Informatikacg – Skola programiranja



Zavod za ?kolstvo Crne GoreNAZIV PREDMETA – INFORMATIKA SA TEHNIKOMODRE?ENJE PREDMETAKroz nastavni predmet Informatika u?enici/u?enice treba da steknu osnovnu informati?ku pismenost i afinitet za kori??enje informaciono-komunikacionih tehnologija i prednosti koje one donose. Integrisanje informaciono-komunikacionih tehnologija u cilju efikasnijega obrazovanja neminovan je proces uslovljen dru?tvenim i tehnolo?kim promjenama. Razvijenost ovoga procesa pokazatelj je razvijenosti dru?tva i prihva?en je kao jedan od indikatora razvijenosti informacionoga dru?tva, odnosno dru?tva baziranoga na znanju. Osnovna informati?ka pismenost dio je op?te pismenosti i kulture pojedinca u dana?njem vremenu. Nastavni predmet Informatika sa tehnikom izu?ava se u od petog do osmog razreda devetogodi?nje osnovne ?kole s fondom od jedan ?as sedmi?no, odnosno 34 ?asa na nivou ?kolske godine. U sljede?oj tabeli dat je broj ?asova obaveznog (80-85%) i otvorenog dijela (15-20%) i oblicima nastave (teorijska nastava i vje?be i ostali vidovi). Otvoreni dio programa je sadr?aj koji planira ?kola. Mo?e se realizovati kao cjelina ili periodi?no, izme?u pojedinih tema obaveznoga programa, u saglasju sa sadr?ajima tih tema.NAPOMENA: Uzimaju?i u obzir niz specifi?nosti ovoga u odnosu na ostale nastavne predmete u osnovnoj ?koli, preporu?ujemo da se u svakom razredu odjeljenja koja broje vi?e od 20 u?enika/u?enica dijele u dvije grupe, s tim da svakoj grupi pripada planirani fond ?asova.RazredSedmi?ni broj ?asova Ukupni broj ?asovaObavezni dio(80-85%)Otvoreni dio(15 do 20%)Teorijska nastava(TN)Vje?be i ostali vidoviV13428620%-35%65%-80%VI13428620%-35%65%-80%VII13428620%-35%65%-80%VIII13428635%-50%50%-65%Odnos vremena teorijske nastave/u?enja i vremena predvi?enog za vje?be i ostale vidove nastave/u?enja, nastavnik odre?uje shodno sopstvenoj procjeni i izboru didakti?ko-metodi?ke koncepcije ostvarivanja ishoda.Ishodi u?enja nijesu fiksirani nivou jednog ?asa, ve? nastavnik mo?e nekoj temi posvetiti npr. 16 minuta predavanja i 24 minuta uvje?bavanja. CILJEVI PREDMETASaznajni ciljevi predmeta: U?enjem ovog predmeta u?enici treba da:steknu osnovnu informati?ku pismenost i afinitet za kori??enje informaciono-komunikacionih tehnologija i prednosti koje one donose; razumiju potrebu za ra?unarima, njihove funkcije, primjene, djelove i tipove;razumiju koncepte i elemente savremenih aplikacija i na?ine upotrebe ra?unara kao ure?aja za kreiranje softvera;razumiju zna?aj i funkcije interneta i bezbjedno koriste web i email servise;shvate pravna i eti?ka na?ela upotrebe ICT i raspravljaju o posljedicama njihovih naru?avanja;razumiju zna?aj pravilnog kori??enja ra?unara i usvoje osnovna pravila za bezbjedan rad na ra?unaru;prepoznaju osnovne vrste tehni?kih ure?aja i sistema, na?ine njihove upotrebe i razumiju uticaj tehnologije na ?ivotnu sredinu;prepozna zna?aj pravilnog i bezbjednog u?e??a u saobra?aju;razlikuje prirodne i vje?ta?ke materijale i navodi osobine materijala pogodne za obradu;upoznaju osnove gra?evinarstva; spoznaju primjene fizi?kih veli?ina sile, rada i energije i na?ine upotrebe energije za obavljanje rada u razli?itim djelatnostima.Procesni ciljevi predmeta:U?enjem ovog predmeta u?enici treba da:razvijaju interesovanje za moderne tehnologije, kreativnost i inovativnost kroz upotrebu korisni?kih programa;razvijaju sposobnost algoritamskog na?ina razmi?ljanja i sposobnost rje?avanja problema u razli?itim sferama ?ivota;razvija sposobnost upotrebe odgovaraju?ih programskih alata u cilju podr?ke istra?ivanju i kontinuiranom u?enju;spozna opasnosti od neumjerenoga i nepravilnoga kori??enja ra?unara, kao i prednosti zdravih stilova ?ivota;sti?u sposobnost da kriti?ki odaberu izvore informacija i prika?u ih na razumljiv i uvjerljivo oblikovan na?in;razviju ta?nost, pravovremenost i preciznost u radu, upornost i istrajnost urje?avanju zadataka;razvijaju interesovanje za razli?ita zanimanja iz oblasti tehnike i pozitivan stav prema preduzetni?tvu i samozapo?ljavanju u razli?itim oblastima; razvijaju stvarala?ke sposobnosti (kreativnost, originalnost i individualnost) i prakti?ne vje?tine za svakodnevni ?ivot;razvijaju sposobnost za funkcionalno i estetsko oblikovanje;razviju vje?tinu komuniciranja jezikom tehnike i razviju sposobnost crtanja i tuma?enje jednostavnih crte?a; razvijaju naviku da primjenjuju principe za?tite na radu;steknu navike i osposobe se za me?usobnu saradnju u radu. POVEZANOST SA DRUGIM PREDMETIMA I ME?UPREDMETNIM TEMAMAPovezanost sa predmetima:Predmet Informatika sa tehnikom povezan je sa svim predmetima tako ?to nastavnici mogu da koriste primjere iz ostalih predmeta za dostizanje ishoda u?enja, a u?enici mogu da koriste ste?ena znanja i vje?tine iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija za sve ostale predmete.Me?upredmetne oblasti/teme obavezne su u svim nastavnim predmetima i svi/sve su ih nastavnici/nastavnice obavezni ostvarivati. Me?upredmetne oblasti/teme jesu sadr?aji koji omogu?avaju da se u op?teobrazovni kurikulum uklju?e odre?eni ciljevi i sadr?aji obrazovanja koji nijesu dio formalnih disciplina ili pojedinih predmeta, ili koji su po strukturi interdiciplinarni. Ovi sadr?aji doprinose integrativnome pristupu op?tega obrazovanja i u ve?oj mjeri povezuju sadr?aje pojedinih predmeta. Kroz predmet Informatika sa tehnikom mo?e se direktno i indirektno doprinijeti ostvarivanju me?upredmetnih tema: za?tita ?ivotne sredine, odr?ivi gradovi i naselja, zdravstveno obrazovanje i vaspitanje, obrazovanje za i o ljudskim pravima i preduzetni?ko u?enje.Napomena: Pojmovi u okviru obrazovno-vaspitnih ishoda predlo?eni su kao pomo? nastavnicima za obja?njenje ishoda u?enja.E.OBRAZOVNO-VASPITNI ISHODI PREDMETAV razred Obrazovno-vaspitni ishod 1Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da objasni funkcije, komponente i na?ine upotrebe ra?unara u svakodnevnom ?ivotu i radu;Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da:objasne potrebu za ra?unarima u svakodnevnom ?ivotu i radu;prepoznaju sfere ?ivota i poslove ?e i kako se koriste ra?unari;opi?u funkcije ra?unara i uporede sa poslovima za koje se koriste ra?unari;opi?u djelove ra?unara i prepoznaju razlike izme?u njih;poka?u komponente ra?unara, opi?u njihovu funkciju i koriste ih;povezuju funkciju djelova ra?unara sa komponentama i funkcijama ra?unara.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?aji: Radi se: opisivanje ra?unanja, uno?enje teksta, crtanje, igranje, komunikacije, u?enje, ?itanje novosti, rezervacije karata, pronala?enje omiljenih slatki?a, navigacija, i sli?no pomo?u ra?unara; opis uloge ra?unara u zabavi, komunikaciji, u?enju, trgovini, lije?enju, banci, vo?nji auta, itd; definisanje ra?unara ili kompjutera, njegove funkcije (ra?unanje ili obrada podataka, pam?enje podataka i razmjena podataka); opis hardvera, softvera, ra?unarske mre?e, Interneta, vrste ra?unara, djelovi hardvera, ulazno-izlaznih ure?aja na elementarnom nivou;Ne rade se: informaciono- komunikacione tehnologije – ICT, detalji oko hardvera, performanse ra?unara, jedinice za mjerenje performansi (Hz, b, B, bps,..), podjela softvera i istorija informatike.Pojmovi:ra?unar, ra?unarska mre?a, Internet, hardver, softver, podatak, informacija, mi?, tastatura, kamera, mikrofon, monitor, ?tampa?, projektor, zvu?nici, USB Flash memorija, opti?ka memorija, glavna ili RAM memorija, CD/DVD, procesor,...Aktivnosti u?enjaU?enici navode kako su i gdje koristili ra?unare i diskutuju o svojim iskustvima vezanim za ra?unare i identifikuju vrste ra?unara (desktop, laptop, tablet, ipad, smart telefon, board kompjuter, super kompjuter). Prepoznaju djelove ra?unara (ku?i?te, monitor, tastatura, mi?...), diskutuju o njihovim funkcijama. Broj ?asova realizacije (okvirno) – 3 ?asaObrazovno-vaspitni ishod 2Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da pokre?e instalirane programe na ra?unaru i snima podatke u obliku fajlova u struktuiranoj formi stabla foldera. Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da:uklju?e i pravilno isklju?e ra?unar;prepoznaju osnovne elemente grafi?kog interfejsa i koriste ih;opisuju pojam foldera i pre?ice i pronalaze ih na ra?unaru;kreiraju foldere i pre?ice, manipuli?u sa njima i uklanjaju ih; pokre?u programe na ra?unaru (calculator, notepad/wordpad, paint);opisuju pojam fajla i prepoznaju ih na ra?unaru;kreiraju fajlove, pamte ih u stablu foldera, manipuli?i sa njima i uklanjaju ih.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?aji: Radi se: uklju?enje ra?unara, logovanje, isklju?enje, ?uspavljivanje“ i restart ra?unara; upoznavanje sa svim tasterima na tastaturi i njhovim funkcijama, upoznavanje sa mi?em i njegovim funkcijama, upoznavanje sa displejom na dodir i njegovim funkcijama;prepoznavanje grafi?kog okru?enja i njegovih funkcija, prepoznavanje elemenata grafi?kog okru?enja i kori??enje njihovih funkcija; kreiranje foldera i pre?ica, manpulacija sa folderima i pre?icama (kopiranje, premje?tanje, brisanje, vra?anje);pokretanje aplikativnih programa iz Start menija ili sa desktop-a, alati aplikativnih programa i rad u njima; kreiranje fajlova i snimanje u odgovaraju?e foldere; manipulacija fajlovima (kopiranje, premje?tanje, brisanje, vra?anje...)Ne radi se: pode?avanje grafi?kog okru?enja, pode?avanje elemenata sistema (Control panel funkcije), funkcije za monitoring (Task manager), pretra?ivanje foldera, slo?enije i Internet aplikacije. Pojmovi:Start, restart, Shut Down, log in/off, pointer, klik, povla?enje (dragging), gadget, taster, ikonica, desktop, start meni, prozor, menu, toolbar / traka alata, radna povr?ina, scroll bar, fajl / datoteka, folder / direktorijum, My documents, Back, shortcut /pre?ica, recycle bin, restore, rename, copy, cut, edit, All programs, Calculator, Notepad, Paint, dialog box, View Help, File name, Save, Accessories…Aktivnosti u?enjaVje?baju kori??enje mi?a (pomjeranje prozora, rad s kalkulatorom itd.) upoznaju se s funkcijama tastera i mi?a, upoznaju se s tipkama tastature u odgovaraju?oj aplikaciji (notepad). Navode primjere iz ?ivota za organizovanje foldera i pre?ica, mijenjaju aktivne foldere, gledaju sadr?aj, kreiraju nove i manipuli?u sa postoje?im. Pi?u kra?e tekstove ili prave crte?e i snimaju ih u obliku fajlove u odre?ene foldere, posmatraju i prepoznaju uobi?ajene tipove fajlova (tekstualni, tabelarni, slike, video) i manipuli?u sa njima. Broj ?asova realizacije (okvirno) – 7 ?asovaObrazovno-vaspitni ishod 3Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da koristi alate za crtanje u okviru programa za crtanje i kreira ?eljene crte?e pomo?u ra?unara.Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da:kreiraju crta?e u programu za crtanje i snimaju ih kao fajlove;prepoznaju osnovne elemente iz radnog okru?enja u programu i prilago?avaju ih;identifikuju alate za crtanje, opisuje njihove funkcije i koriste ih;koriste ponu?ene oblike pri crtanju i prilago?avaju ih;koriste opcije za selektovanje objekata na crte?u i manipuli?u njima.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?aji: Radi se: kreiranje novog crte?a (npr. Paint) i otvaranje postoje?ih, snimanje na razli?ite lokacije; navo?enje osnovnih elemenata radnog okru?enja (kartice, meni, view, toolbar-ovi…), zumiranje radne povr?ine, prikaz ili sakrivanje mre?e, rulera ili statusne linije; crtanje krivih linija, pravih linija, bojanje, brisanje, prenos boja, izbor boja i ?etkice, unos teksta, debljine linije, (Tools, Colors); unos pripremljenih oblika (Shapes), prilagodjavanje oblika; selektovanje dijela crte?a i manipulacija sa istim, kopiranje djelova crte?a, isijecanje djelova crte?a, rotiranje djelova crte?a i poni?tavanje aktivnosti u nizu (Images i Clipboard).Ne radi se: prilagodjavanje brzog toolbara (Quick Access toolbar), Osobine (Properties), ?tampanje, slanje email-om i postavljanje crte?a kao pozadine na desktopu. Pojmovi:Paint, shapes, pictures, undo, redo, ribbon, tools, colors, shapes, clipboard, images, size, zoom, grid, rulers, brushes, fill, outline, crop, resize, select, pencil, text, PNG, JPEG, TIFF, ..Aktivnosti u?enja Mogu sami odabirati teme za crtanje ili da im nastavnik odabere. Primjenjuju razli?ite oblike, na?ine i boje, i time iskazuju svoju kreativnost. Broj ?asova realizacije (okvirno) – 4 ?asaObrazovno-vaspitni ishod 4Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da opi?e i primijeni radnje za bezbjedan rad na ra?unaru.Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da:prepoznaju mogu?e nedostatke i ?tetne posledice nepravilnog rada na ra?unaru;opi?u probleme prekomjernog kori??enja ra?unara, naro?ito u domenu zabave;opi?u osnove zdravstveno bezbjednog rada na ra?unaru;demonstriraju pravilno ?e?enje i kori??enje ra?unara.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?aji: Radi se: opis i kreiranje radnog ambijenta (prostor, vazduh, svjetlost, zvuk, ...);opis nedostataka i ?tetnih posledica nepravilnog rada (posledice na fizi?ko, psihi?ko, emotivno i sociolo?ko zdravlje);osnove zdravstveno bezbjednog rada na ra?unaru (odgovaraju?e mjesto za monitor, tastaturu, mi?, adekvatno osvjetljenje, radni mobilijar, vrste ra?unara, ?e??e pauze pri radu, vje?be za razgibavanje, unos te?nosti, ...), osnovne prijetnje i elementi bezbjednog kori??enja programa za komunikaciju preko Interneta;pravilno sje?enje za ra?unarom i pravilna upotreba ostalih ra?unarskih vrsta (laptopova, tableta, smart telefona, ...)Ne radi se: opis destruktivnih programa (virusi i sl.) i za?tita od njih, bezbjednost ra?unara i podataka itd.Pojmovi:mi?i?no-skeletni poreme?aj, sindrom ra?unarskog vida, fotosenzitivna o?etljivost, ergonomski standardi, neurolo?ki problemi…Aktivnosti u?enjaU?enici navode iskustva prekomjernoga i nepravilnog kori??enja ra?unara i opisuju opasnosti povezane sa radom na ra?unarima za koje imaju saznanja.Komentari?u svoje navike u radu i ure?uju radni ambijent u ra?unarskoj u?ionici. U?enici demonstriraju: pravilno sje?enje, kucanje i dr?anje mi?a, treptanje kapcima, uzimanje te?nosti, pravilno raspore?ivanje vremena.Broj ?asova realizacije (okvirno) – 2 ?asa Obrazovno-vaspitni ishod 5Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen za primijeni osnovne elemente tehni?kog izra?avanja. Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da:prepoznaju zna?aj tehni?ke dokumentacije;prepoznaju i obja?njavaju elemente tehni?kih crte?a;koriste osnovni pribor za tehni?ko crtanje da nacrtaju proste geometrijske oblike u razli?itim razmjerama;razlikuje tehnike predstavljanja tehni?kog crte?a;skicira, nacrta i protuma?i jednostavniji tehni?ki crte?.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?aji: Radi se: prepoznavanje zna?aja tehni?ke dokumentacije (skica, radioni?ki crte?, monta?ni crte?);obja?njavanje elemenata tehni?kih crte?a (vrste linija, zaglavlje...);primjena pribora za tehni?ko crtanje (grafitna olovka, lenjir, trougao, ?estar) i osnovnih standarda u tehni?kom crtanju (formati crte?a, vrste linija, kotiranje, razmjera); obja?njavanje na?ina tehni?kog crtanja (skiciranje, crtanje na ra?unaru, na papiru, pausu...).Ne radi se: crtanje i opisivanje slo?enijih tehni?kih crte?a i tehni?ko pismo.Pojmovi:tehni?ka dokumentacija, skica, tehni?ki crte?, radioni?ki crte?, monta?ni (sklopni) crte?, formati i vrste papira za crtanje, okvir i zaglavlje crte?a, pribor za tehni?ko crtanje (grafitne olovke H, B, HB, lenjiri, trouglovi, krivuljari, ?estari, uglomjeri, table za crtanje, kompjuterski programi), puna debela linija, puna tanka linija, isprekidana linija, crta ta?ka, razmjera (prirodna, umanjena, uve?ana), kotiranje, kotni broj, kotne linije, kotne strelice, pomo?ne kotne linije.Aktivnosti u?enjaU?enici obja?njavaju i prepoznaju tehni?ku dokumentaciju.Crtaju paralelne linije u razli?itim pravcima koriste?i pribor.Crtaju proste geometrijske oblike u razli?itim razmjerama sa oznakama elemenata kotiranja.Broj ?asova realizacije (okvirno) – 6 ?asovaObrazovno-vaspitni ishod 6Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da prepozna zna?aj pravilnog i bezbjednog u?e??a u saobra?aju.Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i daprepoznaju i objasne osnovnu saobra?ajnu infrastrukturu;razlikuju vrste saobra?ajne signalizacije; naprave modele saobra?ajnih znakova za pje?ake i bicikliste i objasne zna?enje; obja?njava zna?enja saobra?ajnih znakova;objasne pravila bezbjednog pona?anja pje?aka i biciklista u saobra?aju; navedu naj?e??e uzroke saobra?ajnih nezgoda u kojima u?estvuju djeca.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?aji: Radi se: prepoznavanje elemenata saobra?ajne infrastrukture (saobra?ajna traka, biciklisti?ka staza, pje?a?ki prelaz…); obja?njavanje saobra?ajne signalizacije (horizontalna, vertikalna i svjetlosna);navo?enje pravila i propisa pona?anja pje?aka i biciklista kao u?esnika saobra?aja (saobra?ajna kultura);prepoznavanje saobra?ajnih znakova koji reguli?u pravila pona?anja pje?aka i bicklista; prepoznavanje znakova koje daju ovla??ena lica;izrada modela saobra?ajnih znakova od dostupnih materijala.Ne radi se: pravila i propisi koji se odnose za ostale u?esnike u saobra?aju.Pojmovi:saobra?ajna infrastruktura, put (kolovoz, kolovozna traka, saobra?ajna traka, raskrsnica, trotoar, bicikisti?ka staza, bankina…), saobra?ajna signalizacija, svjetlosna signalizacija, horizontalna i vertikalna signalizacija, saobra?ajni znakovi (opasnosti, obavje?tenja, ovla??enih lica…), semafor, pje?a?ki prelaz, pravo prvenstva prolaza, pravni propisi, saobra?ajno vaspitanje, saobra?ajne nezgode.Aktivnosti u?enjaPrepoznaju saobra?ajne znakove za pje?ake i bicikliste.Rje?avaju kviz na temu saobra?aja (npr. ).Daju svoje predloge za pove?anje stepena bezbjednosti djece kao u?esnika u saobra?aju (kao pje?aci, biciklisti, putnici).Crtaju saobra?ajne znake u programu i/ili na papiru ili drugom materijalu (mo?e individualno ili grupno).Na modelu raskrsnice ili ra?unarske simulacije demonstriraju pravila o kretanju pje?aka i biciklista uz me?usobno po?tovanje u?esnika u saobra?aju.Broj ?asova realizacije (okvirno) – 6 ?asovaVI razredObrazovno-vaspitni ishod 1Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da opi?e namjenu i osnovne funkcije operativnog sistema i prilago?ava ga svojim radnim potrebama.Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da:objasne potrebu za operativnim sistemom kao vrstom softvera i opi?e njegove funkcije;prepoznaju vrste operativnih sistema i objasni njihovu namjenu;identifikuju elemente osnovnog pode?avanja operativnog sistema i prilago?avaju ih svojim radnim potrebama.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?aji: Radi se: opis softvera, identifikacija pro?imanja i dopunjavanja hardvera i softvera, podjela softvera na sistemski i aplikativni, obja?njenje programskih jezika kao alata za pravljenje softvera, obja?njenje pojam operativnog sistema, funkcije operativnog sistema; opis vrsta operativnih sistema i njihovih verzija, identifikacija razlika;pode?avanje sistemskog vremena, regionalna i pode?avanja jezika, osobine fajlova i foldera, istra?ivanje i organizovanje svog ra?unara (My Computer).Ne rade se: arhitektura i na?in funkcionisanja operativnog sistema, slo?enija pode?avanja operativnog sistema, hardvesrki zahtjevi i opis instalacije.Pojmovi:sistemski softver, aplikativni softver, operativni sistem, Windows, Linux, Unix, MAC, Symbian, Android, upravljanje hardverom, upravljanje podacima i aplikacijama, za?tita sistema, otvoreni kod, Control panel, Data and time, Region and Languages, Keyboard and languages, Properties, General, My Computer, Windows Explorer, ...Aktivnosti u?enja U?enici nabrajaju razlike izme?u hardvera i softvera, navode primjere sli?nih pojmova (duh i tijelo, radio aparat i emisija...). Navode aplikacije na kojima su radili, bilje?e vrste savremenih operativnih sistema i povezuju sa hardverom na kojim se koriste i uo?avaju razlike.Analiziraju svoja iskustva vezanim za ra?unare, telefone i operativne sisteme. Diskutuju o funkcijama djelova ra?unara i povezuju ih sa funkcijama ra?unara i primjenom istih. Izvr?avaju pode?avanja operativnog sistema. Broj ?asova realizacije (okvirno) – 4 ?asaObrazovno-vaspitni ishod 2Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da koristi program za obradu teksta na osnovnom nivou. Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da:pokrenu program i identifikuju osnovne elemente radnog okru?enja;snimaju dokument na zadanoj lokaciji sa zadatim imenom i rade sa vi?e dokumenata;kreiraju prosti tekstualni dokument i usvoje pravila unosa teksta;podese orijentaciju dokumenta i margine; mijenjaju izgled teksta; manipuli?u tekstom u okviru jednog ili vi?e dokumenata;unose simbole u tekst.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?aji: Radi se: pokretanje aplikacije za obradu teksta iz menija ili pomo?u pre?ice, otvara i zatvara tekstualni dokument; snimanje dokumenta na zadatoj lokaciji pod zadatim imenom, opisivanje osnovne funkcije opcija i grupa menija, prikazivanje i skrivanje ugra?enih panela s alatima i kori??enje opciju za pomo?; uno?enje teksta po pravilima (prelaz u novu liniju, novi pasus, znaci interpunkcije i razmaknica...);pode?avanje margine stranice i orjentaciju, mijenjanje veli?ine prikaza stranice (teksta);selektovanje rije?i, re?enice, pasusa, ?itavog teksta i manipulacija tekstom u okviru istog ili razli?itih dokumenata, primjenjivanje komandi undo i redo, pretra?ivanje teksta na zadatu rije? i zamjena jedne rije?i drugom;promjena izgled teksta (veli?inu, vrstu, boju i oblik fontova);uno?enje zadatih simbola (matemati?ki, slova gr?kog alfabeta…).Ne radi se: slo?enije pode?avanje radnog okru?enja, pode?avanje elemenata aplikacije, pode?avanje header-a, futer-a i fusnota, unos tabela i grafi?kih objekata, ?tampanje dokumenta, i druge slo?enije funkcionalnostiPojmovi:Microsoft Word, tabs, quick access bar, open, close, save, margina, orijentacija strane, panel, zoom, font, font size, bold, italic, underline, styles, selektovanje, copy, cut, paste, paragraf, undo, redo, find, replace, print layout, symbol, break. ..Aktivnosti u?enjaVje?baju pravilan unos teksta u programu za obradu teksta. Koriste opciju za pomo? (help) i prepoznaju osnovne trake alata. Vje?baju unos i obradu kra?ih tekstova. Broj ?asova realizacije (okvirno) – 6 ?asovaObrazovno-vaspitni ishod 3Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da objasni zna?aj i funkcije Interneta i njegovih servisa, koristi ih na bezbjedan na?in. Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da:obrazlo?e potrebu za razmjenom podataka i opi?u ra?unarsku mre?u, internet i njegove najkori??enije servise;prepoznaju zna?aj multimedijalne razmjene podataka i opi?u web kao najkori??eniji internet servis;koriste web ?ita? (browser) i pronalaze zadati sadr?aj na web-u; prepoznaju potrebu za razmjenom elektronskih poruka/po?te (email), opi?u email adresu i elemente email poruke; ?alju i primaju email poruke sa ili bez fajlova, odgovaraju na pristigle i prosljedjuju ih;prepoznaju opasnosti kori?enja internet servisa i opi?u pravila bezbjednog kori??enja internet servisa; obrazlo?e potrebu za programima za za?titu od ra?unarskih virusa i koriste ih.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?aji: Radi se: opis potrebe za razmjenom podatka kao funkcije ra?unara, opis ra?unarske mre?e i Interneta kao javne globalne ra?unarske mre?e, klijent i server u razmjeni podataka; opis najkori??enijih servisa (web, email, chat, dru?tvene mre?e, ftp, igre…), sa posebnim akcentom na www;kori??enje web ?ita?a, kori??enje web pretra?iva?a (npr. Google);kori??enje web email-a za razmjenu email poruka; opis rizika i pravila bezbjednog kori??enja internet servisa; primjena programa za za?titu od virusa i drugih oblika tehni?ke za?tite.Ne radi se: podjela ra?unarskih mre?a, na?in funkcionisanja mre?a i Interneta, pode?avanje operativnog sistema za ra?unarsku mre?u, pode?avanje web ?ita?a, snimanje web stranica, organizovanje email poruka, ?tampanje poruka, napredna pretra?ivanja, cirkularne email poruke, pode?avanja klijentskih email aplikacija, instaliranje ili pode?avanje programa za za?titu, pokretanje programa za ??i??enje“ sistema, download programa ili kori??enje drugih servisa itd Pojmovi:klijent/server, WWW/web, web browser (Internet explorer, Opera, Safari, Chrome…), site, web adresa, hiperlink, back, forward, refresh, web pretra?iva?i (Google, Bing…), email/elektronska po?ta (email adresa, et, @, korisni?ko ime, ?ifra, inbox, Sent, Draft, Outbox, To, Subject, Attach, Send, Receive, Reply, Forward), aplikacije za komunikaciju (Skype, Viber, WhatsApp…), dru?tvene mre?e (Facebook, Instagram…), virus, maliciozni program, SPAM, fishing, antivirus.Aktivnosti u?enjaAnaliziraju svoje iskustvo u bilo kojoj vrsti komunikacije elektronskim putem. Otvaraju sajtove za pretra?ivanje i koriste klju?ne rije?i da postave kriterijume za pretragu, vje?baju pronala?enje zadatkog sadr?aja kombinacijom klju?nih rije?i.Razmjenjuju elektronske poruke pomo?u email adresa koje im dodijeli nastavnik/ICT koordinator (u skladu sa zakonskim propisima) ili onih koje ve? po?eduju, vje?baju razne kombinacije u komunikaciji (sa ili bez zaka?enog fajla, sa jednom ili 2 email adrese) i usvajaju pravila poslovne komunikacije. Broj ?asova realizacije (okvirno) – 6 ?asaNapomena: Podrazumijeva se da u?enici rade na ra?unaru koji je povezan na Internet.Obrazovno-vaspitni ishod 4Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da opi?e vrste i karakteristike materijala i primijeni ih za izradu jednostavnih predmeta. Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da:opi?u osnovne vrste i osobine prirodnih i vje?ta?kih materijala;objasne razliku izme?u sirovine, poluproizvoda i proizvoda;opi?u tehnolo?ki proces izrade nekoliko tehni?kih materijala;navede postupke obrade materijala i izrade jednostavan predmet. Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?aji: Radi se: obja?njavanje porijekla materijala i prepoznavanje potrebe za poznavanjem osobina materijala; opisivanje osnovnih vrsta, osobina i primjene drveta i poluproizvoda drveta kao tehni?kog materijala;opisivanje, tehnologije dobijanja i obrade papira, tekstila, ko?e, skaja i plasti?nih masa. izrada jednostavnog predmeta od dostupnih materijala (papira, kartona, ?perplo?e...). Ne radi se: metali i njihove legure, obrade metala, obrada plastike.Pojmovi:prirodni/vje?ta?ki materijali, osobine materijala (tvrdo?a, ?vrsto?a, elasti?nost, ?ilavost…), osobine drveta (zapaljivost, truljenje…), prera?evine drveta (furnir, ?per-plo?a, panel plo?a, lesonit -plo?a, iverica, brodski pod, lamperija), tekstilne sirovine (vuna, svila, pamuk…), papir (novinski papir, pisa?i papir, karton), ko?a, skaj, plastika (termoplasti?na i termostabilna), proizvod, poluproizvod, ru?ni alati (testere, makaze, svrdla, bu?ilice, turpije, ra?pe, brusni papir…), li?na za?titna sredstva (rukavice, kacige, nao?are, kecelje…).Aktivnosti u?enjaOpisuju i demonstriraju karakteristike razli?itih materijala na ponu?enim uzorcima.U?enici istra?uju na internetu tehnologiju dobijanja papira, ko?e, tekstila, skaja, plastike, komentari?u i iznose svoje mi?ljenje.Izra?uju jednostavni tehni?ki proizvod od dostupnih materijala. Ure?uju radno mjesto i primjenjuju za?titna sredstva pri izradi predmeta.Koriste se priborom i alatom u mjerenju, ocrtavanju i obradi materijala.Provjeravaju ta?nost i preciznost ura?enih proizvoda.Broj ?asova realizacije (okvirno) – 5 ?asovaObrazovno-vaspitni ishod 5Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da objasni kako razvoj tehnologije uti?e na ?ivotnu sredinu.Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da:prepoznaju i navode faktore koji negativno uti?u na ?ivotno okru?enje; prepoznaju i navode faktore koji uti?u na o?uvanje ?ivotne sredine;obja?njavaju kako recikla?om uti?emo na ?ivotnu sredinu.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviRadi se:opisivanje na?ina zaga?ivanja vazduha, zaga?ivanja vode, zaga?ivanja zemlji?ta i radioaktivnog zaga?ivanja; obja?njavanje na?ina za?tite?ivotne sredine; obja?njavanje pojma recikliranja, odlaganje otpada (stakla, plastike, papira, metala…).Pojmovi:ekologija, ?ivotna sredina, zaga?enja, zaga?iva?i, nerazgra?uju?e i biorazgra?uju?e materije, zaga?ivanje vazduha, efekat staklene ba?te, ki?ele ki?e, ozonski omota?, katalizatori, filteri za pre?i??avanje, zaga?ivanje zemlji?ta, deponije, recikliranje radioaktivno zaga?ivanje, oznake za radioaktivne materije.Aktivnosti u?enjaNavode primjere kako treba da bude odnos ?ovjeka prema ?ivotnoj sredini.Navode najve?e zaga?iva?e ?ivotne sredine u svom okru?enju.Rje?avaju on-line kviz na temu zaga?ivanja okoline.Analiziraju pozitivan i negativan uticaj tehnologije na ?ivotno okru?enje.Broj ?asova realizacije (okvirno) – 2 ?asaObrazovno-vaspitni ishod 6Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da objasni na?ine kori??enja energije sunca, vode i vjetra.Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da:navode definiciju pojma energije;klasifikuju i opisuju energetske izvore i oblike energije;opisuju na?ine kori??enja obnovljivih izvora energije sunca, vjetra i vode.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmovi Sadr?aji:Radi se: opisivanje izvora energije i oblika energije;opisivanje tipova energetskih izvora (obnovljivi, neobnovljivi, alternativni);opisivanje kori??enja energije sunca, energija vode i energija vjetra;izrada jednostavnog modela pretvara?a energije.Ne radi se: nukelarna energija.Pojmovi:energija, rad, transformacija energije, oblici energije, elektri?na energija, toplotna energija, svjetlosna energija, hemijska energija, mehani?ka energija, energija sunca, kolektori, solarna energija, energija vode, kru?enje vode, hidroelektrana, turbine, generator, energija vjetra, vjetrenja?e, vjetrogenerator, model.Aktivnosti u?enjaObjasne karakteristike obnovljivih izvora energije I oblika energijeIstra?uju putem interneta na koji na?in se koristi energija sunca, vode i vjetra, komentari?u i iznose svoje mi?ljenje Crtaju skicu pretvara?a energije.Prave model pretvara?a energije (vodeni to?ak, vjetrenja?a…).Opisuju transformaciju energije demonstriraju?i na modelu.Broj ?asova realizacije (okvirno) – 5 ?asovaVII razred Obrazovno-vaspitni ishod 1Na kraju u?enja u?enik ?e se osposobiti da prilagodi sliku prije kori??enja u drugom programu.Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enik ?e mo?i da:promijeni osnovne osobine slike;unese prilago?enu sliku u program za obradu teksta i po?alje je elektronskom po?tom.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?ajiRadi se: otvaranje postoje?ih slika koje su na ra?unaru ili sa interneta, mijenjanje jednostavnijih osobina (veli?ina, boja, rezanje), dodavanje figura (geometrijskih oblika, slobodnog crtanja…), oblikovanje (rezanje djelova, rotiranje…), snimanje u zadatom formatu (uobi?ajeni formati za slike) i lokaciji (u zadatom folderu); uno?enje slike u program za obradu teksta (postavljanje u odnosu na poziciju teksta), slanje elektronskom po?tom (slanje sa naloga koji su otvoreni za u?enike u VI razredu, ili otvoriti nove uz po?tovanje zakonskih propisa).Ne rade se: komplikovanija ure?enja slike (npr. utisnuta ili metalna slova, dvije ili vi?e slika u jednoj, termalni, hrome i drugi efekti), fotomonta?e, animacije.Pojmovi:Open, Save, Crop, Rotate, Eraser, Insert Text, Pencil, Shapes, Color, Brushes, Wrap...Aktivnosti u?enja:U?enici samostalno rade na slikama koje su sami odabrali ili uz pomo? nastavnika, isprobavaju mogu?nosti obrade slika i iskazuju svoju kreativnost.Broj ?asova realizacije (okvirno) – 2 ?asaObrazovno-vaspitni ishod 2Na kraju u?enja u?enik ?e se osposobiti da kreira radne knjige, unese podatke, uradi osnovna pode?avanja, prora?une i grafikone u programu za tabelarne prora?une. Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enik ?e mo?i da:kreira novu radnu knjigu i otvori postoje?u;poka?e osnovne elemente radnog okru?enja u programu;manipuli?e radnim listovima, redovima i kolonama; unosi i oblikuje (formatira) podatke u radnim listovima; primijeni jednostavne ra?unske operacije;prika?e podatke pomo?u jednostavnih grafikona i objasni zna?enje podataka;navede prednosti kori??enja tabelarnih prora?una u razli?itim situacijama.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishodaSadr?aji/pojmoviSadr?ajiRadi se: kreiranje nove radne knjige i otvaranje postoje?ih koje su ranije snimljene na ra?unaru, snimanje na razli?ite lokacije koje zadaje nastavnik/ca;navo?enje osnovnih elemenata radnog okru?enja (osnovne kartice i stavki iz menija, radne povr?ine, redova i kolona, prostora za formule i dr); manipulisanje radnim listovima (dodavanje, brisanje, sakrivanje, kopiranje i premje?tanje radnih listova, redova i kolona); uno?enje tekstualnih i broj?anih podataka i njihova jednostavna pode?avanja (broj, tekst, datum, procenat), oblikovanje teksta (format, pozicija, oblik); pisanje formula sa jednostavnim ra?unskim operacijama (sabiranje, oduzimanje, mno?enje, dijeljenje, pro?ek, min, max); primjenjivanje opcije za formiranje jednostavnog grafikona (selektovanje opsega ?elija i primjena odgovaraju?eg grafikona uz obja?njenje zna?enja podataka sa grafikona); povezivanje tabelarnih prora?una sa svakodnevnim ?ivotom i navo?enje prednosti/nedostaka njihovog kori??enja (npr. izra?unavanje pro?e?ne ocjene u?enika…).Ne radi se: uno?enje komplikovanijih formula i funkcija, slo?enija pode?avanja ?elija i formata tabele, prilago?avanje grafi?kog izra?avanja podataka, sortiranje i filtriranje, referenciranje, ubacivanje objekata, ilustracija i komentara, za?tita podataka u tabeli, aran?iranje prozora, ?tampanje... Pojmovi:Sheet, insert, delete, rename, columns, row, cells, sum, average, min, max, chart...Aktivnosti u?enja:Samostalno rade na ra?unaru nad podacima koje su odabrali sami ili uz pomo? nastavnika. Primjenjuju zadata pode?avanja i formule nad podacima i grafi?ki je prikazuju.Sami oblikuju izgled podataka u radnom listu i iskazuju svoju kreativnost.Broj ?asova realizacije (okvirno) – 7 ?asovaObrazovno-vaspitni ishod 3Na kraju u?enja u?enik ?e biti u stanju da kreira, pravilno formuli?e, uredi i prika?e prezentacije na zadate teme u programu za kompjuterske prezentacije.Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enik ?e mo?i da:kreira novu prezentaciju i otvori postoje?u;poka?e osnovne elemente iz radnog okru?enja; izabere namjenu i dizajn slajdova;manipuli?e slajdovima i dodaje efekte prelaza izme?u slajdova; unosi i oblikuje tekst u slajdovima;unosi slike i jednostavne objekte u prezentaciju; pokre?e prezentaciju od po?etka ili bilo kojeg slajda;prikazuje osobine kvalitetne prezentacije na primjeru; navodi prednosti kori??enja prezentacija u razli?itim situacijama.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishodaSadr?aji/pojmoviSadr?ajiRadi se: kreiranje nove prezentacije i otvaranje postoje?ih koje su ranije snimljene na ra?unaru, snimanje na razli?ite lokacije koje zadaje nastavnik/ca; navo?enje osnovnih elemenata radnog okru?enja (osnovne sadr?aje sa katica, slajdove..); odabiranje namjene slajda (naslovni, sa jednom ili dvije kolone teksta, prazni…) i prilago?avanje dizajna (odabir od ponu?enih mogu?nosti, mijenjanje boja po potrebi); manipulisanje slajdovima (dodavanje, brisanje, sakrivanje, kopiranje, premje?tanje) i dodavanje jednostavnih efekata za prelazak izme?u slajdova (odabiranje od ponu?enih mogu?nosti u programu, uz napomenu da ih treba umjereno koristiti);uno?enje i oblikovanje teksta i objekata (format, pozicija, oblik); uno?enje slika i objekata u prezentaciju (picture, shapes, word art…); pokretanje prezentacije (od po?etka ili zadatog slajda); pravilno formulisanje prezentacije (veli?ina, font i boja slova i pozadine, koli?ina teksta na slajdu, odnos slika i teksta, ne pretjerivanje sa efektima...); argumentovano komentarisanje upotrebne, estetske vrijednosti i prednosti/nedostataka prezentacija.Ne radi se: komplikovanija pode?avanja, za?tita prezentacije od promjena, crtanje, promjena pozicije teksta (vertikalno, horizontalno, koso), uno?enje SmartArt oblika, fajlova (object), komentara, podno?ja i zaglavlja slajda, slo?enija pode?avanja dizajna, postavljanje efekata na slajdovima i tajmera, izrada master slajda, ?tampanje prezentacije... Pojmovi:Slide, layout, insert, shapes, pictures, media, design, transitions, animations, slide show, review...Aktivnosti u?enja:U?enici samostalno rade kompjuterske prezentacije tema koje su odabrali sami ili uz pomo? nastavnika.Primjenjuju zadata pode?avanja slajdova, teksta, dizajna i oblika i pokre?u prezentacije.U?enici sami oblikuju prezentacije i kriti?ki koriste razli?ite izvore (internet, literatura…), iskazuju svoju kreativnost.Argumentovano komentari?u upotrebnu, estetsku vrijednosti i prednosti/nedostatake prikazanih prezentacija.Broj ?asova realizacije (okvirno) – 7 ?asovaObrazovno-vaspitni ishod 4Na kraju u?enja u?enik ?e biti u stanju da: prepozna i objasni grane u gra?evinarstvu, osnovne vrste i odgovornu primjenu gra?evinskih materijala i mehanizacije, nacrta jednostavan gra?evinski crte? i napravi maketu. Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enik ?e mo?i da:navede grane u gra?evinarstvu;nacrta crte? jednostavnog gra?evinskog objekta u zadatoj razmjeri i projekciji sa simbolima, na papiru i/ili u ra?unarskom programu;prepozna i opi?e osnovne vrste, osobine i primjenu gra?evinskih materijala;prepozna i opi?e osnovne vrste, osobine i primjenu tehni?kih sredstava (mehanizacije);objasni osnovne karakteristike objekata gra?enih po principima energetske efikasnosti;izradi maketu jednostavnog gra?evinskog objekta od dostupnih materijala na osnovu zadatog crte?a.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishodaSadr?aji/pojmoviSadr?ajiRadi se: obja?njenje i prepoznavanje osnovnih osobina grana u gra?evinarstvu (niskogradnja, visokogradnja i hidorogradnja); crtanje i kotiranje jednostavnih gra?evinskih objekta (npr. tlocrt u?ionice), u zadatoj razmjeri, sa simbolima namje?taja, crtanje zadatih projekcija jednostavnih objekata (2D, 3D), crtanje zadatih pre?eka (horizontalnog, vertikalnog) uz upore?ivanje sa karakteristikama tehni?kog crte?a; obja?njenje i prepoznavanje osnovnih vrsta, osobina i primjene gra?evinskih materijala (konstrukcioni, vezivni, izolacioni, za oblaganje, instalacioni) sa naglaskom na osnovne na?ine izolacije gra?evinskog objekta i povezivanje sa mjerama ?tednje iz li?nog iskustva; obja?njavanje i prepoznavanje osnovnih vrsta, osobina i primjene tehni?kih sredstava (mehanizacije) za zemljane radove, radove na putevima, spremanje betona, podizanje i spu?tanje tereta...; objasni osnovne karakteristike objekata gra?enih po principima energetske efikasnosti (kori??enje odgovaraju?ih materijala, pozicija objekta, karakteristike objekta u odnosu na teren i klimu); izrada makete jednostavnog objekta od dostupnih materijala (papira, kartona, ?perplo?e...). Ne rade se: komplikovaniji crte?i, kultura stanovanja, seizmologija, istorijat gra?evinarstva, urbanizam, projektna dokumentacija, gradili?te.Pojmovi:niskogradnja, visokogradnja, hidorogradnja, kotiranje, razmjera, projekcije (2D, 3D), simboli, pre?eci (horizontalni, vertikalni), konstrukcioni materijali (drvo, kamen, metal), vezivni materijali (cimenat, kre?, gips), izolacioni materijali (stiropor, staklena vuka, mineralna vuna, plastika, staklo), materijali za oblaganje (drvo, kamen, plo?ice, linoleum, tabete), instalacioni materijali (struja, voda, kanalizacija, grijanje...), mehanizacija (za zemljane radove, radove na putevima, spremanje betona, podizanje i spu?tanje tereta...), izolacija (hidroizolacija, termoizolacija, akusti?na izolacija), maketa, model.Aktivnosti u?enja:U?enici istra?uju na internetu o granama gra?evinarstva, materijalima, mehanizaciji i izolaciji i od tih podataka samostalno rade prezentacije i prezentuju.Povezuju sa znanjem o tehni?kim crte?ima iz prethodnog razreda, crtaju na papiru i/ili ra?unaru, demonstriraju jednostavne gra?evinske crte?e, ?itaju i analiziraju crte?e.Navode primjere primjene gra?evinskog materijala iz svoga iskustva i okru?enja, ukoliko je mogu?e donose vrste gra?evinskog materijala.Rade maketu objekta od dostupnih materijala.Argumentovano komentari?u informativne i estetske vrijednosti i prikazanih radova i prezentacija.Broj ?asova realizacije (okvirno) – 10 ?asovaObrazovno-vaspitni ishod 5Na kraju u?enja u?enik ?e biti u stanju da opi?e i uporedi alatke i mehanizaciju u poljoprivrednoj proizvodnji. Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enik ?e mo?i da: objasni namjenu mehanizacije koja se naj?e??e koristi u poljoprivrednoj proizvodnji; uporedi mogu?nosti poljoprivrednih alatki i mehanizacije koje su se koristile u bli?oj pro?losti i savremene poljoprivredne mehanizacije. Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?ajiRadi se: obja?njenje namjene i prepoznavanje poljoprivredne mehanizacije koja se naj?e??e koristi (pogonske i priklju?ne ma?ine);obja?njenje osnovnih prednosti savremene poljoprivredne mehanizacije, u odnosu na mogu?nosti poljoprivrednih alatki kori??enih u bli?oj pro?losti (plug-zaprega, ralo).Ne radi se: klasifikacija poljoprivredne proizvodnje (biljna i sto?na), faktori koji uti?u na poljoprivrednu proizvodnju: klima, zemlji?te, kvalitet biljne kulture, ?ubrenje, za?tita od bolesti i ?teto?ina. Pojmovi:poljoprivedna mehanizacije, pogonske ma?ine (traktor, kombajn, motokultivator), priklju?ne ma?ine (sija?ica, plug, drlja?a, kosilica, vadilica krompira...), savremena poljoprivredna mehanizacija (daljinski vo?eni kombajni, traktori...), plug (zaprega), ralo.Aktivnosti u?enja:U?enici istra?uju preko interneta o poljoprivrednoj mehanizaciji koja se koristi u savremeno vrijeme i u bli?oj pro?losti, prave prezentacije i prezentuju.Navode primjere kori??enja poljoprivredne mehanizacije i alatke iz svoga iskustva i okru?enja.Argumentovano komentari?u informativne i estetske vrijednosti i prikazanih radova i prezentacija.Broj ?asova realizacije (okvirno) - 2 ?asaRazred VIIIObrazovno-vaspitni ishod 1Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da opi?e glavne komponente i performanse ra?unarskog hardvera. Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da:poka?u komponente ra?unarskog hardvera i prepoznaju na?ine povezivanja komponenti;razlikuju priklju?ke na ra?unaru; razlikuju jedinice mjere za brzinu takta procesora i uporedi brzine dva procesora; razlikuju jedinice koli?inu memorije i upore?uju koli?ine memorije na razli?itim memorijskim jedinicama. Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?aji: Radi se: demonstriranje komponenti u unutra?njosti ku?i?ta desktop-ra?unara (CPU, mati?na plo?a, operativna memorija, grafi?ka kartica, hard-disk, SSD (solid state disk), modul za napajanje… i na?ina povezivanja (PATA, SATA, kabl za napajanje, USB…; obja?njavanje pro?irenja pojma hardver novim na?inima skladi?tenja podataka (External disk, Network storage, Media servers);pokazivanje priklju?aka na ku?i?tu desktop ra?unara/laptopa/tableta (HDMI, DVI, VGA, RCA, VGA, FireWire, Display port, SCART, USB, Lightning, Thunderbolt, UTP, STP, DLNA, Bluetooth, NFC); izra?unavanje i upore?ivanje jedinica mjere koje opisuju hardverske komponente ra?unara. Ne radi se: obja?njenje pojmova, skra?enica i principa rada priklju?aka i komponenti ra?unara, prepoznavanje tipova modula operativne memorije (SDRAM, DDRAM…) i vrsta magistrala, prikazivanje hijerarhije memorije. Pojmovi:komponente hardvera (CPU, mati?na plo?a…) i na?ini povezivanja (PATA, SATA…); priklju?ci na ra?unaru (HDMI, DVI…); jedinice mjere (Bit, Bajt, KB, MB, GB, Kbs, MBs, Hz, GHz, rezolucija …). Aktivnosti u?enjaNavodi tipove ra?unara i njihove karakteristike (koli?ina memorije, procesor, grafi?ka kartica, veli?ina monitora). Na primjer, po grupama razmatraju ponudu za kupovinu desktop ili laptop ra?unara i prepoznaju komponente i njihova svojstva. Pokazuje komponente u unutra?njosti ku?i?ta desktop-ra?unara.Pokazuje priklju?ke na desktop-ra?unaru/laptopu/tabletu. Izra?unava koliko fajlova nekog tipa mo?e stati na neki medij (npr. koliko pjesama u formatu mp3 mo?e stati na karticu mobilnog telefona ili USB flasha).Broj ?asova realizacije (okvirno) – 3 ?asaObrazovno-vaspitni ishod 2Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da izvr?i korake algoritma/programa i napi?e jednostavan algoritam/program sa zadatim skupom instrukcija. Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da:objasne intuitivni pojam algoritma i prepozna ga u svakodnevnom ?ivotu;ispi?u rezultate izvr?avanja algoritma korak po korak;kreiraju jednostavan algoritam sa zadatim skupom instrukcija;implementiraju jednostavan program koji izvr?ava zadate instrukcije i objasne razliku izme?u algoritma i programa. Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?aji: Radi se: prikazivanje algoritma kao niza instrukcija zadatih na prirodnom jeziku i kao algoritamske sheme (npr. promjeniti gume na biciklu predstaviti opisom na prirodnom jeziku i algoritamskom shemom, ili na?i put u lavirintu ako su instrukcije: gore, dolje, lijevo, desno); izvr?avanje instrukcija zadatog algoritma korak po korak i zapisivanje dobijenih vrijednosti u svakom koraku; zadavanje jednostavnog problemskog zadatka za koji treba napraviti algoritam (na prirodnom jeziku i/ili algoritamskom shemom);pokazivanje radnog okru?enja za izradu programa (logo/scratch/python…); zadavanje jednostavnog problemskog zadatka za koji treba napraviti program (npr. na?i povr?inu pravougaonika, obim trougla…) i implementiranje algoritma u nekom programskom jeziku. Ne radi se: opisivanje tipova podataka, kreiranje programskih modula. Pojmovi:instrukcija, algoritam, program; Logo/Scratch, Python, promjenljiva. Aktivnosti u?enjaIspisivanje korake algoritma zadatog prirodnim jezikom ili shemom (npr. lavirinit u obliku pravougaonika ako su dozvoljene instrukcije GORE, DOLJE, LIJEVO, DESNO). Crtanje algoritamske ?eme i/ispisivanje koraka algoritma prirodnim jezikom za jednostavne zadatke (npr. ra?unanje povr?ine u?ionice, koliko treba boje da se okre?i prostorija…).Kori??enje nekog radnog okru?enja za razvoj programa (npr. FMSLogo, Scratch, Python IDLE…).Pisanje koda programa (implementiranje) na ra?unaru.Otklanjanje gre?aka u programu. Broj ?asova realizacije (okvirno) – 4 ?asaObrazovno-vaspitni ishod 3Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da prepozna osnovne koncepte ra?unarskih mre?a i komunikacija, opi?e kako se podaci prenose kroz mre?u i kako ra?unari i drugi ure?aji komuniciraju preko protokola.Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da: opi?u ra?unarsku mre?u, vrste ra?unarskih mre?a i njihove osobine;identifikuju na?ine povezivanja na ra?unarsku mre?u/internet; opi?u klijent-server model razmjene podatka;uploaduju i downloaduju podatke sa zadate lokacije.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?aji: Radi se: opis ra?unarske mre?e, lokalna ra?unarska mre?a (lan), regioalna ra?unarska mre?a (wan); aktivni i pasivni mre?ni ure?aji, funkcija mre?nih protokola, vrste medijuma za prenos podataka, pojam mre?nih adresa, internet kao ra?unarska mre?a, pojam javne i privatne mre?e, tipovi ure?aja koji se povezuju na ra?unarsku mre?u, na?ini povezivanja na mre?u/internet; pojam klijent-server komunikacije u mre?i, mre?ni klijenti i serveri, ftp protokol kao osnov prenosa fajlova na mre?i; prenos fajlova na internetu (upload i download).Ne radi se: detaljni opis protokola i komplikovanija pode?avanja mre?e. Pojmovi:LAN, Wi-FI, ruter, HotSpot, TCP/IP, SMS, LAN mre?a, WAN mre?a, Internet, kapacitet, protok, medijumi, mre?ni ure?aji, bakarne prarice, opti?ka vlakna, etar, ADSL, WiFi, WiMAX, 3G, 4G, 5G, kablovska televizija, klijent, server, upload, download.Aktivnosti u?enjaPokazivanje komponenti ra?unarske mre?e.Pronala?enje na webu slika razli?itih tipova ra?unarskih mre?a.Navode na?ine povezivanja na internet. Preuzimanje (download) i slanje (upload) zadatog sadr?aja.Broj ?asova realizacije (okvirno) – 3 ?asaObrazovno-vaspitni ishod 4Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da prepozna i objasni osnovne vrste tehni?kih ma?inskih crte?a. Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da: objasni vrste projekcija opi?e specifi?nosti i vrste ma?inskih crte?a;skicira u razmjeri ortogonalnе projekcije predmeta.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?aji: Radi se: obja?njavanje specifi?nosti ma?inskih crte?a uz upore?ivanje sa karakteristikama gra?evinskog crte?a (na?ini kotiranja, upro??eno prikazivanje ma?inskih djelova, pre?eci, oznake na crte?u za valjkasta tijela, na?ini prikazivanja djelova ma?inske konstrukcije );skiciranje ortogonalnе projekcije predmeta u razmjeri.Ne radi se: opisivanje opreme izradu tehni?ke dokumentacije.Pojmovi:redno, paralelno i kombinovano kotiranje; kotiranje valjkastih tijela (oznaka ?, R i r); ortogonalna i aksonometrijska projekcija (kosa, dimetrija, izometrija); radni, radioni?ki i monta?ni (sklopni) crte?; Aktivnosti u?enjaImenuje vrste tehni?kih crte?a u ma?instvu i opisuje njihovu namjenu.Nna internetu pronalazе primjere radnog, radioni?kog i monta?nog crte?a. Kotiraju jednostavnije ma?inske predmete (redno, paralelno i kombinovano, cilindri?ni predmeti).Crtaju predmet u ortogonalnoj i aksonometrijskoj projekciji.Broj ?asova realizacije (okvirno) – 3 ?asaObrazovno-vaspitni ishod 5Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da opi?e osnovna svojstva i na?ine obrade ma?inskih materijala i prepozna osnovne ma?inske elemente.Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da:nabroje tipove ma?inskih materijala;nabroje na?ine obrade metala;prepoznaju alate za obradu metala; primijenjuju alate za precizno mjerenje fizi?kih veli?ina;prepoznaju i opi?u osnovne ma?inske elemente.