljski fakultet u Zagrebu. |

| |Šego, J., Vignjević, J. (2007). Lingvostilističke značajke i funkcije molitvenoga izraza za djecu i dječjega |

| |molitvenog izraza.U V. Šimović, A. Bežen, D. Pavličević-Franić (Ur.), Zbornik radova znanstvenoga skupa Rano |

| |učenje hrvatskoga jezika 1. (241-249). Zagreb: ECNSI i Učiteljski fakultet u Zagrebu. |

| |Šego, J., Vignjević, J. (2003). Hrvatski jezik, izražavanje i književnost III, priručnik za nastavnike, |

| |Profil, Zagreb. |

| |Znika, M., Vignjević, J. (2002). Hrvatski jezik III, udžbenik za treći razred gimnazije, Profil, Zagreb. |

| |Znika, M., Vignjević, J. (2002). Hrvatski jezik III, priručnik za nastavnike. Profil, Zagreb. |

| |Vignjević, J. (2002) Hrvatski jezik III, vježbenica za treći razred gimnazije, Profil, Zagreb. |

| |Barbaroša-Šikić, M., Sikirić, S. M., Vignjević, J., Čubrić, M. (2001). Testovi iz hrvatskoga jezika za |

| |gimnazijalce. Školska knjiga, Zagreb. |

| | |

| |Popis aktivnih sudjelovanja na kongresima: |

| |Prvi međunarodni simpozij Rano učenje hrvatskoga jezika, Zadar, 25. – 27. 10. 2007; sudjelovanje izlaganjem:|

| |Lingvostilističke značajke i funkcije molitvenoga izraza za djecu i dječjega molitvenog izraza. |

| |Drugi međunarodni simpozij Rano učenje hrvatskoga jezika, Zadar,12. – 14. 11. 2008; sudjelovanje izlaganjem:|

| |Razvoj predpisačkih vještina metodom Plesa pisanja te Prisutnost i upotreba germanizama u govoru djece rane |

| |dobi na širem zagrebačkom području. |

| |Treći međunarodni simpozij Rano učenje hrvatskoga jezika, Zadar, 13. – 15. 11. 2009; sudjelovanje izlaganjem:|

| |Razumijevanje upućivačkog vokabulara hrvatskoga jezika kod djece predškolske dobi te utjecaj ranog učenja |

| |stranog jezika na njegovo usvajanje. |

| |Prvi međimurski filološki dani, Čakovec, 24. – 25. 4. 2009; sudjelovanje izlaganjem: Čakavsko narječje u |

| |jezičnim udžbenicima do šestoga razreda. |

| |Peti hrvatski slavistički kongres, Rijeka, 7. – 10. Rujna 2010; sudjelovanje izlaganjem: Narječja u |

| |udžbenicima hrvatskoga jezika za osnovnu školu i izgradnja jezičnoga identiteta učenika |

| |Međunarodni naučni skup Stavovi promjena – promjena stavova, Nikšić, Crna Gora, 16. – 17. rujna 2010; |

| |sudjelovanje izlaganjem: Glagoljica u školi kao dio izgradnje jezičnoga identiteta učenika. |

| | |

|NASLOV PREDLOŽENE TEME |

|Hrvatski: |Razvojna obilježja usvajanja i upotrebe sinonima hrvatskoga jezika kod djece osnovnoškolske dobi |

|Engleski: |Developmental characteristics of the acquisition and use of Croatian synonyms by children at a primary school|

| |age |

| | |

|Jezik na kojem će se pisati rad: |Hrvatski jezik |

|PREDLOŽENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I)ª |

| |TITULA, IME I PREZIME: |USTANOVA: |E-POŠTA: |

|Mentor 1: |dr. sc. Bernardina Petrović, izv. |Filozofski fakultet, Zagreb |bernardina.petrovic@ffzg.hr |

| |prof. | | |

|Mentor 2: |dr. sc. Dunja Pavličević-Franić, |Učiteljski fakultet, Zagreb |dunja.pavlicevic-franic@ufzg.hr |

| |red. prof. | | |

|KOMPETENCIJE MENTORA - popis do 5 objavljenih relevantnih radova u zadnjih 5 godina b |

|Mentor 1: |Petrović, Bernardina. Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskome jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, |

|Ime i prezime |2005. |

|dr. sc. Bernardina Petrović, izv. |Petrović, Bernardina. A Methodological Framework for Making a Dictionary of Discriminative Synonymies in |

