IV GOVERNU KONSTITUSIONÁL Dekretu -Lei n.º 16/2009, loron ...

IV GOVERNU KONSTITUSION?L

Dekretu -Lei n.? 16/2009, loron 18 fulan Marsu

LEI ORGANIKA POL?SIA NASION?L TIMOR-LESTE (PNTL)

Krize ne'eb? destroi ita nia rai iha fulan Maiu 2006 kria efeitu ne'eb? boot iha Pol?sia Nasion?l Timor-Leste nian (PNTL), no Numeru boot husi efektivu haketak an no abandona sira nia postu.

Ita bele haree katak modelu pol?sia ne'eb? iha hafoin harii PNTL la tuir realidade Timor nian no presiza halo revizaun klean ida ba nia Lei Organika hodi f? kapasidade Operasional boot liu ba pol?sia, no kadeia de komandu ne'eb? efisiente iha ierarkia ne'eb? iha difinisaun klaru nia laran.

Mantein nafatin prinsipiu sira kona-ba pol?sia komunit?riu iha filizofia polisiamentu nian, ne'eb? iha priviligiu atu halo patrullamentu tuir prosimidade, agora buka mos katak PNTL hetan karater ida ne'eb? forte liu kona-ba organizasaun, disiplina, instrusaun no estatutu peso?l nian, no iha ?rea hirak ne'e iha natureza ne'eb? hanesan ho militar nian.

Dispozisaun foun ne'e la iha hanoin atu transforma PNTL atu sai forsa ho natureza militar nian, forsa ne'e sei mantein nafatin misaun ne'eb? la hanesan ho ida ne'eb? entrega ba F-FDTL, ho pontu espesifiku rasik ba pol?sia, no Forsa Armada maka mantein nafatin hanesa Instituisaun Militar uniku iha Timor-Leste.

No mos atentadu sira iha loron 11 fulan Fevereiru tinan ida ne'e nian, ne'eb? ameasa Estadu de Direitu ne'eb? estabelese tuir lei, no nudar rezultadu iha koordenasaun entre forsa sira defeza no seguransa nian ne'eb? hetan rezultadu diak tebe-tebes, ne'e justifika lejislador nia hanoin katak iha nesesidade urjente atu iha ligasaun boot entre PNTL no F-FDTL, no mos ho servisu seguransa seluk hodi kumpre misaun hirak ne'eb? hanesan.

Lei Organika PNTL nian tenke hanoin kona-ba realidade foun ne'e, no orienta pol?sia hodi integra ba Sistema Integradu Seguransa Nasion?l ne'eb? atu kria iha ?mbitu Lei Seguransa Nasion?l.

Iha mos hanoin atu integra PNTL iha Sistema Autoridade Mar?tima, ne'eb? f? kompet?nsia espesializadu ba pol?sia mar?tima, no iha eze rsisiu Autoridade Estadu nian iha tasi laran, hamutuk ho entidade no ajente seluk Estadu nian.

Tuir termu hirak ne'e, no tuir n? 3 Artigu 113? no alinea d) husi Artigu 116? Konstituisaun Rep?blika nian, IV Governu Konstitusion?l dekreta, hodi iha valor nudar lei, buat ne'eb? tuir mai:

KAP?TULU I Prins?piu Jer?l

Artigu 1? Nature za no Misaun

1. Pol?sia Nasion?l Timor-Leste, ho abreviatura PNTL, forsa seguransa ida ne'eb? iha Misaun atu defende legalidade demokr?tiku, garante seguransa sidadaun no bens nian no proteje direitu sidadaun nian tuir termu ne'eb? estabelese iha Konstituisaun no iha Lei sira.

2. Tuir estrat?jia no filozofia polisiamentu nian PNTL iha karakteristika pol?sia komunit?ria, maske nia organizasaun, disiplina, instrusaun no estatutu peso?l nian sei tuir natureza militar, PNTL sei la konstitui forsa natureza militar ida.

3. PNTL Independente no hala'o nia kna'ar eskluzivu ba Estadu .

4. PNTL iha nia personalidade legal rasik no subordinadu diretu ba Minist?riu Defeza no Seguransa, no nia organizasaun ida deit ba territ?riu tomak.

1. PNTL organiza tuir ierarkia iha nivel hotu- hotu estrutura nian, no nia membru sira obedese ierarkia komandu nian.

Artigu 2? Kompet?nsia

1. Kompet?nsia PNTL nian mak hirak ne'eb? hakerek iha lejizlasaun seguransa nasion?l no seguransa interna nian, ho exesaun ba kazu exepsional kona-ba Estadu de S?tiu no Estadu de Emerj?nsia, ne'eb? preve iha Konstituisaun, no iha lejizlasaun konaba defeza nasion?l.