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?aji: Radi se: opisivanje osobina metala, legura i nemetala (korelacija sa predmetom hemija);opisivanje naj?e??ih na?ina obrade metala i alata za ma?insku i ru?nu obradu; pregled tipova ma?inskih elemenata i opis naj?e??e upotrebljavanih elemenata svakog tipa. ako postoji radionica, demonstracija upotrebe alata uz pravilne mjere za?tite. ako ne postoji, prikazati simulaciju.primjenjivanje dostupnih alata za precizno mjerenje (mikrometar, nonijus, vaga...);opisivanje i prepoznavanje tipova ma?inskih elemenata (elementi za vezu, elementi za obrtno kretanje i za prenos snage).Ne radi se: detaljnije izu?avanje ma?inskih materijala, elemenata i na?ina obrade.Pojmovi:metali i nemetali, legure, pogonski materijali (goriva i maziva); obrada metala sa i bez skidanja strugotine; alati za ru?nu i ma?insku obradu metala; elementi za vezu, elementi za obrtno kretanje i elementi za prenos snage; nonijus, mikrometarski zavrtanj...Aktivnosti u?enjaRazvrstavaju, imenuju razli?ite vrste ma?inskih materijala (aluminijum, ?elik, plastika, guma, abrazivni materijali) i navode njihovu primjenu.Nabrajaju na?ine spajanja metala.U grupama osmi?ljavaju konkretan primjer na kojem klasifikuju postupke obrade.Pronalaze podatke (na internetu) o zadatim temama iz oblasti ma?instva i rade prezentacije. Prepoznaju i imenuju elemente za prenos snage i kretanja.Istra?uju pravila za?tite na razli?itim radnim mjestima i predstavljaju ih.Mjere predmete primjenom zadatog mjerila (nonijus, mikrometar…). Broj ?asova realizacije (okvirno) – 5 ?asovaObrazovno-vaspitni ishod 6Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da opi?e na?ine pretvaranja energije u razli?itim vrstama tehni?kih ure?aja i sistema.Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da:razlikuju vrste motora u zavisnosti od izvora energije;obja?njavaju postupak pretvaranja energije u motorima;opisuju na?ine transformacije energije.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?aji: Radi se: obja?njenje i prepoznavanje osnovnih vrsta pogonskih ma?ina (hidrauli?ni motori, toplotni motori, elektro motori);opisivanje principa rada SUS motora (OTO I Dizel) i na?in transformacije energije; opisivanje na?ina transformacije energije kod elektrana.Ne radi se: opsivanje principa rada gasnih turbina, hidrauli?nih cilindra, transportnih sistema. Pojmovi: motor, pogonske ma?ine, radne ma?ine, toplotni motori, hidrauli?ni motori; prenosni mehanizam, radni dio (oru?e); motori SUS, OTO, Dizel motori, (dvotaktni i ?etvorotaktni motori); cilindar, klip, radni cilkus (usisavanje smje?e, sabijanje smje?e, paljenje smje?e, izduvavanje); radno kolo s lopaticama; Peltonova, Francisova i Kaplanova turbina; hidroelektrane, termoelektrane, aeroelektrane, nuklearne elektrane.Aktivnosti u?enjaIzra?uju prezentaciju u kojoj navode primjere upotrebe potencijalne, kineti?ke, hemijske, toplotne i svjetlosne energije. Koriste ra?unarske animacije/modele koje prikazuju princip rada generatora.Koriste ra?unarske animacije/modele koje prikazuju princip rada turbine.Koriste ra?unarske animacije koje prikazuju princip rada dizel motora, motora sa unutra?njim sagorijevanjem i hibridnih motora.Broj ?asova realizacije (okvirno) – 5 ?asaObrazovno-vaspitni ishod 7Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da opi?e elektri?nu instalaciju doma?instva i princip rada elektri?nih aparata u doma?instvu.Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da:objasne svojstva pojedinih elemenata ku?ne elektri?ne instalacije;objasne princip pretvaranja energije na primjeru elektri?nog ku?nog aparata;objasne postupke sigurne i pravilne upotrebe tehni?kih aparata u doma?instvu.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?aji: Radi se: prepoznavanje tipova materijala po elektri?noj provodljivosti (izolatori, provodnici); obja?navanje osnovnih elemenata ku?ne instalacije;opisivanje principa rada nekih ku?nih ure?aja (?poret, bojler, grijalica) i njihovog pravilnog kori??enja. Ne radi se: opisivanje slo?enijih aparata.Pojmovi:provodnik, izolator; razvodna tabla, uti?nica, prekida?, elektri?no brojilo, potro?nja elektri?nog ure?aja. Aktivnosti u?enjaGrupi?e materijale po elektri?noj provodljivosti.Nabraja osnovne elemente ku?ne elektri?ne instalacije.Opisuje namjenu elektri?nih aparata u doma?instvu u kojima se odvija pretvaranje energije koriste?i tehni?ke termine.Opisuje postupke sigurne i pravilne upotrebe tehni?kih aparata u svom doma?instvu.Opisuje postupke osnovnoga odr?avanja aparata u doma?instvu i njihove pravilne upotrebe. Broj ?asova realizacije (okvirno) – 3 ?asaObrazovno-vaspitni ishod 8Na kraju u?enja u?enik ?e biti osposobljen da prepozna mogu?nosti uobi?ajene primjene robota i na?ine upavljanja robotom.Ishodi u?enja Po zavr?etku u?enja u?enici ?e mo?i da:nabraja mjesta primjene robota;razlikuje robote po vrsti i namjeni.Didakti?ke preporuke za realizaciju obrazovno-vaspitnog ishoda:Sadr?aji/pojmoviSadr?aji: Radi se: ?kole koje raspola?u kompletom za FLL mogu demonstrirati upotrebu robota za izvo?enje jednostavnih zadataka. Ostale ?kole mogu predstaviti primjere upotrebe upotrebe robota primjenom videa/simulacije.Ne radi se: Pojmovi:senzor, upravljanje, programiranje, pogonski mehanizam. Aktivnosti u?enjaOpisuje automatske sisteme i podru?ja automatizacije.Opisuje tehni?ka svojstva, primjenu i vrste robota u podru?ju automatizacije.Opisuje ulogu ra?unara u automatskom sistemu. Broj ?asova realizacije (okvirno) – 2 ?asaDIDAKTI?KE PREPORUKE ZA REALIZACIJU PREDMETA Op?te didakti?ke preporuke Akcenat ovoga predmeta stavlja se na prakti?no znanje pa je su?tina aktivnosti u u?enju bazirana na prakti?nim vje?bama uz asistenciju nastavnika/nastavnice.Ve?ina softvera koji ?e biti kori??en u okviru nastave uglavnom ima podr?ku za jezike s na?ega govornog podru?ja, ali ipak treba insistirati na engleskome jeziku, a pojedine termine treba po potrebi ispisati i prevesti (npr. save – sa?uvati, help – pomo?...). Smatramo da ?e na ovaj na?in u po?etku efekti u?enja biti malo slabiji, ali globalno u smislu sticanja informati?kih znanja prednost je nesumnjivo na strani interfejsa na engleskome jeziku.Pripremanje za realizaciju nastavnih sadr?aja predmeta podrazumijeva precizno definisanje u?enikovih/u?eni?inih aktivnosti, uz navo?enje nastavnikovih/nastavni?inih i prema realnim resursima za izvo?enje nastave.U skladu s dinamikom razvoja tehnolo?kih procesa i izvjesnih tehni?kih inovacija, planirani nastavni sadr?aji ovoga predmeta bi?e podlo?ni izmjenama i dopunama, zato ovaj program ostavlja slobodu u njegovoj realizaciji svim u?esnicima/u?esnicama procesa.U programu dijela za tehniku, ?e god je mogu?e i realno izvodljivo, treba koristiti ICT kao sredstvo za istra?ivanje, kao sredstvo za predstavljanje sopstvenih ideja i na?in za realizaciju planiranoga zadatka.Predvi?eni sadr?aji zahtijevaju raznovrstan metodi?ki pristup, odnosno primjenu postupaka:modularne nastave (u?enici/u?enice prolaze kroz nastavnu oblast realizacijom projekta po svome opredjeljenju; nastavnik/nastavnica organizuje njihov rad, daju?i im potpunu slobodu iskazivanja kreativnosti, znanja i vje?tina);individualizacije (u?enik/u?enica bira aktivnosti po sopstvenome planu);diferencijacije (na osnovu li?nih sposobnosti i interesa u?enika/u?enica za odre?ene oblasti);aktivne nastave (u?enik/u?enica je subjekat u svim fazama realizacije nastavnoga procesa);algoritamske nastave (podrazumijeva sistem pravila i uputstava za obavljanje aktivnosti u?enika/u?enica i nastavnika/nastavnice pri realizaciji prakti?nih vje?bi).V razredZa uvod u ra?unare u?enike/u?enice treba upoznati samo informativno i dati naglasak na potrebama, funkcijama i op?toj zastupljenosti ra?unara. Treba demonstrirati djelove ra?unara, a posebno uzalno-izlazne ure?aje i njihove funkcije. Preporu?ujemo da u interaktivnoj nastavi podstaknemo u?enike da pove?u funkcije ra?unara sa njegovim djelovima i ulogom tih djelova u ostvarivanju funkcija ra?unara u raznim primjenama.Uvod u operativni sistem je najva?niji dio i treba ga lagano pre?i, tako da svi/sve u?enici/u?enice prakti?no odrade osnovne vje?be i shvate osnovne pojmove grafi?kog i radnog okru?enja jer je to osnova za sve teme koje slijede u ovom predmetu.Program za crtanje je izabran kao lagan uvod u kori??enje aplikacija, njenih alata i funkcija. Akcenat treba staviti na nenametljivom na?inu usvajanju pojmova (kroz crtanje tema po ?elji u?enika) koji ?e se ponavljati kroz svaku narednu aplikaciju.Temu o bezbjednom i pravilnom radu na ra?unaru realizovati kroz primjere, bliske ili poznate u?enicima/u?enicama, osnovnih rizika nepravilnog rada na ra?unaru i pomo?u interaktivne nastave ostvariti njihovo prepoznavanje i primjenu elementarnih pravila bezbjednog rada na ra?unaru.Nastavnik treba da demonstrira primjenu osnovnog pribora za tehni?ko crtanje, da demonstrira vrste tehni?kih crta?a, vrste formata, kotiranje nekih geometrijskih figura u razli?itim razmjerama.Nastavnik je du?an da pojednostavi i prilagodi tehni?ke crte?e uzrasnim mogu?nostima u?enika/u?enica. Nastavnik priprema video materijal, multimedijalne i slajd prezentacije.VI razredOperativni sistem je osnovni dio i treba ga pa?ljivo pre?i uz nadogradnju gradiva iz prethodnog razreda. Svi/sve u?enici/u?enice treba da usvoje osnovne pojmove i zna?aj operativnog sistema kao softvera i odrade osnovne vje?be pode?avanja sistema pomo?u istog.Fokus dijela gradiva vezanog za program za obradu teksta treba prvenstveno usmjeriti na sticanja vje?tina koje ?e omogu?iti u?enicima/u?enicama da konforno mogu obraditi tekst nivoa potrebnog za aktivnosti i zadu?enja iz predmeta koji se izu?avaju u osnovnoj ?koli.Temu o Internetu realizovati kroz prakti?an rad sa dva najkori??enija internet servisa koje ?e u?enici/u?enice koristiti u svrhe razmjene podataka i pronala?enju potrebnog sadr?aja za nastavni proces i pro?irenje svojih znanja, uz stalno nagla?avanje potrebe za pravilnim i opreznim izborom sadr?aja, internet lokacija i sagovornika sa neophodnim konsultacijama sa roditeljima i nastvanikom i kori??enjem tehni?kih sredstava za?tite.Potrebno je obezbijediti uzorke materijala: prera?evine od drveta, ko?e, skaja, tekstila, plasti?nih masa, proizvode od tih materijala. Prilikom izrade tehni?kog crte?a, akcenat treba staviti na skiciranje, tako da su crte?i pojednostavljeni i prilago?eni uzrasnim mogu?nostima u?enika/u?enica. Nastavnik/nastavnica treba da odabere i pripremi materijal i alat prilago?en uzrastu u?enika/u?enica ?to ?e omogu?iti efikasnu realizaciju planiranih aktivnosti. Nastavnik/nastavnica treba da koristi video-zapise i slike karakteristi?nih primjera zaga?iva?a ?ivotne sredine, iskori??avanja energije sunca, vode i