|prof. |Croatian // Proceedings XII Euralex International Congress / Corino, Elisa ; Marello, Karla ; Onesti, Cristina|

| |(ur.). Vol. I, European Association for Lexicography, 2006. Str. 295–299. |

| |Petrović, Bernardina. Jonkeov prinos hrvatskoj leksikografiji. // Jezik, 54, 5 (2007) ; 173–182. |

| |Petrović, Bernardina Glagoli emocionalnih stanja u kolokacijskim strukturama i leksikografskom opisu // |

| |Riječki filološki dani 7 : Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Riječki filološki dani održanog u |

| |Rijeci od 16. do 18. studenoga 2006. / Srdoč-Konestra, Ines ; Vranić, Silvana (ur.). Rijeka : Filozofski |

| |fakultet, 2008. Str. 589–599. |

| |Petrović, Bernardina. Nacrtak za Kolokacijski rječnik hrvatskoga jezika // Vidjeti Ohrid : Referati hrvatskih |

| |sudionica i sudionika za XIV. Međunarodni slavistički kongres / Samardžija, Marko (ur.). Zagreb : Hrvatsko |

| |filološko društvo – Hrvatska sveučilišna naklada, 2008. Str. 225–235. |

|Mentor 2: |Pavličević-Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike. Zagreb:Alfa (monografija). |

|Ime i prezime |Pavličević-Franić, D. (2006). Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije. LAHOR, 1/, |

|dr. sc. Dunja Pavličević-Franić, |1-14. Zagreb: HFD. |

|red. prof. |Pavličević-Franić, D. (2007). Paralelni jezični kodovi - poticaj ili prepreka u sustavu rane višejezičnosti. |

| |Napredak, 148/2, 157-173. Zagreb:HPKZ. |

| |Pavličević-Franić, D. (2007). Dobna frazeologija – identitetska obilježja dječjega govora. «Jezik i |

| |identiteti», 579-589. Zagreb-Split:HDPL i Hrvatsko filološko društvo. |

| |Pavličević-Franić, D. (2008). Jezik i nejezične sastavnice govora. Jezik, 55/2, 41-53. Zagreb: HFD i ŠK. |

|OBRAZLOŽENJE TEME: |

|Sažetak na hrvatskom jeziku |Rad se bavi teorijskim i praktičnim aspektom jezičnoga usvajanja usredotočujući se na usvajanje sinonima te |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |njihovu upotrebu u pisanome diskursu hrvatskoga jezika kod djece od sedme do dvanaeste godine, kako bi se |

|mjestima): |opisala razvojna obilježja ovladavanja hrvatskim jezikom na leksičkom i semantičkom području. Polazi se od |

| |općih značajki dječjega kognitivnog i jezičnog razvoja do jezične automatizacije s naglaskom na razvoj |

| |vokabulara i usvajanje značenja riječi. Unutar leksičkoga jezičnoga razvoja promatra se usvajanje sinonima, |

| |ali i njihova upotreba, poimajući sinonimiju kao odnos koji se ostvaruje i potvrđuje u kontekstu. Rad će |

| |opisati leksičke osobitosti sinonima u jezičnoj praksi djece rane školske dobi, funkciju sinonima u |

| |kohezivnosti teksta te organizaciju sinonimnih elemenata u tekstu. Ovako zamišljena tema rada je |

| |interdisciplinarna; zalazi u nekoliko lingvističkih područja; istražujući sinonime u područje leksikologije, |

| |opisujući usvajanje leksika u područje ranoga jezičnoga razvoja te opisujući jezik u upotrebi u područje |

| |pragmalingvistike. |

| | |

| | |

|Sažetak na engleskom jeziku |The thesis addresses the theoretical and practical aspect of language acquisition focusing on the acquisition |

|(maksimalno 1000 znakova s praznim |of synonyms and their use in the written discourse of Croatian language by children ages seven to twelve, in |

|mjestima): |order to describe the developmental characteristism of acquiring the Croatian language at a lexical and |

| |semantic level. The paper is founded on general characteristics of children's cognitive and language |

| |development and language automation with emphasis on the development of vocabulary and the acquisition of word|

| |meaning. Within lexical language development we observe the acquisition of synonyms as well as their use, |

| |defining synonymy as a relationship which is established and confirmed in context. The paper will describe |

| |lexical specificities of synonyms in language practice of children at an early school age, the function of |