2. Tuir kuadru kona-ba objetivu permanente sira ne'eb? defini iha Lei Seguransa no tuir ?mbitu pol?tika Seguransa Interna nian maske labele prejudika atribuisaun legal husi lejizlasaun seluk, objetivu fundamental sira PNTL nian maka:

a) Promove kondisaun seguransa ne'eb? garante funsionamentu normal instituisaun demokratiku nian no ezersisiu direitu, liberdade no garantia sidadaun sira nian;

b) Asegura manutensaun orden, seguransa no trankuilidade publika;

c) Prevene kriminalidade no hahalok seluk ne'eb? kontra lei no regulamentu sira;

d) Haumutuk ho servisu seguransa seluk no defeza, liu- liu ho F-FDTL no ho Servisu Nasion?l Intelij?nsia (SNI) hodi kombate krime organizadu no terorismu;

e) Hamutuk ho estrutura seluk ne'eb? relevante, liu- liu ho F-FDTL no ho servisu Migrasaun garante vijil?nsia no fiskalizasaun fronteira terrestre no mar?tima nian no kontrola movimentu ema no sasan nian;

f) Garante no fiskaliza katak tuir lei no regulamentu iha ?rea mar?tima ne'eb? iha jurisdisaun nasion?l nia okos, maske la prejudika kompet?nsia ne'eb? f? ba entidade seluk ne'eb? tuir ?mbitu atribuisaun nian iha Sistema Autoridade Mar?tima nian, tuir akordu ho Direitu Internasion?l no lejizlasaun seluk ne'eb? iha vigor.

g) Promove ezekusaun asaun sira administrativu nian ne'eb? simu husi autoridade kompetente sira;

h) Hala'o poder ne 'eb? simu husi lei kona-ba mat?ria prosesu penal no, halibur informasaun kona-ba krime, prevene konseku?nsia sira no deskobre ajente sira no atua husi autoridade judisial ne'eb? kompetente nia okos turi termu sira lei prosesu penal nian;

i) Liu husi kooperasaun ho SNI no Servisu Informasaun Militar husi F-FDTL, halibur, prosesa no divulga informasaun ho relasaun ba prevensaun no kontrolu kriminalidade nian.

j) Asegura gabinete nasion?l INTERPOL nian;

k) Liu husi koordenasaun ho Minist?riu Infraestrutura, asegura seguransa rodoviaria tuir ordenamentu, fiskalizasaun no regularizasaun tr?fegu nian;

l) Garante seguransa iha espetakulu desportu no eventu seluk;

m) Liu husi koordenasaun ho Minist?riu Infraestrutura, no tuir lei, hola parte iha seguransa aeroportu, portu no seguransa mar?tima nian;

n) Garante seguransa peso?l ba entidade nasion?l no estranjeiro ne'eb? vizita Timor-Leste

o) Fornese asist?nsia ba populasaun no ba v?tima sira asidente nian;

p) Hola parte iha misaun Internasion?l tuir kondisaun ne'eb? Governu defini;

q) Koopera ho forsa no servisu seguransa no defeza nian ne'eb? inkorpera Sistema Integradu Seguransa Nasion?l, tuir Lei Seguransa Nasion?l, hodi promove seguransa;

r) F? kontribuisaun ba formasaun no informasaun kona-ba asuntu seguransa sidadaun sira nian;

s) Garante seguransa ba ema no sasan karik iha ins?ndiu, bee sai, rai monu, rai nakadoko, no iha situasaun hotu-hotu ne'eb? aprezenta perigu ba ema no sasan;

t) Kolabora hodi hala'o onra Estadu nian;

u) Kolabora no f? apoiu ba SNI kona-ba prevensaun no kombate ba asaun kontra orden institusional ne'eb? estabelese no kontra ?rgaun ne'eb? eleitu tuir prosesu demokratiku.

v) Kolabora no f? apoiu ba F-FDTL kona-ba defeza soberania nasion?l no integridade territ?rial;

w) Hala'o poder seluk ne'eb? iha lei.