vjetra i drugih tema koje se obra?uju.Nastavnik planira rad u grupama, sa diferenciranim zadacima, da obezbijedi sredstva za prezentaciju rezultata izvje?taja.Ako postoje mogu?nosti obezbijediti sredstva za izvo?enje ogleda (model ili improvizuje neki energetski pretvara?). Nastavnik/nastavnica treba da realizuje ciljeve tako da u?enici/u?enice jasno uo?e najva?nije faze procesa iskori??avanja i transformacije energije.VII razredZa obradu slike na ra?unarima mo?e koristiti program Paint, a za u?enike koji ?ele da pro?ire znanja iz te oblasti mogu se instalirati neki od besplatnih programa za obradu slike (npr. GIMP).Program za tabelarne prora?une i kompjutereske prezentacije instaliran je na ve?ini ra?unara, a gdje nije, treba ga instalirati. U?enike/u?enice prije svega treba upoznati koje su mogu?nosti i prednosti programa za tabelarne prora?une. Teme za tabelu prilagoditi interesovanju i uzrastu u?enika, kao i oblastima koje izu?avaju iz drugih predmeta, da bi tabela bila ?to je mogu?e vi?e logi?na i potrebna u?enicima npr. mo?e se uraditi primjer za prora?un uspjeha ra?unaju?i pro?ek. Na taj na?in u?enici mogu da razumiju i o?ete upotrebnu vrijednost programa za tabelarne prora?une i da razviju kreativne mogu?nosti njegovog kori??enja. Kod korisni?kih programa naglasiti sli?nosti radnog okru?enja, raznih procesa otvaranja i zatvaranja dokumenata i pode?avanja opcija programa itd. U tome smislu treba prepustiti da u?enici/u?enice sami/same poku?aju da urade i prona?u opcije i na?in koji bi im omogu?io da odrade neke zadatke odnosno prezentacije.Insistirati na kreativnosti i argumentovanom mi?ljenju o kvalitetu prezentacija i vr?iti izbor najboljih prezentacija. Ako postoji mogu?nost, najbolje prezentacije objaviti na sajtu ?kole ili drugom prikladnom mjestu.Teme za prezentacije prilagoditi interesovanju i uzrastu u?enika i oblastima koje izu?avaju iz drugih predmeta, da bi prezentacija bila ?to je mogu?e vi?e logi?na i potrebna u?enicima. Na taj na?in u?enici mogu da razumiju i o?ete upotrebnu vrijednost programa za slajd prezentacije i da razviju kreativne mogu?nosti njegovog kori??enja. U dijelu programa koji se odnosi na Tehniku, gdje god je mogu?e i realno izvodljivo, treba koristiti ICT kao sredstvo za istra?ivanje, predstavljanje sopstvenih ideja i kao na?in za realizaciju planiranog zadatka, do procjene i vrednovanja.Tehni?ki crte?i se rade u nekom programu (npr. Sketch UP) koji se mo?e preuzeti sa Interneta.Nastojati da se sadr?aji realizuju kroz primjenu, upore?ivanje i vrednovanje ili, gdje to nije mogu?e kroz prepoznavanje.Za relizaciju prakti?nih vje?bi koristiti lakoobradive materijale i odgovaraju?e alate uz primjenu mjera za?tite od povre?ivanja.Nastavnik/nastavnica treba da obezbijedi makete gra?evinskih objekata i (ili): enciklopedije, CD s potrebnim sadr?ajem, pristup odgovaraju?im internetskim adresama. ?asove iz tehnike realizovati u kompjuterskoj u?ionici zbog prezentovanja video klipova i prezentacija, crtanja i pronala?enja na internetu slika i ostalih aktivnosti na ra?unaru.Po?eljno je da nastavnik/nastavnica obezbijedi uzorke gra?evinskih materijala (zbirku), pripremi i organizuje izradu makete u radionici ili kabinetu, ili u ?kolskome dvori?tu;Ukoliko je mogu?e, nastavnik/nastavnica organizuje po?etu manjem gradili?tu ili odgovaraju?oj firmi (fabrike betona, kamenolomi, pogoni za separaciju ?ljunka, pijeska...), odnosno poljoprivrednom dobru u okviru fonda slobodnih ?asova koji su na raspolaganju ?koli.VIII razredHardver ra?unara objasniti na primjeru rastavljenog desktop ili laptop ra?unara. Ako to nije mogu?e, prikazati film o sastavljanju ra?unara.Za programiranje koristiti neki od programa kao ?to je Python IDLE, FMSLogo ili Scratch, tako da u?enici vizuelno mogu da isprate izvr?avanje instrukcija. Mogu?e je koristiti i neki od online alata (npr. , ). Preporu?uje se upotreba online alata jer nije potrebna instalacija dodatnih programa Za tehni?ko crtanje mogu?e je koristiti neki od odgovaraju?ih programa (npr. SketchUp ili trial verzija programa INVENTOR ili CATIA). Obrazovno-vaspitni ishod 5 – Korelacija sa nastavom Hemije (svojstva metala i nemetala zahtijeva odgovaraju?e tehni?ke uslove za implementaciju (razni crte?i, sheme, modeli, animacije, multimedijalne prezentacije).Obrazovno-vaspitni ishod 7 – bliska korelacija sa nastavom fizike (zakonima elektrotehnike) zahtijeva odgovaraju?e tehni?ke uslove za implementaciju (razni crte?i, sheme, modeli, uzorci, sekcije, multimedijalne prezentacije). PRILAGO?AVANJE PROGRAMA DJECI SA POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA I NADARENIM U?ENICIMA a. prilago?avanje programa djeci sa posebnim obrazovnim potrebamaKoristiti asistivne i informaciono/komunikacione tehnologije u nastavi, opremu i pomagala koji omogu?avaju realizaciju nastave u skladu sa obrazovnim i razvojnim ciljevima i karakteristikama smetnje u razvoju. Iskoristiti ra?unar kao sredstvo za prilagodjavanje programa djeci sa posebnim obrazovnim potrebama i to ne samo za ovaj program nego za ?kolovanje uop?te. Kori??enje specijalnih ulazno-izlaznih ure?aja i programa za osobe sa posebnim obrazovnim potrebama. b. prilago?avanje programa nadarenim u?enicimaSigurno ?e se pojaviti djeca koja po?eduju znanje iz dijela programa koji se obra?uje, ?ak i djeca koja znaju i po?eduju vje?tine koje prevazilaze ovaj program, pa se mogu usmjeriti na pomaganje drugoj djeci u savladavanju programa i sticanju vje?tina i demonstraciji odre?enih aktivnosti u toku ?asa. Na taj na?in ?e se djeca stimulisati da rade na ?asu, poma?u ostalim u?enicima i usmjere svoju energiju na kreativni dio koji prevazilazi u?enje osnovnih vje?tina i poma?e ostaloj djeci u shvatanju svrhe znanja i vje?tina koje usvajaju. Ako u?enik pokazuje vje?tine koje prevazilaze ovaj program, mo?e mu se ponuditi izrada projekta iz oblasti koja se obra?uje, u skladu sa sadr?ajima u?enja iz ostalih predmeta i me?upredmetnih tema i interesovanjima u?enika.VREDNOVANJE OBRAZOVNO – VASPITNIH ISHODA: Akcenat ovoga predmeta je na prakti?nome znanju iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT), pa je su?tina aktivnosti u fazi provjere i ocjenjivanja znanja na rad s prakti?nim vje?bama, a ne samo na teorijskim znanjima iz oblasti ICT-a. Broj?anom ocjenom (od 1 do 5) treba vrednovati prakti?nie aktivnosti, ali i pokazano znanje i razumijevanje. Tako?e treba vrednovati kreativnost, originalnost rje?enja, radno-tehni?ku spretnost, uva?avaju?i interesovanja, zalaganja i individualne sposobnosti u?enika/u?enica.Zbog specifi?nosti nastavnog predmeta, predznanja u?enika mogu biti veoma razli?ita, u tom cilju nastavnik/nastavnica treba da procijeni znanje u?enika na po?etku svake ?kolske godine.Vrednovanje procesa i ishoda u?enja u?enika/u?enica vr?i se tokom ?itave nastavne godine. U?enici/u?enice treba da shvate da se vrednuje i ocjenjuje svaka aktivnost i u?e??e u realizaciji programa. Ocjenjivanje za u?enje ili formativno ocjenjivanje ima za cilj davanje kvalitetne povratne informacije u?enicima/u?enicama o nivou njihovih postignu?a (u kontinuitetu tokom ?itave nastavne godine). Ocjenjivanje i vrednovanje se u najve?em dijelu realizacije programa mo?e izvesti uz u?e??e u?enika/u?enica koji mogu argumentovano vrednovati estetski aspekt i funkcionalnost ura?enoga koje uklju?uje samovrednovanje i vr?nja?ko vrednovanje u?enika.Sumativnim ocjenjivanjem (poslije nastavne cjeline, na kraju klasifikacionih perioda, na kraju nastavne godine) procjenjuje se kona?ni efekat u?enja - nivo postignu?a u odnosu na obrazovno vaspitne ishode definisane Predmetnim programom.Elementi vrednovanja dati su kroz obrazovno-vaspitne ishode i ishode u?enja u Programu i odnose se na sve domene u?enja. Na osnovu datih elemenata formiraju se kriterijumi ocjenjivanja (kriterijumsko ocjenjivanje) kojim se procjenjuje koliki je nivo usvojenosti odre?enog ishoda od strane u?enika, ?ime se izbjegava subjektivizam u ocjenjivanju me?usobnim upore?ivanjem u?enika (normativno ocjenjivanje). Kriterijume ocjenjivanja formira nastavnik i/ili stru?ni aktiv sa kojim treba upoznati u?enike. Za dostizanje najni?e prelazne ocjene (dovoljan 2), potrebno je da u?enik ispuni vaspitno-obrazovne ishode definisane ovim predmetnim programom i postavljene u slobodnom dijelu (15-20%). Za procjenu postignu?a u kognitivnom domenu naj?e??e se koristi revidirana Blumova taksonomija: pamtiti (definicije, nabrajanje, zadaci sparivanja, ozna?avanja, pitanja sa vi?estrukim odgovorima, dopunjavanje kratkih odgovora), razumjeti (diskusije na ?asu, odgovori na pitanja, problemski zadaci, pitanja s vi?estrukim odgovorima), primijeniti (problemski zadaci, vje?be, simulacija), analizirati (rje?avanje problema, istra?iva?ki radovi, analiza procesa i odnosa), evaluirati (kriti?ki prikazi, problemski zadaci), stvoriti, kreirati (algoritam, program, istra?iva?ki projekti, izrada maketa, izrada prezentacija). U psihomotornom domenu sredstva ocjenjivanja su pra?enje ta?nosti i brzine izvo?enja vje?bi, kvalitet izra?enih zadataka (prezentacija, maketa, crte?a…). U afektivnom domenu izvje?tavanjem u?enika i posmatranjem njegovog rada vrednujemo njegov odnos prema Predmetu i obavezama, samostalnost u radu, kvalitet i ubije?enost zastupanja stava i izno?enja mi?ljenja u diskusijama i drugo. Posmatranje u?enika je po?eljan vid pra?enja i u socijalnom domenu gdje se vrednuje po?tovanje pravila, saradnja sa drugima, pokazivanje tolerancije, posebno kod diskusija, grupnog rada i rada u paru. U cilju ?to kvalitetnijeg vrednovanja u?eni?kog u?enja i rezultata u?enja mo?e se napraviti formular sa potrebnim elementima pra?enja.Primjeri kriterijuma ocjenjivanja po razredima:V razredIshodDovoljno DobroVrlo dobroOdli?noIshod 2U?enik zna da upali ra?unar i pravilno ga isklju?i (shut down); snalazi se u grafi?kom okru?enju i umije da pokrene osnovne programe. Umije da kreira folder i snimi fajl u njemu. U?enik zna da upali ra?unar, pravilno ga isklju?i (shut down) i restartuje; zna elemete grafi?kog interfejsa i okru?enja, radi u njemu i umije da pokrene osnovne programe. Umije da kreira