| |synonyms in text cohesion and organization of synonymous elements in a text. Such an approach to the topic is |

| |interdisciplinary; it penetrates several linguistic areas; by researching synonyms it enters the area of |

| |lexicology, by describing the acquisition of lexis it enters thae area of early language development and by |

| |describing language in use it enters the area of pragmalinguistics. |

|Uvod (maksimalno 2000 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Promišljanje i provjeravanje teorijskog i praktičnog aspekta jezičnoga razvoja u usvajanju sinonima te njihovoj upotrebi u pisanome diskursu |

|interdisciplinarni je rad jer tako postavljena tema zalazi u nekoliko lingvističkih područja; istražujući sinonime u područje leksikologije, |

|opisujući usvajanje leksika u područje ranoga jezičnoga razvoja te opisujući jezik u upotrebi u područje pragmalingvistike. Stoga će i teorijska |

|podloga rada biti tročlana: u području sinonima i sinonimije, u području ranoga jezičnoga razvoja i u području tekstne lingvistike. Sinonimija i |

|sinonimi u ranome jezičnom razvoju (od 6. do 12. godine) govornika hrvatskoga jezika slabo su do danas istraženi. Iako bi opis leksičkih i |

|semantičkih razvojnih osobitosti bio preduvjet za jezično oblikovanje dobrih udžbenika, slikovnica, knjiga, u konačnici svakog pisanog ili |

|govorenog teksta kojim se obraćamo djetetu, koje je usmjereno prema djetetu, na tom području hrvatskoga jezika još treba puno raditi. Usvajanje |

|sinonima, stoga, treba promatrati s više gledišta: s kognititvnog – u kontekstu spoznajnog dječjeg razvoja, s psiholingvističkog – u kontekstu |

|jezičnoga razvoja, s lingvističkog – u kontekstu funkcije sinonima u jezičnoj komunikaciji, s kroatističkog – u kontekstu sinonimije u hrvatskome |

|jeziku i s didaktičkog – u kontekstu usvajanja i učenja sinonima u procesu obrazovanja. |

|Kako se utjecaj fonološkoga pamćenja, koje je značajno za opseg dječjeg rječnika u početku, smanjuje s povećanjem dobi djeteta, a s sve značajniju|

|ulogu u kasnijim fazama dobiva poučavanje, važno je provjeriti kako školska jezična naobrazba utječe na jezični razvoj u u području sinonima, tj. |

|leksika. |

| |

|Pregled dosadašnjih istraživanja (maksimalno 5000 znakova s praznim mjestima) |

|Jezični razvoj započinje u prijerodnom periodu (Kuvač, 2003). Do pete, šeste godine djeca ovladaju temeljem jezičnoga sustava i jezičnom upotrebom,|

|a oko desete do dvanaeste godine ovladaju složenim jezičnim konstrukcijama, većinom vokabulara i mnogim načinima upotrebe jezika (Clark, E. V. |

|2007). Jezični se razvoj nastavlja još vrlo intenzivno u školskom razdoblju, a u širem smislu traje cjeloživotno. Te se spoznaje temelje na općim |

|jezikoslovnim teorijama te na teorijama jezičnoga i govornoga razvoja (Saussure, 1916., 2000.; Skinner, 1957., Chomsky, 1966., 1989.; Piagett, |

|1970.; Slobin, 1974.; Vigotski, 1977.; Martinet, 1982.; Yule, 1998.) Razumijevanje sinonimije kao semantičkog odnosa među leksemima počiva na |

|teorijama značenja riječi: teoriji supstitucije (Watson, 1914.), teoriji verbalnog ponašanja (Skinner, 1957.), teoriji medijacije (Osgood, 1963.), |

|teoriji pojma (Vigotski i Rubinstein, 1950.), transformacijskoj gramatici (Chomsky, 1991.) te spoznajom o semantičkim promjenama riječi (Vigotski, |

|1977.) koja presudnu ulogu daje verbalnom kontekstu u kojem je riječ upotrijebljena. |

|Početke istraživanja jezičnoga razvoja govornika hrvatskoga jezika bilježimo još 60-ih godina dvadesetog stoljeća (I. Furlan, I. Škarić, A. |

|Fulgosi, V. Stančić), no prva sustavna istraživanja hrvatskog dječjega jezika možemo pratiti tek od 90-ih godina prošloga soljeća kad je započeo |