Artigu 3? Medida Pol?sia nian

1. Bainhira hala'o poder sira ne'eb? iha ?mbitu kompet?nsia nian, PNTL iha uza eskluzivu ba medida ne'eb? preve tuir lei no aplikavel tuir konstituisaun no lei, liu- liu:

a) Ezije identifikasaun husi ema ne'eb? deit maka iha ka la'o iha fatin p?bliku ka ema ne'eb? sujeitu ba vijil?nsia pol?sia nian.

b) Vijil?nsia ba ema no edifisiu no estabelesimentu sira ba tempu ida ne'eb? determinadu;

c) Apreensaun temporariu ba armas, munisaun no esplozivu;

2. Tuir kualidade nudar ?rgaun investigasaun kriminal, no tuir lei, PNTL hala'o funsaun iha autoridade judisial kompetente nia okos.

Artigu 4? Uzu forsa nian

1. Tuir lei, PNTL bele uza forsa bainhira iha perturbasaun ba orden no trankuilidade p?blika, no bainhira laiha meiu seluk ne'eb? sufisiente hodi hasoru regist?nsia kontra membru PNTL, bainhira hala'o sira nia funsaun.

2. Forsa bele uza deit hodi defende an ka hodi defende ema seluk, hodi hasoru hahalok ne'eb? agresivu no kontra lei ka kontra integridade fizika membru PNTL ka sidadaun seluk nian

3. Forsa ne'eb? uza tenke forsa minimu ne'eb? nesesariu hodi estabelese fila fali orden lej?tima no tenke proporsion?l ba ameasa ne'eb? hasoru.

4. PNTL labele impoin restrisaun ka uza meius atu obriga ka ameasa bainhira la iha nesesidade.

5. PNTL bele uza armamentu tuir konseitu uzu nian no nesesidade operasional idaidak nian, ne'eb? modelu no kalibre define iha diploma ne'eb? Governu sei aprova.

Artigu 5? Armamaentu no Uniforme sira

1. Membru sira PNTL nian, atu kumpre ho sira nia misaun, sei uza armamentu ne'eb? fahe ba sira.

2. Bainhira la tama servisu, membru PNTL proibidu atu lori armas ne'eb? fahe ba sira, armas hirak ne'e tenke halibur hodi rai iha fatin ne'eb? apropriadu iha unidade ka eskuadra ne'eb? membru kolokadu.

3. Membru sira PNTL nian iha direitu atu uza uniforme no insignia PNTL nian tuir regulamentu kona-ba asuntu ne'e.

Artigu 6? Ierarkia

Kategoria, sub- kategoria no postu ne'eb? fahe membru PNTL sira ba iha grupu tuir ierarkia maka tuir mai:

a) Ofisi?l sira, inklui ofisi?l superior, ho postu Komis?riu, Superintendente Xefe, Superintendente no Asistente Superintendente; Ofisi?l Inspet?r sira ne'eb?inklui postu Inspet?r Xefe, Inspet?r no Inspet?r Asistente;

b) Sarjentu sira, ne'eb? inklui postu Sarjentu Xefe, Primeiru Sarjentu no Sarjentu;

c) Ajente sira, ne'eb'e inklui Ajente Xefe, Ajente Prinsip?l no Ajente.

Artigu 7? Autoridade no ?rgaun sira Pol?sia nian

1. Iha nia ?rea legal kompet?nsia nian, autoridade pol?sia nian maka elementu sira ne'eb? iha funsaun pol?sia no hala'o funsaun komandu nian, liu- liu:

a) Komandante-Jer?l PNTL; b) 2? Komandante-Jer?l PNTL; c) Komandante Distrital PNTL; d) Komandante Unidade Espesial Pol?sia nian; e) Komandante UnidadeMar?tima; f) Komandante Unidade Patrullamentu Fronteira sira nian; g) Komandante Operasaun PNTL; h) Xefe Servisu Investigasaun kriminal; i) Xefe Servisu Informasaun Pol?sia nian;

2. Maske la prejudika buat ne'eb? hakerek iha leten, elementu hotu- hotu PNTL nian ne'eb? hala'o funsaun pol?sia nian, konsidera nudar ajente autoridade no ?rgaun pol?sia kriminal.

3. Nudar ?rgaun pol?sia criminal nian, PNTL hala'o nia servisu iha diresaun autoridade judisi?ria ne'eb? kompetente nia okos tuir norma sira prosesu penal nian.

4. Depende?nsia funsion?l ne'eb? refere iha leten hala'o maske la prejudika organizasaun ierarkika PNTL nian.

Artigu 8? Dever atu Komparese

Naran ema ne'eb? simu notifikasaun ka husi PNTL ka PNTL bolu, tenke komparese iha loron, oras no fatin ne'eb? designadu, tuir pena responsabilidade disiplinar no kriminal, no tuir termu sira lei nian.

................
................

In order to avoid copyright disputes, this page is only a partial summary.

Google Online Preview   Download