folder, pre?icu na folder i snimi fajl u folderu. U?enik zna da upali ra?unar, pravilno ga isklju?i (shut down), i restartuje; zna elemete grafi?kog interfejsa i okru?enja, radi u njemu i umije da pokrene instalirane programe. Umije da kreira folder, pre?icu na folder i snimi fajl u folderu. Umije da manipuli?e fajlovima, folderima i pre?icama. U?enik zna da upali ra?unar, pravilno ga isklju?i (shut down), odjavi se, ?uspava ga“ ili restartuje; zna sve elemente grafi?kog interfejsa i okru?enja, radi u njemu i umije da pokrene instalirane programe. Umije da kreira folder, pre?icu na folder i snimi fajl u folderu. Umije da manipuli?e fajlovima, folderima i pre?icama, pojedina?no ili sa grupama selektovanih. VI razredIshodDovoljno DobroVrlo dobroOdli?noIshod 2U?enik zna da pokrene program za obradu teksta, da unese zadati tekst u razumljivom i gramati?ki ta?nom obliku, da isti zapamti kao fajl na tra?enoj lokaciji i da mu mo?e ponovo pristupiti radi dalje obrade. U?enik zna da pokrene program za obradu teksta, da unese zadati tekst u pravilnom i gramati?ki ta?nom obliku, da umije mijenjati oblik i vrstu fontova, mijenja orjentaciju i margine dokumenta, da isti zapamti kao fajl na tra?enoj lokaciji i da mu mo?e ponovo pristupiti radi dalje obrade. U?enik zna da pokrene program za obradu teksta, da unese zadati tekst u pravilnom i gramati?ki ta?nom obliku, da umije mijenjati oblik i vrstu fontova, mijenja orjentaciju i margine dokumenta, da manipuli?e tekstom u okviru dokumenta ili izme?u dokumenata, da unosi posebne simbole, da isti zapamti kao fajl na tra?enoj lokaciji i da mu mo?e ponovo pristupiti radi dalje obrade. U?enik zna da pokrene program za obradu teksta, da unese zadati tekst u pravilnom i gramati?ki ta?nom obliku, da umije mijenjati oblik i vrstu fontova, mijenja orjentaciju i margine dokumenta, da manipuli?e tekstom u okviru dokumenta ili izme?u dokumenata, da unosi posebne simbole, da radi sa pasusima i sekcijama, da pode?ava radno okru?enje i pogled na dokument, da pronalazi i mijenja tekst, da isti zapamti kao fajl na tra?enoj lokaciji i da mu mo?e ponovo pristupiti radi dalje obrade. VII razredIshodDovoljno DobroVrlo dobroOdli?noIshod 3Kreira novu prezentaciju, doda i obri?e slajd, unese tekst, jednostavne objekte i slike bez pode?avanja, primijeni makar jedan efekat prelaza izme?u slajdova, pokrene prezentaciju, navede osobine dobre prezentacije. Kreira nove prezentacije i otvara postoje?e, snima na zadate lokacije, unosi, bri?e, kopira i mijenja redosljed slajdovima, unosi tekst, jednostavne objekte, primijeni efekte prelaza izme?u slajdova, radi osnovna pode?avanja, mijenja boje teksta i slajda, primijeni osnovna pravila dobre prezentacije, pokre?e prezentaciju od po?etka ili bilo kojeg slajda.Kreira nove prezentacije i otvara postoje?e, snima na zadate lokacije, unosi, bri?e, kopira i mijenja redosljed slajdovima, unosi tekst, unosi i pode?ava objekte, primijeni odgovaraju?e efekte prelaska izme?u slajdova, radi pode?avanja, mijenja boje teksta i slajda, primijeni sva pravila dobre prezentacije, pokre?e prezentaciju od po?etka ili bilo kojeg slajda. Kreira nove prezentacije i otvara postoje?e, snima na zadate lokacije, unosi, bri?e, kopira i mijenja redosljed slajdovima, unosi tekst, unosi i pode?ava objekte, primijeni odgovaraju?e efekte prelaska izme?u slajdova, kreativno radi pode?avanja, mijenja boje teksta i slajda, kreativno primijenin pravila dobre prezentacije, pokre?e prezentaciju od po?etka ili bilo kojeg slajda. Primjenjuje ste?ena znanja na nove primjere iz ?kole i ?ivota.Ishod 4U?enik je samo djelimi?no izvr?io istra?iva?ki zadatak ili ga nije prezentirao, zna da klasifikuje gra?evinske objekte, crta sporo I uz pomo? nastavnika, djelimi?no mo?e da objasni i pro?ita tehni?ki crte?, djelimi?no navodi klasifikaciju gra?evinskih materijala, mo?e da imenuje i opi?e osobine nekih materijala, prakti?ne vje?be radi neprecizno i nije u stanju da za predvi?eno vrijeme zavr?i rad, U?enik izvr?ava istra?iva?ki zadatak uz manje nedostatke u izvorima i prezentaciji, crta crte? uz povremenu pomo? nastavnika ili boljih u?enika, crta prostorni prikaz objekta, djelimi?no obja?njava ortogonalnu projekciju, klasifikuje osobine materijala, navodi primjenu materijala uz pomo? nastavnika, povremeno se uklju?uje i komentari?e, mo?e da zavr?i prakti?an rad ali sa dosta nepreciznosti i sa eseteskim nedostacima.U?enik razumno mo?e da ponovi bitne stru?ne informacije, crta i obja?njava crte?, navodi tehni?ko-tehnolo?ka svojstva materijala i ma?ina u gra?evinarstvu, uklju?uje se u razgovori iznesi svoje mi?ljenje i daje predloge za neka rje?enja, koristi tehni?ku dokumentaciju pri izradi prakti?nih radova, povezuje teoriju sa praksom, spretno rukuje alatima, mo?e da zavr?i i demonstrira svoj radi, obja?njava postupke izrade, prakti?ni rad ima zra?ene estetske osobine.U?enik svojim rije?ima obja?njava bitne stru?ne informacije, uklju?uje se u razgovor,daje svoje predloge za neka rje?enja, prezentuje projekte uz po?tovanja zadatih pravila, obrazla?e svoje mi?ljenje, samostalno crta i ?ita tehni?ke crte?e, pravilno koristi alate i pribor pri izradi prakti?nih vje?bi, prakti?an rad zavr?ava za planirano vrijeme, radovi poseduju funkcionalnost, preciznost i estetsko oblikovanje.VIII razredIshodDovoljno DobroVrlo dobroOdli?noIshod 2U?enik prepoznaje razli?ite na?ine predstavljanja algoritma, izvr?ava korake algoritma zadatog prirodnim jezikom i implementira jednostavan program uz stalno nadgledanje nastavnikaU?enik prepoznaje razli?ite na?ine predstavljanja algoritma, izvr?ava korake algoritma zadatog prirodnim jezikom i algoritamskom shemom i implementira jednostavan program uz povremenu pomo? nastavnika U?enik prepoznaje razli?ite na?ine predstavljanja algoritma, samostalno izvr?ava korake algoritma zadatog prirodnim jezikom i algoritamskom shemom, samostalno implementira program i otklanja gre?ke u programu uz pomo? nastavnika U?enik prepoznaje razli?ite na?ine predstavljanja algoritma, samostalno izvr?ava korake algoritma zadatog prirodnim jezikom i algoritamskom shemom, samostalno implementira program i otklanja gre?ke u programu I. USLOVI ZA REALIZACIJU PREDMETA (STRU?NA SPREMA I LITERATURA) Nastavu mogu izvoditi nastavnici/nastavnice koji/koje su zavr?ili/e:Prirodno-matemati?ki fakultet, studijski program Ra?unarske nauke, studijski prigram Matematika i ra?unarske nauke, studijski program FizikaElektrotehni?ki fakultet Ma?inski fakultetFilozofski fakultet, odsjek Osnovi tehnike i proizvodni rad, odsjek Osnovi tehnike i informatike, odsjek Tehni?ko obrazovanjePedago?ki ili Tehni?ki fakultet, odsjek Informatika ili Tehni?ko obrazovanje i informatika Vi?a pedago?ka ?kola, grupa Tehni?koili koji/koje su stekli/stekle zvanje:profesor/profesorica matematike ili matemati?ar/matemati?arka koji/koja je u toku redovnih studija polagao/polagala dvosemestralni ispit iz oblasti informatikeprofesor/profesorica fizike ili fizi?ar/fizi?arka koji/koja je u toku redovnih studija polagao/polagala dvosemestralni ispit iz oblasti informatikediplomirani in?enjer/in?enjerka elektrotehnike koji/koja je u toku redovnih studija polagao/polagala dvosemestralni ispit iz oblasti informatikediplomirani in?enjer/in?enjerka ma?instva koji/koja je u toku redovnih studija polagao/polagala dvosemestralni ispit iz oblasti informatike.LITERATURAud?benik Informatika za ?esti razred devetogodi?nje osnovne ?kole (novi ud?benik)didakti?ki softverdodatna literatura (ECDL priru?nici, internetski izvori).Za nastavnike/nastavnice:ud?benik Informatika za ?esti razred devetogodi?nje osnovne ?kole (novi ud?benik)didakti?ki softverdodatna literatura (razni ECDL priru?nici, internetski izvori)serijal ud?benika Digital Kids i Digital Teens () Evgueni Khvilon: Information and communication technology in education (UNESCO)Materijalno-tehni?ki uslovi za realizaciju nastaveZa izvo?enje nastave ?kola mora imati odgovaraju?i kabinet, odnosno kompjutersku u?ionicu, i dovoljan broj ra?unara. Optimalno rje?enje je da svaki/svaka u?enik/u?enica koristi jedan ra?unar.Po?to se realizacija nastavnih sadr?aja u oblasti tehnike dobrim dijelom oslanja na primjeni ICT, po?eljno je da je kabinet za tehniku neposredno povezan s kompjuterskom u?ionicom, odnosno da se realizuje u kabinetu za informatiku. Oprema kabinetaKabinet potreban za izvo?enje nastave predmeta Informatika sa tehnikom, po?eljno je da ima:?kolsku tablukompjutere s instaliranim odgovaraju?im softveromprojektor i platno ili zidni prostor za projektovanjeopremu za zatamnjivanje (roletne, zastori)?tampa?radne stolove za u?enike/u?enice i nastavnika/nastavnicukompjutersku mre?ukvalitetno elektri?no napajanje i priklju?nice za elektri?no napajanje sa za?titnim poklopcimaodgovaraju?i ure?aj za hla?enje prostorijestolove s radnom povr?inom otpornom na udare i s dodacima za pri?vr??ivanjesto za stone makaze za lim, univerzalni sto za bu?ilicu i testerstolice s pode?avanjem visine i rotiraju?im ?edi?temormari?i s ladicama (za ru?ni alat), ormari zidne police za odlaganje radova, ormari?e s ladicama za u?enike/u?enice (za priru?nike,crte?e, sveske...)fluorescentna rasvjetaumivaonik s toplom i hladnom vodomkante za otpatkekolica za u?ila.Sredstva za nastavnika/nastavnicu i u?enike/u?enice koje bi trebalo da koriste:odgovaraju?i softverkonstruktorski kompletimodeli i maketezbirke uzoraka materijalapribor za pri?vr??ivanje, pribor za mjerenje i obilje?avanjekompleti alata za obradu drvetakompleti alata za obradu metalaalat za obradu plasti?nih materijalastone makaze za limru?na bu?ilica sa stalkomelektri?na testera (stona)materijal za prakti?ne radove (karton, furnir, lepenka, samoljepljive folije, ?perplo?a, tanki lim, letvice...)ljepila, boje i lakovi pribor za bojenje i lakiranjeliteratura (enciklopedije, priru?nici).Predmetna komisija:dr Goran ?ukovi?, predsjednikdr Bo?o Krstaji?, ?lanmr Vesna Bulatovi?, ?lanicaRatka Kankara?, ?lanicaMarina Matijevi?, ?lanica ................
................

In order to avoid copyright disputes, this page is only a partial summary.

Google Online Preview   Download