|rad na dvogodišnjem projektu Tempus: Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini. Taj je projekt i dobar primjer kako je na opisivanju i |

|istraživanju hrvatskoga dječjega jezika nužna suradnja kroatista, lingvista i psiholingvista, te integracije teorijskih promišljanja i praktičnog |

|djelovanja. Važno je istaknuti da je u to vrijeme osnovan i Laboratorij za psiholingvistička istraživanja POLIN (voditeljica M. Kovačević) u kojemu|

|tim znanstvenika (lingvisti, kroatisti, logopedi, psiholozi, informatičari) opisuju usvajanje hrvatskoga jezika. |

|Teorijski aspekt usvajanja materinskoga jezika osvjetljuju radovi D. Pavličević-Franić (Pavličević-Franić, 2000, 2005, 2006) postavljajući razliku|

|između usvajanja zavičajnoga idioma koji je hrvatskoj jednojezičnoj djeci J1 i standardnoga hrvatskoga jezika koji im je J2 jer su jednojezični |

|hrvatski govornici okomito dvojezični. |

|Usvajanjem standardnoga hrvatskoga jezika u sustavu dvojezičnosti bavi se Z. Jelaska (Jelaska, 2005). |

|Dosadašnja istraživanja usvojenosti sinonima u djece pokazala su da učenici devetogodišnjaci imaju poteškoće s usvajanjem sinonima (Vancaš, |

|Kovačević, 1999). To se najčešće objašnjava njihovim kognitivnim razvojem te izraženom funkcionalnošću u jezičnoj komunikaciji. Naime, do 12. |

|godine djeca su u fazi konkretnih operacija (Piaget, 1978) kada mogu misliti sustavno i logički o konkretnim pojavama, ali još nisu u stanju |

|izvoditi formalne misaone operacije. S druge strane, dijete koje je neku pojavnost iz vanjskog ili unutarnjeg svijeta označilo nekim pojmom |

|ispunilo je svoju pragmatičnu potrebu komunikacije, tj. funkcionalno je djetetu dovoljan jedan izraz za jedan sadržaj da bi uspješno komuniciralo. |

|Suvremeni hrvatski jezikoslovci u opisivanju leksičke sinonimije polazili su uglavnom od strukturalističkih teorijskih postavki, a u podjeli |

|sinonima uobičajili su se nazivi istoznačnice i bliskoznačnice. Pojedinci različito određuju te pojmove, pa tako B. Tafra (1996) samo istoznačnice |

|smatra sinonimima, bliskoznačnice isključuje iz sinonimije. J. Silić (1998) za sinonime predlaže naziv sličnoznačnice, a osim njih razlikuje |

|istoznačnice (dublete) i inačice (varijante). Sinonimijom u kontekstu bavila se M. Znika (1995a) te B. Petrović (2005) koja u promišljanjima |

|razlikuje sinonimiju kao pojavu u jezičnom sustavu od sinonimije u govoru i u tekstu, tj. u jezičnom ostvaraju. |

|Dosadašnja istraživanja diskursa govornika rane dobi uglavnom opisuju razvoj narativnog diskursa usredotočujući se na dva aspekta organizacije |

|diskursa: aspekt logičke strukture, tj. koherencije (logičke povezanosti jedinica u diskursu) i aspekt kohezije u diskursu koji je povezan sa |

|sposobnošću upotrebe jezičnih veznih sredstava. Većina istraživanja pokazuje da su djeca senzibilizirana za makrostrukturu od najranije dobi, |

|odnosno, i kohezija i koherencija bitni su aspekti dječje narativne kompetencije i u stalnoj su interakciji tijekom dječjeg jezičnog razvoja. |

|Cilj i hipoteze istraživanja (maksimalno 700 znakova s praznim mjestima) |

|Cilj istraživanja |

|Cilj istraživanja je ispitati razvojna jezična obilježja u usvajanju i upotrebi sinonim u hrvatskome jeziku s obzirom na dob ispitanika (prvi, |

|treći i šesti razred), spol (m i ž), rano učenje (drugoga) stranoga jezika te čitanje izvanlektirnih tekstova. |

|Hipoteze istraživanja |

|1. Očekuje se pozitivna povezanost između varijable dobi i broja usvojenih sinoinima, tj. s povećanjem dobi ispitanika povećavat će se broj |

|usvojenih sinonima. |

|2. Ne očekuje se povezanost varijable spola i broja usvojenih sinonima. |

|3. Očekuje se pozitivna povezanost varijable čitanja (izvanlektirnih) književnih djela i broja usvojenih sinonima. |

|4. Očekuje se pozitivna povezanost varijable učenja (drugog) stranog jezika i usvojenosti sinonima. |

|Materijal, metodologija i plan istraživanja (maksimalno 6500 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Metodologija istraživanja: |

|Do empirijskih podataka doći ću znanstvenim istraživanjem koje će biti podloga za izradu doktorskoga rada. Kako je namjera ovoga rada opisati i |

|protumačiti usvajanje sinonima kod djece školske dobi, zasnivat će se na deskriptivnim metodama. Temeljna metoda kojom ću se koristiti u |

|istraživanju bit će metoda sustavnog opažanja. Provest ću transverzalno istraživanje, dakle, promatrat ću pojavu usvajanja sinonima u isto vrijeme |

|na različitim uzorcima ispitanika. Istraživanje ću provesti na reprezentativnom uzorku ispitanika. Ispitanici će biti djeca triju dobnih skupina: |

|prvoškolci, učenici trećega razreda i šestoga razreda osnovne škole. Takvu dobnu raspodjelu temeljim na dosadašnjim istraživanjima i Piagetovoj |

|teoriji kognitivnog razvoja. |

|Uzorak: |

|U istraživanju će sudjelovati četiristotinjak ispitanika (N=400), učenika 1., 3., i 6. razreda osnovne škole, podjednako dječaka i djevojčica. U |

|svakoj će dobnoj skupini biti oko 130 djece. Uzorak je prikupljen metodom slučajnoga odabira škola iz područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije.|

|Varijable: Zavisna varijabla je broj usvojenih sinonima. Nezavisne su varijable u istraživanju dob, jezična razvojna obilježja dobnih skupina (1., |

|3. i 6. r.), mjesto istraživanja, spol ispitanika te čitanje izvanlektirnih tekstova. Varijabla spola (muško/žensko) dihotomna je varijabla, dok |

|su varijable dobi, čitanja (izvanlektirnih) književnih djela kontinuirane varijable. |

|Instrumenti: |

|Koristit ću se dvama mjernim instrumentima: testom i anketnim upitnikom. Testom znanja ispituje se učenikovo poznavanje sinonima i njihova upotreba|

|u pri kreiranju teksta. Test je visoko strukturiran upitnik sa zatvorenim pitanjima (dihotomnim pitanjima, pitanjima višestrukog izbora, |

|ljestvicama procjene) i manjim brojem otvorenih pitanja (dopunjavanja i stvaranja teksta). Proizvodnju rječnika, odnosno aktivno znanje i upotrebu |

|sinonima provjerit ću na dječjem pisanom diskursu. Poticaj za produkciju pisanoga diskursa bit će slikovni predložak, niz sličica prema kojima |

|ispitanik treba ispisati narativni tekst na ilustrirano zbivanje. Odabir sinonima koji će se testom provjeravati bit će napravljen prema Prvom |

|školskom rječniku hrvatskoga jezika (Institut za hrvatski jezik ijezikoslovlje i ŠK, 2008). Prvu verziju testa empirijski ću provjeriti pilot |

|ispitivanjem na prigodnom uzorku ispitanika. Anketnim upitnikom doći ću do podataka o spolu, dobi i čitanju (izvanlektirnih) književnih djela. Test|

|i anketni upitnik jednak je za učenike svih triju dobnih skupina kako bi pokazao razvojne razlike. Načinjen je tako da se zadaci mogu riješiti u |

|trajanju jednoga školskoga sata. |

| |

|Statistička obrada podataka: |

|Statistička obrada podataka obuhvaćat će deskriptivnu statistiku (prosjek, minimalan i maksimalan rezultat) te parametrijsku statistiku (t-test, |

|jednosmjernu analizu varijance, Pearsonov koeficijent korelacije). Izrazit će se najbolji i najlošiji rezultati testa za svaku dobnu skupinu. |

|Rezultati će se usporediti s obzirom na dob i s obzirom na spol. T- testom će se usporediti rezultati učenika s obzirom na spol, a jednosmjernom |

|analizom varijance rezultati učenika s obzirom na dob. Pearsonovim koeficijentom korelacije propitat će se povezanost između čitanja izvanlektirnih|

|tekstova te poznavanja i upotrebe sinonima, kao i povezanost učenja broja staranih jezika i usvojenosti sinonima. Podaci će se obraditi u SPSS |

|programu za statistiku, a bit će prikazani grafički u Excelu. Također će se napraviti računalna analiza dječjih pisanih radova s obzirom na |

|uključenost sinonima, frekventnost pojedinih riječi te leksičke i stilske osobine teksta. Podaci će biti prikazani grafički i tablično. |

|Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (maksimalno 500 znakova s praznim mjestima) |

| |

|Rezultati do kojih će se doći istraživanjem osvijetlit će područje usvajanja i upotrebe sinonima u ranom jezičnom razvoju govornika hrvatskoga |

|jezika te time pomoći metodici poučavanja sinonima do 6. razreda osnovne škole. Rezultati će ukazati i na smjernice poticanja usvajanja sinonima u |

|predškolskoj i školskoj dobi te na moguće metodičke strategije za razvijanje leksičko-semantičkih kompetencija učenika. Za obrazovnu lingvistiku |

|bit će vrijedna spoznaja kada dijete staviti pred zadatak stvaranja sinonimnih parova i nizova te koje leksičko predznanje očekivati u kojoj dobi. |

|Popis literature (maksimalno 15 referenci) |

| |

|Brozović Rončević, D., Hudeček, L., Mihaljević, M. (ur.) (2008). Prvi školski rječnik hrvatskoga jezika. Školska knjiga i Institut za hrvatski |

|jezik i jezikoslovlje: Zagreb. |

|Chomsky, N. (1989). Znanje jezika. Mladinska knjiga: Ljubljana. |

|Clark, E. V. (2007). First Language Acquisition. Cambridge University Press: Cambridge. |

|Glovacki-Bernardi, Z. i sur. (2001). Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga. |

|Jelaska, Z. i sur. (2005). Hrvatski kao drugi i strani jezik, Hrvatska sveučilišna naklada: Zagreb. |

|Kovačević, M. – Pavličević-Franić, D. (ur.) (2002). Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini I: Prikazi, problemi, putokazi, Sveučilište |

|u Zagrebu i Naklada Slap: Jastrebarsko. |

|Kovačević, M. (1996). Pomaknute granice ranoga jezičnoga razvoja. SL 41/42, 309-318. |

|Kuvač, J. – Palmović, M. (2007). Metodologija istraživanja dječjega jezika. Slap: Jastrebarsko. |

|Martinet, A. (1982). Osnove opće lingvistike. Grafički zavod Hrvatske: Zagreb. |

|Mejovšek, M. (2003). Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Naklada Slap i Edukacijsko-rehabilitacijski |

|fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Jastrebarsko, Zagreb. |

|Pavličević – Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike. Alfa: Zagreb. |

|Pavličević-Franić, D., Kovačević, M. (ur.). (2003). Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini II: Teorijska razmatranja, primjena. |

|Sveučilište u Zagrebu i Naklada Slap: Jastrebarsko. |

|Petrović, B. (2005). Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskome jeziku. Hrvatska sveučilišna naklada: Zagreb. |

|Pinker, S. (1996). Language Learnability and Language Development, With new Commentary by the Author. Harvard University Press, Cambridge, |

|Massachusetts; London, England. |

|Stančić, V. – Ljubešić, M. (1994). Jezik, govor, spoznaja. Hrvatska sveučilišna naklada: Zagreb. |

|IZJAVA |

| |

|Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorsku disertaciju s istovjetnom temom ni na jednom drugom Sveučilištu. |

| |

|U Zagrebu, 30. rujna 2010. Potpis ________________ |

|Ime i prezime |

|Napomena (po potrebi): |

| |

| |

| |

| |

ª Navesti mentora 2 ako se radi o interdisciplinarnom istraživanju ili ako postoji neki drugi razlog za višestruko mentorstvo

b Navesti minimalno jedan rad iz područja teme doktorskog rada (disertacije)

Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime pristupnika.doc

Molimo Vas da ispunjeni Obrazac DR.SC.-01pošaljete u elektroničkom obliku i u tiskanom obliku – potpisano - u referadu Sastavnice. Sastavnica prosljeđuje ispunjeni Obrazac DR.SC.-01 zajedno s obrascima DR.SC.-02 i DR.SC.-03 u elektroničkom obliku (e-pošta: jandric@unizg.hr) i u tiskanom obliku – potpisano i s pratećom dokumentacijom - u pisarnicu Sveučilišta u Zagrebu (Trg maršala Tita 14).

|DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA[76] |

|Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviđena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom „tab“. |

|OPĆI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE |

|Titula, ime i prezime |JELENA VIGNJEVIĆ |

|doktoranda/doktorandice: | |

|Nositelj studija: |Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |

|Naziv studija: |Sveučilišni doktorski studij kroatistike |

|Matični broj doktoranda/doktorandice: |3928 |

|Naslov predložene |Jezik pisanja |hrvatski |

|teme |rada: | |

| |Hrvatski |Razvojna obilježja usvajanja i upotrebe sinonima hrvatskoga jezika kod djece školske dobi |

| |Engleski |Developmental characteristics of the acquisition and use of Croatian synonyms by children at a school age |

|Područje/polje: |Humanističko područje / Filologija / Kroatistika |

|MENTOR(I) |

| |Titula, ime i prezime: |Ustanova, država: |E-mail: |

|Prvi mentor: |dr.sc. Bernardina Petrović, izv. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta|bernardina.petrovic@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu | |

|Drugi mentor: |dr. sc. Dunja Pavličević-Franić, red. |Učiteljski fakultet Sveučilišta|dunja.pavlicevic-franic@ufzg.hr |

| |prof. |u Zagrebu | |

|Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime |Ustanova, država: |E-mail: |

|predlaganje mentora | | | |

| |1.dr. sc. Zrinka Jelaska, red. prof. |Filozofski fakultet Sveučilišta|zjelaska@ffzg.hr |

| | |u Zagrebu | |

| |2.dr.sc. Bernardina Petrović, izv. |Filozofski fakultet Sveučilišta|bernardina.petrovic@ffzg.hr |

| |prof. |u Zagrebu | |

| |3.dr. sc. Dunja Pavličević-Franić, red.|Učiteljski fakultet Sveučilišta|dunja.pavlicevic-franic@ufzg.hr |

| |prof. |u Zagrebu | |

| |4.      |      |      |

| |5.      |      |      |

|Sjednica nadležnog tijela i točka |Sjednica Fakultetskoga vijeća Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana 18. studenoga 2010. |

|dnevnog reda u okviru koje je imenovano|Točka F Ad 63. |

|Povjerenstvo |Odluka Fakultetskoga vijeća od 18. studenoga 2010., KLASA: 643-02/10-07/113, URBROJ: 3804-240-10-2. |

|Sjednica Etičkog povjerenstva na kojoj |      |

|je odobren prijedlog istraživanja | |

|A. Izvješće s javne obrane teme doktorskog rada |

|Ne traži se javna obrana teme doktorskoga rada. |

|B. Ocjena teme doktorskog rada |

|(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) |

|Predložena tema doktorskoga rada Razvojna obilježja usvajanja i upotrebe sinonima hrvatskoga jezika kod djece školske dobi pristupnice Jelene |

|Vignjević u potpunosti je opravdana jer se do sada u hrvatskome jezikoslovlju nitko njome nije bavio sustavno i temeljito. Tema je proizišla iz |

|pristupničina dosadašnjeg bavljenja leksičkim razvojem djece školske dobi, a uže je područje rada pristupnica odredila u dogovoru s mentoricama. |

|Iako se istraživanju sinonima u hrvatskome jeziku u recentnoj literaturi priklanjala dostatna pozornost, o usvajanju i uporabi sinonima u djece |

|osnovnoškolske dobi nema cjelovitih i sveobuhvatnih podataka. Dosadašnja istraživanja pokazuju da se u djece određene školske dobi pojavljuju |

|poteškoće u usvajanju sinonima, a uzroci su tomu različiti i višestruki i treba iz sagledati iz nekoliko perspektiva. U doktorskome radu pozornost |

|će se usmjeriti uporabi usvojenih sinonima u pisanom i govornom diskursu, opisat će se njihova funkcija u kohezivnosti teksta, istražiti asindetska|

|i sindetska povezanost sinonimnih elemenata u tekstu i analizirati strategije koje djeca razvijaju u usvajanju sinonima. Teorijske će pretpostavke |

|o usvajanju sinonima biti potkrijepljene rezultatima istraživanja koje će se provesti na reprezentativnom uzorku ispitanika. Na osnovi teorijskih |

|spoznaja i praktičnih istraživanja predložit će se smjernice za brže i lakše usvajanje sinonima u školskoj dobi i predložiti odgovarajuća metodička|

|rješenja. |

|Mišljenje i prijedlog: |

|S obzirom na to da je usvajanje sinonima u djece školske dobi neistražena tema u hrvatskome jezikoslovlju, doktorski rad Jelene Vignjević jamačno |

|će popuniti prazninu na tome području. Sinopsis doktorskoga rada i pristupničini dosadašnji objavljeni radovi pokazuju da se radi o kompetentnoj i |

|upućenoj istraživačici koja dobro poznaje recentnu literature i metodologiju znanstvenoga rada. Zato preporučamo da se nastavi po¬stupak za |

|stjecanje doktorata znanosti jer je pristupnica ispunila sve uvjete Poslijediplomskoga doktorskoga studija kroatistike i može joj se odobriti |

|predložena tema. |

|Stručno povjerenstvo jednoglasno predlaže Vijeću poslijediplomskih studija i Fakultetskomu vijeću da prihvate temu i sinopsis doktorskoga rada |

|Razvojna obilježja usvajanja i upotrebe sinonima hrvatskoga jezika kod djece školske dobi pristupnice Jelene Vignjević i da se mentoriicama imenuju|

|dr. sc. Bernardina Petrović, izv. prof.(Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) i dr. sc. Dunja Pavličević-Franić, red.|

|prof. (Katedra za hrvatski jezik, književnost, scensku i medijsku kulturu Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu). |

|Prijedlog izmjene ili dorade naslova: |

|      |

|Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): |

|      |

|Planirana obrana doktorskog rada (naznačiti godinu i semestar): |

|2012. ljetni semestar |

|Izdvojeno mišljenje (samo ako netko od članova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno mišljenje) |

|      |

| |

| |

| |

| |

|Potpis      |

|(ime i prezime člana povjerenstva) |

|NAPOMENA (po potrebi): |

|      |

|Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i |Titula, ime i prezime, ustanova, država: |Potpis: |

|predlaganje mentora | | |

| |1.(predsjednik Povjerenstva) | |

| |dr. sc. Zrinka Jelaska, red. prof. | |

| |2.dr. sc. Bernardina Petrović, izv. prof. | |

| |3.dr.s c. Dunja Pavličević-Franić, red. prof. | |

| |4.      | |

| |5.      | |

| |

| |

| |

|U Zagrebu, 27. lipnja 2011. M.P. |

| |

-----------------------

[1] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[2] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[3] Navesti samo ako je potrebno

[4] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[5] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[6] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[7] Navesti samo ako je potrebno

[8] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[9] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[10] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[11] Navesti samo ako je potrebno

[12] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[13] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[14] Navesti samo ako je potrebno

[15] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[16] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[17] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[18] Navesti samo ako je potrebno

[19] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[20] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc – please name this file DR.SC.-01 – Family Name of the doctoral candidate.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu. The filled in and signed DR.SC.-01 form please send to the appropriate office both in electronic and in printed form.

[21] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[22] Navesti samo ako je potrebno

[23] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkomu i tiskanomu obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[24] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[25] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[26] Navesti samo ako je potrebno

[27] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[28] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[29] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[30] Navesti samo ako je potrebno

[31] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[32] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[33] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[34] Navesti samo ako je potrebno

[35] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[36] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[37] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[38] Navesti samo ako je potrebno

[39] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[40] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[41] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[42] Navesti samo ako je potrebno

[43] [1] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[44] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[45] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[46] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[47] Navesti samo ako je potrebno

[48] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[49] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[50] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[51] Navesti samo ako je potrebno

[52] Please name file as: DR.SC.-01 – Last name and first name of Doctoral Candidate.doc

Please send the filled -out form DR.SC.-01, in electronic and written format, and signed, to the appropriate Registrar's Office.

[53] The sequence of listing the objective and hypotheses depends on the area of research.

[54] Fill out only if needed

[55] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[56] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[57] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[58] Navesti samo ako je potrebno

[59] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[60] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[61] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[62] Navesti samo ako je potrebno

[63] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[64] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[65] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[66] Navesti samo ako je potrebno

[67] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[68] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[69] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[70] Navesti samo ako je potrebno

[71] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[72] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[73] Redoslijed navođenja cilja i hipoteza ovisi o području istraživanja

[74] Navesti samo ako je potrebno

[75] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

[76] Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 – Prezime Ime doktoranda.doc

Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 pošaljete u elektroničkom i tiskanom obliku, potpisano, u nadležnu referadu.

................
................